Položajne mreže

• Geodetska mreža (s geometrijskog aspekta) definira se kao

konfiguracija tri ili više točaka koje su međusobno povezane:
• terestričkim geodetskim mjerenjima (pravci, kutovi, duljine, visinske
razlike i dr.)
• satelitskim mjerenjima
• Kombinacijom
• Geodetska osnova je pojam kojim se opisuje skup točaka (Stalne
Točke Geodetske Osnove STGO) stabiliziranih na površini Zemlje po
određenim pravilima i svrstanih u određene grupe - geodetske mreže
• STGO su osnova za obavljanje poslova geodetske izmjere
• S obzirom na dimenzije koordinatnog sustava u kojem je
definiran položaj točaka geodetske mreže, razlikuju se sljedeće vrste
mreža:
• visinske mreže – jednodimenzionalni model (1D)
• horizontalne mreže – dvodimenzionalni model (2D)
• prostorne mreže – trodimenzionalni model (3D)
• Metode za uspostavu (određivanja koordinata) geodetskih mreža su:
• terestričke – triangulacija, trilateracija,
poligonometrija, nivelman
• satelitske – npr. GPS, GNNS

• Geodetske mreže primjenjuju se:

• kao osnova za određivanje dimenzija, oblika i gravitacijskog polja
Zemlje
• kao osnova za izmjeru Zemljine površine
• kao osnova za iskolčenje projektiranih objekata
• kao osnova za priključivanje drugih mreža istog ili nižeg ranga
• Geodetsku mrežu (osnovu) predstavljaju sve trajno stabilizirane
geodetske točke, s poznatim koordinatama, na određenom dijelu
Zemljine površine koje su potrebne za određeni geodetski zadatak.
Horizontalne mreže (2D)
• Osnovni zadatak geodezije je izrada planova i karata. Planovi i karate
za manja područja i teritorije cijele države izrađuju se na osnovu
podataka prikupljenih na terenu različitim metodama izmjere (geodetsko
snimanje).
• Taj zahtjev biti će ispunjen ako se za izmjeru terena kao osnova koriste
točke čije su koordinate poznate u određenom koordinatnom sustavu
odnosno ako im je poznati položaj na zemljinoj površini.
• Vrste horizontalnih mreža su:
• triangulacijske (trigonometrijske) mreže
• trilateracijske mreže
• poligonske mreže
• Triangulacijske (trigonometrijske) mreže
• skup trigonometrijskih točaka međusobno spojenih u trokute zovemo
triangulacijska ili trigonometrijska mreža
• da bi se izbjeglo gomilanje pogrešaka koje nastaju prilikom mjerenja,
državna trigonometrijska mreža kojom je obuhvaćena cijela država
razvijena je po principu iz velikog u malom u četiri osnovna i dva
popunjavajuća reda
• Trigonometrijska mreža se dijeli na mrežu:
• I. reda (77 točaka) - međusobna udaljenost točaka od 30-60 km
• II. reda (470 točaka) - međusobna udaljenost točaka od 15-25 km
• II. popunjavajućeg reda - međusobna udaljenost točaka od 9-18 km
• III. reda (1843 točke) -međusobna udaljenost točaka od 5-13 km
• III. popunjavajućeg reda - međusobna udaljenost točaka od 3-7 km
• IV. reda (23781 točka) - međusobna udaljenost točaka od 1-4 km
• srednja gustoća trigonometrijske mreže svih redova je takva da
prosječno na 200 ha površine dolazi po jedna trigonometrijska točka bilo
kojeg reda.
• pri računanja koordinata točaka mreža I., II., II. popunjavajućeg i III.
reda uzima se u obzir zakrivljenost Zemlje pa se te točke nazivaju točke
višeg reda
• dok se u mrežama III. popunjavajućeg i IV. reda pri računanja
koordinata ne uzima u obzir zakrivljenost Zemlje, pa te točke spadaju u
točke nižeg reda tj. računaju se po pravilima ravninskih projekcija.
• Triangulacijske (trigonometrijske) mreže I. reda
• ima oblik trokuta (triangulum - znači trokut) čije su stranice 20-50 km
• mjere se svi kutovi u trokutima i duljine jedne stranice - baze (ili više
stranica)
• koordinate točaka dobivaju se iz kutnih mjerenja primjenom
trigonometrije (naziv – trigonometrijska).
• položaj baze na elipsoidu određen mjerenjima u praktičnoj
astronomiji, iz poznatih koordinata (φ i λ) jedne točke baze,
orijentacijskog kuta (azimuta α) i duljine baze.
 • mrežu I. reda progušćujemo mrežom II. reda
• koordinate točaka mreže II. reda računamo od točaka mreže I. reda,
čije su koordinate zadane veličine (poznate)
• isti princip mjerenja i računanja iz velikog u malo vrijedi i za točke
mreže III. i IV. reda.
• Mrežama točaka I. , II. , i III. reda bavi se viša geodezija, dok se
mrežom točaka IV. reda bavi se niža geodezija.

Triangulacijske (trigonometrijske) mreže - oblici

• U trokutu je mjereno: alfa, beta, gama

• Traži se: stranica b

sinusov poučak
• u praksi, oblik mreže ovisi o vrsti i veličini objekta i konfiguraciji terena
• treba nastojati da su osnovne figure (trokuti) što pravilniji i da ih je što
manje - optimalan oblik trokuta je istostraničan
• povećanje broja trokuta u mreži i veće odstupanje od pravilnog oblika
trokuta utjecat će na smanjenje preciznosti u mreži polazeći od mjerene
strane
• Trilateracijske mreže
• trilateracijska mreža se također sastoji od niza međusobno povezanih
trokuta, ali u ovom slučaju mjere se duljine stranica
Prednosti linearnih mjerenja (trilateracija):
• jednostavan rad s elektronskim daljinomjerima, lakši izbor povoljnih
uvjeta za opažanje
• lakše ostvarivanje (mjerenje) dugačkih strana
• nisu strogi uvjeti u pogledu vidljivosti vizurne marke
• visoka preciznost mjerenja.
• na osnovu izmjerenih stranica, računaju se svi kutovi u pojedinim
trokutima
• izmjerene su stranice a, b i c - potrebno je izračunati
Kutove alfa, beta, gama

kosinusov poučak

• Poligonske mreže
• Poligonska mreža se postavlja unutar triangulacijske ili trilateracijske
mreže ili samostalno. Služi za izmjeru terena ili za iskolčenje objekata.
• u poligonometriji se mjere kutevi i duljine
 • prednost pred triangulacijom – sa poligona je dovoljno dogledanje do
dvije točke (sa trigonometara je potrebno dogledanje do najmanje tri
točke).
• Poligonske mreže - oblici
1. Umetnuti poligonski vlak (obostrano priključeni) je vlak položen između
dvije triangulacijske ili poznate točke.
2. Zatvoreni poligonski vlak je vlak koji počinje i završava na istoj točki.
3. Slijepi poligonski vlak je vlak koji počinje na poznatoj, a završava na
nepoznatoj točki.
Poligonske mreže – oblici

Poligonski vlak
Poligonske mreže – stabilizacija

Poligonske mreže – položajni opis

Poligonske mreže – mjerenje kutova

• u poligonskom vlaku mjere se horizontalni kutovi - vezni i prijelomni

Vezni kut je horizontalni kut mjeren na poznatoj (danoj/zadanoj) točki.

