1. Navedite 5 vrsta crteža i njihove namjene.

ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt

shematski crtež – pojednostavljeni crtež izrađen pomoću simbola i oznaka

instalacijski crtež - prikazuje razvod električnih ili cijevnih vodova

situacijski crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru

2. Zašto je važna standardizacija veličine crteža?

Da bi se poboljšala preglednost te pojednostavnilo pohranu i rukovanje crtežima propisane su

standardne veličine i oblici crteža.

3. Navedite osnovna svojstva formata reda A.

-svaki format ima oblik pravokutnika s omjerom stranica 1:√2

-osnovni format je A0 površine 1m2
-manji format se dobije raspolavljanjem dulje stranice većeg formata.

4. Što je sadržaj zaglavlja?

-naziv crteža (ili predmeta)

-broj crteža,
-naziv tvrtke ili ustanove u kojoj je crtzež izrađen
-imena i potpise osoba odgovornih za izradbu crteža

5. Što je sadržaj sastavnice?

Ima oblik tablice s podacima nužnim za ispravnu uporabu crteža koji nisu navedeni u zaglavlju.
Sadržaj i oblik joj nisu jednoznačno određeni.

6. Gdje se smještaju zaglavlje i sastavnica?

Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom kutu formata koji se postavljaju duljom stranicom vodoravno, a
čitavom širinom pri dnu formata koji se postavljaju duljom stranicom uspravno.

Sastavnica se može smjestiti na samom crtežu ili odvojeno. Ako se smješta na crtežu crta se iznad
zaglavlja i povezuje s njim.

7. Navedite namjenu i pravila primjene pozicijskih brojeva.

Pozicijski brojevi povezuju dijelove prikazane na crtežu sa sadržajem sastavnice.

Upisuju se u sastavnici u za to predviđeni stupac, a na crtežu se upisuju pored dijela koji označavaju.
Pozicijski brojevi se na crtežu upisuju dvostruko veći od kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom
debelom crtom koja se povezuje tankom crtom s odgovarajućim dijelom crteža. Crta koja povezuje
pozicijski broj s dijelom na crtežu naziva se pokazna crta i na samom dijelu završava s točkom.
8. Koja su pravila za primjenu mjerila?

Glavno mjerilo upisuje se povećano u zaglavlju. Ostala mjerila upisuju se u zaglavlje ispod glavnog
mjerila manjim brojevima i pored svakog dijela crteža na koji se odnose. Mjerilo se označava u
zaglavlju rječju "Mjerilo", slovom "M" ili samo brojčanim odnosom. Brojčani odnos upisuje se na
sljedeći način: "veličina na crtežu: veličina u naravi".

9. Navedite po dva primjera standardnih mjerila za uvećanje i umanjenje.

UMANJENJE: 1:50 1:200

UVEČANJE: 2:1 50:1

10. Navedite 5 vrsta crta i njihove namjene.

 Puna crta: vidljivi bridovi predmeta, ograničenje navoja, simboli, okviri tablica,mjernice i
pomoćne mjerne crte, šrafura, pokazne crte, crte navoja, dijagonale, mjesta previjanja
 Isprekidana crta: zaklonjeni rubovi tijela, zaklonjeni rubovi tijela

 Crta-točka crta: oznake obrade površine, središnjice, oznake presjeka

 Prostoručna crta: crte prijeloma i prekida

 Cik-cak crta: crte prijeloma i prekida

 Crta-dvotočka crta: granični dijelovi, granični položaji pokretnih dijelova

11. Koje su najčešće korištene širine crta?

Najčešće korištene crte su crte reda 1.

 Za stupanj širine 1 koriste se širine crta: 1; 1; 0,7; 0,5; 0,35

 Za stupanj širine 2 koriste se širine crta: 0,5; 0,35; 0,25; 0,18

12. Koja su svojstva tehničkog pisma propisana standardom?

Znakovi tehničkog pisma mogu se ispisivati pod kutem od 75% ili uspravno. Normom se propisuje:

 nazivna visina H pisma

 širina crte
 širina znakova

Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veličinom H određene su i sve druge dimenzije
slova i brojeva.

13. Navedite svojstva ortogonalne projekcije.

Osnovna svojstva ortogonalne projekcije su:

 bridovi koji su paralelni i jednaki u prostoru zadržavaju ta svojstva i u projekciji

 kutovi koji su jednaki u prostoru zadržavaju isti odnos i u projekciji
14. Navedite vrste aksonometrijskih projekcija.

