31.

PROBLEMI VRSENA UVIDJAJA SAOBRACAJNIH NEZGODA U NASIM

USLOVIMA
-Svaki od elemenata uvidjajne dokumentacije ima vaznih prednosti, zbog cega bi ga
trebalo redovno primjenjivati. Sa druge strane svaki element dokumentacije ima I
niz nedostataka I zato nije dovoljan za kvalitetno fiksiranje zatecenog stanja. Samo
svi elementi dokumentacije zajedno obezbjedjuju kvalitetno I sveobuhvatno
fiksiranje zatecenog stanjam, a posebno tragova I predmeta saobracajne nezgode.
-Cesti su primjeri da se pojedine metode fiksiranja izostavljaju. Na primjer
neshvatljivo je da se u dokumentaciji ne dostavljaju skice lica mjesta kao jedini
izvorni document uz koga bi se pregledno moglo vidjeti sta je I kako mjereno na licu
mjesta. Na licu mjesta se cesto ne primjenjuje fotografski metod zbog cijene.
Posebno je neprihvatljivo da ovo postane pravilo I da se podrazumjeva da fotografije
nisu potrebne.
-Posebno se ne moze pravdatti I nekorektno I nestrucno primjenjivanje pojedinih
metoda fiksiranja tragova. Na primjer, nisu rijetki slucajevi da se na licu mjesta
primjeni metod izuzimanja, a da se ne obebjedi nikakav dokaz da predmet potice sa
lica mjesta.
-Uvidjaj saobracajnih nezgoda je sastavni dio sudskog procesa I tako bi ga trebalo I
tretirati. Cijena uvidjaja je samo jedan (mali) dio cijene sudskog procesa. Ustede na
uvidjaju su prihvatljive samo ako nece znacajnije poskupiti sudski process.
32.ODREDJIVANJE POLOZAJA TACKE U RAVNI. POSEBNO OBJASNITI METOD
MJERENJA U NIZU (CRTANJE)
-Tacka je osnovni geometrisjki pojam koji se posebno ne definise. Za odredjivanje
polozaja tacke u ravni neophodno je poznavati dvije nezavisnne koordinate. Drrugim
rijecima, tacka u ravni ima dva stepena slobode:
1, Ortogonalna metoda (odredjivanje polozaja tacke u ravni zasniva se na
odredjivanju dvije uspravne koordinate date tacke. Ova metoda koristi tzv. Dekartov
koordinatni sitem u ravni.)
2. Metod lucnog presjeka (da bi se ovom metodom odredio polozaj tacke u ravni
neophodno je prethodno odrediti dvije fiksne tacke. Obicno se za fiksne tacke biraju
tacke koje su trajne, markantne, uocljive I precizno definisane, tako da se lako
nalaze na terenu. Kada se odrede 2 fiksne tacke na terenu, polozaj svakke druge
tacke odedjuje se mjerenjem njenog rastojanja od fiksnih tacki. )
3. polarna metoda (zasniva se na mjerenju duzine I ugla. Za ovu metodu neophodno
je fiksirati orijentacionu tacku I orijentacioni pravac.)
33. ODREDJIVANJE POLOZAJA DUZI U RAVNI. ODREDJIVANJE POLOZAJA
VOZILA (CRTANJE)

