3.

TEST
- ono što je crveno treba nadopuniti u testu
1. Poligonska mreža se postavlja tako da zadovoljava uvjete:

poligonskih vlakova

i uvjete snimanja polarnom metodom ▪→ da se s poligonske točke može snimiti što više detalja

2.Ovisno o točnosti, poligonsku mrežu dijelimo na:

▪ INTRAVILAN – poligonska mreža u naselju

▪ EKSTRAVILAN – poligonska mreža van naselja

▪ TAHIMETRIJSKI pol. vlakovi – za izmjeru konfiguracije

3. INTRAVILAN

▪ Hz kutove mjerimo u dva girusa

▪ duljine elektrooptički uz upotrebu pribora za prisilno centriranje

▪ Δh – geometrijskim nivelmanom - preciznim

4. EKSTRAVILAN

▪ Hz kutove mjerimo u jednim girusu

▪ duljine elektrooptički

▪ Δh – geometrijskim nivelmanom – tehničkim

5. MJERNA (TOTALNA) STANICA

• Geodetski instrument s elektroničkim očitavanjem horizontalnog i vertikalnog kruga,

elektrooptičkim mjerenjem dužina, te automatskom registracijom mjerenih podataka

6. MJERNA STANICA

• Sastavljena je od tri osnovne jedinice: – elektroničkog teodolita – elektrooptičkog daljinomjera

i – unutarnje memorije s računalom

7. Dijelovi totalne stanice su:

• mehanički dijelovi (osovine, ležaji za osovine, motor i dijelova kućišta • optički dijelovi (leće,
prizme, filteri i djelitelja svjetlosti) • izvori energije (baterije) • tipkovnica • sučelje – zaslon •
memorija • softver
8. Tehničke karakteristike mjernih stanica mogu se dobro opisati s:

• dosegom daljinomjera

• točnošću mjerenja pravaca (kutova) i dužina

• vremenom trajanja jednog mjerenja

• programima za funkcioniranje tahimetra i za primjenu u geodetskim mjerenjima

• kapacitetom pohranjivanja mjernih podataka

• brojem mjerenja po jednom punjenju baterije

9. GPS PRIJEMNICI

• Princip mjerenja se zasniva na mjerenju vremena koje je potrebno elektromagnetskom valu da

prijeđe udaljenost od satelita do prijemnika na površini Zemlje

10. Kompenzatori

– Jednoosni ‐ mjere nagib vertikalne osi u smjeru vizurne osi

– Dvoosni‐ mjere nagib vertikalne osi u smjeru vizurne osi i u smjeru horizontalne osi

11. Elektronički teodolit

• Digitalno očitanje Hz i V kuta

• Automatsko registriranje podataka

• Horizontalni i vertikalni krug su inkrementni ( impulsni ) krugovi (limbovi ) s rasterom od

1024 svijetla i tamna polja‐inkrementa

12. Rad s elektroničkim teodolitom

• Zahtjeva proučavanje tvorničkih uputa

• Početne postavke na stajalištu unose se u memoriju instrumenta direktnim naredbama pomoću

ugrađene tipkovnice na alhidadi

13. Elektromagnetski valovi nastaju elektromagnetskim zračenjem

14. Riječ je o energiji u obliku električnih i magnetskih polja, koja se međusobno stimuliraju i
omogućuju širenje u obliku valova.

15.Valna duljina je udaljenost između dvije iste točke vala, koji ima sinusoidni tok (brijeg i dol).
Izražava se u mm, cm i metrima.
16. Frekvencija je broj valova (titraja) u jednoj sekundi - mjeri se u hertzima (Hz).

17. T – period - vrijeme jednog ponavljanja ili titraja

18. Nabrojati sve elektromagnetske valove ( 7 bodova)

19. Ovisno o tehničkim rješenjima mjerenja vremenskog signala razlikujemo nekoliko osnovnih
načina mjerenja dužina:

➢impulsni

➢fazni

20. Impulsni način mjerenja dužine

• Odašiljač emitira slijed impulsa • Dužina se dobije direktnim mjerenjem vremenskog intervala u
kojem impuls prelazi mjernu dužinu. • Primjenjuje se vidljivo i infracrveno zračenje. • Veličina
impulsa treba biti konstantna za vrijeme emisije impulsa • Impulsi su modulirani • Primjenjuje se :
amplitudna i frekventna modulacija.

