You are on page 1of 9

I OPI PODACI Ime i prezime studenta: Studijski program: Studijska godina: Osnovna kola: Uitelj mentor: Ana Opuvai

903 5. godina Davorina Trstenjaka Sanja Duvnjak

UITELJSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU Odsjek za uiteljske studije Akademska godina: 2011/12. Metodika nastave matematike Prof. Metodike: mr.sc.Ivan Mrkonji Voditelj vjebi: Ksenija osi

Nadnevak izrade priprave: 28.11.2011.

PRIPRAVA ZA NASTAVNU DJELATNOST


( samostalna djelatnost studenta)

METODIKA NASTAVE MATEMATIKE

II OPI METODIKI PODACI 1. Nadnevak odravanja nastave: 2. studenog 2011. 2. Razred i odjel: 4c 3. Vrsta nastavne djelatnosti: javni sat 4. Vremensko trajanje: 45 minuta 5. Mjesto odravanja:uionica III PRIPREMA NASTAVNE DJELATNOSTI 1. Nastavna tema (prema izvedbenom programu): Pisano zbrajanje brojeva do milijun 2. Nastavna jedinica (prema izvedbenom programu): Pisano zbrajanje peteroznamenkastih brojeva s prijelazom 3. Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje 4. Izvori za izradu priprave ( struna, didaktika i metodika literatura, udbenici, prirunici, nastavna dokumentacija i dr.):

Nastavni plan i program (2006), Zagreb: GIPA Markovac, J. (2001): Metodika poetne nastave matematike. Zagreb: kolska knjiga osi, K., Janda-Abbaci, D., Sudar, E. (2007): Matematike prie 4, radna biljenica iz matematike za etvrti razred osnovne kole osi, K., Janda-Abbaci, D., Sudar, E. (2007): Matematike prie 4, udbenik iz matematike za etvrti razred osnovne kole osi, K., Janda-Abbaci, D., Sudar, E. (2007): Matematike prie 4, zbirka zadataka iz matematike za etvrti razred osnovne kole uri, F., Markovac, J. (1996): Matematika 4, metodiki prirunik za uitelje

Ciljevi nastavnog procesa: Ovladati postupkom pisanog zbrajanja peteroznamenkastih brojeva s prijelazom Odgojno-obrazovni zadaci: Spoznajni: prepoznati i razlikovati peteroznamenkasti broj prema broju znamenaka, upoznati dekadski sustav velikih brojeva, upoznati i usvojiti raunsku operaciju zbrajanja peteroznamenkastih brojeva s prijelazom (kada je zbroj znamenaka vei od 9) Funkcionalni: razvijati sposobnost zapaanja, zakljuivanja i pamenja, razlikovati znak za zbrajanje i oduzimanje tj. razlikovati raunsku radnju zbrajanje, osposobljavati za primjenu steenih znanja u svakodnevnom ivotu Odgojni: razvijati paljivost, preciznost u radu i tonost, poticati volju i upornost pri radu Nastavne strategije i metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje, itanje, pisanje Nastavni mediji i didaktiki materijali: ploa, aplikacije (kola papir u boji, grbovi, fotografije, zemljopisna karta), materijali za igru puzzle, nastavni listii Oblici rada u nastavi (frontalni, u skupinama, u parovima, individualni): frontalni, grupni, individualni IV STRUKTURA I TRAJANJE NASTAVNOG PROCESA ( unosi se shema za nastavni proces, faze, nastavne situacije i dr.) 1. PRIPREMNI DIO SATA MOTIVACIJA ponoviti pisano zbrajanje peteroznamenkastih brojeva s prijelazom u grupama po troje uenika 2. NAJAVA najavljujem uenicima da emo danas proiriti znanje o zbrajanju peteroznamenkastih brojeva 3. USVAJANJE NOVIH NASTAVNIH SADRAJA rjeavanje zadatka u tablici mjesnih vrijednosti uz objanjenje postupka pisanog zbrajanja peteroznamenkastih brojeva s prijelazom, rjeavanje zadataka izvan tablice i samostalno rjeavanje zadataka, korelacija s nastavom prirode i drutva 4. VJEBANJE I PONAVLJANJE vjebanje i ponavljanje pomou igre puzzle 5. PROVJERAVANJE provjera usvojenosti novih nastavnih sadraja pomou nastavnog listia

V TIJEK NASTAVNOG PROCESA 1. PRIPREMNI DIO SATA MOTIVACIJA Na poetku sata uenici izvlae jedan od papiria (crveni, uti, zeleni, plavi, ljubiasti, bijeli, naranasti, ruiasti). Svaki papiri u istoj boji pojavljuje se tri puta. Na dva papiria iste boje nalazi se zapisan peteroznamenkasti broj, a na jednom upitnik (?). Uenici koji su dobili papirie iste boje dolaze pred plou i zapisuju dobivene brojeve na plou te ih itaju na glas, a uenik koji je na papiru dobio upitnik treba rijeiti zadatak. U uvodnom dijelu sata ponovit emo pisano zbrajanje peteroznamenkastih brojeva s prijelazom jedinica u desetice i tisuica u desettisuice. Ostali uenici e za to vrijeme pokuati samostalno rijeiti zadatak u svojim biljenicama te naposljetku provjeriti njegovu tonost.
13 555 + 28 226 41 781 14 556 + 28 226 42 782 29 364 + 13 218 42 582 34 013 + 46 747 80 760 45 549 + 19 424 64 973 56 313 +35 369 91 682 67 217 + 23 367 90 584 73 336 +19 449 92 785