Duz je dio prave izmedju dvije tacke. Duz se oznacava oznakama duzi, sa pravom
linijom iznad slova. Duz je odredjena ako je poznat polozaj krajnjih tacaa duzi.
Prema ortogonalnoj metodi za odredjivanje polozaja dvije tacke u ravni, neophodno
je izmjeriti i nezavisne koordinate. Pri tome je najbolje birati 2 koordinate za
odredjivanje pocetka duzi, a druge 2 za odredjivanje polozaja kraja duzi. U praksi se
do ovih koordinata moze doci na razlicite nacine: direktnim mjerenjem, mjerenjem
celicine duzi poslije odredjivanja 4 koordinate.
-Odredjivanje polozaja vozila.
34. FAZE IZRADE SKICE LICA MJESTA
-Izrada skice lica mjesta je kompleksan postupak koji se obavlja paralelno sa ostalim
postupcima na licu mjesta. Nije moguce tacno odrediti opsti redoslijed radnji, ali se
postupak moze podjeliti na sest faza:
1. upoznavanje sa dogodjajem saobracajne nezgode
2. upoznavanje sa mjestom saobracajne nezgode
Cilj ove dvije faze je strucna misaona rekonstrukcija toka I posledica saobracajne
nezgode, kako bi se strucno I pouzdano izdvojili najvazniji elementi lica mjesta
saobracajne nezgode. Radnik koji skicira u ovoj fazi odredjuje makrolokaciju I
mikrolokaciju saobracajne nezgode, tacno odredjuje markantan objekat I fiksnu
tacku, odredjuje sistem mjerenja, repere mjerenja, odstupanje od proporcionalnosti,
velicinu I polzoaj skice na papiru, vazne linije koje ce crttati na skici. Makrolokacija
saobraajne nezgode na otvorenom putu se odredjuje tako sto se odredi : put,
dionica I markantan objekat. A u naseljenom mjestu treba odrediti : naseljeno
mjesto, ulicu I markantan objekat. Markantan objekat je postojan (stalan), dobro I
lako uocljiv objekat u siroj zoni nezgode. Fiksna tacka je markantna I nepromjenljiva
tacka na markantnom objektu. Pod mikrolokacijom saobracajne nezgode
podrazumjevamo zonu u kojoj se prostiru tragovi I predmeti saobraajne nezgode.
Orijentacioni pravac je stvarna ili zamisljena linija na licu mjesta u odnosu na koju se
odredjuje polozaj tragova I predmeta saobracajne nezgode. Orijentaciona tacka je
tacka na orij. Pravcu od koje pocinju poduzna mjerenja.
3. Skiciranje saobracajne povrsine I objekata oko puta- Prve linije na crtezu su linije
saobracajne povrsine, odnosno objekata u zoni lica mjesta. Obicno se ucrtavaju
ivice kolovoza, a zatim ostali elementi puta. U odnosu na ucrtane linije puta, na
skicu se unose najznacajniji objekti oko puta, zatim elementi horizontalne I
vertikalne signalizacije, te se obiljezava fiksna tacka, orij. Pravac I orij. Tacka. Na
kraju u skicu unosimo rastojanja pomocu kojih vezujemo orijentacionu za fiksnu
tacku.

4. Skiciranje vozila, lica I tragova- Proporcionalno dimenzijama puta I objekata

ucrtavamo vozila onako kako smo ih zatekli. Poslije vozila ucrtavamo lica, a zatim se
ucrtavaju bitni tragovi, odnosno predmeti.
5 Mjerenje I unosenje podataka u skicu- Vrsi se tek kada nacrtamo skicu. Mjerenje
se vrsi iz tri osnovna razloga : da bi se na osnovu mjerenja mogao nacrtati crtez u
razmjeri, da se na osnovu mjerenja moze izvrsiti rekonstrukcija I saobracajnotehnicka analiza nezgode. Po pravilu hitna su mjerenja koja se odnose na fiksiranje
polozaja I velicine unistivih tragova I tragova na kolovozu.
6.Rekapitulacija I usaglasavanje

35. ODREDJIVANJE POLOZAJA TACKE, TACKASTIH I KONCENTRICNIH

TRAGOVA
-Tackasti su oni tragovi saobracajne nezgode cije su dimenzije male ili nevazne.
Tackasti trag je odredjen kada se odredi poprecni I poduzni polozaj njegovog centra
(tacke). U ove tragove spadaju : kapi krvi, kapi ulja, pojedinacne ljuspice boje I laka,
otpali dijelovi sa vozila (malih dimenzija), pojedinacni komadici stakla I plastike,
dijelovi obuce I odjece pjesaka, predmeti koje je nosio pjesak.
-Koncentricni su oni tragovi saobraajne nezgode cije su dimenzije male ali znacajne.
Koncentricni trag je odredjen kad se odredi poduzni I poprecni polozaj centar traga,
sirina I duzina traga. Medju najvaznije koncentricne tragove spadaju : lokve krvi,
lokve ulja, koncentrisani tragovi otpale zemlje sa vozila, koncentrisane ljuspice boje,
koncentrisani komadici razbijenog stakla fara, koncentrisani sitni dijelovi otpali sa
vozila.
36. ODREDJIVANJE POLOZAJA LINIJSKIH TRAGOVA
Linijski tragovi su izduzeni tragovi, tj. Tragovi sa izrazenom jednom velicinomduzinom. Obicno se sirina ovih tragova zanemaruje, a duzina crta u razmjeri.
Izuzetno, ako linijski trag potice od NN vozilasirina traga postaje znacajna. Najvazniji
linijski tragovi su : tragovi kocenja, tragovi zanosenja, tragovi klizanja, tragovi
grebanja. Trebalo bi razlikovati pravolinijske I krivolinijske tragove. Polozaj
pravolinijskog traga je odredjen ako se odredi : poprecni polozaj pocetka traga,
poduzni polozaj pocetka traga, poprecni polozaj zavrsetka puta, poduzni polozaj
zavrsetka traga, duzina traga I sirina traga.
Da bi se strucno odredio polozaj krivolinisjkog traga, neophodno je na licu mjesta
odrediti : poprecni polozaj pocetka traga, poduzni polozaj pocetka traga, poprecni
polozaj zavrsetka traga, poduzni polozaj zavrsetka traga, duzina traga koja se mjeri
lucno, sirina traga, poprecni polozaj niza tacaka na tragu, poduzni polozaj niza
tacaka na tragu I podatke za sracunavanje radijusa najostrijeg segmenta krivine.