 Izometrija - osi su ravnomjerno razmještene pod kutovima od 120º, nema prikrate u smjeru
osiju,
 Dimetrija - dvije osi su pod kutovima od 7º i 90º bez prikrate, a jedna pod kutom od 42º s
prikratom 1:2,
 Trimetrija - svaka os ima drugačiji nagib i prikratu,
 Kosa projekcija - dvije osi su pod kutom od 90º i bez prikrate, a treća je pod kutom od 30º,
45º ili 60º s proizvoljnom prikratom.

15. Skicirajte izometrijsku projekciju kocke.

16. Skicirajte dimetrijsku projekciju kocke.

17. Navedite namjenu i dijelove kota.

Djelovi crteža koji sadrže informacije o mjerama predmeta nazivaju se kotama. Kota se sastoji od:

 mjerne crte ili mjernice

 pomoćne mjerne crte

 strjelica

 kotnog broja

18. Koja su svojstva i pravila crtanja mjernih crta?

Mjerna crta ili mjernica je crta paralelna s dužinom čiju mjeru pokazuje. Mjernicu ne može zamijeniti
neka druga crta. Razmak između mjernica i bridova ne smije biti premalen. Razmak između paralelnih
mjernica mora biti ravnomjeran i dovoljan za upis brojeva. Križanje mjernica s drugim mjernicama i
pomoćnim mjernim crtama treba izbjegavati crtanjem užih kota bliže, a širih dalje od bridova
predmeta. Mjernice se nikada ne smiju crtati u smjeru šrafure, nego okomito na njega.

19. Koja su svojstva i pravila crtanja pomoćnih mjernih crta?

Pomoćnim mjernim crtama izvlači se mjera predmeta izvan crteža predmeta. Pomoćna mjerna crta
mora prelaziti mjernicu za 1-3 mm. Kad je to prikladnije rješenje može se zamijeniti bridom predmeta.
Mogu se križati sa svim drugim vrstama crta osim s mjernicama. Kod malo nagnutih bridova, ako se
time poboljšava zornost mogu se izvlačiti i ukoso.

20. Skicirajte tlocrt uspravno postavljenog valjka promjera baze 5 mm i visine 10 mm i

kotirajte ga (samo odaberite dimenzije).

21. Skicirajte nacrt horizontalno polegnutog valjka promjera baze 5 mm i visine 10 mm

i kotirajte ga (samo odaberite dimenzije).
22. Koja su pravila unošenja kotnih brojeva?

Kotni brojevi određuju mjere predmeta. Upisuju se tehničkim pismom iznad mjernica približno po
sredini tako da se mogu čitati odozdo i s desna. Svi kotni brojevi na jednom crtežu moraju biti iste
veličine. Veličina kotnih brojeva ovisi o nazivnoj širini crte d i iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm.
Kotni broj ne smije križati niti jedna druga crta.

23. Koja su svojstva i pravila crtanja strjelica u kotama?

Strjelice određuju odakle dokle seže mjernica. One ne smiju prelaziti pomoćne mjerne crte ili bridove.
Uobičajeno se crtaju unutar pomoćnih mjernih crta ili bridova, a izuzetno, ako nema dovoljno mjesta
za njihov smještaj, crtaju se izvana. U slučaju uzastopnog nanošenja kota, kad nema dovoljno mjesta,
unutarnje strjelice zamjenjuju se točkom. Dimenzije strjelice ovise o nazivnoj širini crte d.

24. Koja pravila određuju raspored kota na tehničkom crtežu?

Osnovna pravila za razmještaj kota su:

 Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje najjasniju
predodžbu pojedinog dijela prikazanog predmeta.
 Kote moraju biti raspoređene po svim projekcijama jer svaka prikazuje nešto novo što se mora
i kotirati.
 Kote se ucrtavaju na mjestima gdje su najuočljivije.
 Vezane kote, koje se koriste zajedno pri izradbi predmeta, moraju se zajedno i ucrtavati na
tehničkom crtežu.
 Kote vanjskog i unutarnjeg oblika predmeta smještaju se na različite strane.

25. Što se kotira, a što se ne kotira na tehničkom crtežu?

