Petica+ 7 Razred II SV PDF

L. Kralj, D. Glasnovi Gracin, Z. urkovi, M. Stepi, S.
Bani
Petica+ 7
udbenik i zbirka zadataka za 7. razred osnovne kole
DRUGI SVEZAK
1. izdanje
Zagreb, 2010.
Autorice: Lidija Kralj, Dubravka Glasnovi Gracin, Zlata urkovi, Minja Stepi, Sonja Bani
Urednik: Vinkoslav Galeev

Recenzentice: Ines Kniewald, Maja Ljubii
Lektura: Han Jasmina
Ilustracija naslovnice: Ivan Marui
Ostale ilustracije: Ivan Marui, Antonija Jeli, Helena Povija
Priprema za tisak: Ivana Bilu, Robert Braun, Mirta Kova, Josip Mari
Tisak: Gradska tiskara Osijek
Za nakladnika: Robert ipek
Nakladnik: SysPrint d.o.o.
XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr/udzbenici
SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja
Sadraj
6. Mnogokuti .................................................................................................................... 6
6.1. Osnovno o mnogokutima...................................................................7
6.2. Dijagonale mnogokuta.....................................................................11
6.3. Kutovi mnogokuta . .........................................................................19
6.4. Pravilni mnogokuti ..........................................................................26
6.5. Konstrukcija pravilnih mnogokuta ...................................................31
6.6. Opseg i povrina mnogokuta ..........................................................39
6.7. Ponavljanje . ....................................................................................50
7. Krunica i krug ....................................................................................................... 54
7.1. Osnovno o krunici i krugu .............................................................55
7.2. Sredinji i obodni kut ......................................................................64
7.3. Pouak o sredinjem i obodnom kutu .............................................69
7.4. Meusobni poloaj pravca i krunice ..............................................64
7.5. Opseg kruga ...................................................................................79
7.6. Povrina kruga ................................................................................84
7.7. Ponavljanje . ....................................................................................91
8. Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice ......................... 94
8.1. Linearne jednadbe s jednom nepoznanicom - ponavljanje .............96
8.2. Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice.......................99
8.3. Metoda supstitucije .......................................................................104
8.4. Metoda suprotnih koeficijenata......................................................111
8.5. Primjena sustava linearnih jednadbi.............................................116
8.6. Ponavljanje . ..................................................................................120
9. Linearna funkcija i jednadba pravca ....................................................... 124
9.1. Linearna funkcija............................................................................125
9.2. Graf linearne funkcije i jednadba pravca . ....................................130
9.3. Tok linearne funkcije......................................................................142
9.4. Grafiko rjeavanje sustava linearnih jednadbi.............................149
9.5. Ponavljanje . ..................................................................................158
10. Zavrno ponavljanje......................................................................................... 161
Rjeenja nekih zadataka........................................................................171
Kazalo ..................................................................................................188
Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!
Uiteljica
Matija
Luka
Maja
Beni
Luka je odlian uenik. Iako se

kod njega nikad ne zna hoe li
imati 4 ili 5, matematika mu je
jedan od najdraih predmeta.
Kada mu neto nije jasno, ne
srami se pitati uiteljicu da mu
pojasni gradivo.
Matija voli playstation i svoj

skateboard mnogo vie od matematike. No, pravi je strunjak za
raunala svih vrsta, pa tako i za
depna. Otkad je uiteljica dozvolila njihovo koritenje, pomae cijelom razredu u svladavanju
gradiva.
Beni je Lukin pas. Voli dobro

jelo, voli spavati, ali voli i prislukivati kada Luka kod kue pria o
koli. Beni naroito voli matematiku i voli na aljiv nain komentirati matematike probleme.
Maja ima sve petice i najbolja je

uenica u razredu. Voli matematiku i redovito pie zadae. esto
se prepire s Lukom i Matijom oko
tonih rjeenja zadataka. Naravno, smatra da je ba ona uvijek
u pravu!
Uiteljica na zanimljiv nain pribliava uenicima i najtee gradivo iz matematike. Uvijek je tu

ako treba neto dodatno objasniti i strpljivo odgovara na njihova
brojna pitanja.
Dragi itatelji,
pred vama je drugi svezak udbenika sa zbirkom zadataka iz matematike za 7. razred
osnovne kole, koji je u potpunosti usklaen sa strunim i metodikim zahtjevima Hrvatskog
nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS). Uz objedinjeni udbenik sa zbirkom zadataka i
rjeenjima, u udbeniki komplet ubraja se jo i CD za uenike koji e vam pribliiti gradivo
matematike i uiniti ga zanimljivim, pa i zabavnim.
U ovom drugom svesku gradivo zapoinjemo sa geometrijskim dijelom gdje ete upoznati
mnogokute te krunicu i krug. Osim toga nauiti ete kako rjeavati sustave linearnih jednadbi te kako primijeniti znanje o linearnoj funkciji i jednadbi pravca.
Svaki naslov u udbeniku zapoinje problemom koji e vas kroz zanimljiv zadatak iz ivota
uvesti u novo gradivo. Zatim slijede rijeeni primjeri, putem kojih ete stjecati nova znanja iz
matematike. Znanje ete utvrditi pomou raznovrsnih zadataka koji se nalaze iza primjera.
Zadaci su sloeni po teini od lakih prema teima. Ako neku vrstu zadataka poelite jo vie
uvjebati, na CD-u ete nai dodatne i dopunske zadatke te druge obrazovne materijale i igre
vezane uz matematiku.
Kroz gradivo matematike voditi e vas simpatini likovi: Luka, Maja, Matija, uiteljica, Beni i
ostali, koji e se, ba kao i vi, uhvatiti u kotac s gradivom matematike. Svojim razgovorima
i savjetima olakat e vam svladavanje poetnih tekoa.
Kako bi va uspjeh iz matematike bio jo bolji, na kraju svake nastavne teme nalaze se pitanja
za ponavljanje i uvjebavanje gradiva. U udbeniku su posebno oznaeni dijelovi gradiva koji
nisu dio obaveznog programa, ali su namijenjeni uenicima koji ele znati vie. Osim toga, i
drugi dijelovi grae istaknuti su posebnim okvirima. U tablici su dani njihovi opisi i znaenja:
Oblik
Znaenje
Zadatak 4.
Laki zadatak (redni broj zadataka obojan svijetlo-plavom bojom)
Zadatak 5.
Sloeniji zadatak i zadaci za nadarene (redni broj zadatka obojan

naranastom bojom)
Vaan dio gradiva kojeg treba dobro nauiti
Dio teksta za lake praenje i pamenje gradiva
Formula
Gradivo za radoznalce
Ako se u nekom zadatku trai crtanje ili upisivanje rjeenja u udbenik, rijeite
zadatak u svojoj biljenici. Udbenik trebaju koristiti i generacije iza vas.
Puno uspjeha u radu ele vam autorice udbenika!
AB
6. Mnogokuti
Mnogokuti se esto pojavljuju u arhitekturi, svakodnevnim

uporabnim
predmetima itd.
Iako rijetko, mnogokute
ponekad nalazimo i u
prirodi.
Trokute i etverokute dobro smo upoznali. U naoj svakodnevnici osim trokuta

i etverokuta viamo i druge mnogokute: peterokut, esterokut, sedmerokut,
osmerokut itd.
Primjerice u arhitekturi. Zidovi, krovovi, ukrasni detalji imaju oblike raznih mno
gokuta. Stoga je prirodno prijei na prouavanje i ostalih mnogokuta.
U pelinjoj konici sae su u obliku esterokuta.
Vani pojmovi
mnogokut ili n-terokut
dijagonale mnogokuta
kutovi mnogokuta
pravilni mnogokuti
Matematiarima je konstrukcija pravilnih mnogokuta uvijek bila velik izazov.

Njemaki matematiar J. Hermes konstruirao je pravilan mnogokut koji ima
65 537 kutova.
U ovom ete poglavlju nauiti:
karakteristini trokut
mnogokuta
- Koliko dijagonala ima mnogokut koji ima 65 537 kutova;
konstrukcija pravilnog
mnogokuta
- Kakvi su to pravilni mnogokuti;
opseg i povrina
mnogokuta
- Izraunati opseg i povrinu mnogokuta;
- Koliki je zbroj svih unutarnjih kutova mnogokuta;

- Konstruirati neke pravilne mnogokute i crtati im dijagonale;
I jo mnogo toga.
Brzinski zadaci za
ponavljanje:
1. Nabrojite neke skupove toaka u
ravnini koje ste dosad uili.
2. to je trokut?
3. Pravilno oznai vrhove, stranice
i kutove trokuta na slici.
4. Koliko vrhova, stranica i kutova ima svaki

trokut?
5. to je etverokut?
6. Pravilno oznai vrhove, stranice
i kutove etverokuta na slici.
Trokut
7. Koliko vrhova, stranica i kutova ima svaki
9. Koliki je zbroj unutarnjih kutova trokuta? A
etverokut?
etverokuta?
8. Koje vrste trokuta poznaje? A etverokuta?
10. to je opseg nekog geometrijskog lika?
6.1. Osnovno o mnogokutima

Ploice
Majina mama eli promijeniti ploice u kupaonici.
U trgovini je nala ploice u obliku razliitih geo
metrijskih likova.
Koje geometrijske likove prepoznaje na slici?
Primjer 1.
Likovi koji imaju mnogo kutova
b) Kako se zove geometrijski lik na slici koji ima

pet kutova? A onaj koji ima est kutova?
Rjeenje:
a) Zato se trokut zove trokut? A zato se etve

rokut zove etverokut?
a) Trokut se zove trokut jer ima tri kuta, a e
C
C
tverokut se zove etverokut jer ima etiri kuta.
b) Geometrijski lik na slici koji ima pet kutova
zove se peterokut, a geometrijski lik koji ima est
dobit emo imena geometrijskih likova koji
imaju tri, etiri, pet, est i vie kutova. Njihovo
zajedniko ime je mnogokut.
kutova esterokut. Nastavimo li ovako nabrajati
Vano
D
E
Mnogokut je dio ravnine omeen duinama

koje imaju zajednike krajnje toke.
Mnogokuti
Z a d a c i
1. Koji su likovi na slici mnogokuti?
3
Koji nisu? Zato?
Primjer 2:
Vrhovi mnogokuta
Primijetimo da trokut osim tri kuta ima tri
su toke.
vrha i tri stranice. etverokut ima etiri kuta,
Oznaavamo
etiri vrha i etiri stranice. Isto tako i peterokut
ih velikim
ima pet kutova, pet vrhova i pet stranica.
tiskanim
Broj stranica, vrhova, odnosno kutova nekog
slovima
mnogokuta openito oznaavamo slovom n . Za
abecede.
A
a
F
c
3
4
5
6
7
8
9
elimo li nacrtati neki mnogokut, primjerice

sedmerokut, prvo nacrtamo sedam toaka tako
da nikoje tri ne lee na istom pravcu.
Te e toke biti vrhovi naeg sedmerokuta.
abecednim redom, dobit emo

stranice mnogokuta. Primjerice, stranice sedmerokuta sa slike su duine
AB,BC ,CD,DE ,EF ,FG i GA .
Duljine
stranica
oznaavamo
uobiajeno:
AB , BC , CD , DE , EF ,... ili malim slovima abecede a, b, c, d, e, .

Unutarnji kutovi mnogokuta sa slike su:
GAB,
A,
ABC,
B,
C,
BCD,
D,
CDE,
E,
DEF i
Fi
G.
Ponekad vrhove mnogokuta
EFG ili krae
A6
A5
A7
ovako: A 1 , A 2 ,
Ako duinama spojimo vrhove mnogokuta, i to
moemo oznaiti
n - t e r o k u t (itamo "enterokut").
Naziv
mnogokuta
trokut
etverokut
peterokut
esterokut
sedmerokut
osmerokut
deveterokut
enterokut
esto, umjesto mnogokut, kaemo
Broj kutova,
vrhova ili stranica
= 4; za peterokut je n = 5 itd. Zato
ili nterokut
11
trokut je n = 3; za etverokut je n
mnogokut
10
A 3, A 4,
A4
Tako bez brojenja

(prema indeksu)
F
moemo zaklju-
A8
iti koliko vrhova
A3
ima mnogokut.
D
A1
A2
Mnogokuti
Z a d a c i
2. Nacrtaj ti neki mnogokut koji ima vie od etiri
vrha.
3. Nacrtaj u biljenicu 7 toaka pa ih spoji

duinama. Jesi li nacrtao mnogokut? Kako se
Oznai i napii njegove vrhove, stranice i

unutarnje kutove.
naziva taj lik? Oznai mu vrhove, stranice i

kutove.
Primjer 3:
Konveksni mnogokuti
Matija je nacrtao mnogokut broj 2. Taj mnogokut

ima jedan izboen kut.
Luka i Matija nacrtali su esterokute. Matijinu

esterokutu jedan je unutarnji kut izboen.
Pogledaj sliku i prepoznaj Matijin esterokut.
Oboji taj kut nekom bojom.
Rjeenje:
Sjetimo se da je veliina izboenih kutova vea
od 180. esterokut broj 1 nema nijedan
unutarnji kut vei od 180.
Konveksan je mnogokut onaj koji sadri
sve duine koje povezuju bilo koje dvije
njegove toke.
Mnogokut nije konveksan ako neka

duina izmeu njegovih dviju toaka
ne pripada mnogokutu. Za takav
mnogokut jo kaemo da je konkavan ili
nekonveksan.
A
A
B
B
Moemo primijetiti da mu je svaki unutarnji

A
kut manji od 180.
A
B
B
Mi emo prouavati konveksne mnogokute.