37.NAJCESCE GRESKE PRI CRTANJU SKICA I SITUACIONIH PLANOVAPOJMOVNO NERAZGRANICENJE

Najcesce greske pri crtanju skica I situacionih planova u praksi su :
1.
2.
3.
4.
5.

Pojmovno nerazgranicenje
Nekorektan medjusoban polozaj predmeta I tragova
Velicine predmeta I tragova nisu proporcionalne
Velicina crteza ne odgovara velicini papira
Na skici nema mjesta za kotiranje vaznih duzina

-U nasoj praksi jos uvijek vlada zbrka oko pojmova- kroki, skica, situacioni plan,
crtez u razmjeri I sl. Naime, na terenu se veoma cesto susrecemo sa primjerima
skica u razmjeri. To su vrlo jednostavni crtezi kod kojih je samo dio velicina
prikazan u razmjeri, a vecina ostalih dimenzija nisu u razmjeri. Na ovim skicama
kotirane su samo najvaznije duzine. Ovakav crtez nije ni skica (jer nije sve
kotirano), niti situacioni plan (jer nije sve u razmjeri, niti je tehnicki korektno).

38. NAJCESCE GRESKE PRI CRTANJU SKICA I SITUACIONIH PLANOVA

(Nekorektan medjusoban polozaj predmeta I tragova- Velicine predmeta I
tragova nisu proporcionalne)
- Pri crtanju pokusavamo da crtez bude vjeran stvarnom stanju na licu mjesta.
Nekad je ovo tesko ostvariti. Medjutim, da bi skica bila korektna, elementano je da
su svi bitni odnosi sa terena vjerno prikazani na skici. Mi ne znamo prave velicine
dok crtamo skicu. Medjutim pazljivim osmatranjem I crtanjem trebalo bi da uocimo
I vjerno prikazemo sta je lijevo, a sta desno ili sta je ispred, a sta iza. Ceste su
situacije da ovi odnosi nisu vjerno prikazani na skicama. Ako se ova nekorektnost
odnosi na vazne odnose za analizu nezgode, onda ona doprinosi pogresnom
shvatanju I analiziranju nezgode.
- Kada smo na skici ucrtali jedan predmet (trag ili objekat) sve naredne predmete
uporedjujemo s avec ucrtanim. Pri tome vodimo racuna o sledecem : koji je predmet
I koliko puta veci, koji predmet je lijevo a koji desno, koji predmet je ispred a koji iza.
Medjutim, u praksi su ceste skice u kojima su velicine drasticno neproporcionalne, tj.
Odnosi pojedinih velicina upadljivo nisu vjerni stvarnim odnosima.
39. NAJCESCE GRESKE PRI CRTANJU SKICA I SITUACIONIH PLANOVA
(Velicina crteza ne odgovara velicini papira)
- Ukoliko zateceno stanje prikazemo na krupnijem crtezu onda je to preglednije jer
ako crtez usitnimo, onda se niz detalja ne moze jasno razaznati sa crteza. Zato bi
trebalo crtati sto veci crtez. Sa tog aspekta, najbolji je najveci crtez koji moze stati
na raspolozivi papir. Ovo je posebno vazno pri crtanju skica, jer bi na skicu trebalo
unjeti I veliki broj kota,legend zaglavlje I sl. Nazalost u nasoj praksi su veoma ceste