21. Fazni način mjerenja duljine

• Osnova faznog načina mjerenja dužina je posredan način mjerenja vremenskog intervala na osnovi
mjerenja fazne razlike odaslanog i primljenog signala (vala) • Odašiljač kontinuirano tijekom mjerenja
emitira modulirane svjetlosne valove ili valove mikrovalnog područja

22. Točnost mjerenja elektrooptičkim daljinomjerima ovisi o:

• točnosti i stabilnosti mjerne frekvencije kojom je određena mjerna jedinica λ

• veličini adicijske konstante

• atmosferskim uvjetima

23. Korekcije i redukcije su:

1. Korekcije zbog pogreške daljinomjernih konstanti – adicijska konstanta

2. Atmosferska korekcija

3. Redukcija koso mjerene duljine na horizont

4. Redukcija duljine na referentni elipsoid

24. Izmjera detalja znači određivanje koordinata detaljnih točaka i predstaviljanje detalja na
geodetskim podlogama.

25. Detaljnom izmjerom određujemo: • veličinu objekata, oblik objekata, međusobni odnos objekata,
oblik zemljine površine (konfiguraciju)

26. objekte dijelimo na prirodne i izgrađene

• Prirodne objekte dijelimo dalje na: – oblike reljefa Zemlje – vode – i vegetaciju
 • Izgrađene objekte dijelimo na: – naselja – i prometnice

27.Posebnu skupinu objekata čine granice ili područja

28. Detalj je skupina detaljnih točka koji na idealizirani način definira objekt i oblik zemljine površine.

29. Detalj opisujemo s nizom detaljnih točaka koje čine:

prirodni i izgrađeni objekti, reljef, vode, vegetacija, katastarske čestice, granice kultura,
administrativne granice (općina, županija, država)

30. Prometnice se snimaju po profilima sa svim sadržajem:

prometni trakovi, nogostup, kanali, pokosi nasipa ili usjeka,šahte, stupovi rasvjete,…

• Ravne linije (pravce) mjerimo na početku i kraju, te svakih 50m ili 100m što ovisi o mjerilu plana

• Zakrivljenu liniju mjerimo s potrebnim brojem točaka, tako da ju aproksimiramo s tetivom, a visina
luka nad tetivom ne smije na terenu prijeći veličinu

31. Pravila izmjere konfiguracije

• Kod strmog terena koristi se polarna metoda snimanja po profilima, koji sadrže karakteristične
lomne točke terena u visinskom smislu

• Razmak između pojedinih profila ne smije biti veći od 50 m, a točke na pojedinim profilima se
moraju nalaze na mjestima promjene nagiba teren.

• Osim toga treba izmjeriti i sve karakteristične točke terena koje ga u visinskom smislu definiraju

• Npr. točke vrhova, točke depresija (vrtača), najviše točke grebena, točke presjeka saobraćajnica i sl.

• Mjere se točke po profilima, koji se postavljaju po linijama najvećeg pada okomito na slojnice

• Gustoća profila ovisi o terenu, a nastojim ih postaviti tako da su slojnice između njih pravci • M 1:
2000 – udaljenost između točaka cca 40 m

• M 1:1000 - udaljenost između točaka cca 20 m

• točke detalja koji čine izgrađeni objekt spajaju se crnim tušem • točke terena (konfiguracije) crtaju
se smeđim tušem (sepija) s malim lukovima u smjeru slojnica

32. planovi se najviše razlikuju posadržaju, pa sadržaj plana ovisi o vrsti plana

33. skicirati horizontalni i vertikalni krug na totalnoj stanici ( ili nekom takvom instrumentu, nisam
sigurna) i napisat njegove djelove