Stoga ako pie mnogokut, misli se na konveksni
mnogokut.
Mnogokuti
Z a d a c i
4. Imenuj mnogokute na slici i oznai im vrhove.
Prepii pa dopuni reenice:
a) Ovaj se mnogokut zove _________________________

_________________
b) Vrhovi ovog mnogokuta su ______________________

________________________
c) Stranice ovog mnogokuta su _____________________

____________________________
d) Unutarnji kutovi ovog mnogokuta su ___________

_______________________________
7. Kako se zove mnogokut koji ima:

a) pet vrhova;
b) est stranica;
c) tri kuta;
d) sedam stranica;
8. Kako jo nazivamo mnogokut?

9. Kako se zove n-terokut kojemu je:
5. U obliku kojeg je mnogokuta pelinje sae?
a) n = 3;
b) n = 5;
c) n = 10;
d) n = 6;
10. Nacrtaj i oznai vrhove mnogokutu koji ima:

a) etiri vrha;
b) pet stranica;
c) osam kutova.
11. Koji od mnogokuta na slici nisu konveksni?
1
1
11
6. Precrtajte u biljenicu, pa spojite duinama

zadane toke A1, A2, A3, A4, A5, A6 i A7, i to
2
22
redom: A 1 s A 2, A 2 s A 3, , A 7 s A 1.
A1
A2
A7
44
44
12. Nacrtaj pet mnogokuta koji nisu konveksni.
A3
A6
A4
10
3
33
A5
13. Nacrtaj po jedan:

a) esterokut;
b) osmerokut;
c) jedanaesterokut;
d) petnaesterokut.
M n oTgrookkuutti
6.2. Dijagonale mnogokuta

Susjedno i nasuprotno
A
Prepii, pa dopuni:
a) Koje su stranice susjedne stranici BC?
______________________________
b) Koja je stranica nasuprotna stranici BC?
______________________________
c) Koji su vrhovi susjedni vrhu C?
______________________________
d) Koji je vrh nasuprotan vrhu C?
______________________________
S pojmovima susjednih i nasuprotnih stranica te susjednih i nasuprotnih vrhova

ve ste se susreli.
imam krasne
susjede, uu i garu.
Ali ovaj nasupot mene je
uasan!
11
Mnogokuti
Primjer 1.
Dijagonala mnogokuta
b) Susjedni vrhovi nekog mnogokuta su vrhovi

koji pripadaju istoj stranici.
Vrhovi koji ne pripadaju istoj stranici su nesus-
Mnogokutu ABCDE treba odrediti
jedni vrhovi mnogokuta.
a) susjedne i nesusjedne stranice;
susjedni i
b) susjedne i nesusjedne vrhove.
nesusjedni
vrhovi
E
E
Stoga su vrhu A mnogokuta na slici susjedni

a) Susjedne stranice nekog mnogokuta su
vrhovi B i E , a nesusjedni vrhovi D i C.
njegove stranice koje imaju jedan zajedniki
Nacrtajmo duine koje spajaju vrh A s njegovim
vrh. Stranici AB mnogokuta na slici susjedne su

stranice BC i AE .
nesusjednim vrhovima D i C.
dijagonala
DE
mnogokuta
CD
BC
AE
susjedne i
nesusjedne
AB
stranice
12
Nesusjedne stranice nekog mnogokuta su
Vano
stranice koje nemaju zajednikih toaka.
Dijagonala mnogokuta je duina koja
Stranici AB mnogokuta na slici nesusjedne su

stranice DE i CD .
spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta.
M n oTgrookkuutti
Z a d a c i
1.
A4
A5
A5
2.
A4
A1
A3
A2
A3
a) Koje su stranice susjedne stranici A3A4 ?
A1
A2
a) Koje su stranice susjedne stranici A1A2 ?
b) Koje su stranice nesusjedne stranici A3A4 ?

c) Koji su vrhovi susjedni vrhu A 3?
d) Koji su vrhovi nesusjedni vrhu A 3?
e) Koje su stranice susjedne stranici A4A5 ?
b) Koje su stranice nesusjedne stranici A1A2 ?
f) Koje su stranice nesusjedne stranici A4A5 ?
c) Koji su vrhovi susjedni vrhu A 1 ?
g) Koji su vrhovi susjedni vrhu A 4?
d) Koji su vrhovi nesusjedni vrhu A 1?

e) Koje su stranice susjedne stranici A2A3 ?
f) Koje su stranice nesusjedne stranici A2A3 ?
g) Koji su vrhovi susjedni vrhu A 2?
h) Koji su vrhovi nesusjedni vrhu A 2?
h) Koji su vrhovi nesusjedni vrhu A 4?

3. Nacrtaj trokut ABC .
a) Ima li trokut nesusjedne vrhove?
b) Ima li trokut dijagonalu?
4. a) Koliko dijagonala ima etverokut?
b) Koliko najvie dijagonala moe nacrtati
etverokutu iz jednog vrha?
Primjer 2. Broj dijagonala iz jednog

vrha mnogokuta
Pogledajmo peterokut na slici.
A4
nesusjedni
vrhovi
a) Koliko nesusjednih vrhova ima svaki vrh ne

kog mnogokuta?
b) Koliko se dijagonala moe nacrtati iz jednog
vrha mnogokuta?
A3
A5
Rjeenje:
a) Ve smo nauili da se mnogokut jo naziva
n-terokutom i da broj n oznaava broj kutova,
stranica, odnosno vrhova zadanog mnogokuta.
A1
A2
Nekom, bilo kojem vrhu n-terokuta, nesusjedni
Peterokutu je n = 5. Vrh A 1 ima 5 3 = 2 nesus
vrh ne moe biti taj isti vrh, a ni dva susjedna
jedna vrha.
vrha jedan s jedne i drugi s druge njegove

strane. Dakle od n vrhova, tri mu vrha ne mogu
Stoga svaki vrh mnogokuta sa n vrhova
biti nesusjedni.
ima n 3 nesusjedna vrha.
13
Mnogokuti
b) Kako je dijagonala duina koja spaja dva
broj dijagonala iz
nesusjedna vrha mnogokuta, zakljuujemo
jednog vrha - d
da se iz jednog vrha mogu nacrtati n 3

dijagonale.
mnogokut
broj
(n-terokut)
vrhova
slika
Iz jednog vrha mnogokuta

sa n vrhova moe se nacrtati
d = n 3 dijagonala.
broj nesusjednih
broj dijagonala
vrhova
iz jednog vrha
A3
n-3=3-3=0
TROKUT
n=3
trokut nema
A1
A2
d=0
nesusjednih vrhova
A4
ETVEROKUT
n=4
A3
A1
n-3=4-3=1
d=1
n-3=5-3=2
d=2
n-3=6-3=3
d=3
A4
n-3=7-3=4
d=4
A5
n-3=8-3=5
d=5
A2
A5
PETEROKUT
n=5
A4
A1
A3
A2
A5
A6
ESTEROKUT
n=6
A4
A1
A2
A3
A6
A7
SEDMEROKUT
n=7
A1
A3
A2
A8
OSMEROKUT
n=8
A7
A6
A1
A2
14
A5
A3
A4
Mnogokuti
Z a d a c i
5. Koliko susjednih vrhova ima neki vrh
e) deveterokuta;
esterokuta? A koliko nesusjednih vrhova ima taj
f) dvadeseterokuta;
vrh esterokuta?
g) petnaesterokuta;
6. Koliko nesusjednih vrhova ima neki vrh
h) osmerokuta?
a) etverokuta;
8. Koliko najvie dijagonala moe nacrtati iz
b) peterokuta;
jednog vrha mnogokuta koji ima
c) deseterokuta;
a) 17 kutova;
d) jeanaesterokuta?
b) 24 vrha;
c) 30 stranica?
9. Nacrtaj neki deveterokut A1A2A3A4A5A6A7A8A9 .
Nacrtaj sve njegove dijagonale koje moe povui
jednog vrha
a) peterokuta;
iz vrha A 3.
b) etverokuta;
c) sedmerokuta;
d) deseterokuta;
Primjer 3.
Poznat je broj dijagonala iz jednog
vrha mnogokuta
Iz jednog vrha mnogokuta moe se nacrtati uku
pno 12 dijagonala.
Koliko vrhova ima taj mnogokut? Kako se zove
Rjeenje:
Iz jednog vrha mnogokuta moe se nacrtati
ukupno n 3 dijagonale. To znai da je
n 3 = 12. Sada je lako zakljuiti da je n = 15.
Taj mnogokut ima 15 vrhova i zove se petna
esterokut.
takav mnogokut?
Z a d a c i
10. Koliko vrhova ima mnogokut ako se iz jednog
14. Koji mnogokut ima dva puta vie stranica
njegova vrha moe nacrtati ukupno
nego dijagonala povuenih iz jednog vrha
a) 10 dijagonala;
mnogokuta?
b) 16 dijagonala;
c) 24 dijagonale?
15. Luka je nacrtao mnogokut i sve njegove

dijagonale iz vrha A 1. Koji je mnogokut nacrtao
ako je povukao ukupno 27 duina?
11. Koliko stranica ima mnogokut ako zna da se iz

jednog njegova vrha moe nacrtati najvie
16. Popuni tablice.
a) 17 dijagonala;
b) 12 dijagonala;
c) 18 dijagonala?
a) 6 dijagonala;
b) 11 dijagonala?
13. Koji mnogokut ima etiri puta vie stranica nego
12
11
37
26
123
48
99
201
12. Koliko kutova ima n-terokut ako zna da se iz

jednog njegova vrha moe nacrtati najvie
a)
b)
n
d
62
41
100
29
1001
dijagonala povuenih iz jednog njegova vrha?
15
Mnogokuti
Primjer 4.
Ukupan broj dijagonala
mnogokuta
maj o,
koliko peterokut ima
ukupno dij agonala?
Rjeenje:
Maja je dva puta brojila svaku dijagonalu. Naime,
ako iz vrha A nacrtamo dijagonale AC i AD ,
onda ih vie ne trebamo crtati iz vrhova C i D
jer su ve nacrtane.
Na slici se vidi da je:

AC
AD
BE
BD
CE
= CA
= DA
= EB
= DB
= EC
Stoga peterokut nema 10 dijagonala, nego 5, tj.

upola manje.
iz j ednog
vrha mogu nacrtati 2 dij agonale, iz 5
vrhova po dvij e dij agonale..?
Na isti nain moemo izraunati ukupan broj

dijagonala za sve ostale mnogokute.
Oznaimo sa D n ukupan broj
dijagonala mnogokuta koji
ima n vrhova.
ukupan broj
dijagonala D n
etverokut
Iz svakog vrha polazi 4 3 = 1 dijagonala.
4.1
etverokut ima ukupno
= 2 dijagonale
2
ukupno ima
deset dij agonala!
esterokut
hm, ima ih upola manj e.

10 : 2 = 5.
pet dij agonala.
zato?
Iz svakog vrha polazi 6 3 = 3 dijagonale.