male skice. Medjutim, nije korektno ni prejerati u krupnoci skice na kojoj nema
mjesta za prikazivanje kompletne saobracajne povrsine, niti ima mjesta za legend,
zaglavlje I sl.
40. GRESKE PRI CRTANJU SKICA I SITUACIONIH PLANOVA(Na skici nema
mjesta za kotiranje vaznih duzina)
- Pri crtanju skice vodimo racuna o proporcionalnosti. Medjutim skica je prvenstveno
namenjena da prikaze sta smo I kako mjerili na licu mjesta. Zato cemo se prije
crtanja skice opredjeliti za sistem mjerenje I nacin unosenja podataka u skicu. Na
osnovu toga cemo uociti dijelove koji bi mogli biti preoptereceni (oznakama, kotama
I kotnim brojevima), kao I dijelove koji nece biti optereceni ili cak nisu ni vazni. U
ovakvim situacijama mudro je odstupiti od proporcionalnosti : smanjiti nevazan dio
skice, a povecati vazan dio, odnosno povecati proctor na kome ce stati kote I
oznake.
41. CILJEVI MJERENJA. VRTSE MJERENJA PREMA HITNOSTI
- Pri mjerenju na licu mjesta trebalo bi imati u vidu tri osnovna razloga za mjerenje:
1. saobracajno-tehnicka analiza saobracajne nezgode
2. crtanje situacionog plana-crteza u razmjeri
3. rekonstrukcija zatecenog stanja
Ova tri razloga se veoma cesto preplicu, a nekad su prisutni I pojedinacno.
-Da bi se odredilo sta je vazno mjeriti na licu mjesta neophodno je dobro analizirati
situaciju I misaono rekonstruisati saobracajnu nezgodu. Manja je greska izmjeriti
velicinu koja nikad nece trebati nego da zatreba velivina koja nije izmjerena.
-Neposredni zadaci mjerenja su:
1. da se na osnovu mjerenja odredi polozaj predmeta, tragova I objekata
2. da se mjerenjima odrede velicine saobracajne povrsine, tragova, predmeta I
objekata.
-Prema hitnosti sva mjerenja se mogu podijeliti na : hitna I ostala (naknadna)
mjerenja. Hitna mjerenja se odnose na one predmete I tragove koji ce biti brzo
unisteni, ili na predmete I tragove koji mogu biti pomjereni.
Najhitnija mjerenja su : odredjivanje polozaja povredjenih ili poginulih, mjerenje
tragova voznje koji nestaju, odredjivanje polozaja I velicine lokve vode, benzina ili
druge tecnosti, odredjivanje polozaja vozila na kolovozu prije njegovog pomjeranja.
Nesto manje hitna mjerenja su ona mjerenja koja se ne moraju zavrsiti odmah po
dolasku na lice mjesta, ali se vrse prije napustanja lica mjesta. Tu spadaju : tragovi

kocenja, grebanja, zanosenja I drugi tragovi koje saobracaj nece unistiti, tragovi
krvi, ulja I drugih tecnosti, predmeti I tragovi koji se nalaze izvan kolovoza,
ostecenja na objektima I vozilima, udarne rupe I ostecenja kolovoza.
Medju ostala mjerenja svrstana su sva mjerenja koja se mogu vrsiti I naknadno. Ova
mjerenja se odnose prije svega na saobracajnu povrsinu I na vozila : ugao ukrstanja
saobracajnica, trotoarska zaobljenja, krivine puta-radijus krivine, poprecni ili poduzni
nagib kolovoza, nagibi kosina terena, dimenzije vozila
42. OPREMA ZA MJERENJE I MJERE TEHNICKE ZASTITE
- Za kvalitetno vrsenje najveceg broja mjerenja na licu mjesta neophodna je
osnovna oprema : pantljika (od 20 do 50 m), olovka I papir. Mnogo je vaznije
posjedovati znanje I vjestinu u radu sa ovom, osnovnom opremom, nego imati
dodatnu opremu. Dodatna oprema ce pospjesiti brzinu I kvalitet mjerenja I sastoji se
od : crtace table, dzepnog metra, krede ili drugih materijala za markiranje, gumice,
olovke u boji, baterije. Medjutim najbolji rezultati ce se postici ako se na licu mjesta
koriste neseseri za skiciranje I neseseri za uvidjaje.
- Mjere tehnicke zastite:
1. mjerenje je veoma vazan posao na uvidjaju, medjutim mjerenje je nekad I vrlo
opasan posao. Ako neku velicinu ne mozete bezbjedno izmjeriti-nemojte je mjeriti
2. prije nego sto zapocnete mjerenje odredite sta cete I kako mjeriti. Ukoliko je
potrebno markirajte krajeve duzi koju crtate.
3. prije nego sto uzmete pantljiku u ruke provjerite da li ste kvalitetno nacrtali skicu
I sve predmete koje zelite mjeriti. Povjerite da li ima mjesta za unosenje rezultata
mjerenja. Ukoliko je moguce najbolje je sve duzine prvo kotirati na skici, pa onda
poceti mjerenja.
4. Ne ostavljajte pantljiku na kolovozu duze nego sto je to neophodno. Dok je
pantljika na kolovozu drzite je na oku. Pazite da preko pantljike ne predje vozilo jer
ce je pokidati I polomiti.
5. provjerite da pantljika ne dodiruje elektricne vodove. Nikad nismo sigurni da li su
vodovi pod naponom.
6. nemojte pakovati mokru, niti prljavu pantljiku. Poslije uvidjaja prljavu pantljiku
ocistite, a mokru posusite suvim krpom.
43. MJERENJE DUZINA NA LICU MJESTA. POSREDNI I NEPOSREDNO
MJERENJE
- Duzina je osnovna velicina u medjunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI).
Osnovna jedinica za mjerenje duzine je metar (m), a pri mjerenju na licu mjesta
saobracajne nezgode koriste se I kilometer, decimetar, centimetar I redje milimetar.