Prijelomni kut je kut mjeren na nepoznatoj (traženoj) točki.
Poligonske mreže – određivanje položaja
• za određivanje položaja poligonskih točaka potrebno je izmjeriti sve
poligonske kutove (prijelomne i vezne), duljine poligonskih stranica te
odrediti smjerne kutove u početnoj i završnoj točki poligonskog vlaka.
• Poligonske mreže – smjerni kut
• Smjerni kut je kut u ravnini projekcije koji zatvara paralela s pozitivnim
smjerom osi X u zadanoj točki i stranica na koju se smjerni kut odnosi
nanesen u smjeru kretanja kazaljke na satu.
• To je kut između paralele s pozitivnim smjerom apscise u zadanoj točki
i pravca prema drugoj točki nanesen od sjevernoga dijela paralele u
smjeru kretanja kazaljke na satu.

• Smjerni kut se može odrediti (izračunati) iz koordinata zadanih točaka

• Katete pravokutnog trokuta АBC su koordinatne razlike ΔY i ΔX:
• Smjerni kutovi na istoj „poligonskoj stranici” razlikuju se za 180°

• Određivanje smjernog kuta u „kvadrantima” koordinatnog sustava

• Poligonske mreže
• Računanje duljine iz koordinata poznatih točaka

• Računanje koordinata točaka iz smjernog kuta i duljine

Poligonske mreže – sinusov poučak
• Sinusov poučak glasi: sinusi kutova unutar bilo kakvog trokuta odnose
se isto kao stranice nasuprot tim kutovima.

• Sinusov poučak koristimo

1. Poznata dva kuta i jedna stranica u trokutu
2. Poznate dvije stranice i jedan nasuprotni kut u trokutu

Poligonske mreže – kosinusov poučak

• Kosinusov poučak glasi: Kvadrat bilo koje stranice trokuta jednak je
zbroju kvadrata drugih dviju stranica umanjen za dvostruki umnožak tih
dviju stranica i kosinusa kuta između njih.
• Poznate dvije stranice i kut između njih

Tahimetrija - polarna metoda računanja koordinata točaka

• U tahimetrijskoj (polarnoj) metodi na osnovu mjerenog horizontalnog
kuta α i horizontalne duljine d računaju se koordinate točke detalja

Tahimetrija - polarna metoda računanja koordinata točaka – smjerni kut

Trigonometrijsko mjerenje visina
• Određivanje visinskih razlika pomoću kutova u vertikalnoj ravnini
naziva se trigonometrijsko mjerenje visina, tj. trigonometrijski nivelman.
• Vertikalni kutovi dijele se:
• Visinske – kut između horizontale i pravca vizure prema zadanoj točki
(φ)
• Zenitne – kut između vertikale i pravca vizure prema zadanoj točki (Z)
• Visinski kutovi dijele se:
• Elevacijske – iznad horizonta +φ
• Depresijske – ispod horizonta -φ

Trigonometrijsko mjerenje visina

• Određivanje visina nedostupnih (ali) bližih točaka
• dimnjak, dalekovod, toranj crkve, visina zgrade...
• Vizurna točka je čvrsto definirana (nepomična)
• točka kojoj određujemo visinu relativno je blizu.
Trigonometrijsko mjerenje visina - visinski kut
• trigonometrijsko mjerenje visina je postupak određivanja visinskih
razlika na osnovi mjerenja vertikalnih pravaca (kutova) i računanja
primjenom trigonometrijskih formula
• osnovni princip je da se visinske razlike dobiju rješavanjem
pravokutnog trokuta u kojem će biti izmjerena horizontalna duljina ”D” ili
kosa duljina ”d`” te zenitna daljina ”Z” ili visinski kut ”φ” • Δh = d * tgφ =
d* ctgZ
Trigonometrijsko mjerenje visina – zenitni kut

Satelitsko pozicioniranje
• Satelitsko pozicioniranje kao koncept započelo je lansiranjem prvog
umjetnog Zemljina satelita „Sputnjik” 1957. godine (SSSR)
• Slijedio je razvoj sustava za satelitsku navigaciju mornarice SAD 1967.
godine (Navy Navigation Satelite System NNSS). Sustav poznatiji pod
imenom „Transit” – koji je bio osmišljen za navigaciju podmornica.
• 1973. godine Ministarstvo obrane SAD pokrenulo je razvoj novog
sustava pod nazivom NAVSTAR GPS (Navigation System (Satellite) with
Time and Ranging Global Positiong System)
• 1978. godine lansirani prvi GPS sateliti, a punu operabilnost sustav je
postigao 1995. godine.
• Razlikujemo sljedeće pojmove:
• GPS – Global Positioning System (SAD)
• GNSS – Global Navigation Satellite System (svi sateliti koje koristimo
prilikom pozicioniranja GPS, GLONAS, GALILEO..)
• Prednosti GNSS-a u odnosu na klasične metode pozicioniranja:
• Položaj točke je apsolutno određen u trodimenzionalnom
koordinatnom sustavu
• Optičko dogledanje između točaka nije više nužno
• Nema prijenosa pogrešaka jer je svaka točka određena zasebno
• Raspored točaka ne podliježe nikakvim geometrijskim uvjetima
• Jednostavan za korištenje
 • Položaj točke se može odrediti na kopnu, moru i u zraku
• Nema nikakvih uvjeta ili poteškoća pri mjerenju s obzirom na doba
dana, državu, meteorološke uvjete…
• Osnovni koncept GPS-a podijeljen je u tri segmenta:
• Svemirski – sateliti koji odašilju signale
• Kontrolni – upravljanje cijelim sustavom
• Korisnički – korisnici koji upotrebljavaju pozicioniranje

• Svemirski segment - Sateliti

• Osnovni zadatak je odašiljanje radio signala korisnicima pomoću
kojih se mjere udaljenosti od satelita do prijemnika (GPS antene) •
operativno 30 satelita (11.11.2021.)
• nalaze se na visini od 20 200 km
• u 6 orbitalnih ravnina nagnutih za ~55° (inklinacijska orbita)
• vrijeme obilaska satelita oko Zemlje iznosi ~11:58:02 h
• prosječna brzina kretanja 3.88 km/s ~ 14 000 km/h
• Svaki satelit ima osnovnu frekvenciju od 10.23 MHz na temelju koje
odašilje nekoliko radio signala označene sa:
• L1 na frekvenciji 1575.42 MHz (10.23 x 154)
• L2 na frekvenciji od 1227.60 MHz (10.23 x 120)
• L3, L4, L5
 • Signal satelita putuje kao zraka svjetlosti, što znači da prolazi kroz
atmosferu, oblake, staklo i plastiku, ali ne prolazi kroz mnoge čvrste
objekte kao što su zgrade i planine
• Signali sadrže dva "pseudoslučajna" signala, P-kod i C/A-kod
• Svaki satelit emitira jedinstveni kod koji omogućuje GPS prijamniku da
identificira signale.
• Glavna svrha tih kodiranih signala je da omogući računanje vremena
putovanja signala od satelita do GPS-prijamnika na Zemlji (ili okolini
Zemlje) koje se još naziva vremenom dolaska.
• Vrijeme pomnoženo brzinom svjetlosti daje udaljenost od satelita do
GPS-prijamnika (3*10^8 ~ 1 sekunda)
• Navigacijska poruka (informacija koju satelit šalje prijamniku) sadrži:
1. koliko sati je na satelitu
2. trenutni položaj satelita u pokretu
3. informacije o potrebnim atmosferskim korekcijama
4. određenu vrstu identifikacije satelita da prijamniku „kaže” odakle signal
dolazi i gdje prijemnik može pronaći ostale satelite.
• Satelitski signali su vremenski upravljani preciznim atomskim satovima
• Svemirski segment – kategorije satelita
• Od prvih lansiranih satelita do danas postoji više kategorija satelita od
kojih se danas neki više ne upotrebljavaju:
• 1978 - 85: Block I
• 1989 - 90: Block II
• 1990 - 97: Block IIA (Advanced) – zadnji ugašen 2019.
• 1997 - 04: Block IIR (Replenishment – Dopunjavanje)
• 2005 - 09: Block IIR-M (Replenishment – Modernized)
• 2010 - 16: Block IIF (Follow – on)
• 2018 - 20: Block III/IIIF
• Svemirski segment – GNSS (GPS)

