Odjel za Matematiku, Sveučilište u Osijeku ak.god.2005/06 Planiranje nastave matematike • postoje mnogi modeli za planiranje nastave matematike • može se planirati ukupni program ili pak pojedinačni nastavni sat • to ne znači da se svaki sat detaljno planira, nego se mnogi elementi nastave prepuštaju uigranim rutinama • okviri (npr. pretpostavke o predznanju) se ne postavljaju sistematski, već se u toku procesa uočavaju te se na njih fleksibilno reagira • dio planiranja oduzimaju ili čak onemogućuju školski programi i odabrani udžbenici, propisi za ocjenjivanje, satnica ... RH - Nastavni planovi • Hrvatski nacionalni obrazovni standard (2005) je cjeloviti pristup obrazovnom procesu i uključuje ciljeve odgoja i obrazovanja, odgojno-obrazovne sadržaje, prijedloge metoda poučavanja, očekivane ishode učenja i poučavanja te nastavno okružje - link • okvirne programe i nastavne planove definira, odobrava i propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (www.mzos.hr) 1. razred OŠ • OBLICI U PROSTORU: Tijela u prostoru, Ravne i zakrivljene plohe, Ravne i zakrivljene crte, Točka, Spajanje točaka crtama, Odnosi među predmetima, Geometrijski likovi • BROJEVI DO 10. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE: Brojevi od 1 do 5, Uspoređivanje brojeva, Dodavanje i oduzimanje broja 1, Zbrajanje brojeva od 1 do 5, Oduzimanje brojeva od 1 do 5, Broj 0, Brojevna crta, Brojevi od 6 do 10, Pribrojnici i zbroj, Umanjenik, umanjitelj, razlika • BROJEVI DO 20. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE: Brojevi od 11 do 20, Jedinice i desetice, Jednoznamenkasti i dvoznamenkasti brojevi, Uspoređivanje brojeva, Redni brojevi, Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20, Zadaci riječima 2. razred OŠ • BROJEVI DO 100: Brojenje, čitanje i pisanje brojeva do 100, Uspoređivanje brojeva do 100, Redni brojevi do 100, Rimski brojevi do dvanaest • ZBRAJANJE I ODUZIMANJE: Zbrajanje i oduzimanje desetica, Zbrajanje dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja, Oduzimanje jednoznamenkastog broja od dvoznamenkastog, Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva do 100, Zbrajanje i oduzimanje triju ili više brojeva, Jedinice za novac • DUŽINA: Izlomljena crta, Dužina kao spojnica dviju različitih točaka, Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta kao dužine, Isticanje i označavanje točaka koje pripadaju dužini • MNOŽENJE I DIJELJENJE: Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika, Zamjena mjesta faktorima, Množenje broja 2, Množenje broja 5, Množenje broja 3, Množenje broja 4, Množenje brojevima 1 i 0, Dijeljenje kao uzastopno oduzimanje istog broja, Veza množenja i dijeljenja, Dijeljenje brojem 2, Dijeljenje brojem 5, Dijeljenje brojem 3, Dijeljenje brojem 4, Brojevi 1 i 0 u dijeljenju, Množenje i dijeljenje brojem 10, Množenje i dijeljenje brojem 6, Množenje i dijeljenje brojem 7, Množenje i dijeljenje brojem 8, Množenje i dijeljenje brojem 9, Tablica množenja, Dijeljenje brojeva s ostatkom, Izvođenje više računskih radnji • MJERENJE VREMENA: Mjerenje vremena, Čitanje i pisanje brojeva do 1000 3. razred OŠ • BROJEVI DO 1000: Brojevi do 1000, Slovo kao znak za broj, Uspoređivanje brojeva, Redni brojevi do 1000, Pisanje dvoznamenkastih i troznamenkastih brojeva • ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 1000: Zbrajanje i oduzimanje višekratnika broja 100, Zbrajanje troznamenkastog i jednoznamenkastog broja, Oduzimanje jednoznamenkastog broja od troznamenkastog broja, Pisano zbrajanje brojeva do 100, Pisano oduzimanje brojeva do 100, Pisano zbrajanje brojeva do 1000, Pisano oduzimanje brojeva do 1000 • PRAVAC U RAVNINI: Ravnina, likovi u ravnini; Pravac, polupravac i dužina kao dijelovi pravca; Mjerenje