Pantljika je najcesce sredstvo za mjerenje duzine na licu mjesta saobracajne

nezgode. Danas se prave razlicie pantljike (celicne, plasticne, pantljike od staklenih
vlakana). U zavisnosti od zahtjevane preciznosti, raspolozive opreme I mogucnosti
obezbjedjivanja lica mjesta I velicine duzine koju mjerimo primjenjujemo razlicite
nacine odredjivanja duzina na terenu : procjenjivanje duzina, mjerenje duzine
korakom, mjerenje duzine stopama, mjerenje duzina dzepnim metrom (do 5 m ),
mjerenje duzina pantljikom, mjerenje duzina kada vam pomaze nestrucno lice,
mjerenje daljinometrom I mjerenje kurvimetrom.
- Neposredno mjerenje duzina se sastoji u mjerenju duzi cija nas velicina zanima.
Ova metoda se primjenjuje uuvijek kad su pristupacni krajevi duzi. Neposredno
mjerenje obavljaju dva covjeka. Prvi covjek nulu pantljike fiksira na pocetku duzi, a
drugi covjek zateze pantljiku I ocita vrijednost na kraju duzi.
-Posredno mjerenje duzina se primjenjuje onda kada trazeno rastojanje nije
pristupacno. Sastoji se u mjerenju nekog drugog rastojanja cija je velicina jednaka
velicini trazenog rastojanja. U praksi se najcesce srecu 2 slucaja posrednog mjerenja
I to :
1. posredno merenje kada su pristupacni krajevi duzi ali nisu vidljivi (nepristupacan
jedan dio duzi)
2. posredno mjerenje kada nije pristupacan jedan kraj duzi.
44. MJERENJE DUZINA NA LICU MJESTA. POJEDINACNO MJERENJE I MJERENJE
U NIZU (CRTANJE)
45. MJERENJE DUZINA NA LICU MJESTA. MJERENJE RASTOJANJA TACKE OD
PRAVCJA I MJERENJE SIRINE KOLOVOZA (CRTANJE)
46. MJERENJE HORIZONTALNIH UGLOVA NA LICU MJESTA (CRTANJE)
47. MJERENJE NAGIBA TERENA I MJERENJE SREDNJEG NAGIBA KOSINE
(CRTANJE)
48. MJERENJE POPRECNOG I UZDUZNOG NAGIBA KOLOVOZA
- Poprecni nagib kolovoza (ip) mjeri se uspravno na osu kolovoza, odnosno uspravno
na tangentu ose kolovoza (u krivini). Izrazava se u procentima. Na crtezu se upisuje
iznad strelice u smjeru pada.
- Poduzni )uzduzni) nagib kolovoza (iu) mjeri se u pravcu ose kolovoza, odnosno u
pravcu tangent na osu (u krivini). Mjerenje nagiba kolovoza je analogno mjerenju
nagiba terena. Medjutim, preciznost mjerenja je znatno veca. Nagib kolovoza se
izrazava u procentima I izracunava po obrascu : i=(H/l)*100%

