Elementi projektovanja

Kotiranje
Kotiranje

Kotiranje je unoenje mjera u tehniki nacrt.

Kote su neophodne na svakom tehnikom nacrtu,
nikada se ne mjeri nacrtana duina ve se uvijek
oitava kotni broj. Stoga kote trebaju biti tane,
jer su najvanije za preciznu izvedbu. Moraju biti
jasne, jednoznane, itljive, postavljene na
odgovarajuem mjestu i upisane tako da se svaka
dimenzija moe oitati bez preraunavanja iz
nekoliko kota
 Kotiranje
Bliim se kotnim linijama kotiraju manji
dijelovi, daljima vei, a krajnjima cjelokupna
veliina objekta. Meusobna udaljenost kotnih
linija i njihova udaljenost od oboda zgrade
ovise o mjerilu crtea.
Unutarnje kotne linije crtaju se tako da poveu
to vie elemenata te da se, po mogunosti,
odri kontinuitet kroz
cijeli objekt.

Kotne i pomone kotne linije

tanke su pune neprekinute
crte. Kotni se brojevi upisuju
u sredini iznad kotne linije.
Pomone kotne linije se
unose kosim kratkim debljim
crticama koje idu pod kutom
od 45 na kotnu liniju slijeva
dolje nadesno gore.
Kotiranje
Kotni brojevi moraju biti apsolutno itljivi,
prilagoeni veliini nacrta, kotni se brojevi
upisuju iznad kotne linije:
-kod horizontalnih linija: normalno slijeva
nadesno,
-kod vertikalnih linija: s lijeve strane, odozdo
nagore,
-u desnom gornjem i lijevom donjem kvadrantu:
slijeva dolje nadesno gore i
-u lijevom gornjem i desnom donjem kvadrantu:
slijeva gore nadesno dolje.

Ako se kotni brojevi ne mogu, zbog

pomanjkanja mjesta, unijeti iznad kotne linije
koju oznauju, onda se nanesu neposredno
desno. Ako su dvije takve kote jedna do druge,
prvi se broj nanosi lijevo dolje, a drugi desno
gore.
 Kotiranje
U arhitektonskim nacrtima kotni brojevi oznauju sve mjere u centimetrima, osim to se apsolutna visinska
kota kotira u metrima nadmorske visine. Povrine se upisuju u m2. Sve se veliine, osim u detaljnim
nacrtima, kotiraju u zidarskim mjerama bez zavrne obrade (debljine buke, keramikih ploica i sl.).

Veliine pravokutnih presjeka (dimnjaci, drvena graa),

otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova
oznaavaju se u obliku razlomka, kojem je brojnik irina, a
nazivnik visina. Okrugli presjeci oznaavaju se znakom i
mjerom promjera, a pravokutni znakom i mjerom
stranica.
Kod krunih krivina, zavoja i lukova potrebno je oznaiti
kote koordinata centra i ucrtati kotnu liniju i kotu polumjera.
Kotna se linija polumjera u centru ograniuje kruiem, a na
obodu strelicom. Nepravilne se krivine oznaavaju
ordinatama.
 Kotiranje
Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se s horizontalnom crtom i dvjema naizmjenino postavljenim
pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad kote, o crni desno ispod nje. Iznad crte upisuje se visina
gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Visinske se kote daju
s obzirom na visinsku kotu 0.00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog prostora prizemlja.
Visinske kote u presjeku oznaavaju se horizontalnom crtom i s dva pravokutna trokuta lijevo ispod crte.
Manjem crnom trokutu vrh dodiruje gornju povrinu gotovog poda, a veem, bijelom, gornju povrinu nosive
stropne konstrukcije. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine
nosive stropne konstrukcije. Visinske kote pogleda i donjih dijelova konstrukcije oznaavaju se
horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojemu vrh dodiruje ravninu pogleda.
Ravnine presjeka u tlocrtima oznauju se debelom crta-taka linijom s oznakom smjera gledanja i slovom po
abecednom redu na poetku i na kraju presjeka.

Visinska kota u presjeku

Visinska kota na fasadi - dubinska

Visinska kota u presjeku

Visinska kota u osnovi (na tlocrtima)

 Kotiranje
Tlocrt se kotira s vanjske strane s minimalno est (6) kotnih linija.
Poloaj pete vanjske linije koja je tlocrtu najblia, treba da je dovoljno udaljen,da bi se
omoguilo izmeu kotne linije i zida crtanje prevaljenih presjeka nadvoja, kao i unoenje kruia
s oznakom stavke otvora (minimalno 2 cm).
Razmaci izmeu ostalih kotnih linija iznose 5 mm, a po potrebi i vie.