6.3
= 9 dijagonala
2
Sedmerokut
Iz svakog vrha polazi 7 3 = 4 dijagonale.
7.4
= 14
2
dijagonala
Vano
Mnogokut s n vrhova ukupno ima
n (n 3)
Dn =
dijagonala.
2
16
Mnogokuti
Z a d a c i
17. Nacrtaj esterokut A1A2A3A4A5A6 i sve njegove
dijagonale. Koliki je ukupan broj dijagonala?
18. Koliko ukupno dijagonala ima
19. Koliko ukupno dijagonala moe nacrtati

mnogokutu koji ima
a) 38 kutova;
b) 27 vrhova;
c) 30 stranica?
a) deseterokut;
b) jedanaesterokut;
c) dvanaesterokut;
d) trinaesterokut;
20. Koliko duina moramo povui da bismo nacrtali

stranice osmerokuta i sve njegove dijagonale?
e) etrnaesterokut; f) petnaesterokut?
Primjer 5.
Odredi koji mnogokut ima zadan
broj dijagonala
Vidimo da se faktori n i (n 3) razlikuju za 3.

Stoga treba nai takva dva prirodna broja koja
se razlikuju za 3, a iji je umnoak jednak 28.
a) Koji mnogokut ima ukupno 14 dijagonala?
Kako je 7 4 = 28 ,
n (n 3) = 7 4 .
b) Postoji li mnogokut koji ima ukupno 4
Dakle n = 7.
dijagonale?
zakljuujemo
da
je
Sedemerokut ima ukupno 14 dijagonala.
Rjeenje:
b) D n = 4, tj.
n (n 3) = 8 .
a) Podatak da je broj dijagonala D n = 14 uvrstimo

u formulu za izraunavanje broja dijagonala
n (n 3)
. Tako dobijemo jednakost
2
n (n 3)
= 14 ; tj. jednakost n (n 3) = 28 .
2
Dn =
n (n 3)
= 4 , a umnoak
2
Takva dva prirodna broja koja se razlikuju

za tri i umnoak im iznosi 8 ne postoje, pa
zakljuujemo da ne postoji ni mnogokut koji
ima 4 dijagonale.
Z a d a c i
23. Nacrtaj neki peterokut ABCDE. Koliko duina
21. Postoji li mnogokut koji ima

a) 44 dijagonale;
b) 27 dijagonala;
moe nacrtati tako da su im vrhovi peterokuta
c) 29 dijagonala;
d) 65 dijagonala?
rubne toke?
22. Prepii, pa popuni tablicu do kraja:
n-terokut
broj dijagonala
ukupan broj
iz jednog vrha
svih dijagonala
n-terokuta
n-terokuta
24. Koji mnogokut ima broj stranica jednak

ukupnom broju dijagonala?
25. Koji mnogokut ima est puta vie dijagonala
nego stranica?
26. Izraunaj ukupan broj
n=8
dijagonala za mnogokut
d=7
Dn = 9
n = 26
koji ima ovoliko stranica:

a) 12; b) 8; c) 16;
d) 24; e) 350.
d = 19
broj dijagonala iz
jednog vrha d = n 3
ukupan broj dijagonala
Dn =
n (n 3)
2
Dn = 90
17
Mnogokuti
27. Koliko dijagonala ima mnogokut sa slike?
28. Maja je crtala dijagonale mnogokuta. eljela

je poveati broj dijagonala pa je nacrtala
mnogokut koji ima tri stranice vie. Novom
mnogokutu mogla je nacrtati 15 dijagonala
vie.

Koji je mnogokut Maja prvo nacrtala? A koji je

poslije nacrtala?
29. Izraunaj broj stranica mnogokuta kojemu je

ukupan broj dijagonala:

a) 54; b) 9; c) 44; d) 14; e) 5150.
30. Izraunaj broj dijagonala iz jednog vrha i

ukupan broj dijagonala ako mnogokut ima
ovoliko kutova:

a) 22; b) 32; c) 16; d) 51; e) 10; f) 43.
Vjeb lica
a
1. Koliko susjednih vrhova ima neki vrh sedmerokuta?

A koliko nasuprotnih vrhova ima taj vrh
sedmerokuta?
5. Koliko stranica ima mnogokut ako zna da se iz

jednog njegovog vrha moe nacrtati najvie

a) 18 dijagonala;
2. Koliko susjednih, a koliko nasuprotnih vrhova ima

neki vrh
b) 10 dijagonala;
c) 54 dijagonale.
a) 13-kuta;
b) 17-kuta;

c) 24-kuta;
a) 55 dijagonala;
d) 45-kuta ?
b) 100 dijagonala?
3. Koliko najvie dijagonala moe nacrtati iz jednog

vrha mnogokuta koji ima
7. Koji mnogokut ima 4 puta vie stranica nego

dijagonala povuenih iz jednog vrha mnogokuta?
a) 32 kutova;
b) 43 vrha;

mnogokutu koji ima
c) 14 stranica?
4. Koliko vrhova ima mnogokut ako se iz jednog

njegovog vrha moe nacrtati ukupno
18
a) 15 dijagonala;
b) 33 dijagonala;
c) 36 dijagonale?
a) 7 kutova;
b) 18 vrhova;
c) 15 stranica?

mnogokutu koji ima

a) 24 kuta;
b) 12 vrhova;
c) 35 stranica?
Mnogokuti
mnogokutu kojemu se moe povui 24 dijagonale
iz jednog vrha?
mnogokutu kojemu se moe povui 11 dijagonala
iz jednog vrha?
iz jednog vrha?
iz jednog vrha?
17. Koji mnogokut ima est puta vie dijagonala nego

stranica?
18. Koji mnogokut ima 5 puta vie dijagonala nego
stranica?
stranica?
stranica?
a) 44 dijagonale;
b) 54 dijagonala;
c) 90 dijagonala;
14. Koliko duina moramo povui da bi nacrtali

stranice dvanaestrokuta i sve njegove dijagonale.
d) 135 dijagonala?

stranice 19-kuta i sve njegove dijagonale.
a) 189 dijagonale;
b) 50 dijagonala;

stranice 15-kuta i sve njegove dijagonale.
c) 14 dijagonala;
d) 25 dijagonala?
6.3. Kutovi mnogokuta

Podjela mnogokuta na trokute
Mnogokutima na slici sve su dijagonale nacrtane iz jednog vrha.
I
C
A7
A
B
A1
A5
A6
G
F
Prebroji dobivene trokute u svakom od njih.
A4
A2
A3
Koliki je zbroj kutova u trokutu?

Koliki je zbroj kutova u svakom od ovih mnogokuta na slici?
U estom smo razredu nauili da je zbroj veliina unutarnjih kutova u trokutu 180.
Takoer, zakljuili smo da je zbroj unutarnjih kutova u etverokutu 360. Sjetimo
se kako smo do toga zakljuka doli.
Nacrtamo li jednu dijagonalu, primjerice AC , podijelit emo etverokut na dva
trokuta.
19
Mnogokuti
Za trokut ABC vrijedi 1 + + 1 = 180 , a za trokut ACD 2 + 2 + = 180

Za etverokut ABCD tada vrijedi:
+ + + = 1 + 2 + + 1 + 2 + = (1 + + 1) + (2 + 2 + ) = 180 + 180 = 360
C
1
Ve iz uvodnog primjera nasluujemo

da moemo na isti nain, dijeljenjem
mnogokuta na trokute, odrediti zbroj
veliina unutarnjih kutova bilo
kojega drugog mnogokuta. U
zbroj kutova u etverokutu je
sljedeem primjeru to emo
+ + + = 360.
Tako smo peterokut podijelili na tri trokuta,
Na slici su peterokut, esterokut i sedmerokut.
n i broja dobivenih trokuta za svaki od njih.
A5
A
A2
A3
A5
A2
A1
A4
A3
A2
A7
A5
A2
A3
A4
A3
A2
A3
A5
A4
A3
Peterokutu n = 5, a broj trokuta 3; esterokutu
jednog vrha sve dijagonale pa prebroji na koliko
n = 6, broj trokuta 4; sedmerokutu n = 7, a
e trokuta svaki od njih biti podijeljen.
broj trokuta 5. Lako je uoiti da je svakom od
b) Koliki je zbroj veliina unutarnjih kutova
zadanih mnogokuta broj dobivenih trokuta za 2
mnogokuta na slici?
manji od broja vrhova n. Nacrtamo li i sami jo
Zadanim mnogokutima nacrtajmo iz vrha A 1

sve dijagonale.
A1
4
3
A4
A2
A5
A6
A1
a) Svakom od zadanih mnogokuta nacrtaj iz
Rjeenje:
20
A5
A3
A4 A7
A43
A2
A4 A5
A3
4
3
A4
A2 A
A6
2
A3 A
1
A1
3
2
A7
A6
A5 A6
A1
A1
1
A4
A
A5
A2
trokuta. Pogledajmo vezu izmeu broja vrhova
A5
A7
A1
esterokut na etiri, a sedmerokut na pet
A6
A1
A4
A4
Primjer 1.
Kako izraunati zbroj veliina
unutarnjih kutova mnogokuta
A1
A1
pokazati.
neke primjere, doi emo do istoga zakljuka.

Crtanjem svih dijagonala iz jednog vrha
mnogokuta mnogokut se podijeli na n 2
trokuta.
A2
A3
Mnogokuti
A7
b) Odredimo zbroj veliina unutarnjih kutova

mnogokuta.
Zbroj veliina unutarnjih kutova svakog trokuta
je 180. Budui da se svaki n-terokut crtanjem
zbroj veliina
unutarnjih
kutova - K n
svih dijagonala iz jednog vrha
A1
podijeli na n 2 trokuta, onda je

zbroj veliina unutarnjih kutova
n-terokuta jednak (n 2) 180 .
A2
A4
Zbroj veliina unutarnjih kutova n-terokuta

raunamo po formuli Kn = (n 2) 180
Prema tome zbroj veliina unutarnjih kutova
mnogokuta u naem je primjeru:
A1
A6
A3
K7 = (n 2) . 180 = (7 2) . 180 = 5 . 180 = 900
K6= (n - 2) 180 = (7- 2) 180 = 5 180 = 900
A5
A1
3
A5
3
1
A5
Vano
A2
A6
A4
2
1
A4
A2
A3
2) . 180
180==(5 180
= 3= 3
180
= 540
. 180
. 180
K5K=5=(n(n- 2)
(5 2)
2)
= 540
A3
K6 = (n 2) . 180 = (6 2) . 180 = 4 . 180 = 720
K6= (n - 2) 180 = (6- 2) 180 = 4 180 = 720
Z a d a c i
1. Na koliko se trokuta podijeli n-terokut crtanjem
3. Koliki je zbroj svih unutarnjih kutova u
svih dijagonala iz jednog njegova vrha ako mu je
a) etrnaesterokutu;
broj vrhova:
b) petnaesterokutu;
a) n = 8;
b) n = 9;
c) esnaesterokutu;
c) n = 10;
d) n = 15;
d) sedamnaesterokutu?
e) n = 28;
f) n = 35?
4. Za koliko se razlikuje zbroj svih unutarnjih
2. Koliko je zbroj svih unutarnjih kutova n-terokuta

ako mu je broj vrhova:
kutova deseterokuta i jedanaesterokuta?