49. METODE MJERENJA I KOBNSTRUKCIJA PRAVILNIH KRUZNIH KRIVINA.

POSEBNO OBJASNITI MJERENJE POMOCU DVIJE TANGENTE I TETIVE I
MJERENJE POMOCU TETIVE I VISINE LUKA NAD TETIVOM (CRTANJE)
50. METODE MJERENJA I KOBNSTRUKCIJA PRAVILNIH KRUZNIH KRIVINA.
POSEBNO OBJASNITI MJERENJE UGLA I TACKE NA SIMETRALI UGLA I
MJERENJE POMOCU UGLA I DVIJE TANGENTE (CRTANJE)
51. MJERENJE I KONSTRUKCIJA NEPRAVILNIH TROTOARSKIH ZAOBLJENJA.
POSEBNO OBJASNITI TETIVNO I TANGENTNO MJERENJE (CRTANJE)
52. MJERENJE I KONSTRUKCIJA NEPRAVILNIH TROTOARSKIH ZAOBLJENJA.
POSEBNO OBJASNITI ORTOGONALNO MJERENJE I MJERENJE METODOM
LUCNOG PRESJEKA
53. MJERENJE HORIZONTALNIH KRIVINA PUTA. METODE ZA MJERENJE
HORIZONTALNIH KRIVINA PUTA
- Horizontalna krivina puta ima niz specificnosti koje bitno uticu na upravljanje
vozilom te mogu doprinjeti nastanku saobracajnih nezgoda u krivinama. Kao
najznacajniji elementi puta u krivini mogu se izdvojiti sledeci :
1. Radijus krivine- Radijus krivine nam kvantifikuje koliko je krivina ostra.
Zakrivljenost krivine zahtejva od vozaca da koriguje brzinu vozila kako ne bi doslo
do isklizavanja ili prevrtanja vozila. Ukoliko vozac nije smanjio brzinu preostaje mu
mogucnost da sjecenjem krivine smanji zakrivljenost putanje. U ovim I slicnim
slucajevima radijus krivine je u direktnoj vezi sa nastankom saobracajne nezgode,
pa je znacajan. Zadatak ekipe na licu mjesta je da korektno izmjeri odredjene
duzine, na osnovu koji ce vjestak izracunati radijus krivine.
2. Sirine kolovoza- Pri kretanju vozila u krivini zadnji tockovi ne prate prednje vec
idu blize centru krivine. Ovo je posebno izrazeno kod duzih vozila. O ovoj pojavi
moraju voditi racuna projektanti puta, vozaci I radnici na uvidjaju.
3. Poprecni nagib kolovoza- Poprecni nagib kolovoza u krivini smanjuje dejstvo
centrifugalne sile I omogucuje da vozila mogu bezbjedno proci krivinu bez
drasticnog smanjenja brzine. Nepravilan nagib kolovoza moze bitno smanjiti
bezbjednu brzinu za prolazak krivine. Nepravilan poprecni nagib kolovoza, a
posebno kontra nagibi doprinose nastanku nezgode u takvim krivinama I neophodno
je korektno izmjeriti na licu mjesta.
4. Horizontalna preglednost u krivini- Smanjena preglednost u krivini zahteva od
vozaca da eventualno koriguje brzinu vozila, koriguje poprecni polozaj vozila I
poveca paznju tako da moze izbjeci sudar sa ocekivanom preprekom. Zato
smanjena preglednost, nekad doprinosi nastanku saobracajne nezgode I trebalo bi
na licu mjesta strucno odrediti. Na licu mjesta bi trebalo precizno odrediti

medjusobni polozaj puta I objekata koji su smanjivali preglednost, kako bi

saobracajno-tehnicki vjestak mogao strucno odrediti duzinu preglednosti u krivini.
- Metode za mjerenje horizontalnih krivina puta:
1. Geodetske metode mjerenja podrazumjevaju primjenu vrlo preciznih geodetskih
instrumenata, sto zahtjeva vrlo visok stepen obucenosti. Ove metode se primjenjuju
za potrebe projektovanja I rekonstrukcije puteva. Za potrebe uvidjaja ove metode se
ne primjenjuju, jer bi to bilo skupo I sporo.
2. Fotogrametrijske metode- zasnivaju se na primjerni posebnih mjernih kamera na
licu mjesta I posebnih uredjaja u laboratoriji koji nam pomazu da na osnovu fotosnimaka dobijemo situacione planove. U praksi se stereofotogrametrija primjenjuje
samo kod uvidjaja teskih saobracajnih nezgoda.
3. Proste metode mjerenja- sve proste metode baziraju se na mjerenju duzina. Ove
metode zahtjevaju jednostavnu obuku I primjenu jednostavnog pribora za mjerenje.
Sve uvidjajne ekipe trebalo bi da budu strucno osposobljene za primjenu ovih
metoda.
54. MJERENJE HORIZONTALNIH KRIVINA. KORIGOVANI METOD UZASTOPNIH
TROUGLOVA. (CRTANJE)
55. SISTEMI MJERENJA: VRSTE, PREDNOSTI, NEDOSTACI I OPSEG PRIMJENE
- Najcesce se primjenjuju :
1. ortogonalni sistem mjerenja
2. trougaoni sistem mjerenja
3. kombinovani sistem mjerenja
-Ortogonalni sistem mjerenja se temelji na pravouglom (Dekartovom) koordinatnom
sistemu I na ortogonalnoj metodi odredjivanja polozaja tacke u ravni. Osvnova ove
metode mjerenja jeste orjentirna tacka (OT). I orjentirni pravac (OP) koji
predstavljaju koordinatni pocetak I koordinatnu pravu. Polozaj svake tacke se
odredjuje mjerenjem dvije njene coordinate: rastojanja tacke od OP I rastojanja
tacke od OT odmjereno duz OP. Prednosti ortogonalne metode su :

ortogonalna metoda je sistematicna

mjerenje pravouglih koordinata na terenu je vrlo brzo
unosenje rezultata mjerenja je vrlo jednostavno I pregledno
omogucuje jednostacno rasterecivanje crteza
preciznost mjerenja je sasvima zadovoljavajuca
greske mjerenja se ne sabiraju

-Nedostaci:

ekipe na terenu nemaju instrumente za precizno odredjivanje pravog ugla

greske u poduznim mjerenjima mogu biti I znacajne, a posebno ako je trag
udaljen od OP.
Ovaj metod je superioran u odnosu na sve druge ,etode I trebalo bi ga
primjenjivati kad god je to moguce