 Kotama se moraju označiti sve mjere potrebne za točnu i jednoznačnu izradbu prikazanog
predmeta.
 U pravilu se kotiraju samo vidljivi bridovi predmeta. Izuzetno, u slučaju da se određeni
bridovi prikazuju samo kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati.
 Crteži standardnih dijelova (koji se ne izrađuju s predmetom nego se nabavljaju kao gotovi
dijelovi) na kotiraju se nego se osnovni podaci o njima upisuju u sastavnicu.

26. Što je pregledna shema?

Pregledne sheme predstavljaju pojednostavljene prikaze uređaja ili sustava koje omogućavaju
jednostavno razumijevanje djelovanja. Dijelovi uređaja ili postrojenja prikazuju se simbolima.

27. Što je strujna shema?

Strujne sheme predstavljaju detaljan prikaz djelovanja uređaja ili sustava. Elementi i dijelovi uređaja
ili sustava prikazuju se simbolima. Strujna shema pruža podatke nužne za održavanje, ispitivanje, te
pronalaženje kvara.

28. Što je nadomjesna shema?

Nadomjesne sheme predstavljaju pojednostavljene prikaze strujnih krugova koje pružaju podatke na
temelju kojih se može provoditi analiza. Pojedini elementi i veličine predstavljaju se simbolima.
29. Što predstavljaju grafički simboli u elektrotehnici?

Grafički simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjuje skupinu istovrsnih elemenata. Pored
simbola upisuje se oznaka koja označava i identificira pojedini element. Podaci o različitim svojstvima
pojedinih elemenata upisuju se u popise elemenata.

30. Koja je namjena položajnog nacrta?

Položajni nacrt predstavlje prikaz smještaja dijelova uređaja ili sustava na mjestu ugradnje. Primjeri
položajnih nacrta uključuju: smještaj komponenata na tiskanoj pločici, nacrt tiskanih veza, smještaj
opreme unutar ormara, smještaj ormara u prostoriji i drugo.

31. Što obuhvaća područje računarske grafike?

Računarska grafika obuhvaća stvaranje, pohranu i uporabu modela i slika objekata. Modeli i objekti
računarske grafike potječu iz različitih područja: prirode, znanosti, inženjerstva, apstraktnih koncepata.
Posebice, predmet računarska grafike je sinteza slika na temelju računarskih modela stvarnih ili
imaginarnih objekata.

32. Koja su područja srodna računarskoj grafici?

Procesi analize scene i rekonstrukcije modela objekata predmet su discipline koja se naziva obradba
slike. Obradba slike obuhvaća podpodručja: poboljšanje slike - razvitak i primjena tehnika poboljšanja
kvalitete slike i povećanja kontrasta, detekcije i prepoznavanja uzoraka - otkrivanje standardnih
uzoraka na slici uključujući npr. optičko prepoznavanje alfanumeričkih znakova analizu scene i
računalni vid - prepoznavanje i rekonstrukcija 3D modela scene na temelju više 2D slika.

33. Navedite primjere primjene računarske grafike.

Računarska grafika danas se koristi u različitim područjima gospodarstva, administracije, edukacije,

zabave i svakodnevnog kućnog života. Područje primjene se ubrzano širi s rasprostanjenošću računala.
Neki primjeri primjene računarske grafike uključuju:
 korisnička sučelja
 interaktivno crtanje
 uredska automatizacija i elektroničko izdavaštvo
 projektiranje pomoću računala
 simulacija i animacija
 umjetnost
 trgovina upravljanje procesima
 geografski informacijski sustavi
 grafičko programiranje

34. Kako se grafički sustavi dijele s obzirom na putanju otklonjene zrake?

Tehnologija prikaznih uređaja bitno utječe na arhitekturu grafičkih sustava. U tom smislu razlikujemo
dvije osnovne skupine grafičkih sustava:
 vektorski grafički sustavi (sustavi s proizvoljnom putanjom otklonjene zrake),
 rasterski grafički sustavi (sustavi sa sekvencijalnom putanjom otklonjene zrake).
35. Koja je osnovna značajka vektorskih grafičkih sustava?

Crta koja povezuje dvije (proizvoljno) odabrane točke na zaslonu osnovni je element grafičkog
prikaza. Putanja zrake određena je slijedom naredbi iz prikazne liste ili prikaznog programa i povezuje
krajnje točke pojedinih crta.