A deseterokuta i dvanesterokuta?
a) n = 8;
b) n = 9;
c) n = 10;
d) n = 11;
e) n = 12;
f) n = 13?
a) Izmjeri veliine njihovih unutarnjih kutova;
g) n = 24;
h) n = 3;
i) n = 4;
b) Izraunaj zbroj tih kutova i usporedi ga s
j) n = 102;
k) n = 52;
l) n = 28?
tonom vrijednou.
5. Nacrtaj tri esterokuta.
21
Mnogokuti
Primjer 2.
Izraunaj nepoznati
kut
a) a)
C
Rjeenje:
b) b) D Prvo izraunamo koliko c)
stupnjeva
iznosi Azbroj
c)
D
4 A4
KolikaFjeFveliina
97
nepoznatog kuta u
peterokutu na slici?
D
126
K5 = (5 2) 180 = 3 180 = 540 .
B 40
40
D D
E E
146
D
C
111
d)
81
B
81
peterokuta:
A1 A
A A
B B
1
= 540 (146 + 97 + 126 + 90) = 81 .
Z a d b)ae) e)cD i
A2 A
c)
A4
f)
f)
A A
F
63
C
6. U mnogokutima na slici jednom
je kutu
G Gveliina
A
a)
b)137137
c)
D kuta.
111 A
130
B B veliinu toga
A130
124 3
158
e)
f)4
nepoznata. Izraunaj
158
5

117
b)
c) 140140 140140A
F F
D
F
63
4
C
140140
130130
A
b)
F a)
63
A5
124 3
C 111
117
A
120120
140140 40
A6 135
E 111
E
A5
124 3
93 93142142 135
117
D 122122135135
E
75 75 81
75 75
135
C C
A1
A2
D D
40
AA6
B
135
135
sve kutove peterokuta ako je zadano:
D
E
40
A6
817. Odredi
c)
A
je
za 25A
vei od kuta ,Akut je za 25
a)
Kut
135
c)
4
E
A
B
81
1
2
manji od kuta , kut je za 40 vei od kuta , a
A1
A2
A
B
A3 d)
?
kut =e)100
f)
A
A5
124
d)
b)
Kut
je
dvostruko
vei
od
kuta
, kut je
117
G
137
130
je
trostruko vei od kuta , kut etverostruko
B
d)
e) 158
f)
A
140
F
, a kut140
peterostruko
vei od kuta
140
130
e)
f)
G
137
A6 135 A
- epsilon
je vei od kuta .
130
B
135 G 158
137
c) Kut je za 25 vei od kuta , kut
140 140 140
120
F
E
130
158
140 , kut je za 25 vei od
130
je
za
25
vei
od
kuta
142
A1
93
140
140
F A2
122 135
75
75
130
je za 25 vei od kuta .
kuta , a kut140
120
140
C
D
E
a)
d) d)
135
135
Veliinu kuta dobit emo
da od 540
A6 Atako
6
135
oduzmemo
zbroj
135 kuta
81 veliina ostala etiri
a)
unutarnjih kutova peterokuta. Peterokutu

63svih

C C
63
je n = 5 pa taj podatak uvrstimo u formulu A3 A
111
A
124
111
124 3
5
Kn = (n 2) 180 i dobijemo:5 A117
117
122140135
E
f)
140
75
C
122 135
75
75
Primjer
3. D
C
D
Odredi
koji mnogokut ima zadani
130
zbroj 140
unutarnjih kutova
Koliko vrhova, stranica i kutova ima mnogokut
120
kojemu je zbroj unutarnjih kutova jednak
93
142
2160?
75
22
93120142
75
93
142
Rjeenje:
Podatak da je zbroj svih kutova u mnogokutu

2160 uvrstimo u formulu Kn = (n 2) 180 i
dobijemo jednakost: (n 2) 180 = 2160 .
Iz ove jednakosti izraunamo broj n .
(n 2) = 2160 : 180
n 2 = 12
Zakljuujemo da je n = 14. Zadani mnogokut
ima 14 vrhova, 14 stranica i 14 kutova.
Mnogokuti
Z a d a c i
8. Koliko vrhova, stranica i kutova ima mnogokut
kojemu je zbroj svih unutarnjih kutova
a) 2340;
b) 3600;
c) 2880;
d) 5220;
e) 3960;
f) 3060?
9. Prepii, pa ispuni tablicu.

n
26
32
4860
Kn
6480
Dn
U estom smo razredu nauili da susjedni kut nekog unutarnjeg kuta trokuta nazivamo
vanjskim kutom toga trokuta. Vanjski kutovi na slici su ', ' i '.
Vanjske kutove crtamo tako da redom produimo stranice trokuta.
Unutarnji i pripadni vanjski kut zajedno ine
vanjski kutovi
isprueni kut. To znai da je njihov zbroj 180.
trokuta
+ ' = 180,
+ ' = 180,
+ ' = 180.
Zbrajanjem ovih jednakosti zakljuili smo da je zbroj

veliina vanjskih kutova trokuta 360.
Primjer 4.
Vanjski kutovi mnogokuta
A3
redom
produimo
gove stranice.
nje-
A3
ako su zadane veliine
4
1 = 117, 2 = 100, 4 = 133 i 5 = 108
4
A2
1 = 117, 2 = 100, 4 = 133 i 5 = 108
5
5
A5
1 = 117, 2 = 100, 4 = 133 i 5 = 108 .
1 = 117
A , 2 = 100, 4 = 133 i 5 = 108
2
tova peterokuta na slici
A4
4
Nacrtajmo vanjske kutove peterokutu tako da
unutarnjih kutova:
A5
Izraunaj veliine vanjskih ku-
1
A1
1
A1
1 + '1 = 180, 2 + '2 = 180, 3 + '3 = 180, 4 + '4 =180 i 5 +
1 + '1 = 180, 2 + '2 = 180, 3 + '3 = 180, 4 + '4 =180 i 5 + '5 = 180
Rjeenje:
Nacrtajmo vanjske kutove peterokutu tako da
redom produimo njegove stranice.
Unutarnji i pripadni vanjski kut zajedno ine

isprueni kut, tj. njihov je zbroj 180.
Kako su nam poznate veliine unutarnjih kutova, nije teko nai odgovarajue veliine vanj-
vanjski kutovi
Susjedni kut nekog unutarnjeg
skih kutova:
'1 = 180 117 = 63; '2 = 180 100 = 80; '4 =180-133=47 i
kuta mnogokuta nazivamo vanjmnogokuta
'1 = 180skim
117kutom
= 63; tog
'2 mnogokuta.
= 180 100 = 80; '4 =180-133=47 i '5 = 180 108 = 72
Da bismo izraunali vanjski kut '3 , najprije
23
Mnogokuti
moramo izraunati njemu pripadni unutarnji kut
3 . Kako je zbroj svih unutarnjih kutova pete-
Papirnati dokaz
rokuta K5 = (5 2) 180 = 3 180 = 540 , onda je
1. Nacrtaj neki
mnogokut, koji
3 = 540 (117 + 100 + 133 + 108) = 82

Sada moemo izraunati kut '3 :
god eli.
'3 = 180 82 = 98 .
2. Nacrtaj mu
Zbrojimo li sve vanjske kutove ovog peterokuta
vanjske kutove
dobit emo da on iznosi 360.

'1+ '2 + '3 + '4 + '5 = 63 + 80 + 98 + 47 + 72 = 360
i oboji svaki
drugom bojom.
3. Izrei svaki vanjski kut
Openito za sve mnogokute vrijedi:
4. Spoji ih vrhovima i vidjet
Vano
e da ine puni kut.
Zbroj veliina svih vanjskih kutova
zbroj vanjskih kutova
n-terokuta je 360.
mnogokuta
Z aa) da) a c i
a)
10. Koliki je zbroj svih vanjskih kutova a)
a) trokuta;
b) etverokuta;
c) peterokuta;
d) esterokuta;
e) pedeseterokuta;
a)
f) bilo kojeg n-terokuta?
11. Kojem je mnogokutu zbroj vanjskih kutova
a)
b)
a)
65
100
100
b)
b)
b)
100
100
100
78
d)
b)
48
78
68
4
75
6
2
129
75
112
1 116
1
64
64
d)
d)
140
e)140
140
48
d)
AA
b)
39
39
c)
c)
AA
BB
138
138
B
88
c)
100
108
80

108
80 80
80
80
e)
117
f)
117124 124
117
f)
f)
61
138
24
93
c)c)
16. Razlika izmeu zbroja svih unutarnjih i zbroja

svih vanjskih
kutova nekog mnogokuta je 720.
BB
88
88
Kolikokutova
ima taj mnogokut?
17. Povrina stola je u obliku mnogokuta. Koliko
61
61
BB CC
stranica ima povrina stola ako zbroj svih

njegovih unutarnjih
44
44 kutova iznosi dvadeset
pravih kutova?
AA
18. Ako se nekom mnogokutu broj stranica povea

Koliko stranica ima taj mnogokut?
44
f) f)
128
za 3, zbroj unutarnjih kutova povea se dva puta.

A
124
124
117
124
117
124
80
e)
e)
c) c)117 c)
108
108
c)
128128
93 93
4 66 155 5 d)
145 e) 145
155 155
f)
145 145 145 145
d) 140
e)
f)
4 66
93 128 142 142142
68
140
140
93 128
93 128
6
145
145
130
155
130
130
155
155
142
145
145
145 70145
70
70
125 142
70
70 70
142
138 135
135 135
125125
138 138
130 120
120
3

3 130 130
138
138138

70
70
125
138
135
70 unutarnjih
70
70
70 kutova
125 125
15.126
mnogokut
ima zbroj
svih
1 116 135
135
138
Koji
126
138

138
2 12 puta vei od zbroja svih vanjskih kutova?
2
138
138
kutova sa slike.
a)a) 13. Odredi nepoznate veliineb)b)
CC
a)
b)
CC
88
88
e)
d)
65
108
65
65
12. Odredi nepoznate veliine kutova sa b)

slike.
a)
c)
b)
65 veliine
b) nepoznate
65108 kutova c)
14. Odredi
sa slike.
petnaest puta vei

b) od broja n njegovih vrhova?
a)
3
b)
Mnogokuti
Vjeb lica
a
1. Koliko je zbroj svih unutarnjih kutova

n-terokuta ako mu je broj vrhova:
a) n = 7;
b) n = 19;
c) n = 22;
d) n = 43;
e) n = 41;
f) n = 27?
6. Koliko ukupno dijagonala ima mnogokut

a) 1620;
b) 1260;
c) 3420;
d) 3960?
7. Koliki je zbroj svih vanjskih kutova
a) osmerokuta;
b) petnaesterokuta;
c) dvadeseterokuta?
8. Odredi nepoznate veliine kutova sa slike.
2. U mnogokutima na slici nekim je kutovima

veliina nepoznata. Izraunaj veliine tih
kutova.
3. Koliko vrhova, stranica i kutova ima

mnogokut kojemu je zbroj svih unutarnjih
kutova
a) 4140;
b) 4500;
c) 2520;
d) 3780;
e) 2880;
f) 2700?
4. Postoji li mnogokut kome je zbroj svih
unutarnjih kutova
a) 2800; b) 5580; c) 2300; d) 2500.
5. Koliko je zbroj svih unutarnjih kutova
n-terokuta ako mu je broj dijagonala iz
jednog vrha:
a) 7 dijagonala,
b) 11 dijagonala,
c) 34 dijagonale,
d) 42 dijagonale?
9. Koji mnogokut ima zbroj svih unutarnjih

kutova 11 puta vei od zbroja svih vanjskih
kutova?
kutova?
kutova?
12. Ako se nekom mnogokutu povea broj
stranica za 8 zbroj unutarnjih kutova povea
se 3 puta. Koliko stranica ima taj mnogokut?
25
Mnogokuti
6.4. Pravilni mnogokuti

Stranice i kutovi mnogokuta
Izmjeri stranice i kutove svakom od mnogokuta na slici.
to primjeuje?
Meu svim mnogokutima svojim skladom se naroito istiu pravilni mnogokuti.
Najjednostavniji pravilni mnogokuti su jednakostranian trokut i kvadrat.

Jednakostranian trokut je trokut kojem su sve stranice jednakih duljina.
Takoer znamo da su svi kutovi jednakostraninog trokuta jednake
veliine i iznose 60.
Kvadrat je etverokut kojem su sve stranice
jednakih duljina, a svi su mu kutovi pravi.
60
C
C
romba nisu jednake veliine. Zato
60
romb nije pravilni etverokut.
Romb je takoer etverokut kojem su sve

stranice jednakih duljina. No kutovi
60
Vano
Mnogokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih
veliina zove se pravilni mnogokut.
peterokut
peterokut
peterokut
esterokut
esterokut
esterokut
sedmerokut
sedmerokut
sedmerokut
deveterokut
deveterokut
deveterokut
deseterokut
deseterokut
deseterokut
Na slici su pravilni
peterokut
peterokut
peterokut
26
esterokut
esterokut
esterokut
osmerokut
osmerokut
osmerokut
sedmerokut
sedmerokut
sedmerokut
Mnogokuti
Primjer 1. Unutarnji kutovi pravilnih
mnogokuta
Koliku veliinu mora imati svaki unutarnji kut
pravilnog
a) peterokuta;
Veliinu unutarnjeg kuta pravilnog

mnogokuta raunamo po formuli
n =
(n 2) 180
n
b) esterokuta?
Veliinu jednog vanjskog kuta pravilnog mno-
Rjeenje:
gokuta izraunat emo ako zbroj svih vanjskih

kutova, koji iznosi 360, podijelimo s brojem
1. nain
Zbroj svih unutarnjih kutova peterokuta je
K5 = (5 2) 180 = 3 180 = 540 .
Kako pravilni peterokut mora imati sve unutarnje kutove jednakih veliina, podijelit emo
540 s pet i dobiti veliinu unutarnjeg kuta peterokuta:
5 = 540 : 5 = 108.
njegovih vrhova n. Tako vanjski kut pravilnog

peterokuta iznosi '5 = 360 : 5 = 72 , a unutarnji kut 5 = 180 72 = 108.
Na isti nain moe se izraunati vanjski kut
pravilnog esterokuta:
'6 = 360 : 6 = 60 , a unutarnji kut
6 = 180 60 = 120.
Isto tako, podijelimo li zbroj svih unutarnjih kutova esterokuta sa est, dobit emo unutarnji
kut pravilnog esterokuta:
6 =
K 6 4 180
=
= 120
6
6
Unutarnji
kut pravilnog
mnogokuta
uiteljice, zato
kaete unutarnji kut
pravilnog mnogokuta, a
ne unutarnji kutovi?
2. nain
Ve smo nauili da je zbroj unutarnjeg i
pripadnog vanjskog kuta u svakom
mnogokutu 180. Kako su pravilnim
mnogokutima svi unutarnji kutovi po
veliini jednaki, onda im i svi vanjski kutovi moraju biti jednaki po veliini.
zato to su svi kutovi

iste veliine, pa j e
dovoljno znati veliinu
j ednog unutarnj eg kuta.
Vanjski kut
pravilnog
mnogokuta
27
Mnogokuti
Z a d a c i
1. Sloite ibice kao na slici.
8. Postoji li pravilan mnogokut kojemu je vanjski kut
Ako maknete est unutarnjih
35? Obrazloi odgovor!
ibica, koji ete mnogokut
9. Koliki je unutarnji kut pravilnog mnogokuta ako mu
dobiti? Je li on pravilan?
se iz jednog vrha moe nacrtati 17 dijagonala?
Obrazloi odgovor!
10. Koliki je vanjski kut pravilnog mnogokuta koji ima