• Kontrolni segment
• Glavna zadaća kontrolnih stanica je praćenje satelita u svrhu
određivanja orbita i vremena, sinkronizacija vremena satelita te
odašiljanje poruka satelitima.
• Kontrolni segment obuhvaća:
• Glavnu kontrolnu stanicu
• Opažačke stanice
• Zemaljske kontrolne stanice
• Glavna kontrolna stanica (MCS – Master Control Station): Colorado
Springs, Colorado (Konsolidacijski svemirski operativni centar)
• Sakuplja podatke s opažačkih stanica o praćenju satelita
• Računa putanje (orbite) satelita i parametre satova
• Prosljeđuje podatke zemaljskim stanicama radi slanja prema satelitima
• Kontrola satelita i kompletan „mozak” cijelog sustava
• Opažačke stanice
• 5 stanica u blizini ekvatora: Ascension, Diego Garcia, Hawai, Kwajalein,
Colorado Springs
• Opremljene atomskim satovima te neprekidno mjere udaljenosti do svih
satelita na horizontu svakih 1,5 sekundi te filtriraju podatke i šalju ih
glavnoj kontrolnoj stanici.
• Zemaljske kontrolne stanice
• 3 stanice: Ascension, Diego Garcia, Kwajalein
• Osnovna zadaća im je komunikacija i odašiljanje poruka satelitima,
dopunjavanje satelita informacijama jednom dnevno (informacije o
efemeridama i o satovima satelita računatim u glavnoj kontrolnoj stanici)
• Opremljene su velikim antenama za odašiljanje poruka satelitima
• Efemeride (Ephemeris) - popis točnih pozicija satelita
• Korisnički segment
• sastoji se od svih korisnika koji upotrebljavaju GPS, odnosno prijemnika
koji oni koriste, od vojnika, pilota, pomoraca, lovaca, vozača, planinara,
građevinara, geodeta, arheologa.. svih onih koji žele znati gdje se nalaze
ili gdje trebaju ići
• GPS prijamnici, GPS mreže, GPS servisi
• Kategorije korisnika (prijamnika):
• Vojni korisnici (autorizirani)
• Civilni korisnici (neautorizirani)
• Vrste prijamnika:
• Koji registriraju C/A kod
• Koji registriraju C/A kod i L1 noseći val
• Koji registriraju P kod i oba noseća vala
• Princip rada GPS-a
• Kako bi mogao obavljati svoju zadaću GPS prijemnik treba poznavati
položaj satelita i udaljenost do satelita.
• GPS prijemnik od satelita dobiva dvije vrste kodiranih informacija.
Jedan tip informacija su podaci iz almanaha koji sadrže približni položaj
satelita
• Ti podaci se neprestano prenose i spremaju u memoriju GPS
prijemnika
• Na temelju tih podataka GPS prijemnik zna orbite satelita i gdje bi se
koji satelit trebao nalaziti
• Podaci iz almanaha se periodički ažuriraju kako sateliti mijenjaju svoj
položaj
• Ukoliko satelit promijeni svoju putanju (položaj) izvan zadane orbite,
zemaljska stanica za praćenje će zabilježiti njihov položaj, visinu i brzinu
• Te orbitalne informacije zemaljska stanica će poslati kontrolnoj stanici,
koja će satelitima poslati ispravljene podatke
• Ispravljeni i točni (egzaktni) podaci o položajima nazivaju se „efemeride
• Vrijede do šest sati i šalju se GPS prijemnicima u obliku kodiranih
informacija
• Kad GPS prijamnik zna precizan položaj satelita u prostoru, još treba
znati koliko su oni daleko kako bi mogao odrediti svoj položaj na Zemlji
• Postoji jednostavna formula koja kaže prijamniku koliko je pojedini
satelit daleko: udaljenost od satelita jednaka je brzini emitiranog signala
pomnoženog s vremenom koje treba da signal dođe do prijamnika
brzina x vrijeme putovanja = udaljenost
• Koristeći osnovnu formulu za određivanje udaljenosti, prijamnik već zna
brzinu
• To je brzina radio valova oko 300 000 kilometara u sekundi (brzina
svjetlosti), s malim kašnjenjem zbog prolaska signala kroz Zemljinu
atmosferu.
• Sada GPS prijamnik treba odrediti vremenski dio formule
• Odgovor leži u kodiranom signalu koji satelit odašilje
• Emitirani kod naziva se "pseudoslučajni kod"
• Satelit generira pseudoslučajni kod, a GPS prijamnik generira isti kod i
nastoji ga prilagoditi kodu satelita
• Prijamnik tada uspoređuje dva koda da bi odredio koliko treba zakasniti
(ili pomaknuti) svoj kod kako bi odgovarao kodu satelita kako bi dobio
„pseudoudaljenost” do satelita
• „Pseudoudaljenost” = prava udaljenost plus mala (pozitivna ili
negativna) korekcija udaljenosti uzrokovana pogreškom sata prijamnika.
• Sat GPS-prijamnika ne mjeri vrijeme tako precizno kao satovi satelita
• Atomski sat u satelitu ima preciznost 100 milijarditih dijelova sekunde
• Stavljanje atomskog sata u vaš prijamnik učinilo bi ga mnogo većim i
skupljim
• Zato svako određivanje udaljenosti treba još ispraviti za iznos pogreške
sata GPS-prijamnika
• To je razlog zašto se određivanjem udaljenosti zapravo dobije
„pseudoudaljenost”
• Da bi se odredio položaj na temelju pseudoudaljenosti, treba pratiti
najmanje četiri satelita i uz pomoć računanja ukloniti pogrešku sata GPS-
prijamnika.

• Određivanje pozicije GPS-om

• Kad imamo položaje satelita i udaljenosti, prijamnik može odrediti svoj
položaj
• Pretpostavimo da smo 19 000 kilometara udaljeni od nekog satelita
• Naš položaj bit će negdje na zamišljenoj sferi kojoj je satelit u središtu
polumjera 19 000 kilometara
• Pretpostavimo nadalje da smo 20 000 kilometara od drugog satelita
• Druga sfera siječe prvu u zajedničkoj kružnici

• Ako dodamo treći satelit, na udaljenosti 21 000 kilometara, imat ćemo

teoretski dvije zajedničke točke u kojima se sijeku sve tri sfere
• Jedna od tih dviju točaka nalazi se na Zemlji

• Izvori pogrešaka kod mjerenja GPS-om

• troposfera i ionosfera – sadrže električno nabijene čestice, te se brzina
radio signala GPS-a neznatno uspori i djelomično dolazi do refrakcije
signala što utječe na mjerenje dužine
• Izvori pogrešaka kod mjerenja GPS-om
• Multipath – višestruka refleksija (put) koja nastaje odbijanjem signala
prije nego što dođe do prijemnika
• Tehnike opažanja GPS-om
• Apsolutno pozicioniranje
• Kada koristimo jedan prijemnik
 • GPS pruža dvije razine usluga: Standard Positioning Service (SPS)
dostupan civilnim korisnicima i Precise Positioning Service (PPS) za
autorizirane korisnike.
• Uz korištenje SPS (Standard Positioning Service) horizontalna točnost
pozicioniranja je unutar 16m, a vertikalna unutar 23m.