ZAPAANJA

Nakon to su ispisali i rijeili zadatke pitam uenike: to smo sada ponovili? Zbrajanje peteroznnamenksatih brojeva s prijelazom desetice i tisuica u desettisuice. Kojom smo raunskom radnjom raunali ove zadatke? Raunskom radnjom zbrajanja. Kako zovemo brojeve koje zbrajamo? Kako zovemo rezultat zbrajanja? Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnicima, a rezultat zbroj. 2. NAJAVA Najavljujem uenicima da emo danas proiriti znanje o zbrajanju peteroznamenkastih brojeva . Na plou zapisujem naslov, a uenici u svoje biljenice. PISANO ZBRAJANJE PETEROZNAMENKASTIH
BROJEVA

jedinica u

3. USVAJANJE NOVIH NASTAVNIH SADRAJA Prozivam nekoliko uenika pred plou da na zemljopisnoj karti Republike Hrvatske pokau gdje se nalaze gradovi: Varadin (57 552), Samobor (47 617), Pula (59 866), ibenik (42 432), Dubrovnik (47 770) i Zadar (73 718). Dok uenici pokazuju na karti gradove, ja pored imena gradova na ploi zapisujem broj stanovnika tih istih gradova prema popisu stanovnitva iz 2011. godine. Govorim uenicima da emo izraunati koliko stanovnika zajedno imaju neki od ovih gradova. Etapu usvajanja novih nastavnih sadraja zapoinjem objanjavanjem kako se pisano zbrajanje peteroznamenkastih brojeva s prijelazom stotica u tisuice, tisuica u desettisuica i desettisuica u stotisuica radi na isti nain kao i pisano zbrajanje peteroznamenkastih brojeva s prijelazom jednica u desetice i tisuica u desettisuice. To im demonstriram na prvom primjeru u tablici mjesnih vrijednosti u koju upisujem broj stanovnika Varadina i Samobora. Primjer 1. ST DT 5 4 1 0 T 7 7 1 5 S 5 6 1 D 5 1 6 J 2 7 + 9

Objanjenje postupka pisanog zbrajanja rijeima: 2 jedinice plus 7 jedinica je 9 jedinica. Zapisujemo 9 jedinica. 5 desetica plus 1 desetica je 6 desetica. Zapisujemo 6 desetica. 5 stotica plus 6 stotica je 11 stotica, piemo 1 stoticu, a 1 tisuicu pribrajamo tisuicama. 7 tisuica plus 7 tisuica je 14 tisuica, plus 1 tisuica je 15 tisuica. Piemo 5 tisuica, a jednu desettisuicu pribrajamo desettisuicama. 5 desettisuica plus 4 desettisuice je 9 desettisuica, plus 1 desettisuica je 10 desettisuica. 0 desettisuica piemo, a 1 desettisuicu piemo u stupac stotisuica. Proitajmo broj koji smo dobili. Raunati moemo i izvan tablice mjesnih vrijednosti. 57 552 + 47 617 105 169 Postupak raunanja pismenim zbrajanjem ponovno objanjavam rijeima.

Primjer 2. U drugom primjeru u tablicu mjesnih vrijednosti upisujem broj stanovnika Pule i ibenika. Prozivam jednog uenika da uz moju pomo pokua rijeiti zadatak u tablici mjesnih vrijednosti. ST DT 5 4 1 0 T 9 2 1 2 S 8 4 2 D 6 3 9 J 6 2 + 8

Objanjenje postupka pisanog zbrajanja rijeima 6 jedinica plus 2 jedinice je 8 jednica. Piemo 8 jedinica. 6 desetica plus 3 desetice je 9 desetica. Piemo 9 desetica. 8 stotica plus 4 stotice je 12 stotica, piemo 2 stotice, a 1 tisuicu pribrajamo tisuicama. 9 tisuica plus 2 tisuice je 11 tisuica, plus 1 tisuica je 12 tisuica. Piemo 2 tisuice a 1 desettisuicu pribrajamo desettisuicama. 5 desettisuica plus 4 desettisuice je 9 desettisuica, plus 1 desettisuica je 10 desettisuica. 0 desettisuica piemo, a 1 desettisuicu piemo u stupac stotisuica. Proitajmo broj koji smo dobili. Zadatak pismenog zbrajanja rijeit emo i izvan tablice mjesnih vrijednosti. Prozivam jednog uenika da ga rijei uz moju pomo. 59 866 + 42 432 102 298 Primjer 3. Zbroj stanovnika gradova Zadra i Dubrovnika ne piem u tablicu mjesnih vrijednosti, ve broj stanovnika potpisujem jedan ispod drugoga. Prozivam jednog uenika da rijei zadatak uz moju pomo pred ploom. 73 718 + 47 770 121 488 Nakon ovih primjera zapisujem na plou tri zadatka koje uenici rjeavaju samostalno u svojim biljenicama, a zatim netko od uenika dolazi pred plou i rjeava taj primjer, a ostali uenici provjeravaju jesu li dobro izraunali u svojim biljenicama.
1. 87 525 + 27 673 115 198 2. 64 617 + 68 652 133 269 3. 94 531 + 46 554 141 085