dužine • MNOŽENJE I DIJELJENJE U SKUPU BROJEVA DO 1000: Množenje zbroja brojem, Množenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100, Množenje višekratnika broja 10 jednoznamenkastim brojem, Množenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim, Pisano množenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim, Dijeljenje zbroja brojem, Dijeljenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim, Pisano dijeljenje dvoznamenkastog i troznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem • MEĐUSOBNI ODNOSI DVAJU PRAVACA U RAVNINI: Pravci koji se sijeku, Usporedni pravci, crtanje usporednih pravaca, Okomiti pravci, crtanje okomitih pravaca, • KRUG I KRUŽNICA: Krug, kružnica; Središte, polumjer i promjer • MJERENJE OBUJMA TEKUĆINE I MJERENJE MASE: Mjerenje obujma tekućine, Mjerenje mase 4. razred OŠ • BROJEVI DO MILIJUN: Čitanje i pisanje brojeva do milijun, Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke, Uspoređivanje brojeva do milijun, Pisano zbrajanje u skupu brojeva do milijun, Pisano oduzimanje u skupu brojeva do milijun, Veza zbrajanja i oduzimanja, Redni brojevi • KUTOVI: Kut, Pravi kut i crtanje pravoga kuta, Šiljasti i tupi kutovi • PISANO MNOŽENJE: Pisano množenje broja jednoznamenkastim brojem, Pisano množenje broja dvoznamenkastim brojem, Pisano množenje broja troznamenkastim brojem, • TROKUT, PRAVOKUTNIK I KVADRAT: Vrhovi, stranice i kutovi trokuta, Vrste trokuta s obzirom na stranice, Crtanje jednakostraničnog trokuta, Pravokutni trokut, Crtanje pravokutnog trokuta, Opseg trokuta, Vrhovi, stranice i kutovi pravokutnika i kvadrata, Crtanje pravokutnika i kvadrata, Opseg pravokutnika i kvadrata, Pravokutna mreža, Mjerenje površine, Površina pravokutnika i kvadrata, • PISANO DIJELJENJE: Pisano dijeljenje brojeva jednoznamenkastim brojem, Pisano dijeljenje brojeva dvoznamenkastim brojem, Veza množenja i dijeljenja, Izvođenje više računskih radnji uz uporabu i bez uporabe zagrade • KOCKA I KVADAR: Kvadar, Kocka, Ravnine i pravci u prostoru • BROJEVI VEĆI OD MILIJUN: Čitanje i pisanje brojeva većih od milijun 5. razred OŠ • PRIRODNI BROJEVI: Prirodni brojevi, uspoređivanje prirodnih brojeva, Zbrajanje prirodnih brojeva, Oduzimanje prirodnih brojeva, Množenje prirodnih brojeva, Osnovna svojstva množenja, Dijeljenje prirodnih brojeva, Izvođenje više računskih radnji, Uporaba džepnog računala • DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA: Djelitelj i višekratnik, Svojstva djeljivosti, Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9, Prosti i složeni brojevi, Rastavljanje broja na proste faktore, Zajednički djelitelji, Najveći zajednički djelitelj, Zajednički višekratnici, Najmanji zajednički višekratnik • SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI: Pravac, polupravac, dužina, Simetrala dužine, Kružnica i krug, Paralelogram, Kut, Mjerenje kutova, Sukuti i vršni kutovi, Trokut i vrste trokuta, Osna simetrija • RAZLOMCI: Uvođenje razlomaka, Mješoviti brojevi, Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika, Zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika, Proširivanje i skraćivanje razlomaka • DECIMALNI BROJEVI: Dekadski razlomci, Prikazivanje decimalnih brojeva na brojevnom pravcu, Uspoređivanje decimalnih brojeva, Zaokruživanje decimalnih brojeva, Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva, Množenje i dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama, Množenje decimalnih brojeva, Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima, Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima 6. razred OŠ • OPERACIJE S RAZLOMCIMA: Svođenje razlomaka na zajednički nazivnik, Uspoređivanje razlomaka, Brojevni pravac, Zbrajanje i oduzimanje razlomaka, Množenje