• Diferencijalni GPS
• Korištenje minimalno dva prijemnika
• Jedan je stacioniran (baza) na poznatoj točki, a drugi najčešće u
pokretu (rover)
• Opažanje istovremeno minimalno 4 ista satelita
• Bazna stanica šalje korekcije roveru nakon izračuna svoje pozicije
mjerenjem pseudoudaljenosti i izračunom korekcija.

• Relativno pozicioniranje
• Koristimo jedno ili dvofrekvencijske podatke faze čime se postižu
najviše točnosti (cm i mm)
• Prostorni vektor (bazna linija) između dva prijemnika može se
izračunati iz simultanih opažanja najmanje 4 satelita na oba prijemnika
• Obrada mjerenja izvodi se naknadno (post-processing) ili u realnom
vremenu (kinematika u stvarnom vremenu – RTK)
• Tehnike opažanja GPS-om
• Kinematičko relativno pozicioniranje u stvarnom vremenu – RTK
(Real Time Kinematic)
• Razvijena je tehnologija obrade podataka u stvarnom vremenu
• Podaci mjerenja jednog prijemnika šalju se radio vezom do drugog u
kojem software gotovo trenutno računa poziciju nepoznatog prijemnika
uz upotrebu dobivenih korekcija sa bazne stanice.
• Glavni ograničavajući faktor masovne primjene RTK bila je činjenica da
se prijemnik u pokretu (rover) nije mogao udaljiti više od 20 km od
referentnog prijemnika (baze)
• Ovo ograničenje je prevladano razvojem mreža (CROPOS)
permanentnih GPS stanica diljem RH koje šalju korekcije putem
Virtualnih referentnih stanica te time mogućnost korištenja RTK i na
udaljenostima do 50 km od bazne stanice.
• CROPOS – CROatian POsitioning System
• Državna mreža referentnih stanica Republike Hrvatske
• CROPOS sustav čine 33 referentne GNSS stanice na međusobnoj
udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da prekrivaju cijelo područje
Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih mjerenja i
računanja korekcijskih parametara.
• Korekcijski parametri bit će dostupni korisnicima na terenu putem
mobilnog Interneta (GPRS/GSM).
• CROPOS - karakteristike CROPOS sustava
• prikupljanje podataka 33 referentne GNSS stanice
• razmjena podataka mjerenja referentnih GNSS stanica sa susjednim
zemljama u realnom vremenu
• umrežavanje i računanje korekcijskih parametara u realnom vremenu
• distribucija podataka mjerenja i korekcijskih parametara korisnicima
u realnom vremenu
• distribucija podataka mjerenja korisnicima za post-processing obradu
• dostupnost sustava 24 h / 7 dana
• praćenje rada sustava i podrška korisnicima

• CROPOS – servisi/usluge
• DPS - Diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu
• VPPS - Visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu
• GPPS - Geodetski precizni servis pozicioniranja
• DPS - Diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu
• Točnost ispod 1 m
 • Primjene:
• geoinformacijski sustavi
• navigacija
• upravljanje prometom
• zaštita okoliša
• poljoprivreda i šumarstvo
• VPPS - Visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu
• Centimetarska točnost
• Primjene:
• izmjera
• katastar
• inženjerska geodezija
• izmjera državne granice
• aerofotogrametrija
• hidrografija
• GPPS - Geodetski precizni servis pozicioniranja
• Subcentimetarska točnost
• Primjene:
• geodetska osnova
• referentni sustavi
• znanstvena i geodinamička istraživanja

Bespilotni zrakoplovni sustavi

UAS
Fotogrametrija
• Fotogrametrija je umjetnost, znanost i tehnologija dobivanja pouzdanih
informacija o fizičkim objektima i okolišu procesom zabilježbe, mjerenja i
interpretacije fotografskih slika i scena elektromagnetskog zračenja
dobivenih senzorskim sustavima
• Fotogrametrijska izmjera je metoda izmjere pri kojoj se u osnovi
upotrebljavaju snimci, bilo snimljeni iz zraka ili sa Zemlje
• Rezultati fotogrametrijske izmjere mogu biti:
• Brojevi, odnosno koordinate pojedinih točaka objekta u
trodimenzionalnom koordinatnom sustavu
• Crteži (analogni i/ili digitalni), odnosno karte i planovi s
horizontalnom i visinskom predodžbom i drugi grafički prikazi objekta
• Snimke (analogne ili digitalne), fotografije (ortofoto) i iz njih izrađene
fotokarte, kao i fotomozaici, panoramske slike i prostorne snimke.
• Upotrebu snimaka snimljenih iz daljine (zraka ili svemira) raznim
tehnikama snimanja i mjerenja (fotografski, termalni, ..) bez kontaktiranja
snimljenog objekta nazivamo daljinskim istraživanjima.
• S obzirom na način izmjere snimaka, fotogrametrija se dijeli na
analognu, analitičku i digitalnu.
• Analogna fotogrametrija koristi se informacijama sadržanim na
fotografijama, a izmjera se provodi optičko-mehaničkim uređajima
• Analitička fotogrametrija koristi se informacijama sadržanim na
fotografijama, a cjelokupna izmjera je podržana računalom
• Digitalna fotogrametrija koristi se informacijama sadržanim na
digitalnoj slici uz izmjeru podržanu računalom
• Primjenom fotogrametrije u geodetske svrhe snima se predmet (objekt)
– zemljište s prirodnim i umjetnim pojedinostima – nakon čega se
fotogrametrijskim metodama izrađuje ili samo situacija ili situacija s
konfiguracijom (prostorna predodžba)
• Fotogrametrijom se plan ili karta može izraditi tako da sadrži sve
pojedinosti vidljive s položaja kamere kojom se snima
• Takav plan ili karta u fotografskom obliku predstavlja novu kvalitetu za
veliki broj drugih područja kao što su hidrotehnika, projektiranje
komunikacija, urbanizam, sanacija tla, mostogradnja, tunelogradnja,
ispitivanje pomaka i deformacija na građevinskim ili prirodnim objektima,
te mnogim drugim.
Fotogrametrija – osnove
• Fotogrametrija se može podijeliti prema položaju kamere u prostoru
• aerofotogrametriju
• terestričku fotogrametriju
• Prema snimci u prostoru dijeli se na
• vertikalnu
• približno vertikalnu
• kosu
• horizontalnu fotogrametriju
• Prema vrsti snimki dijeli se na analognu (mjerenja korištenjem optičkih i
mehaničkih uređaja) i digitalnu fotogrametriju (mjerenja se vrše pomoću
računala).