-Da bi se primjenio trougaoni sistem mjerenja, neophodno je fiksirati polozaj dvije

tacke, te izmjeriti rastojanje izmedju ovih tacaka. Polozaj svake tacke se odredjuje
metodom lucnog presjeka tako sto se izmjeri njeno rastojanje od dvije vec fiksirane
tacke.
-Nedostaci:

Ovakva mjerenja nisu sistematicna pa se teskoplaniraju na licu mjesta

Na licu mjesta se ne moze birati ugao od 60 stepeni, pa su greske mjerenja
znacajnije
Na skici je tesko upisati sve kote, a da se skica ne optereti
Ne postoji nacin da se skica rastereti
Pri mjerenju u odnosu n avec fiksirane tacke greske mjerenja se sabiraju tako
das u konacne greske znacajne
Crtanje crteza u razmjerni na osnovu trougaonih mjerenja je komplikovano I
neprakticno
Pri konstrukciji prave se nove greske, tako da crtez cesto I njije vjerrna slika
lica mjesta
Trougaoni sistem mjerenja odredjuje polozaj tacki u odnosu na dvije fiksirane
tacke, a ne u odnosu na saobracajnu povrsinu.
Ne mjere se duzine koje su znacajne za saobracajno-tehnicko vjestacenje.

-Ova mjerenja bi trebalo izbjegavati, tj primjenjivati : na nepravilnim raskrsnicama,

bez jasnih I pravih ivica kolovoza ; u ostrim nepravilnim krivinama gdje je tesko
definisati OP; za odredjivanje polozaja pojedinacnih tacaka.
56. SPECIFICNOSTI MJERENJA KOD POJEDINIH SAOBRACAJNIH NEZGODA.
NEZGODE U PRAVCU I BLAGOJ KRIVINI
- Hitna mjerenja se vrse prije uklanjanja vozila I tragova. Nakon uklanjanja vozila I
tragova pusta se saobracaj, uzimaju izjave, upisuju podaci, pa kada se saobracaj
normalizuje ponovo se kratko obustavlja kako bi se izvrsila ostala mjerenja. Na licu
mjesta saobracajne nezgode cesto je neophodno razdvajanje hitnih od ostalih
mjerenja, ako to uslovi saobracaja zahtjevaju. Ukoliko se ispod tockova ne
zavrsavaju tragovi kocenja onda se polozaj vozila odredjuje tako sto mu odredmimo
polozaj coskova (hitno mjerenje) I izmjerimo mu duzinu I sirinu (naknadno mjerenje).
Ukoliko se ispod tockova zavrsavaju tragovi onda se polozaj vozila moze odreditni
na osnovu polozaja tockova. U ovom slucaju se pored duzine I sirine vozila mjere I
prednji I zadnji prepust vozila, kao I medjuosovinsko rastojanje.

57. SPECIFICNOSTI MJERENJA KOD POJEDINIH SAOBRACAJNIH NEZGODA.

NEZGODE SA NEPOZNATIM UCESNICIMA
- Prethodno opisanim mjerenjima dodaju se I neka specificna mjerenja, prije svega
detaljnija mjerenja tragova tockova.
58. SPECIFICNOSTI MJERENJA KOD POJEDINIH SAOBRACAJNIH NEZGODA.
NEZGODE U RASKRSNICI
- Ako se nezgoda dogodila u raskrsnici onda cemo mjeriti I raskrsnicu. Ako ce ova
mjerenja opteretiti skicu, mudro ih je prikazati na posebnoj skici. U raskrsnicama je
posebno vazno znati razdvojiti hitna od ostalih mjerenja. Nekad uvidjaj ometa ili cak
zaustavlja saobracaj u obe saobracajnice, pa je, po pravilu vazno sto prije
normalizovati saobracaj. Ako se saobracajna nezgoda dogodina u zoni raskrsnic, ali
raskrsnica nije vazna za analizu nezgode, onda mjerenja vrsimo isto kao u pravcu.
Nekad je raskrsnica u vezi sa nastankom nezgode, ali se tragovi prostiru oko jednog
zamisljenog pravca. U ovom slucaju se mogu primjeniti ista mjerenja kao I u
pravcu, al ice se dodati I mjerenja raskrsnice, mjerenje tragova ce se vezati za
raskrsnicu. Ima I situacija kad je raskrsnica znacajna za analizu nezgode, a tragoci
se ne prostiru oko jednog pravca. Najcesce se ovi tragovi prostiru oko dva pravca
koji odredjuju pravce kretanja vozila koja su se sudarila. U ovom slucaju se ne mogu
obezbjediti precizna mjerenja u odnosu na jedan OP, pa se biraju dva. Ukoliko je
vazan tacan izgled I polozaj nekog trotoarskog zaobljenja, onda se na licu mjesta
premjerava ovo zaobljenje. Podaci o ovom I slicnim mjerenjima prikazuju se u
posebnoj skici ili kao detalj crteza na istoj skici.
59. MJERENJE TRAGOVA KOCENJA
- Tragovi kocenja su vrlo cesti tragovi na licu mjesta I vrlo su vazni za odredjivanje
brzine vozila. Polozaj traga kocenja koji se pruza u pravcu odredjuje se kao I polozaj
ostalih pravolinijskih tragova. Polozaj lucnih tragova kocenja se odredjuje kao
ipolozaj ostalih krivolinijskih tragova.
- Duzina tragova kocenja je vazna za odredjivanje brzine vozila pa ce se uvijek
mjeriti pojedinacnim mjerenjima. Nije dopustivo da se duzina traga kocenja
izracunava na osnovu polozaja pocetka I zavrsetka traga kocenja. Duzina traga
kocenja se mjeri pantljikom ili metrom, a zaokruzivanje se vrsi na 5 cm.
- Svaki trag kocenja ima 2 dijela:
1. trag kocenja okrecucim tockom To moze biti jedva uocljivo I isprekidano
zacrnjenje na kolovozu nastalo u procesu kocenja, neposredno prije blokiranja tocka.
2. trag kocenja blokiranim tockom- To moze biti jasno zacrnjenje koje se vidi sa 10ak metara ili samo crna sjenka na klovozu koja se vidi samo iz neposredne blizine.