razlomaka, Dijeljenje razlomaka • TROKUT: Kutovi uz presječnicu usporednih pravaca, Kutovi s usporednim i okomitim kracima, Trokut - Odnos stranica i kutova trokuta, Zbroj kutova trokuta, Simetrala kuta, Konstrukcija kutova od 60º, 30º, 90º,45º, Sukladnost trokuta, Tri osnovne konstrukcije trokuta, Visina trokuta, Površina trokuta • CIJELI BROJEVI: Cijeli brojevi, Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu, Suprotni brojevi, Apsolutna vrijednost, Uspoređivanje cijelih brojeva, Zbrajanje cijelih brojeva, Oduzimanje cijelih brojeva, Rad sa zagradama, Množenje cijelih brojeva, Dijeljenje cijelih brojeva • RACIONALNI BROJEVI: Pozitivni i negativni racionalni brojevi, Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu, Uspoređivanje racionalnih brojeva, Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva, Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva • LINEARNA JEDNADŽBA S JEDNOM NEPOZNANICOM: Jednadžba oblika ax + b = 0, Primjena linearne jednadžbe • ČETVEROKUTI: Pojam četverokuta, Vrste četverokuta, Zbroj kutova u četverokutu, Svojstva i konstrukcije paralelograma, Površina paralelograma i trapeza 7. razred OŠ • KOORDINATNI SUSTAV: Koordinatni sustav na pravcu, Pravokutni koordinatni sustav u ravnini • PROPORCIONALNOST I OBRNUTA PROPORCIONALNOST: Omjer i proporcija (razmjernost), Proporcionalne veličine, Primjena proporcionalnosti na rješavanje praktičnih problema, Grafički prikaz proporcionalnosti, Obrnuta proporcionalnost, Postotak. Računanje s postocima, Jednostavni kamatni račun, Prikazivanje i analiza podataka, Vjerojatnost slučajnoga događaja • SLIČNOST TROKUTA: Dijeljenje dužine na jednake dijelove i u zadanom omjeru, Sličnost trokuta i primjena • MNOGOKUTI: Osnovno o mnogokutu, Dijagonale mnogokuta i kutovi mnogokuta, Pravilni mnogokuti, Crtanje i konstrukcije pravilnih mnogokuta, Opseg i površina mnogokuta • KRUG I KRUŽNICA: Osnovno o krugu i kružnici, Međusobni položaj dviju kružnica, Odnos središnjeg i obodnog kuta, Talesov poučak, Pravac i kružnica, Opseg kruga, Kružni luk, Površina kruga • DVIJE LINEARNE JEDNADŽBE S DVJIJE NEPOZNANICE: Sustav linearnih jednadžbi, Metoda supstitucije, Metoda suprotnih koeficijenata, Primjena sustava linearnih jednadžbi • LINEARNA FUNKCIJA I JEDNADŽBA PRAVCA: Linearna funkcija, Graf linearne funkcije, jednadžba pravca, Tok linearne funkcije, Usporedni pravci, Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi 8. razred OŠ • KVADRIRANJE I KORJENOVANJE: Kvadriranje racionalnih brojeva, Kvadriranje umnoška i količnika, Kvadrat zbroja i razlike, Razlika kvadrata, Potencije s prirodnim eksponentom, Drugi korijen, Računanje s korijenima • PITAGORIN POUČAK: Pitagorin poučak, Konstrukcija dužine duljine, Primjena Pitagorina poučka na kvadrat i pravokutnik, Primjena Pitagorina poučka na jednakostranični i jednakokračni trokut, Primjena Pitagorina poučka na romb i trapez • REALNI BROJEVI: Prirodni, cijeli i racionalni brojevi, Iracionalni brojevi, Realni brojevi i brojevni pravac, Grafovi funkcija • PRESLIKAVANJA RAVNINE: Vektori, Zbrajanje i oduzimanje vektora, Translacija, Osna simetrija, Centralna simetrija, Rotacija • GEOMETRIJA PROSTORA: Točke, pravci i ravnine u prostoru, Međusobni položaj pravaca i ravnina, Okomitost pravca i ravnine, Okomitost dviju ravnina, Ortogonalna projekcija točaka na ravninu, Udaljenost točke od ravnine • GEOMETRIJSKA TIJELA: Prizma, Oplošje i obujam prizme, Piramida, Oplošje i obujam piramide, Valjak, Oplošje i obujam valjka, Stožac, Oplošje i obujam stošca, Sfera i kugla, Oplošje i obujam kugle Priprema izrade operativnog programa
• prvo provjeriti koliko sati tjedno je predviđeno