• S metodološkog gledišta važna je podjela kamera na:

• mjerne kamere (koje su razvijene specifično za fotogrametriju)
• djelomično mjerne kamere (koje izvorno nisu određene za mjerne
svrhe, ali su naknadno dorađene za potrebe fotogrametrijskog snimanja)
• amaterske kamere (koje se mogu koristiti za fotogrametriju niskih
zahtjeva točnosti)
• projekt fotogrametrijskog snimanja iz zraka sastoji se od tri faze:
• planiranja leta i određivanja orijentacijskih točaka (signalizacija i
određivanje orijentacijskih točaka pomoću GPS-a)
• snimanja iz zraka
 • obrada snimaka u svrhu izrade digitalnog ortofoto plana i digitalnog
modela reljefa za potrebe projektiranja, izrade karata, itd.

Bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS)

• Unazad proteklih nekoliko godina razvoj bespilotnih zrakoplovnih
sustava omogućio je i u velikoj mjeri unaprijedio način na koji se dolazi
do osnovnih podataka o prostoru koji nas okružuje
• Podaci koje takav sustav prikuplja najčešće su digitalne fotografije ili
video snimci iz kojih je naknadnom obradom moguće rekonstruirati 3D
objekt ili određenu lokaciju u prostoru
• Prikupljanje 3D prostornih podataka klasičnim geodetskim metodama u
nekim slučajevima može biti prilično vremenski dugotrajno, pa čak i
opasno po samog terenskog operatera
• Prema pravilniku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike
Hrvatske bespilotni zrakoplov definiran je kao „zrakoplov” namijenjen
izvođenju leta bez pilota u zrakoplovu, koji je daljinski upravljan ili
programiran i autonoman
• U zadnje vrijeme, u svrhu geodetskih snimanja sve se češće koriste
bespilotne letjelice (eng. UAS - Unmanned Aerial System) poznatije i pod
imenom „dron“
• Dva glavna tipa UAS „Fixed wing” i „Rotary wing”
• Svaki tip bespilotne letjelice ima svoje prednosti ali i nedostatke:
• Da bi se bespilotna letjelica mogla koristiti u svrhe prikupljanja
podataka i kartiranja njezine najvažnije karakteristike su:
• Rezolucija fotoaparata
• Vrijeme leta
• Ugrađena GPS antena
• Stabilizator fotoaparata
• Mogućnost obavljanja autonomnog leta
• Samo upravljanje letjelicom vrši se pomoću daljinskog upravljača koji
na sebi ima pričvršćeno tablet računalo, preko kojeg se vrše postavke
samog leta.
Bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS) – planiranje leta
• Orijentacijske ili kontrolne točke se signaliziraju posebnim signalima
• Signali moraju biti simetrični, trebaju biti vidljivi i moraju omogućiti
maksimalno točno i precizno viziranje/mjerenje
• Dimenzije signala određuju se prema mjerilu snimanja i zadatku za koji
se izrađuju.
• Parametri koje smo definirali važni su za određivanje prostorne veličina
slikovnog elementa budućeg 3D modela (eng. GSD Ground Sample
Distance).
• To je broj koji predstavlja udaljenost između dva susjedna piksela,
odnosno REZOLUCIJU snimanja iz zraka digitalnom kamerom

Bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS) – rezultat leta

• Podaci (fotografije) obrađuju se pomoću (profesionalnog) alata za
digitalnu obradu fotogrametrijskih snimaka
• Krajnji produkt takve obrade fotografija rezultira 3D oblakom točaka u
mjerilu 1:1.
• Svaka točka unutar modela sadrži E, N i H koordinatu i boju
• Sve fotografije su prilikom ekspozicije geo-locirane
• Broj snimljenih fotografija: 468
• Kartirana površina: 5 ha
• Vrijeme leta: 20min
• Vrijeme obrade digitalnih fotografija: 6.30 h
• GSD:7.5 mm
• Broj dobivenih 3D točaka: 59.439.154
• Prosječna gustoća točaka po m3: 3004
• Količina podataka: 30 GB
• Digitalni model terena (DTM) i digitalni model površine (DSM):

• 3D Mash - Model koji se sastoji od 3D linija koje spajaju susjedne točke

i definiraju oblik objekata koji imaju svoju visinu širinu i dubinu, tvoreći
fotorealističan prikaz
Bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS) – zakonska regulativa
• CCAA (Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo)
• HKZP (Hrvatska kontrola zračne plovidbe)
• HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti)
• DGU (Državna geodetska uprava)
Bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS)
• Prije leta 1/2
• Lokacija – da li se smije letjeti - odobrenje
• UAS napunjene baterije
• RC napunjene baterije (daljinski upravljač)
• napunjene baterije za kameru / Lidar
• Mobilni uređaji potpuno napunjeni
• Najnoviji firmware (UAS i RC)
• Najnoviji softver (mobilni uređaji)
• Pristup internetu na licu mjesta spreman
• Popis paketa opreme UAS
• Dostupnost lokacije
• Čizme, odjeća, šešir i sunčane naočale
• Alat
• Stres i umor (droga alkohol)
• Prije leta 2/2
• Motori bez oštećenja
• Propeleri bez oštećenja
• Kabeli sigurno povezani
• Točan način leta (na RC)
• Planirana su alternativna i hitna mjesta za slijetanje
• SD kartica u kameri ili UAS-u
• Spojene baterije
• Baterije su čvrsto umetnute
• Propeleri sigurno montirani
• Nema labavih dijelova
• Nema nedostajućih ili labavih vijaka
• Pokretanje UAS-a
• Kalibrirajte UAS IMU ako je potrebno (Inertial Measurement Unit –
centar za kontrolu i navigaciju)
• Po potrebi kalibrirajte UAS kompas
• GPS položaj je zaključan
• Zabilježen „Home Point”
• Dovoljno prostora za lansiranje i letenje
• Odmaknuti se od UAV na sigurnu udaljenost
• Bez upozorenja ili pogrešaka
• Lansiranje u vjetar (fiksno krilo)
• Za vrijeme leta
• Ne letite izvan dometa (vidokruga)
• Budite oprezni
• Često provjeravajte razinu baterije
• Odgovarajte na poruke upozorenja odmah
• Brzina vjetra ispod ograničenja
• Promatranje zračnog prometa
• Čuvajte se ptica
• Nema opasnosti u blizini
• Spremni za ručno preuzimanje nadzora u nuždi
• UAV preusmjeriti na sigurno mjesto u nuždi
• Vratite se na „Home Point”
• Isključite propelere u zraku u nuždi
• Slijetanje
• Provjerite smjer vjetra
• Linearno ili kružno slijetanje
• Sletjeti u vjetar (fiksno krilo)
• Područje slijetanja je čisto
• Isključite motore nakon slijetanja
• Isključi UAS
• Isključi RC
• Provjerite oštećenja
• Preuzmite slike/video
Bespilotni zrakoplovni sustavi (UAS) – zaključak
• Pristup terenu (opasnosti)
• Dobivanje 3D geometrije zadovoljavajuće točnosti
• Vrijeme
• Perspektiva
• Različiti formati izlaznih podataka
• Cijena
• Prednosti u odnosu na klasične metode
• Količina podataka
• Zakonska regulativa
• Vremenski uvjeti
• Vegetacija