Na vanjske kotne linije upisuje se:

na prvu liniju ukupna duina objekta,

na drugu liniju veliina promjene gabarita ili veliine elemenata ili udaljenosti dilatacija - ova
linija otpada ukoliko nema promjene gabarita, elemenata ili dilatacija,
na treu liniju udaljenosti osovina otvora, kao i udaljenosti prve osovine od ugla zgrade i od
preloma zida,
na etvrtu liniju zidarska veliina otvora. Ujedno sa na toj liniji kotira udaljenost zidarskog
otvora od uglova i preloma zida, kao i irina zidne mase izmeu otvora,
na petu udaljenost osovina konstrukcija nosivih zidova. Ujedno se kotira udaljenost osovina od
uglova zida
na estu liniju irine prostorija i debljine zidova, koji su okomiti na vanjski zid.
(6. vanjska linija: osovine nosivih i zidova i prostora izmeu njih)
5. vanjska linija: debljine (nosivih) zidova i irine prostora izmeu njih
4. vanjska linija: irine zida i otvora
3. vanjska linija: osi otvora
2. vanjska linija: promjene gabarita
1. vanjska linija: ukupna kota

(6)
5
4
3
2
1
 Kotiranje
U arhitektonsko graevinskom crteu se ne koriste kose kotne linje osim za kotiranje kosog
krova u presjeku.
 Tlocrt krovita
U tlocrtu krova crtaju sa tankom linijom konture i presjeci krovnih ploha, kao i horizontalna drvena
graa, kako se vidi u projekciji.
Kosa se graa uope ne oznaava, osim rogova.
Vertikalna graa kao i svi zidovi crtaju se kao da su presjeeni bez obzira u kojoj su visini.

Prema tome u tlocrtu krovita ucrtavaju se:

- strehe, grebeni, uvale i sljeme
punim tankim linijama,
- vezne grede, razupore, podronice i
sva ostala horizontalna graa
punim tankim linijama,
- stupovi, odnosno vertikalna drvena graa
punim debelim linijama,
- rogovi u osovini roga tankom crtkanom linijom,
a sva ostala kosa graa se ne crta,
- zidovi, dimnjaci, nadzidci
punim debelim linijama.
 Kotiranje tlocrta krovita
- cjelokupna duina i irina
krova izmeu rubova strehe,
odnosno rogova,
- osovinski razmak glavnih
vezova kao i osovinski
razmak rogova,
- zidovi,
- eventualne prostorije i stubini
prostor kotiraju se prema
prije iznijetom nainu
kotiranja,
 Ravni krovovi
U tlocrtu ravnih krovova /terasa/ ucrtava
se:
ograda terase i istaci vijenaca tankim
linijama,
vanjski rubovi zida, koji se ne vide
crtkanim tankim linijama,
dimnjaci u presjeku debelom linijom,
presjeci kosih povrina tankim linijama, sa
oznakom pada u %,
mjesta odvoda tankim kvadratom,

U tlocrtu ravnog krova kotira se:

cjelokupna duina u oba pravca od ruba do
ruba ograde,
debljine pune ograde odnosno istaka
vijenaca,
poloaj i veliina dimnjaka u oba pravca,
stubite prema ranije iznesenom nainu
kotiranja stubita.
 Prostorije u tlocrtu

Sve prostorije moraju imati

oznaeno (unutar nacrta ili
sa strane u legendi):
- namjenu
- povrinu
- vrstu poda
- opseg (nije obvezno)

Sve karakteristine prostorije (dnevni boravak, kupaonica, balkon) moraju imati oznaene visinske kote s
podacima: kota gotovog poda i gornja kota konstrukcije
U tlocrtu se moe oznaiti (tankom punom linijom) mjesto zidne obloge, uz oznaku o kakvoj je vrsti obloge
rije (OKP).
Sve mjere oznaavaju se u centimetrima, visinske kote u metrima
Uz zidove u tlocrtu mogu se
oznaiti karakteristini presjeci
tih zidova (nije obvezno). Isti
presjeci uobiajeno se crtaju u
nacrtu presjeka.