-Ako je moguce na licu mjesta razdvojiti trag kocenja okrecucim tockom I trag
kocenja blokiranim tockom, markiracemo pocetak traga okrecucim tockom, pocetak
traga kocenja blokiranim tockom I kraj traga kocenja. Medjutim, u praksi se veoma
rijetko mogu pouzdano razdvojiti ova dva traga. Tragovi kocenja se mjere
pojedinacno kad god je to moguce. Duzina traga kocenja mjeri se od njegovog
pocetka do tocka ispod kojeg se zavrsava trag. Medjutim, ako nije moguce
pouzdano razdvojiti trag kocenja prednjeg od traga kocenja zadnjeg tocka onda se
mjeri kao jedinstven trag kocenja I to do prednjeg tocka vozila.

-Na tragu kocenja bi trebalo uociti sve karakteristicne detalje I duzinu traga mjeriti
po segmentima:
1. posebno mjeriti segmente na razlicitim podlogama
2. posebno mjeriti duzinu traga izmedju karakteristicnih detalja
3.posebno mjeriti pravolinijski I lucni segment traga.
-Ako se tragovi kocenja zavrsavaju ispod tockova I na donjim povrsinama
pneumatika postoje odgovarajuci tragovi- brisotine, onda smatramo da je poznato
vozilo I mjerenjima odredjujemo samo polozaj I duzinu tragova kocenja. Ako se
tragovi kocenja ne zavrsavaju ispod tockova vozila ili na tockovima nema
odgovoarajucih tragova smatramo da nije poznato vozilo koje je ostavilo ove
tragove.
- Sirina traga kocenja se mjeri na onom djelu gdje su najbolje izrazene ivice traga.
Zato je bolje mjeriti sirinu tragova kocenja prednjih tockova nego zadnjih. Mjeri se
sa decimetarskom preciznoscu.
- Razmak izmedju tockova odgovara rastojanju od sredine ttraga lijevog do sredine
traga desnog tocka iste osovine. Mjeri se sa centimetarskom preciznoscu.
- Medjuosovinsko rastojanje se moze odrediti kao rastojanje od zavrsetka traga
zadnjeg do zavrsetka traga prednjeg tocka iste osovine, Ovo rastojanje se moze
zaokruziti na 5 cm, kao I ostale mjere na licu mjesta.
- Dupli tockovi na autobusima ili teretnim vozilima mogu ostaviti dva traga kocenja,
Ovo tretiramo kao jedan udvojeni trag kocenja.
- Tragovi kocenja bicikla, bicikla sa motorom I motocikla obradjuju se isto kao I
tragovi kocenja ostalih vozila.
- Ako se na tragu kocenja nalazi vise kratkih prekida, trag kocenja se mjeri od
njegovog pocetka do njegovog zavrsetka, isto kao da nema ovih prekida.

60. MJERENJE TRAGOVA KOCENJA NA KOJIMA SE NALAZE KARAKTERISTICNI

DETALJI (PROMJENE) NASTALI PRI SUDARU
-Karakteristicni detalji nastali u trenutku sudara ili neposredno poslije sudara su :
1. kratki prekid (slabljenje) traga
2.nagle promjene pravca pruzanja traga
3. kratko zadebljanje ili zacrnjenje traga
4. prelazak traga kocenja u trag zanosenja
5. kombinacija prehodno navedenih detalja