35 dijagonala?
2. Koliko iznosi unutarnji, a koliko vanjski kut

pravilnog
Zapisivanje decimalnog broja u obliku
a) osmerokuta; b) deveterokuta; c) deseterokuta?
stupnjeva, minuta i sekundi
3. Ako je vanjski kut pravilnog mnogokuta 18,

koliki je unutarnji kut tog mnogokuta? Koji je to
Prilikom raunanja s veliinama kutova depno
mnogokut?
raunalo rezultate zapisuje u obliku decimalnog

broja. Nakon toga je potrebno taj decimalni broj
4. Koliko iznosi vanjski kut pravilnog
zapisati u obliku stupnjeva, minuta i sekundi.
petnaesterokuta? A unutarnji kut?
1. Za dobivanje zapisa u stupnjevima, minutama i
5. Izraunaj veliinu unutarnjeg i vanjskog kuta
sekundama pritisnite tipku
pravlilnog
a) sedmerokuta;
2. Pritiskom na strelicu
b) jedanaesterokuta;
jedno mjesto ulijevo na >DMS
c) trinaesterokuta.
3. Pritisnite tipku
6. Ako je unutarnji kut nekog pravilnog mnogokuta

157.5, koliki je vanjski kut tog mnogokuta? Koji je
ENTER
. U prvom retku zaslona bit
e napisano Ans > DMS

4. Pritisnite tipku
to mnogokut?
pomaknite pokaziva
ENTER
7. Koji pravilni mnogokut ima unutarnji kut 160?
Primjer 2.
Krunicaopisanajednakostraninom
trokutu
Konstruiraj jednakostranian trokut ABC
opii mu krunicu.
Ve smo nauili da trokutu opisana krunica

prolazi kroz sva tri vrha trokuta. To znai da je
sredite te krunice jednako udaljeno od vrhova
trokuta. Sjetimo se svojstva simetrale duine:
svaka toka simetrale jednako je udaljena od
krajnjih toaka te duine. Kako su stranice
trokuta duine, zakljuili smo da se sredite
opisane krunice nalazi u sjecitu simetrala
Rjeenje:
Konstruirajmo
stranica trokuta.
neki
jed
nakostranini trokut sa
stranicom duljine a.
28
S
a
S
a
Mnogokuti
Konstruirajmo simetrale stranica jednakostra
Spojimo li duinama vrhove trokuta ABC s
ninog trokuta ABC . Ako smo dobro radili,

one e se
tokom S, dobit emo tri jednakokrana troku

ta: ABS , BCS i CAS .
presjei u jednoj
Na taj je nain jednakostranian trokut ABC
toki S koja je
sredite trokutu
r
S
ABC opisane
krunice.
podijeljen na tri meusobno sukladna trokuta
(prema pouku o sukladnosti trokuta stranica
stranica stranica).
A5
A4
Primjer 3:
Krunicaopisanapravilnommnogokutu
A5
Na slici su pravilni peterokut i esterokut. Po
A3
A4
A6
A3
gledajmo to moemo zakljuiti iz simetrala

stranica pravilnih mnogokuta.
A5
A4
A3
A5
A1
A4
A2
A1
A2
Primjeujemo da se simetrale svih stranica sijeku
A6
A3
u jednoj toki S koja se zove sredite mnogokutu opisane krunice. Primijetimo da je na gor
A1
Rjeenje:
A2
A1
njoj slici | SA1 |=| SA2 | , a isto tako | SA2 |=| SA3 |
pa moemo zakljuiti da je | SA1 |=| SA3 | , a isto
A2
vrijedi i za udaljenosti ostalih vrhova od toke
Pogledajmo simetrale stranica ovih mnogokuta,
S.
Duine koje spajaju sredite S krunice i
i njihova sjecita. Neka se dvije simetrale sijeku
vrhove mnogokuta su polumjeri tom mnogoku
u toki S.
tu opisane krunice.
Primjer 4: Karakteristini trokut

Pogledaj mnogokute na slikama. Objasni kako
su podijeljeni na trokute.
r
a
SS
A4
A5
A5
A4
A4
r A
5
r
A4
A5
a
rr
r
B
A1
A1
A3
S A3
A6
r
A2
A2
A6 S
A1
A1 A2
A3
A3
r
A2
29
Mnogokuti
Spojimo li duinama vrhove peterokuta s
Pogledajmo kutove karakteristinog trokuta.
tokom S, peterokut e biti podijeljen na pet
Budui da su ovi trokuti sukladni, onda su im
jednakokranih trokuta koji su meusobno
kutovi pri vrhu S jednake veliine, a svi oni za-
sukladni prema pouku stranica stranica
jedno ine puni kut, tj. kut od 360. Stoga je kut
stranica. Isto tako spojimo li duinama vrhove
pri vrhu svakog karakteristinog
esterokuta s tokom S, esterokut e biti podi-
trokuta:
360
n =
.
n
Taj kut zove se sredinji kut
jeljen na est jednakostraninih, meusobno

sukladnih trokuta. Pokuaj zakljuiti zato su
ovi trokuti kod pravilnog esterokuta jedna-
sredinji kut
pravilnog
mnogokuta
360
n =
n
pravilnog mnogokuta.
kostranini?
n =
Svakom pravilnom mnogokutu moe se

opisati krunica.
Spojimo li duinama vrhove mnogokuta sa

sreditem S krunice, mnogokut e biti podi-
meusobno sukladni (S-S-S).

Ti trokuti zovu se karakte-
ristini trokuti pravilnog nter
trokut
n= 360
n
jeljen na n jednakokranih trokuta koji su
karakteristini
(n 2) 180o
n
A1
okuta.
A2
Trokut kojemu su dva vrha susjedni
Isto tako iz meusobne sukladnosti karak-
vrhovi
trei
teristinih trokuta zakljuujemo da su im kutovi
sredite krunice opisane tom mnogokutu
pri osnovici sukladni. Pogledajte kut to ga
zove se karakteristini trokut pravilnog
ine kut pri osnovici jednoga karakteristinog
mnogokuta.
trokuta s kutom pri osnovici drugoga njemu
pravilnog
mnogokuta,
susjednoga karakteristinog trokuta. Lijepo

se vidi da je njihov zbroj jednak unutarnjem
Duljina kraka karakteristinog trokuta jedna-
kutu pravilnog mnogokuta. Stoga su kutovi uz
osnovicu karakteristinoga trokuta n .

2
ka je polumjeru r krunice opisane pravilnom

mnogokutu.
Primjer 5. Izraunavanje kutova

a
A
D
karakteristinoga trokuta
Izraunaj veliine kutova karakteristinoga

S troa
a naSslici:
a
a
kuta mnogokuta
90
C
D
A
120
a
30
B
a
B
30
S
a
30
C
a
A
S
45
a
a
45
A5
A4
C
A5
A3
A1
Rjeenje:
A2
A4
S
A6
A1
A3
A2
Ve smo rekli da se kut pri vrhu karakteristinoga

A
trokuta zove sredinji kut pravilnog mnogokuta.
Mnogokuti
a) Jednakostraninom trokutu je n = 3 pa je
360
sredinji kut 3 =
= 120.
3
Kako je zbroj kutova u trokutu 180, onda je
veliina kuta pri osnovici karakteristinoga

trokuta jednaka polovini razlike
180 120 = 60. Dakle kutovi pri osnovici su

po 30.
a
A
D
b) Kvadratu je n = 4 pa je sredinji kut
360
4 =
= 90. Kutovi pri osnovici su po 45
S .
4
a
a
S
a
90
c) Sredinji kut pravilnoga

120 peterokuta
30
30
45
45
360
a pri osnovici
5 =
su po 54
= 72B, a kutovi
C
a . B
A
5
pravilnom
esterokutu
a6 = r
d) Pravilnom esterokutu sredinji

360
je kut 6 =
= 60, a i kutovi pri
6
osnovici su po 60.
120
30
A5
45
A3
54
A1
54
A1
60
A2
A3
60
A1
A2
Vidimo da su sva tri kuta karakteristinoga

trokuta pravilnoga esterokuta jednake veliine.
Znai da su mu i stranice jednake duljine. Dakle
duljina stranice pravilnoga esterokuta jednaka
je polumjeru opisane mu krunice.
Primjer 5. Upisana krunica
A5
A4
Svakom pravilnom mnogokutu moemo na slian

nain i upisati krunicu. Sredite upisane krunice
je sjecite simetrala unutarnjih kutova, a kod pravilnih mnogokuta to sredite poklapa se sa sreditem
S
A3
A6
opisane krunice.
Polumjer upisane krunice ujedno je i visina
karakteristinog trokuta.
A1
A2
Z a d a c i
11. to je karakteristini trokut pravilnog mnogokuta?
12. Kakav je karakteristini trokut svakog mnogokuta
s obzirom na stranice?
trokutu?
mnogokuta iz prethodnog zadatka?
18. Lukina mama eli napraviti stolnjak u obliku

pravilnog osmerokuta. Luka joj savjetuje da nacrta
14. Kojem je pravilnom mnogokutu karakteristini

trokut jednakostranian?
pravilni
b) etverokut;
d) esterokut; e) sedmerokut;
g) deveterokut;
osam karakteristinih trokuta pravilnog osmerokuta.