Na balkonima i terasama
oznaava se smjer i postotak
pada, te nain odvodnje.

Uz vertikalne serklae oznaavaju

se njihove mjere.
 Tlocrt stubita
Na glavnom i sporednom podestu unose se
visinske kote (kota gotovog poda / gornja kota
konstrukcije)
Svaka stuba (visina) se numerira, redom od
najnie do najvie

poetak stubita (prizemlje ili podrum)

nastavak stubita (sprat ili prizemlje)

 Zidovi i pregrade / Stupovi
Zidovi i pregrade
Tankim crtkanim linijama
ucrtavaju se promjene irine
zidova na etai iznad
Tankim punim linijama
prikazuju se promjene irine
zidova (u pogledu) u niim
etaama. Promjene irina Stupovi
kotiraju se parcijalnim Stupovi se kotiraju na dva naina:
kotama 1. Kotiraju se osni razmaci stupova, s prikazom dimenzija stupa
uz sam stup (30/30, 30)
2. Kotiraju se irine stupova i irine razmaka izmeu stupova
 Zasjeci, ljebovi, nie
Zasjeci i ljebovi za
instalacije kotiraju se
osnovnim ili parcijalnim
kotama, na kojima se upisuju
njihove irine. Parcijalnim
oznakama upisuju se posebno
podaci o irini/dubini.
Oznaavaju se i simboli
instalacija: VK vodovod,
kanalizacija; E elektrika; G Nie
grijanje; P plin; Nie se kotiraju kao prozori, uz liniju unutarnjeg zida
Kod kosog vuenja oznaava se visina parapeta.
instalacija tankom crtkanom Na osnovnoj linijskoj koti oznaava se irina/visina nie.
linijom se oznaava kanal
iznad presjeka, te smjer
vuenja.
 Prozori i vrata
U tlocrtu se tankom punom linijom i krunicom oznaavaju osi prozora i vrata te staklenih
stijena.
Na osima se upisuju stolarske mjere: irina/visina.
Na osnovnim linijskim kotama upisuju se zidarske mjere: irina/visina. (Ako se upisuju
modularne mjere, potrebno je to oznaiti u nacrtu). U krunicu se upisuje broj sheme stolarije,
odnosno bravarije.

Uz unutarnju liniju zida

upisuje se visina
parapeta (p=)

Uz otvore se mogu
ucrtati parcijalni
prevaljeni presjeci zida i
nadvoja iznad otvora,
koji se kotiraju linijskim
i visinskim kotama.
 Detalji uz otvore
U tlocrtu se tankom punom linijom i krunicom oznaavaju osi prozora i vrata te staklenih
stijena.
Na osima se upisuju stolarske mjere: irina/visina.
Na osnovnim linijskim kotama upisuju se zidarske mjere: irina/visina. (Ako se upisuju
modularne mjere, potrebno je to oznaiti u nacrtu). U krunicu se upisuje broj sheme stolarije,
odnosno bravarije.

Uz unutarnju liniju zida

upisuje se visina
parapeta (p=)

Uz otvore se mogu
ucrtati parcijalni
prevaljeni presjeci zida i
nadvoja iznad otvora,
koji se kotiraju linijskim
i visinskim kotama.
 Stolarija
Stolarija se oznaava jednom
krunicom, a bravarija s dvije koncentrine
krunice.
Orijentacija oznaka shema je uvijek uspravna,
dok je orijentacija stolarskih
mjera vezana uz poloaj osi otvora.
 Dimnjaci i ventilacije
Razliiti dimnjaci oznaavaju se razliitim simbolima. Uz prikljuke dimnjaka upisuje se etaa u kojoj se
prikljuuju. Kotiraju se parcijalnim kotama.
Nain crtanja 1:50, studentski rad Karmela uljak
 Literatura
SVEUILITE U RIJECI, GRAEVINSKI FAKULTET, ZAVOD ZA PROMETNICE,
ORGANIZACIJU I TEHNOLOGIJU GRAENJA I ARHITEKTURU / PROJEKTIRANJE ZGRADA /
Vjebe 3 - Arhitektonsko graevinski tlocrt 2
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U MOSTARU / ELEMENTI VISOKOGRADNJE -
Kotiranje
http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP1_10.htm
Poznavanje nacrta, https://enescuric.files.wordpress.com/2015/03/poznavanje-nacrta.pdf