4. VJEBANJE I PONAVLJANJE Govorim uenicima kako e pomou znanja o zbrajanju

peteroznamenkastih brojeva koje su danas proirili, rjeavati matematike puzzle. Dijelim uenike u 6 grupa tako to e svaki od njih dobiti fotografiju grba jednog hrvatskoga grada. Oni uenici koji su dobili jednake grbove gradova formirat e grupe i tad u im podijeliti zadatke za rad odnosno puzzle. One sadre 12 polja, u svakom polju napisan je jedan zadatak. Svaki uenik iz grupe treba rijeiti 3 zadatka.. Kada u svojoj biljenici rijee zadatak, u vreici trae broj koji odgovara zbroju koji su oni dobili te ga okreu na poleinu na kojoj se nalazi dio slike koja je konano rjeenje sloenih puzzli. Uenicima govorim da zadatke rjeavaju paljivo. Dok uenici rjeavaju zadatke obilazim ih i pomaem ukoliko im neto nije jasno ili im je potrebna moja pomo. Nakon to su uenici rijeili zadatke predstavnik svake grupe e nam rei koje je rjeenje njihovih puzzli i znaju li moda sliku kojeg grada su dobili kao rjeenje. Bit e rije o slikama gradova s poetka sata.
Igra puzzle

81 588 + 14 439

73 058 + 88 685

24 678 +97 820

35 975 76 106

41 671 + 29 137

73 649 +78 453

56 667 + 63 622

33 274 + 25 456

59 302 + 62 937

74 823 + 77 759

40 868 + 21 942

56 569 + 96 444

Ove slike su rjeenja igre puzzle. One predstavljaju gradove: Varadin, Samobor, Pulu, ibenik, Zadar i Dubrovnik.

5. PROVJERAVANJE Uenicima dijelim nastavni listi koji sadri etiri zadatka. Uenici zadatke samostalno rjeavaju. Nakon to su svi gotovi prozivat u uenike da proitaju jedan po jedan zadatak, a ostali e provjeriti je li njihovo rjeenje ispravno. Kvaicom e zabiljeiti ako je zadatak tono rijeen.
1. Izraunaj 26 548 + 85 977 + 42 152 98 158 28 862 + 72 317

2. U umi na Medvednici raste 85 690 stabala. Ove godine Sluba uvara prirode odluila je zasaditi jo 45 570 mladih stabala. Koliko e tada biti stabala u umi? Raun: Odgovor: ________________________________________ 3. U hotelima u Opatiji ove je godine odsjelo 54 285 gostiju, a prole godine 67 835 gostiju. Koliko je gostiju odsjelo u hotelima u posljednje

dvije godine? Raun: Odgovor: ________________________________________ 4. Zbroj brojeva 44 788 i 26 593 uveaj za 28 897. Raun:

VI PRESLIKE PROZIRNICA, POPIS SLAJDOVA I PREZENTACIJA PLAN PLOE


PISANO ZBRAJANJE PETEROZNAMENKASTIH BROJEVA 13 555 + 28 226 41 781 Broj stanovnika Varadin (57 552) Samobor (47 617) Pula (59 866) ibenik (42 432) Dubrovnik (47 770) Zadar (73 718) Primjer 1. ST DT 5 4 1 0 57 552 + 47 617 105 169 Primjer 2. ST DT 5 4 1 0 59 866 + 42 432 102 298 Primjer 3. T 9 2 1 2 S 8 4 2 D 6 3 9 J 6 2 8 T 7 7 1 5 S 5 6 1 D 5 1 6 J 2 7 9 KARTA REPUBLIKE HRVATSKE 29 364 + 13 218 42 582 34 013 80 760 45 549 64 973 56 313 +35 369 91 682 67 217 90 584 73 336 92 785 14 556 52 782

+ 46 747 + 19 424

+ 23 367 +19 449 + 28 226

73 718 + 47 770 121 488 Izraunaj 1. 87 525 + 27 673 115 198 2. 64 617 + 68 652 133 269 3. 94 531 + 46 554 141 085

VII ZABILJEKE VODITELJA VJEBI

IX OCJENA: OPISNA: Potpis voditelja vjebi: _______________________ BROJANA: Potpis uitelja mentora: _______________________

You might also like