KOTIRANJE

PRAVILA KOTIRANJA
• Oblik mašinskog dijela je na crtežu određen projekcijama, a kada je to potrebno i
presjecima.

• Za izradu mašinskog dijela potrebno je da on bude ne samo oblikovno već i dimenziono

određen. To se postiže kotiranjem.

• Kotiranje je unošenje brojnih vrijednosti veličina dijela na crtež.

• Bez obzira na to u kojoj se razmjeri crta, unesene vrijednosti označavaju krajnje stanje
veličina gotovog komada.
 OSNOVNA PRAVILA KOTIRANJA

• Unošenje kota na crtežima složenih dijelova zahtijeva iskustvo i poznavanje proizvodnih procesa. Najbolji način
unošenja kota je onaj koji je usklađen s redoslijedom radnih operacija pri izradi dijela.

Osnovna pravila kotiranja su:

1. kotama se moraju označiti sve mjere potrebne za tačnu i logičnu izradu prikazanog dijela;
2. svaka mjera se na crtežu kotira samo jednom;
3. kota se smiješta u onu projekciju, odnosno presjek koji daje najjasniju predstavu o obliku predmeta na tom mjestu;
4. kote moraju biti raspoređene po svim projekcijama;
5. sve mjere se daju u milimetrima, ali se jedinica ne piše međutim ako se radi o nekoj drugoj mjernoj jedinici npr.
stepenima, jedinica se upisuje.
ELEMENTI KOTIRANJA

Elementi kotiranja su:

1. pomoćna kotna linija;
2. kotna linija sa strelicom;
3. kotni broj.

Preporuka međusobnog rastojanja

Kotnih linija
Preporuka za položaj strelica i kotnog broja

d – debljina
konturne linije
 PRAVILA KOTIRANJA

• Sve kotne, pomoćne kotne i pokazne linije crtaju se punom tankom linijom.
Pokazna linija tj. linija koja upućuje na predmet, konturu, mjeru itd., može da se završi:
a) tačkom, ako se završava u okviru konture nekog predmeta
b) strelicom, ako se završava na konturi predmeta i
c) bez tačke ili strelice, ako se završava na kotnoj liniji.

• Kotni broj se piše iznad kotne linije, pod uglom 75°, veličine 3-4 d
 PRAVILA KOTIRANJA

• Pomoćne kotne linije ograničavaju kotnu liniju i prelaze je za 1 do 3 mm.

• Strelice se vrhovima oslanjaju na pomoćne kotne linije ili, ako je to pogodno, na same ivice dijela koje
takođe definišu dužinu koju treba kotirati.
• Kotne i pomoćne kotne linije ne bi trebalo da presjecaju druge linije, osim ako je to neizbježno (slika - a )
• Međusobni presjek kotne i pomoćne kotne linije bi trebalo izbjegavati, a kada to nije moguće, nijedna od njih ne
smije imati prekid (slika - b).
• Osne i konturne linije se ne smiju koristiti kao kotne, ali mogu kao pomoćne kotne linije.
PRAVILA KOTIRANJA

VRSTE KOTIRANJA (BAS ISO 129-1:2007)

Vrste kotiranja su:
1. Redno kotiranje;
2. Paralelno kotiranje;
3. Kombinovano kotiranje.
Redno (serijsko) kotiranje
• Redno kotiranje se koristi kod dijelova kod kojih zbir odstupanja većeg broja vrijednosti
u redu nema uticaja na funkcionalnost dijela samostalno upotrebljenog ili kasnije
postavljenog u sklopu
Paralelno kotiranje
• Kod paralelnog kotiranja kotne linije su međusobno paralelne, a počinju od određene površine – vrednosne osnove.
• Koristi se tamo gde je neophodno obezbjediti tačna udaljenja ostalih površina u odnosu na osnovu ili gdje to
zahtijeva tehnološki proces izrade dijela
Kombinovano kotiranje
• Kombinovano kotiranje predstavlja spoj paralelnog i rednog kotiranja. Vrijednosti, koje u izradi dijela za njegovo
pravilno funkcionisanje ili sklapanje treba obezbjediti, daju se sa polazom od vrijednosne osnove, a na njih se redno
nadovezuju ostale vrijednosti
• U praksi se najčešće koristi upravo kombinovano kotiranje, korišćenjem svih prethodno opisanih načina.

Kombinacija rednih i paralelnih kota