Ana tvrdi da je dovoljno nacrtati samo jedan
karakteristini trokut ako se platno mudro presavije.
15. Od koliko se karakteristinih trokuta sastoji

a) trokut;
16. Kolika je veliina sredinjih kutova pravilnih
17. Koliki kut zatvaraju dijagonale kvadrata?
13. to su kraci, a to osnovica karakteristinom
c) peterokut;
f) osmerokut;
h) n-terokut?
54
A2
60
72
54
72
A4
A6
A3
A5
A5
90
45
A4
A4
30
a) Je li Ana u pravu? Isprobajte to na modelu od

papira formata A-4 pa obrazloite svoj odgovor.
b) Napravite stolnjak od papira u obliku
osmerokuta.
31
Mnogokuti
19. Izraunaj sredinji i unutarnji kut pravilnog:

21. Izraunaj traene veliine za pravilne mnogokute.
a) esterokuta; b) osmerokuta; c) deseterokuta;

d) dvanaesterokuta; e) etrnaesterokuta;
f) deveterokuta; g) jedanaesterokuta;
h) trinaesterokuta; i) petnaesterokuta;
j) sedamnaesterokuta.
broj stranica
18
24
20
Kn
n
20. Konstruiraj upisanu i opisanu krunicu trokutu koji je:

a) jednakostranian;

b) raznostranian iljastokutan;

c) pravokutan;
d) tupokutan.
n
Dn
6.5. Konstrukcije pravilnih mnogokuta

Vez
Mnogokutu na slici nacrtane su samo neke dijagonale. Nacrtaj pre
ostale dijagonale raznim bojama.
Ve smo nauili da je geometrijska konstrukcija geometrijski crte
koji smo nacrtali upotrebom samo ravnala i estara. U estom smo
razredu nauili ravnalom i estarom crtati kutove veliine 60, 120,
30, 90 i 45, ali isto tako i simetrale tih kutova, te simetrale duina.
Takoer, nauili smo osnovne konstrukcije trokuta. To e nam znan
je trebati pri geometrijskoj konstrukciji pravilnih mnogokuta.
Ako ste zaboravili geometrijske konstrukcije kutova i osnovne konstrukcije trokuta,
potraite ih na CD-u uz Peticu 7.
U sljedeim primjerima emo nauiti kako provesti geometrijsku konstrukciju nekih
pravilnih mnogokuta ako im je zadan polumjer opisane krunice. Iskoristit emo
znanje o sredinjem kutu pravilnog mnogokuta i osnovnu konstrukciju trokuta
stranica - kut - stranica.
Primjer 1. Geometrijske konstrukcije

pravilnog esterokuta i
jednakostraninog trokuta
Rjeenje:
U prethodnom pogla
vlju uvjerili smo se da
a) Konstruiraj pravilan esterokut ako mu je
je sredinji kut pravil
polumjer opisane krunice r = 1.5 cm.
noga esterokuta
b) Konstruiraj jednakostranian trokut ako mu

je polumjer opisane krunice r = 2.5 cm.
360
= 60.
6
1. Nacrtamo toku S te
S
60
6 =
A1
A2
konstruiramo krunicu k(S, 1.5 cm) na kojoj is

taknemo jednu njezinu toku, primjerice A 1;
2. ne mijenjajui otvor estara, iz toke A 1
32
Mnogokuti
1. Nacrtamo toku S te konstruiramo krunicu
presijeemo krunicu k dobili smo A1SA2 = 60.
k(S, 2.5 cm) na kojoj istaknemo jednu njezinu
3. nastavimo prenositi zadani polumjer po
toku, primjerice A 1;
krunici i tako dobivamo preoskonstrukcija
2. iz toke A 1 estarom prenosimo zadani
tale vrhove esterokuta;
pravilnoga
polumjer po krunici;
4. duinama spojimo toke A 1 ,
esterokuta
3. kut A1SA2 je kut od 120;
A 2 , A 3 , A 4 , A 5 i A 6 . Dobili smo
pravilan esterokut.
1.1.
2.2.
1.
2.
SS
4. duinama spojimo svaku
3.3.
drugu
jednakostranian
A1A2A3 .
1.SS
SS
2.
3.
AA1 1
4.
3.
60
A1
A2
A2
A1
3.
4.3.4.
A2
A1 S
A3
AA2S2 S
A1
A1 A1
A1
A1 A1
4. A3
S S
120
120
120
A1 A1
A2
A2 A2
A2
120
A1
A2
A1
S
AA1 1
A3 A3
A1
120
4.
2.
3. 3.
4.
b) SredinjiS kut jednakostraninoga

trokuta
S
360
3 =
= 120.
3
A1
krunicu
2.
60
60
A1 A1
60
2.
A1
S2 2 S
AA
trokut upisan u
S S
120
120
4.
60
1.
AA1 1
smo
1.
S
2. 2.S
1.
60
60
AA2 2
jednakostranian
trokut
1.
60
60
AA1 1
toku.
4.
4.
Dobili
A2
Primjer 2. Geometrijska
konstrukcija pravilnog
A
dvanaesterokuta
Rjeenje:
Konstruiraj pravilan dvanaesterokut ako mu je
Zato emo najprije konstruirati sredinje kutove
polumjer opisane krunice r = 2 cm.
esterokuta. Zatim emo ih prepoloviti sime-
120
Sredinji kut pravilnog dvanaesterokuta

360
8 =
= 30 , a to je polovina kuta od 60.
8
tralama kutova. Tako emo dobiti sredinje kutove pravilnog dvanaesterokuta.
33
Mnogokuti
2.
1.
2.
1.
3.
3.
k(S, 2.5 cm) na kojoj istaknemo jednu njezinu
konstrukcija
toku, primjerice A 1;
dvanaesterokuta
2. iz toke A 1 estarom prenosimo zadani poluS

mjer Spo krunici dobili smo sredinje
kutove od
60;
60
A1
30
3. ovim kutovima konstruiramo simetrale i dobi-
2.
1.
vamo sredinje
kutove od 30;
A1
A1
4.
lim vrhovima pravilnog dvanaesterokuta.
A1.
12
30
A1
4.
A2
A1
A4
2.
2.
A3
A8
A10
A11
4.
A1
A9
4.
30
A7
A2
A6
opisane
A krunice
1
60
A1
5.
A2
A4
A9
5.
Z a dA a Ac 30iA
A3 A6
A4
A3
4. U krunicu polumjera 4 cm upii pravilan

dvanaesterokut. Nacrtaj sve njegove dijagonale.
A1
30
A2
A4
A3
A7
A6
A1
A7
A5
30
A2
A6
A4
A3
A5
A7 A 9 cm konstruiraj vrhove
4
A10 5. Na krunici promjera
pravilnog dvanaesterokuta.
Simetralom
A
A3 A6
1
A2podijeli sredinje
kutova
kutove
pravilnog
A11
S
dvanaesterokuta.
A12
3. U krunicu
promjera 6 cm upii esterokut i nacrtaj
A
A2dijagonale.
sve njegove
12
A5
30
A1
A11
A1
A8
A9
A1
A12
A8
A6
30
A5.
3
A10
A3
polumjer opisane krunice

30
a) r = 3 cm; b) r = 3.5 cm; c) ) r = 4 cm.
34
A4
A11
A5
A2
A6
A
A11a) r = 2 cm; S2b) r = 3 cm; c) r = 3.5 cm.
2. Konstruiraj jednakostranian trokut ako mu je
A12
5.
A7
30 S
A12
A5
A10
1. Konstruiraj pravilan A
esterokut
ako mu je polumjer
7
A4
A10
3.
A2
A5
A9 30A8
A12
A1
A11
A6
30
A5
A1
A11
A1 A7
A12
A8
A10
A12
60
A9
3.
A7
AS2
A5
A8
S
A10
A8
A2
4.
A9
5. Spojimo duinama toke A 1 , A 2 , A 3 , 5.A 4 , A 5 ,

S
S
A 6 , A 7 , A 8 , A 9 , A 10 , A 11 i A 12 i dobili smo pravilA8
A
A9
2.
9
1.ni dvanaesterokut.
60
A7
A10
A10
1.
A6
A11
AA11
S
A
1
A1
60
3.
A1
A2
4. simetrale kutova sijeku krunicu k u preosta-
4.
pravilnog
5
a) Kojem je pravilnom
mnogokutu dobiveni kut
30
sredinji kut?
A4
i povuci sve dijagonale
A1b) Nacrtaj stranice
A3
A2
pravilnom
mnogokutu koji si dobio.
Mnogokuti
Primjer 3. Geometrijska konstrukcija pravilnoga etverokuta i pravilnog osmerokuta
kvadrata A 1, A 2, A 3 i A 4.
a)
b) Sredinji kut pravilnog osmerokuta
Konstruiraj
kvadrat
upisan
3. simetrala duine A1A3 sijee krunicu u preostala dva vrha kvadrata A 2 i A 3. Spojimo vrhove
krunicu
360
= 45 , a to je polovina kuta od 90.
8
Zato emo najprije konstruirati sredinje kutove
polumjera r = 2 cm.
8 =
b) Konstruiraj osmerokut upisan u krunicu

polumjera r = 2 cm.
kvadrata. Zatim emo ih prepoloviti simetrala-
Rjeenje:
ma kutova. Tako emo dobiti sredinje kutove
a) Treba konstruirati kvadrat ako mu je zadan
1. Nacrtamo toku S te konstruira-
polumjer opisane krunice.
mo krunicu k(S, 2 cm) i is-
konstrukcija
taknemo dva njezina meusobno
pravilnog
pravilnog osmerokuta.
360
Sredinji kut kvadrata 4 =
= 90.
4
okomita promjera
i A3A7 - do-
osmerokuta
bili smo etiri sredinja kuta od

kvadrat
90;
upisan u
2. ovim kutovima konstruiramo simetrale i do-
90
krunicu
A1
bivamo sredinje kutove od 45;
A2
3. simetrale kutova sijeku krunicu k u preosta-
la etiri vrha osmerokuta.
k(S, 2 cm) - istaknemo jedan njezin promjer
Spojimo vrhove A 1 , A 2 , A 3 , A 4 , A 5 , A 6 , A 7 i A 8
A1A3 ;
i dobili smo pravilni osmerokut.
1. 1.
2. konstruiramo simetralu duine A1A3 ;
1.
2.
1.
2.
1.
A1
A1
A3
1.
2.
3.
3.
A4
A1
A3
A1
A3
A1
AA1
3
A1
A7
A4
A2
1.
3.
A4
3.
A1 A1
A3
A
A13
A1
A4
A4
S
A3 A3
2.
A2
S S
S
S
A3
A1
S S
A5 A5
4545
A3
A2
A7
A2
S
45
A3
3.
A5
A6
S
A1
A5
45
A2
A3
45
A3
3.
A7
A1 A1
A2 A2
A3 A3
A8
A5
A7
A8 A8
A5 A5 A A1
1
A3
3. 3.
A7 A7
2.
A4
A3
A2
2.
2. 2.
A7 A7
A4
A2
35
Mnogokuti
Z a d a c i
6. Konstruiraj kvadrat upisan u krunicu
9. U krunicu promjera 9.5 cm upii osmerokut i
polumjera
nacrtaj sve njegove dijagonale iz samo jednog
a) r = 3 cm;
b) r = 4 cm;
c) r = 4.5 cm.
vrha.
10. Nacrtaj dvije koncentrine krunice i u manju
7. Konstruiraj kvadrat kojemu je duljina
upii kvadrat, a u veu pravilan osmerokut.
dijagonale 5 cm.
Probaj osmisliti dobiveni crte.
8. Konstruiraj osmerokut upisan u krunicu

polumjera
a) r = 4 cm;
b) r = 4.5 cm;
c) r = 6 cm
Primjer 4.
Konstrukcija pravilnog mnogokuta ako je zadana duljina stranice
U sljedeim emo primjerima nauiti kako geometrijski konstruirati neke
pravilne mnogokute ako im je zadana duljina stranice.
Znamo konstruirati jednakostranian trokut kojemu je zadana duljina stranice.
1.
2.
3.
Opii u tri koraka konstrukciju

jednakostraninog trokuta sa
Primjer 5. Crtanje pravilnog

peterokuta sa zadanom stranicom
Nacrtaj pravilni peterokut kojemu je stranica
duljine 3 cm.
Duljina osnovice je poznata. To je zadana duljina stranice pravilnog mnogokuta. Takoer,

poznati su nam kutovi pri osnovici. Njihova je
veliina polovina unutarnjega kuta pravilnog
mnogokuta.
Rjeenje:
kuta kut - stranica - kut (K-S-K).
Unutarnji kut pravilnog peterokuta

(5 2) 180
5 =
= 108 . Ovaj emo kut nacrta5
ti pomou kutomjera.
Pogledajmo skicu karakteristinoga trokuta ne-
Nacrtajmo karakteristini trokut:
Iskoristit emo znanje o osnovnom crteu tro-
koga pravilnog mno-
1. nacrtamo duinu A1A2 duljine a = 3 cm;
2. u vrhu A 1 nacrtamo kut 5 = 54 tako da mu

2
je jedan krak A1A2 ;
3. u vrhu A 2 nacrtamo kut 5 = 54 tako da

2
mu je jedan krak A2A1 ;
gokuta.
konstrukcija
pravilnog
peterokuta
A1
36
stranicom duljine a.
an
A2
Mnogokuti
4. sjecite krakova tih kutova je toka S.
1.
2.
3.
4. S
54
A2 A1
A1
54
A2
A1
54
54
A2
A1
Primijetimo da se i drugi pravilni mnogokuti

mogu konstruirati na jednak nain.
54
Za toku S znamo da je sredite krunice

opisane pravilnom peterokutu te daljnju konstrukciju izvodimo na ve poznati nain:
5. nacrtamo krunicu k(S, SA1 );
6. po krunici k nanesemo duinu A1A2 jo
etiri puta, poinjui od toke A 2.
7. duinama spojimo vrhove pravilnoga peterokuta A 1 A 2 A 3 A 4 A 5
5.
6.
S
54
A1
A2
Inenjeri i arhitekti konstruiraju i crtaju sve

- od namjetaja do aviona uz pomo osobnog
raunala i uz upotrebu raznih CAD programa.
CAD je skraenica za Computer Aided Design raunalom potpomognut dizajn.
Konstrukcija pravilnih mnogokuta pomou
raunala savreno je precizna i lake ju je
izvesti.
Na CD-uz ovaj udbenik nai ete gotove
primjere prikazane po koracima konstrukcije.
A4
7.
A5
S
54
A2
Tako ete i sami moi konstruirati pravilne
A3
mnogokute pomou programa za dinaminu

geometriju, nacrtati im sve dijagonale i jo
puno toga.
54
A1
54
54
A2
54
A1
A2
Z a d a c i
11. Konstruiraj kvadrat kojemu je stranica
a = 5 cm, pa mu opii krunicu.
12. Konstruiraj jednakostranian trokut kojemu je
stranica 3 cm pa mu opii krunicu.
13. Konstruiraj pravilan peterokut kojemu je duljina
stranice
a) 4 cm;
b) 3.5 cm;
c) 4 cm.
14. Koliki je polumjer krunice opisane pravilnom

esterokutu kojemu je stranica dugaka 3 cm?
17. Nacrtaj u
biljenici ovu
konstrukciju
samo estarom
i olovkom.
Koji mnogokut
emo nacrtati
ako redom
spojimo toke?
Konstruiraj taj esterokut.