za nastavu matematike • zatim proučiti okvirne programe / HNOS • prikupiti i proučliti obveznu literaturu namijenjenu učenicima • proučiti ispite znanja, dodatnu literaturu, programe srodnih predmeta s kojima bi moglo doći do korelacije • upoznati se s kalendarom školske godine Izrada operativnog programa • potrebno je predvidjeti vrijeme izvođenja i nastavni sadržaj za svaki od ukupno planiranog broja sati, zatim treba odrediti i pretežni tip sata (obrada, ponavljanje s vježbanjem, provjera znanja) • što su učenici stariji moguće je imati više sati obrade u odnosu na ponavljanje (ali je to dvoje uvijek isprepleteno) • sat pismenog koji je zapravo sat analize može postati i sat obrade (za bolje: novi, teži problemi) i ponavljanja (za slabije: ponovno provježbavanje); što će dominirati, ovisi o rezultatima testa • tablica bi trebala imati redaka koliko je ukupno sati; u svakom retku nastavna tema, tip sata i nastavna sredstva i pomagala • pisana priprava nije kruto pravilo!!! • kad god se ukaže potreba (npr. zahvaljujući znatiželji učenika) treba biti fleksibilan i smije se odstupati od pripreme, pa po potrebi prilagodimo plan Osmišljavanje nastavnog sata • pretpostavka: imamo operativni plan tj. znamo što trebamo raditi na idućem satu • primjer: predviđena je obrada teme “opseg i površina mnogokuta” (7OŠ) • prvo treba proučiti operativne programe, udžbenike, zbirke, kontrolne zadatke i priručnike za učitelje koje se odnose na gradivo ranijih razreda za gradivo vezano za ono što želimo obraditi • u našem primjeru želimo vidjeti što su dosad učenici učili o mnogokutima, opsegu, površini) • nadalje, treba pogledati operativni program za aktualni razred (7OŠ) da uočimo gdje smo u gradivu vezanom za idući sat (u primjeru recimo da učenici već 7 sati proučavaju mnogokute – ponovili su trokut i četverokut i naučili pojmove vezane za mnogokute, npr. stranice, vrhovi, dijagonale, kutevi, pravilnost ...) • nakon ovog može se definirati obrazovna zadaća sata kojeg pripremamo: ponoviti izračunavanje površine pravokutnika, paralelograma, trokuta i trapeza i onda navoditi učenike na računanje površina mnogokuta – rastavljanjem na likove čiju površinu znaju izračunati; pozornost ćemo pridati i operiranju s istovrsnim jedinicama za mjerenje duljine i površine te obratiti pozornost na greške u shvaćanju relacije = (npr. P=2·8=16cm2) Osvježavanje učiteljeva znanja • bitno je da nastavnik zna i razumije ono što predaje – to je bitno i radi ostvarivanja autoriteta i radi boljeg prenošenja znanja i radi lakšeg objašnjavanja grešaka i radi lakšeg i točnijeg odgovaranja na pitanja učenika i radi lakšeg uklanjanja eventualnih grešaka u programu ili udžbeniku • loše pripremljen učitelj odaje dojam da omalovažava svoje slušateljstvo • nestručnost i nepripremljenost može upropastiti i najbolje pripremljen program ili udžbenik • u našem primjeru nastavnik treba dakle ponoviti opće gradivo o površinama poligona (vidi npr. kolegij Elementarna matematika), i to i ono fakultetske razine kako bi bio siguran da zna pozadinu svih stvari koje se u školi pojednostavljeno i bez preciziranja navoda Izbor didaktičkih medija • nakon što smo utvrdili što treba obraditi i koja je obrazovna zadaća sata, u planiranju trebamo posvetiti pažnju i odabiru didaktičkih medija tj. nastavnih pomagala (a eventualno i izboru neke od posebnih nastavnih metoda) • u našem primjeru obrade opsega i površine mnogokuta možemo, uz tekst kao standardni medij, koristiti i modele, a eventualno i folije ili kompjuterske prezentacije, moguće je uključiti i igre tipa slagalica (npr. tangram) • kad god je moguće poželjno je za nastavnu temu naći medije putem kojih učenici mogu doći u neposredan kontakt s temom i sami aktivno sudjelovati, a kad je moguće i izvesti izvan učionice • didaktičko pravilo: od konkretnog k apstraktnom