Geodetske evidencije
• Katastar - www.katastar.hr
Zajednički naziv za popise i kartografske prikaze istovrsnih objekata
krajolika. Postoje različite vrste katastra, npr. katastar zemljišta, katastar
nekretnina, katastar prostornih jedinica, katastar vodova; katastar šuma,
katastar cesta, katastar zgrada, katastar pomorskoga dobra.
• Katastar nekretnina
Evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim
građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o
posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije
drukčije određeno.
• Katastar zemljišta
Evidencija o katastarskim česticama – zemljištima – dijelovima Zemljine
površine. Sadrži podatke o položaju, obliku, površini, načinu
iskorištavanja, proizvodnoj sposobnosti, katastarskom prihodu i korisniku
zemljišta.
• Podaci iz katastra zemljišta namijenjeni su gospodarskim, pravnim,
upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama, kao i utvrđivanju
katastarskoga prihoda, osnivanju zemljišnih knjiga, izradi prostornih
planova i dr.
• Katastarska čestica (parcela) je osnovna jedinica katastra zemljišta
koja se definira kao dio zemljišta koji se iskorišćuje na isti način i pripada
istom korisniku
• Svaka je katastarska čestica označena posebnim brojem katastarske
čestice i nazivom katastarske općine u kojoj leži
• Položaj i oblik svake katastarske čestice i objekta koji se na njoj nalazi
grafički su prikazani na katastarskim planovima, a ostali podaci se
upisuju u posebne popise
• Katastarska općina je osnovna teritorijalna jedinica za koju se izrađuje
katastar zemljišta
• U pravilu obuhvaća jedno naseljeno mjesto, no može obuhvaćati i više
mjesta ili na način da pojedino mjesto bude razdijeljeno u više
katastarskih općina.
• Državna Geodetska Uprava (DGU) obavlja poslove iz nadležnosti u
središnjem uredu i područnim uredima za katastar koji obavljaju poslove
za područje županije.
Iznimno za Grad Zagreb poslove iz nadležnosti područnih ureda za
katastar obavlja Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada
Zagreba.
• Ukupan broj katastarskih čestica: 14.514.855
• Ukupan broj katastarskih općina: 3.397
• Ukupan broj katastarskih ureda: 112
• Osnovni podaci koji su dostupni o katastarskoj čestici:
• ime katastarske općine
• broj katastarske čestice
• adresa katastarske čestice
• površina čestice u m2
• način uporabe i
• upisane osobe (s informacijama o udjelu, imenu i prezimenu/nazivu
upisane osobe, adresom prebivališta/sjedišta).
• Preglednik katastarskih podataka služi za uvid u središnju bazu
postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske koja se vodi u
Središnjem uredu Državne geodetske uprave sukladno Zakonu o
državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 112/18) o
održavanju podatka katastarskog operata Republike Hrvatske.
• Svi podaci sadržani u Pregledniku katastarskih podataka isključivo su
informativnog karaktera te služe za osobnu upotrebu.
Katastar – javne isprave
• Kopija katastarskog plana je javna isprava koja se izdaje na temelju
podataka iz službene evidencije, a prikazuje položaj i oblik katastarskih
čestica. Ako ste e-Građanin kopiju katastarskog plana, možete kupiti bez
odlaska u katastarski ured putem One-Stop-Shop sustava koji će Vas
voditi kroz proces kupnje.
Ako vam ova mogućnost ne odgovara uvijek možete posjetiti najbliži
katastarski ured koji vodi i održava katastarske planove.
• Prijepis posjedovnog lista je javna isprava kojom se dokazuje kako je
pisanim podacima opisana neka katastarska čestica i tko je u katastru
upisan kao njen korisnik.
Pisani podaci o katastarskim česticama su broj, adresa, način uporabe,
izgrađenost, površina i oni su osnova za vođenje zemljišnih knjiga.
Danas se u katastar upisuju vlasnici katastarskih čestica.
• Izvadak iz baze zemljišnih podataka je javna isprava kojom se dokazuje
kako je pisanim podacima opisana neka katastarska čestica i tko je
upisan kao njen vlasnik. Pisani podaci o katastarskim česticama su broj,
adresa, način uporabe, izgrađenost, površina, vodi i održava ih
katastarski ured. Podatke o vlasnicima vodi i održava zemljišnoknjižni
odjel.
• Zemljišna knjiga (Gruntovnica) - https://oss.uredjenazemlja.hr
• Sustav javnih registara (evidencija) o pravnom stanju nekretnina,
mjerodavnom za pravni promet
• sustav registara koji omogućuje evidentiranje nekretnina, zakonom
predviđeni način stjecanja stvarnih prava na nekretninama, te omogućuje
i pruža pravnu sigurnost u prometu nekretnina
• sustav koji čini svima dostupnim i svima vidljivim pravno stanje
nekretnina mjerodavno za pravni promet
• sustav javnih registara koji se sastoji od pojedinih ručno vođenih
zemljišnih knjiga i zemljišnih knjiga vođenih elektroničkom obradom
podataka (EOP zemljišna knjiga)
• U zemljišne knjige upisuju se sve nekretnine, osim ako za neke vrste
nekretnina nije što posebno određeno, druga prava za koja je to
zakonom određeno, te druge činjenice važne za pravni promet
nekretninama.
• Zemljišne se knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Na
katastarskoj se izmjeri zemljišta temelji osnivanje, obnavljanje i
dopunjavanje zemljišnih knjiga.
• Zemljišne knjige vodi zemljišnoknjižni odjel (gruntovnica) osnovan pri
općinskom sudu i to za nekretnine koje se nalaze na području za koje je
taj sud mjesno nadležan.
• Načela zemljišnoknjižnog prava su:
1. Načelo stvarnosti određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige.
Predmet upisa u zemljišne knjige su nekretnine, stvarna prava na njima i
druga prava i činjenice
2. Načelo upisa određuje djelovanje upisa na stjecanje, promjenu,
prijenos i prestanak knjižnih prava
3. Načelo knjižnoga prednika - upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su
samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već
upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnoga prava (knjižni prednik)
glede koga se upis zahtijeva.
4. Načelo javnosti znači da su zemljišne knjige javne, jer je njihov sadržaj
svima dostupan, a uvid u njih svima slobodan (načelo javnosti u
formalnom smislu)
5. Načelo povjerenja - štite se poštene treće osobe koje su postupale s
povjerenjem u potpunost i istinitost zemljšnoknjižnog stanja u
slučajevima kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnoga
pravnoga stanja nekretnina
6. Načelo privole (konsenza) određuje da se upisi u zemljišne knjige
mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe
pravo i osobe čije se pravo ograničava, prenosi na drugoga ili ukida
7. Načelo zakonitosti određuje da je zemljišnoknjižni sud dužan po
službenoj dužnosti ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u
zemljišne knjige.
8. Načelo prvenstva (prioriteta) uređuje pravne učinke upisa prema
drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi
provedeni
9. Načelo potpunosti - zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnoga
stanja glede određene nekretnine
10. Načelo određenosti (specijaliteta) zahtijeva da svaki upis u zemljišne
knjige bude samostalna i potpuno određena pravna cjelina, odnosno da
sadržaj upisa bude potpuno određen