15. Pravilnom deveterokutu stranica je dugaka
2 cm. Konstruiraj njegov karakteristini trokut.
Zatim nacrtaj krunicu sa sreditem u vrhu
18. Pomou karakteristinog trokuta nacrtaj pravila

peterokut duljine stranice:
karakteristinog trokuta i polumjerom koji je jednak
a) 2.5 cm;
duljini kraka trokuta. U estar uzmi duljinu stranice
19. Pomou karakteristinog trokuta nacrtaj pravilan
deveterokuta i prenesi je po krunici jo osam puta.

Spoji duinama vrhove deveterokuta.
16. Probaj konstruirati pravilne mnogokute kao na slici.
b) 4.5 cm;
c) 5 cm; d) 38 mm.
sedmerokut duljine stranice:

a) 2 cm; b) 3 cm; c) 36 mm;
d) 42 mm.
20. Pomou karakteristinog trokuta nacrtaj;

a) pravilan deseterokut suljine stranice 3 cm;
b) pravilan dvanaesterokut duljine stranice 25 mm;
c) pravilan petnaesterokut duljine stranice 3.5 cm.
37
Mnogokuti
Vjeb lica
a
1. Izraunaj veliinu unutarnjeg i vanjskog

kuta pravilnog n-terokuta ako je:

a) n = 18; b) n = 15;
c) n = 20;
d) n = 25.
2. Koji pravilni mnogokut ima unutarnji kut

135?
3. Ako je unutarnji kut nekog pravilnog
mnogokuta 150, koliki je vanjski kut tog
mnogokuta? Koji je to mnogokut?
7. Postoji li pravilan mnogokut kojemu je
vanjski kut 40? Obrazloi odgovor!
10. Koliki je unutarnji kut pravilnog
mnogokuta ako mu se iz jednog vrha moe
nacrtati 11 dijagonala?
15. Koliki je vanjski kut pravilnog mnogokuta

koji ima 90 dijagonala?
16. Izraunaj kutove karakteristinog trokuta
pravilnog n-terokuta ako je:

a) n = 7;
d) n = 15;
b) n = 8;
e) n = 20.
c) n = 10;
17. Izraunaj kutove karakteristinog trokuta

pravilnog n-terokuta ako je:

a) n = 6;
b) n = 12;
d) n = 21; e) n = 18.
c) n = 14;
18. Konstruiraj esterokut upisan u krunicu

polumjera

a) r = 3.2 cm;
b) r = 4.7 cm.
19. Konstruiraj kvadrat upisan u krunicu

polumjera

a) r = 4.2 cm;
b) r = 3.6 cm.
20. Konstruiraj kvadrat kojemu je duljina

dijagonale 6 cm.
21. Konstruiraj osmerokut upisan u krunicu
polumjera

a) r = 3.2 cm;
b) r = 4.7 cm.
22. Konstruiraj pravilan dvanaesterokut upisan

u krunicu polumjera

a) r = 5.2 cm;
b) r = 4.3 cm.

23. Konstruiraj pravilan esterokut kojemu je

duljina stranice

24. Konstruiraj pravilan peterokut kojemu je

duljina stranice

38

a) a = 4.4 cm;
a) a = 5.2 cm;
b) a = 3.6 cm.
b) a = 3.8 cm.
Mnogokuti
6.6. Opseg i povrina mnogokuta

Povrina
Kolika je povrina
mnogokuta na slici?
Dosad smo nauili raunati povrine pravokutnika, kvadrata, trokuta, paralelo

grama, trapeza i romba. U ovoj emo temi nauiti kako moemo izraunati opseg
i povrinu bilo kojeg mnogokuta.
Primjer 1. Opseg mnogokuta
Rjeenje:
Izraunaja)opseg svakog mnogokuta sa slike.
a)
5 cm
cm
b = 2 cm
a = 5 cm
b)
b = 3.4 cm
b = 2 cm
b = 3.4acm
za raznostranian etverokut opseg
A je
c = 8 cm
a = 6 cm
c = 8 cm
b = 3.6 cm
a = 5.4 cm
a) etverokut ABCD ima dva para sukladnih

= 2 cm
a + 2 b ili krae
pa mu je opseg
c =o 2.2
o = 2 (a + b ) .
c = 8 cm
C
o = 2 (a + b)
o = 2 (5 + 2) cm = 2 7 cm = 14 cm.
b = 3.6 cm
a = 5.4 cm
b) Trokut ABC je raznostranian pa mu je opseg
o = a + b +B
c, tj.
E d = 3 cm
c)
B
stranica
e = 4.2 cm
c)
a = 6 cm
A E d = 3 cm
c)
e = 4.2 cm
o = 6 cm + 3.4 cm + 8 cm = 17.4 cm.
c = 2.2 cm
C
b = 3.6 cm
a = 5.4 cm
B
c = 2.2
Za raznostranian trokut opseg je o = a + b + c,
o = a + b + c + d.
E d = 3 cm
C
a = zbroj
6 cm duljina
B svih
etverokuta,
e =njegovih
4.2 cm stranica.
c)
Prisjetimo se da je opseg trokuta, a isto tako i
5 cm
2 cm
b) A
b)
c) Opseg raznostraninog peterokuta izraunat

emo po formuli o = a + b + c + d + e.
o = 5.4 cm + 3.6 cm + 2.2 cm + 3 cm + 4.2 cm = 18.4 cm.
Vano
Opseg mnogokuta
Opseg svakog mnogokuta je zbroj duljina
svih njegovih stranica.
o = a1 + a2 + ... + an
39
Mnogokuti
Primjer 2. Opseg mnogokuta sa
stranicama jednake duljine
Rjeenje:
a) o = a + b + c + c + b ili krae
o = a + 2b + 2c
Mnogokutima na slici stranice jednakih duljina
b) o = a + b + b + a + b + b ili krae
oznaene su jednakim malim slovom.
o = 2a + 4 b
Napii formule za opsege ovih mnogokuta.

a)
a)
b)
c
b
a)
b
a
iako su mu stranice jednakih duljina. Zato?

a
b kutovi asu mu razliitih
Jasno,
veliina.
Pogledajte ova dva esterokuta na slici.

a
aa
a
b
b
b
aa
O=6a
a
a
O=6a
a
a
akut nije pravilan, a drugi jest, no oba imaju stra-
a
a
c)
c)
mijetimo da
c) peterokut sa slike c) nije pravilan
c)
b)
b)
b)
c) o = a + a + a + a + a ili krae o = 5 a . Pri-
nice jednakih duljina, pa im je opseg o = 6 a .

Svakom n-terokutu kojem su sve
stranice jednakih duljina, dakle i

pravilnom, opseg izraunavamo po
formuli o = n a .
opseg pravilnog mnogokuta

o=na
Primjer 3. Duljine stranica izraene razliitim mjernim jedinicama

Duljine stranica esterokuta su:
a = 3 cm, b = 0.25 m, c = 1.3 dm, d = 1 dm,
e = 36 mm i f = 6 cm.
Izraunaj opseg ovog mnogokuta.
Rjeenje:
Treba izraunati opseg zadanoga esterokuta.
No, to primjeuje?
40
Duljine stranica treba izraziti u istim mjernim

jedinicama, primjerice u cm.
a = 3 cm
b = 0.25 m = 25
cm
c = 1.3 dm = 13 cm
d = 1 dm = 10 cm
e = 36 mm = 3.6 cm
f = 6 cm
o = a + b + c + d + e + f
o = (3 + 25 + 13 + 10 + 3.6 + 6) cm = 60.6 cm
Mnogokuti
Z a d a c i
1. Napamet izraunaj opsege ovih paralelograma.
30
10
30
30
3020
10
10
10
20
20
20
30
8
7
8
15
8 13
8
8
8
8
21 8
21
21
21
30
9
11
16
7
7
7
13
2 cm
13
a) Procijeni za koji e mnogokut trebati

najdulja vrpca.
21
30
b) Izraunaj tono koliko e vrpce trebati za
23 sa slike?
svaki pravilni mnogokut
23
23
4. Razmak
izmeu dviju susjednih svjetiljki
30
30
30
23
9
9
9
9
13
2 cm13
7
13
23
8 30
cm
8
8
8
15
8
15
15
15
20 5
5
5
5
2 cm
16
23
16
16
u parku je 15 m. 11
Kolika je duljina staze
16 oko parka ako park ima oblik pravilnog

11
11
11
osmerokuta, a svjetiljke su postavljene u
svakom njegovu vrhu?
11
16
2. Napamet izraunaj opsege ovih pravilnih

mnogokuta.
3 cm
3 cm
3 cm
5. Matijin djed eli icom ograditi svoju livadu.
3 cm
3 cm
30 m
40 m
3. Na slici su pravilni mnogokuti. Svaki treba

opasati ukrasnom vrpcom.
25 m
20 m
30 m
a) Koliko mu je ice potrebno ako ograuje

livadu jednim redom ice?
b) Koliko mu je ice potrebno ako ograuje
livadu s tri reda ice?
2 cm
2 cm
2 cm
41
Mnogokuti
6. Koliki je opseg mnogokuta sa slike?
45 m ice? Duljina stranice mora biti cijeli

broj metara! Izraunaj napamet!
14 cm
200 mm
3 dm
13. Moe li se s 27 m ice opasati teren koji ima

oblik pravilnoga peterokuta ako se zna da je
jedna stranica dulja od 5.5 metara. Izraunaj
17 cm
1 dm
1.5 dm
napamet!
14. Majina mama plete uzorak za stolnjak, koji
ima oblik pravilnoga esterokuta kao na slici.
7. Opseg pravilnog osmerokuta je 56 cm. Kolika

je duljina jedne stranice tog osmerokuta?
8. Sedmerokut ima sve stranice jednakih duljina,
a opseg mu je 59.5 dm. Kolika je duljina jedne
njegove stranice?
9. Odredi duljinu nepoznate stranice
paralelograma ako su zadani opseg i duljina
jedne stranice:
a) o = 20 cm, b = 4 cm;
b) o = 145 dm, a = 5.2 m;
10. Peterokutu su duljine triju stranica jednake,
tj. a = b = c = 4.5 cm. Takoer, preostale
dvije stranice meusobno su jednakih
duljina. Kolika je duljina svake od njih ako je
opseg peterokuta 2.35 dm?
11. Parkiralite ispred Lukine kue ima oblik
Ukupno je est esterokuta. Poela je plesti

od najmanjeg, unutarnjeg esterokuta.
Svaki sljedei esterokut ima stranicu koja
je za est milimetara dulja od stranice
prethodnoga esterokuta. Kolika je duljina
stranice najmanjeg esterokuta ako je
Majina mama potroila 2.7 m plavoga konca
pravilnoga esterokuta. Opseg parkiralita je
na taj uzorak (ne raunamo crni konac za
72 m. Oko parkiralita su postavljeni stupovi
povezivanje)?
na razmaku od 2 m. Pritom je u svakom
15. Ivan pria Maji: "Zna li onaj na vrtni stol
vrhu esterokuta postavljen jedan stup, a
koji ima oblik pravilnoga osmerokuta. Svaka
ostali du stranica esterokuta, osim jedne
je stranica duga cijeli broj centimetara.
stranice koja je ulaz na parkiralite. Koliko
Danas sam izvana obloio rubove. Potroio
ima stupova oko parkiralita?
sam tono 4.5 m trake." Maja mu odgovori:
12. Kolika moe biti najvea duljina jedne
"Neto si krivo izmjerio!" Objasni (ne
stranice igralita koje ima oblik pravilnoga
raunajui) kako Maja zna da Ivan nije dobro
esterokuta ako se mora opasati s najvie
mjerio?
Primjer 4. Povrina trokuta

a) Kolika je povrina pravokutnog trokuta s katetama 3 cm i 4 cm?
b) Kolika je povrina trokuta kojemu je duljina
stranice b = 12 cm, a duljina pripadne visine
vb = 4 cm?
Rjeenje:
a) Povrina pravokutnog trokuta
jednaka je polovini povrine pravokutnika odreenog katetama. Dakle,
povrina pravokutnog trokuta
jedna kateta druga kateta