36. Koji su osnovni dijelovi vektorskog grafičkog sustava?

Dijelovi vektorskog grafičkog sustava su:
 prikazni procesor priključen kao U/I uređaj na glavni procesor (interpretira
grafičke naredbe i proslijeđuje koordinate točaka vektorskom generatoru)
 prikazna privremena memorije (sadrži prikaznu listu ili prikazni program)
 vektorski generator (pretvara digitalne koordinate u analogne vrijednosti napona
za otklonski sustav)
 prikazni uređaj

37. Što je prikazna lista?

Prikazna lista ili prikazni program sadrži niz grafičkih naredbi. Na kraju je naredba JMP (skok) koja
upućuje procesor na početak liste. Procesor ciklički ponavlja naredbe iz prikazne liste frekvencijom od
najmanje 30 puta u sekundi i na taj način stvara privid mirne slike jednolikog intenziteta na fosfornom
zaslonu koji zadržava osvijetljenost u desetcima ili stotinama mikrosekundi.

38. Opišite sažeto način prikazivanja slika na rasterskim prikaznim uređajima.

Rasterski prikazni uređaji pohranjuju primitivne oblike u memoriju u obliku njihovih osnovnih
sastavnih slikovnih elemenata - piksela. Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji predstavlja niz
paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, koji prekrivaju čitavu površinu zaslona. Pri
kreiranju prikaza zraka prolazi preko svih piksela uvijek istim slijedom po svim horizontalnim
redovima piksela s lijeva na desno od gornjeg do donjeg horizontalnog reda piksela.

39. Što predstavljaju bitovna matrica i matrica slikovnih elemenata?

Bitovna matrica je matrica čiji elementi (1, 0) predstavljaju svjetloću odgovarajućih elemenata
pravokutnog rasporeda osvjetljivih točaka zaslona u dvorazinskom sustavu.

Matrica slikovnih elemenata - matrica čiji elementi predstavljaju boju odgovarajućih elemenata
pravokutnog rasporeda osvjetljivih točaka zaslona u višerazinskom sustavu.

41. Koje su prednosti i nedostaci rasterske grafike?

Prednosti rasterske grafike su:

 jednostavni i jeftini otklonski sustavi

 mogućnost prikaza površina ispunjenih bojom ili uzorkom

 neovisnost postupka osvježavanja o složenosti slike.

Nedostatci rasterske grafike su:

 računska složenost

 diskretna narav slike

42. Navedite osnovna svojstva jednostavnog rasterskog grafičkog prikanog sustava.

 odnos memorije i glavnog procesora je isti kao kod negrafičkih sustava,

 dio memorije služi kao bitovna matrica (fiksni dio, stranice, proizvoljni dio),

 aplikacijski program i grafički paket pohranjeni su u memoriji sustava, a izvodi ih glavni

procesor,

 video kontroler prikazuje slike pohranjene u okvirnom međuspremniku,

 video kontroler koji sadrži generator adresa i otklonskih signala adresira lokacije
međuspremnika okvira u memoriji, a podaci određuju intenzitet ili boju slikovnih elemenata,

 nedostatak ovakve arhitekture je sporost i veliki broj pristupa memoriji.

43. Kako djeluje video kontroler?

Generator horizontalnih i vertikalnih otklonskih signala usmjerava zraku na odredeni slikovni element
na zaslonu. Istovremeno generira i horizontalnu i vertikalnu adresu piksela u koordinatnom sustavu
zaslona. Na temelju tih koordinata izračunava se linearna adresa (adresa pripadajuće memorijske
lokacije) na kojoj se nalaze podaci o svjetloći ili boji slikovnog elementa. Na temelju tih podataka
postavljaju se parametri svjetlosnih izvora koji odreduju svjetloću ili boju slikovnog elementa.

44. Koja je namjena vidoe pretvorbene tablice?

Zbog uštede memorijskog prostora video kontroler često sadrži pretvorbenu tablicu. Pretvorbena
tablica ima onoliko elemenata koliko ima različitih vrijednosti piksela. Vrijednost piksela ne koristi se
izravno za upravljanje bojom piksela nego predstavlja pokazivač u pretvorbenu tablicu. Pokazana
vrijednost iz pretvorbene tablice upravlja zrakama koje određuju boju piksela na zaslonu.