11. Načelo preglednosti određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene
tako da se iz njih može lako i brzo saznati cjelokupno pravno stanje
upisanih nekretnina.
• Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava, a uz svaku
se zemljišnu knjigu vode pomoćni popisi i katastarski planovi
• Glavna knjiga i zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem
smislu
• Glavna knjiga je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine i
promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene
tih prava
• U glavnu knjigu upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine
• Za svaku katastarsku općinu vodi se posebna glavna knjiga
• Glavna knjiga je najvažniji dio zemljišne knjige
• Zemljišnoknjižno tijelo je jedna ili više katastarskih čestica (zemljišta)
koje se nalaze u istoj katastarskoj općini i koje u pravnom prometu imaju
isti pravni položaj jer pripadaju istom vlasniku, nisu različito opterećene,
te glede njih ne postoje razlike u ograničenjima vlasništva
• Katastarske čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo smatraju se
zajedno jednom pojedinačnom nekretninom te u pravnom prometu imaju
istu pravnu sudbinu
• Katastarska čestica za koju se želi uspostaviti drukčiji pravni status
mora se izdvojiti u zasebno zemljišnoknjižno tijelo
• Glavna se knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka
• Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige u koji se upisuje jedno
zemljišnoknjižno tijelo i sve promjene na njemu, knjižna prava koja se
odnose na to zemljišnoknjižno tijelo i promjene tih prava te druga prava i
činjenice.
• Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od tri dijela:
1. posjedovnice (popisni list, list A)
2. vlastovnice (vlasnički list, list B)
3. teretovnice (teretni list, list C)
• U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela
odnosno sva zemljišta, te katastarski podaci o njima kao što su oznaka,
naziv zemljišta, kultura, površina, pobliže identifikacijske oznake za
zgrade.
• U vlastovnicu se upisuje vlasništvo tj. podaci o vlasniku nekretnine.
Upisuju se i ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut
• U teretovnicu se upisuju stvarna i druga prava kojima je opterećeno
zemljišnoknjižno tijelo kao što su založno pravo (hipoteka), osobne i
stvarne služnosti, stvarni tereti, pravo građenja, obvezna prava,
koncesije, zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine.
• Koja je razlika između katastra i zemljišne knjige?
Sustav registriranja nekretnina i prava na njima u Republici Hrvatskoj
temelji se na dva registra - katastru i zemljišnim knjigama (jednako kao
npr. u Austriji ili u Njemačkoj). Katastar je nadležan za opisivanje
nekretnina dok je zemljišna knjiga nadležna za prava na prethodno
opisanim nekretninama. Iz povijesnih razloga ova dva registra na
području Republike Hrvatske nisu vođena u suglasju tako da imamo
mnogo situacija da su stvarni nositelji prava upisani u samo jednom od
registara.
• Koja je razlika između posjednika i vlasnika?
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje
svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da
svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni
zakonskim ograničenjima. U smislu ovoga određenja prava vlasništva,
vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i
raspolaganja svojom stvari. U smislu prometa nekretninama, pravo
vlasništva na nekretnini ima osoba, fizička ili pravna, koja je upisana u
zemljišne knjige ili knjige položenih ugovora, odnosno osoba koja svoje
pravo vlasništva dokazuje temeljem izvršenog pravnog posla
kupoprodaje, darovanja, nasljeđivanja, i to određenom vrstom ugovora,
rješenjem o nasljeđivanju ili pravomoćnom i ovršnom sudskom odlukom.
Međutim, vlasnik ne mora biti nužno i posjednik nekretnine!
• Koja je razlika između posjednika i vlasnika?
Međutim, vlasnik ne mora biti nužno i posjednik nekretnine! Posjednik je
osoba koja ima faktičnu vlast na stvari. Tu vlast posjednik može
izvršavati osobno ili putem punomoćnika kao neposredni posjednik, ili
kao npr. zakupoprimac, najmoprimac, plodouživatelj, čuvar, u kojem
slučaju je posredni posjednik. Na jednoj stvari ili pravu može više osoba
imati faktičnu vlast, i u tom slučaju oni su suposjednici.
Posjedna prava su nasljednja, a u slučaju smetanja prava posjeda, sud
pruža posjedniku sudsku zaštitu u posebnom hitnom postupku (postupku
za smetanje posjeda), i to prema posljednjem stanju posjeda i nastalom
smetanju, bez obzira na pravni temelj posjeda. U pravnoj praksi prometa
nekretninama posjed nekretnine se najčešće predaje novom vlasniku pri
isplati kupoprodajne cijene u cijelosti.
• Geoportal (Republika Hrvatska) - https://geoportal.dgu.hr
• Geoportal Državne geodetske uprave predstavlja središnje mjesto
pristupa prostornim podacima te jedan od temeljnih elemenata
Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP).
• Državna geodetska uprava (DGU) je državna upravna organizacija koja
obavlja upravne i stručne poslove iz područja geodezije, kartografije,
katastra i fotogrametrije te vodi brigu o uspostavi nacionalne
infrastrukture prostornih podataka, informatizaciji katastra i geodetsko-
prostornog sustava, državnoj službenoj kartografiji (1:5 000, 1:25 000,
1:100 000, 1:200 000), geodetskoj dokumentaciji, statističkim podacima
o katastru nekretnina, prostornim jedinicama i vodovima, geodetsko-
katastarskim poslovima za državnu granicu.
• Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) definirana je kao
skup tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih
kapaciteta i ostalih čimbenika koji omogućavaju djelotvorno
objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka u
svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj, kao i na europskoj razini
• Podaci i servisi Geoportala:
• Hrvatska osnovna karta 1:5000 (HOK)
• Digitalni katastarski plan (DKP)
• Registar geografskih imena (RGI)
• Digitalni model reljefa (DMR)
• Topografske karte (TK25, TK100, TK200)
• Digitalna ortofoto karta 1:5000 (DOF)
• Geoportal (Grad Zagreb) - https://geoportal.zagreb.hr
• Geoportal zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZG
Geoportal)
• Geoportal je vrsta Internet portala koji omogućuje pristup prostornim
informacijama te različite povezane usluge (pretraživanje, pregledavanje,
preuzimanje, transformaciju, otkrivanje usluga).
• ZG Geoportal je pristupna točka Zagrebačke infrastrukture prostornih
podataka (ZIPP) te sadrži prostorne podatke gradskih upravnih tijela,
trgovačkih društava i ustanova.
• mZIPP - Mobilna aplikacija predstavlja izvor korisnih i zanimljivih
podataka kojima raspolažu gradska upravna tijela, trgovačka društva i
ustanove.
mZIPP korisnicima omogućava brz i jednostavan pregled prostornih
podataka vezanih za njihovu trenutnu ili izabranu lokaciju od adrese i
kućnog broja, mjesnog odbora i gradske četvrti do podataka o
katastarskim česticama i namjeni površina iz Generalnog urbanističkog
plana (GUP)
• Geoportal (HR ceste) - https://geoportal.hrvatske-ceste.hr

• Geoportal (HR vode) - https://www.voda.hr

• Geoportal Hrvatskih voda je interaktivni web preglednik prostornih
podataka. Omogućava interaktivnu prezentaciju i analizu prostornih
podataka na karti, podijeljenih u tematske podskupine iz različitih
područja djelatnosti Hrvatskih voda.
• Prikazani podaci informativnog su karaktera.
• Jednostavna vizualizacija, mogućnost atributnog i prostornog
pretraživanja, mogućnost preklapanja podataka iz različitih tematskih
podskupina, prikaza podataka iz vanjskih izvora (WMS, KML),
standardiziranog ispisa prema definiranim predlošcima, mogućnost
usporedbe podataka, označavanje objekata u prostoru i izvoz ucrtanih
objekata u KML datoteku, samo su neke od niza mogućnosti Geoportala
Hrvatskih voda.
• Registri aglomeracija
• Registar zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda
• Prethodna procjena rizika od poplava
• Opasnosti od poplava
• Rizici od poplava
• Geoportal (HR šume) - http://javni-podaci.hrsume.hr
• Osnovne informacije o šumama namijenjene su prvenstveno ljudima
koji nisu stručnjaci, koji ne poznaju šumarsku terminologiju, kao ni
specifičnu šumarsku prostornu podjelu ali bez obzira na to ipak žele imati
informaciju o šumi koja ih okružuje.
• Pregled javnih podataka omogućen je korištenjem kartografskog
prikaza čime je uz mogućnost pregleda podataka u tekstualnom i
tabličnom obliku omogućen i prostorni prikaz šuma.
• Geodetski planinarski portal - https://geopp.planinarski-portal.org
• Na teritoriju Republike Hrvatske postavljeno je 75 trigonometrijskih
točaka (trigonometara) I. reda.
• Trigonometri čine mrežu točaka prosječne duljine stranica od oko 30
km koja pokriva nacionalni (državni) teritorij i osnova su referentnih
koordinatnih okvira
• Neke su točke postavljene još u doba austrougarskih izmjera našeg
teritorija, a neke u trigonomitrijskim izmjerama bivše države.
• Na odabranim trigonometrima provedena su od 1985.
astronomskogeodetska mjerenja (geoidne točke), a od 1994. referentna i
geodinamička GNSS mjerenja.
• Većina se trigonometara nalazi na vrhovima planina i brda a nekoliko ih
je u ravničarskom terenu ili u naseljima signalizirani crkvenim tornjevima.
• Kako su najčešće na planinskim vrhovima od interesa su i za planinare.
• Razvojem portala postignuta je nova razina promocije Državne
geodetske uprave (DGU), struke i geodetskog nasljeđa te mogućnost
edukacije planinara, biciklista i drugih izletnika.
• U svrhu populariziranja njihova obilaženja razvijena je Geodetska
planinarska obilaznica (GPO) čije su kontrolne točke upravo ti
trigonometri.
• Najveća i najljepša nacionalna planinarska obilaznica Hrvatska
planinarska obilaznica (HPO) ima 154 KT (kontrolne točke) od toga je
samo 26 na čijem je vrhu geodetski stup ili piramida (ukupno ih je 75),
dakle, 49 ih je nepoznato široj javnosti
• Planinarski portal - https://planinarski-portal.org
• Portal je web GIS aplikacija s dinamičkim pregledom karata te s
mogućnošću izvršavanja različitih prostornih upita.
• Aplikacija je zamišljena kao jedan kompletan web GIS portal koji
obuhvaća sve bitne informacije o planinarskim objektima u Hrvatskoj,
kontrolnim točkama Hrvatske planinarske obilaznice i pristupnim
putevima.
• Takav portal bi uz trenutačni pregled i analizu svih potrebnih podataka
(kuća, domova, skloništa, KT HPO, gpx tragova itd.), pružao interakciju
korisnika na način da im nudi mogućnost postavljanja i dijeljenja vlastitih
fotografija i GNSS tragova planinarskih putova.
• HAK interaktivna karta - https://map.hak.hr
• Karta za planiranje vožnje i snalaženje po Hrvatskoj
• Omogućava da kraće i brže dođu do traženih informacija.
• Interaktivna karta HAK-a koristi kartografske alate, podatke i tehnologiju
izrađenu i implementiranu od strane društava Mireo d.d. iz Zagreba
(Mireo Maps) i Google Inc., SAD (Google Maps).
• Google maps - https://www.google.hr/maps
• Google karte prikazuju informacije o mjestima koja vas interesiraju na
temelju dijela na karti koji pretražujete i toga što tražite.
• Kad istražujete lokacije na Google kartama, ponekad vidite sadržaj
drugih korisnika, primjerice recenzije i fotografije, uz koji ćete bolje
upoznati ta mjesta.
• Prijava na Google karte
Spremite svoja omiljena mjesta kako biste mogli jednostavno pretražiti ili
preuzeti upute nakon što se prijavite. Svojim mjestima i nedavnim
pretraživanjima moći ćete pristupiti na različitim uređajima.
• Ispis karte ili uputa – Ispišite kartu područja, mjesta, upute ili slike.
• Mjerenje udaljenosti – Izmjerite udaljenost između dviju ili više točaka
na karti.
• Preuzimanje ili pronalaženje koordinata – Pretražite mjesto pomoću
njegovih koordinata zemljopisne širine i dužine ili preuzmite koordinate
mjesta koje ste već pronašli.
• Pretraživanje u blizini – Pronađite restorane, trgovine i ostala mjesta
koja su u blizini mjesta na karti.
• Doprinos karti – Podijelite svoje znanje o lokalnim prilikama tako da
uredite podatke o tvrtkama i nazive cesta. Na kartu možete čak i dodati
mjesta koja nedostaju.
• Google Earth - https://www.google.com/intl/hr/earth/versions
• Google Earth je virtualni globus, karta i geografski informacijski
program koji kartira Zemljinu površinu koristeći u najvećem dijelu
satelitske snimke
• Unutarnji koordinatni sustav u Google Earthu bazira se na Svjetskom
geodetskom sustavu 1984 (WGS84 – World Geodetic System 1984)
• Neke od mogućnosti Google Earth programa:
• Simulator letenja
• Gledanje neba
• Vode i oceani
• Street view
 • Povijesne slike
• Mars i Mjesec

• Mapire (Povijesne karte) - https://mapire.eu

• Mapire na detaljan i točan način predstavlja povijesne karte te sadrži
vojne karte, karte zemalja i gradova
Totalna stanica
• Totalna (mjerna) stanica - TAHIMETAR
• Geodetski instrument sastavljen od:
• digitalnog teodolita (digitalno očitavanje horizontalnih i visinskih-
zenitnih kutova)
• digitalnog daljinomjera (elektrooptičko mjerenje dužina)
• računala (mikroprocesor)
• memorije
• Ταχύμετρο (tachýmetro grč. brzomjer)
• Prvi el. dalj. WILD DI 10 (1968)
• Praktičnost i svojstva elektroničkih tahimetara mogu se dobro opisati s:
• dosegom daljinomjera
• točnošću mjerenja pravaca (kutova) i dužina
• vremenom trajanja jednog mjerenja
• programima za funkcioniranje tahimetra i za primjenu u geodetskim
mjerenjima
• kapacitetom pohranjivanja mjernih podataka
• brojem mjerenja po jednom punjenju akumulatora
• neprikinuti tijek podataka od opažanja do obrade
• Totalna stanica mjeri i registrira sljedeće:
• pravce u horizontalnoj ravnini
• pravce u vertikalnoj ravnini
• kose duljine
• Računa sljedeće (na temelju izmjerenih i zadanih (unešenih)
vrijednosti:
• horizontalne duljine
• visinske razlike
• smjerne kutove
• E, N, H
• Razni brendovi
• Leica
• Trimle
• Topcon
• ….
• Nesigurnost mjerenja kuta i mjerna nesigurnost dužine
• 0.5”, 1”, 2”, 3”, 7”, …
• 1mm+2ppm, 2mm+3ppm, 4mm+2ppm… (part per million)
• 1/1,000,000