P=
2
P=
42
povrina
pravokutnog
trokuta
P=ab:2
ab 34
=
= 6 cm2
2
2
a
C
Mnogokuti
b) Povrinu bilo kojeg trokuta moemo raunati
pomou jedne stranice i visine na tu stranicu.
bvb
Primjerice, P =
.
2
U naem primjeru trokut ima povrinu
P=
124
= 24 cm 2
2
vc b
va
ske likove kojima znamo izraunati povrinu.
ti tako da od povrine pravokutnika JBCH sa stranicama duljina 10 i 5 jedininih duina oduzmemo:

povrinu pravokutnika FGDE sa stranicama
duljina 3 i 2 jedinine duine i
D
K
d)
C
d)
O
H
N
T
B b) J
c) R
W
povrinu jednakokranoga pravokutnoga trokuta AJI s katetama duljine 2 jedinine du-
Mnogokute sa slike rastavljat emo na geometrij-
a) Povrinu deveterokuta ABCDEFGHI moemo dobi-
b) J
b) J
a)
A
c) R
vb
Izraunaj povrine mnogokuta sa slike.
a)
Rjeenje:
a va b vb c vc
P =
=
=
2
2
2
B
trokuta
Primjer 5. Rastavljanje mnogokuta

na trokute i pravokutnike
a)
povrina bilo kojega
b)N J
B
V
ine:
2 2
PABCDEFGHI = 10 K
5 3M
2
= 50 6 2 = 42
2
jedinina kvadrata.
DS C
M
d)
B
L
Y
N
H
W
D c C
b) 1. nain
Povrinu peterokuta JKLMN moemo dobiti tako
F
S
G
H
T
c) R
L da od povrine pravokutnika JMNO sa stranicama
O
YD
C
d)
TN
V
duljina 9 i 7 jedininih duina oduzmemo povr-
inu pravokutnoga trokuta KOL s katetama
M duljina 2 i 4 jedinine duine:

J
K
S
T
Y
N
43
Mnogokuti
PJKLMN = 9 7
kvadrata.
2 4
= 63 4 = 59 jedininih
2
P1
P2
2. nain
Razdijelimo mnogokut na nekoliko povrina

ije
veliine
lako
moemo
izraunati,
P4
na
P3
primjer:
K
P2
S
B
4 2 7 5 51 4 2
+
+
+
) = 54
2
2
2
2
4 2 7 5 51 4 2
(P1 + P2 + P3 + P4 ) = 9 6 (
+
+
+
) = 54 28 = 26
2
2
2
2
jedininih kvadrata.
PORST = PABCD (P1 + P2 + P3 + P4 ) = 9 6 (
PORST = PABCD
P3
d)
P1
Osnovica
trokuta
VYW ima
duljinu
jedininih duina, a visina povuena iz vrha Y

na tu osnovicu duga je 4 jedinine duine.
64
M
PVYW =
= 12 jedininih kvadrata.
2
2 4
PJKLMN = P1 + P2 + P3 = 9 3 + 7 4 +
= 27 + 28 + 4 = 59
2
2 4
V
W
P3 = 9 3 + 7 4 +
= 27 + 28 + 4 = 59 jedininih kvadrata.
2
c) Jedan je od naina da od povrine pravokut
nika ABCD sa stranicama duljine 9 i 7 jedininih
duina oduzmemo povrine pravokutnih troku
ta oznaenih na slici sa
P 1 , P 2 , P 3 i P 4.
Z a d a c i
16. Izraunaj povrine mnogokuta na slici.
a) E
a) D
A
C b)
c)
d)
b)
C b)
A
B
D
AB
E
c)
H
A
B
B
e) A
D
a)C E
A povrine mnogokutaBna slici.

17. Izraunaj
a) E
b)
d)
44
B
D
B
FD
E
D
H
A
d)
A
GE
e) A
E
D
c) D
f)
C
B
E
D
H
A
B
C
A A
B B
D
f) E E D
e)
A
D
c) D
C
G
F
C
E
H C
A
C
C
A
D
BA
B
B A
B
B
C
B
c) D e) A
D
f) E
DC
C
C
A
C b)
D d)
b)
c) D
a)
E
C
B
f)
C
C
B
Mnogokuti

18. Mnogokut P1 je prerezan na dva dijela: na

mnogokute P2 i P3 kao na slici.
A
P1
jednog vrha. Tim trokutima onda izmjerimo

jednu stranicu i pripadnu visinu da bismo mogli
izraunati njihove povrine. Da bismo dobili
na trokute tako da nacrtamo sve dijagonale iz
H
P3
povrinu cijelog mnogokuta zbrojimo povrine

svih trokuta.
21. Izraunaj povrinu a) trokuta ABC ;
P2
Napomena: Mnogokute uvijek moemo rastaviti
b) trokuta ACD ;
c) trapeza ABCD.
c = 5 cm
Pokuaj bez raunanja odrediti povrinu i opseg
prvog mnogokuta na slici. Zatim odgovori (ne

raunajui) koliki je zbroj povrina i opsega
mnogokuta P2 i P3 . to zakljuuje? Ako neki
mnogokut podijelimo na dva ili vie mnogokuta
v = 4 cm b
a = 10 cm
kakav e biti zbroj povrina, a kakav zbroj

opsega novih mnogokuta u odnosu na povrinu
22. Lukina baka ima vrt u obliku trapeza, kao na
i opseg poetnog mnogokuta?
slici.
12 m
19. Parkiralite ima oblik peterokuta. Dimenzije

parkiralita dane su na slici. Izraunaj kolika je
povrina toga parkiralita?
5m
30 m
5m
4m
10 m
6m
23 m
18 m
20. Izraunaj povrine mnogokuta na slici. Sve su

mjere u cm.

a)
1.5
5.53
6
22
b)
b)
a) c = 8 cm, v = 5 cm i P = 45 cm2;
b) c = 9 dm, v = 12 dm i P = 198 dm2.
(Patchwork). Nacrtan je u mrei kvadrata sa

stranicom 5 cm. Je li potrebno vie plavog ili
2.5
bijelog platna za taj uzorak?
6.7
6.2
3
6.7
2
2.5
7
6
b) Kolika je povrina vrta?
zvijezdom i upotrebljava se pri izradi krpara
24. Uzorak na slici naziva se prijateljskom
b)
a)
1.5
5.53
a) Kolika je duljina ograde tog vrta?
23. Izraunaj duljinu druge osnovice trapeza.
15 m
a)
6.2
3
2
45
Mnogokuti
25. Na slikama su skice prekrivaa za krevet.
Izraunaj potrebnu koliinu platna pojedine boje
spojenih trapeza. Koliko je boje potrebno za
za svaki prekriva.
bojanje toga zida, ako je za 10 m2 potrebno 2 l
a)
b)1 m
2.5 m
1m
6m
50 cm
140 cm
10.5 m
50 cm
50 cm
70 cm
1.4 m
70 cm
70 cm
1.4 m
70 cm
50 cm
35 cm b)
2.5 m
boje?
35 cm
5m
a)
b)
6.5 m
a)
27. Bona strana sportske dvorane ima oblik dvaju
140 cm
26. Na slikama su prikazana dva uzorka amerikih
12 m
krpara. Uzorci su nacrtani na mrei od devet

kvadrata, a veliina kvadrata mijenja se po elji.

a) Izraunajte potrebnu koliinu platna pojedine

boje za svaki uzorak ako je stranica osnovnoga
28. a) Izraunaj povrinu lika sa slike.

na etiri jednaka dijela po obliku i povrini.
kvadrata 8 cm, tj. stranica velikoga kvadrata je 24 cm.

b) Nacrtajte svoj uzorak.
c) Napravite svoj prekriva.
a)
b) Konstruiraj ovaj lik u biljenicu i podijeli ga

Svaki dio oboji drugom bojom.
c) Kolika je povrina svakoga toga dijela?
3 cm
b)
3 cm
6 cm
Primjer 6. Povrina pravilnih

mnogokuta
Povrina stola ima oblik
Stoga, povrina karakteristinog trokuta

a
a v
=
P = nP =Pn
. Kako je esterokut sastavljen od est
2
ovakvih trokuta, onda je povrina esterokuta
pravilnoga esterokuta.
Kako bismo mogli izraunati
kolika je povrina stola?
Rjeenje:
Moemo razapeti tanko ue izmeu najudalje
nijih vrhova esterokuta. Uad e se sjei u
Povrinu pravilnog mnogokuta raunamo
sreditu S pravilnoga esterokuta. Osnovica
tako da povrinu karakteristinog trokuta
karakteristinog trokuta je stranica esterokuta
pomnoimo s brojem stranica
duljine a, a r je visina karakteristinog trokuta.
46
P = 6 P .
P = nP = n
a
.
2
Mnogokuti
Z a d a c i
29. Izraunaj povrinu kvadrata upisanog u krunicu
polumjera 4 cm.
a) u kojem su omjeru (priblino) povrina

kvadrata i jednakostraninoga trokuta;
A4
b) u kojem su omjeru (priblino) povrina

pravilnoga esterokuta i jednakostraninoga
trokuta;
A1
A3
A2
30. Izmjeri potrebne veliine, zatim izraunaj opseg i
povrinu pravilnih mnogokuta sa slike.
a)
A4
a)
A5
A4
b) b)
A3
b)
A2
A3A
A6
A5
A6
A5
S
A1 N
A1 N
A2
A2
A3
A7
c)
A8
A3
c)
A4
A3
A4
S
b)
A1
c)
A8
N
A1
A6
pravilnoga esterokuta
A
A i kvadrata?
3
A6
S
A5
trokuta pravilnoga peterokuta A

cijeli broj djeljiv
2
s tri. Maja tvrdi da je tada i povrina pravilnoga
A1 N
A2
peterokuta takoer djeljiva s tri, a Luka tvrdi

A3 da
A4
naprotiv, djeljiva s 15. Tko je od njih dvoje u

Aje,
5
pravu?
A7
A2
A6
A3
A8
32. Luka je izraunao da je povrina karakteristinoga
A2 S
A2
A7
c)
A4
c) u kojem su omjeru (priblino) povrina
A6
N
A3
A5
A1
A5
A4
Napomena: izraunate povrine pravilnih

mnogokuta sa slike bit e zbog greke u mjerenju
priblino tone u odnosu na njihove stvarne veliine.)
31. Nacrtana su tri pravilna mnogokuta kojima su
stranice jednakih duljina (vidi sliku). Izmjeri
potrebne duljine, izraunaj povrine te odgovori:
33. U istu krunicu upisani su pravilni trokut,
A4
etverokut, esterokut i osmerokut. Koji od njih

ima najmanju, a koji najveu povrinu? Kojem
e se od njih povrina najmanje razlikovati od
povrine kruga opisanog tom krunicom?
34. Stranica pravilnog mnogokuta je duga 6 cm, a

visina karakteristinog trokuta 4 cm. Izraunaj
povrinu tog mnogokuta ako je on pravilni
a) peterokut;
b) sedmerokut;
c) deseterokut?
35. Duljina stranice pravilnog peterokuta je 8 cm, a
veliina njegove povrine je 110 cm2.
Kolika je visina karakteristinog trokuta tog
peterokuta?
47
Mnogokuti
Vjeb lica
a
1. Opseg pravilnog deseterokuta je 16 cm.

Kolika je duljina jedne stranice tog
deseterokuta?
2. Opseg pravilnog trinaesterokuta je
3.9 dm. Kolika je duljina jedne stranice
tog 13-kuta?
3. Osmerokut ima sve stranice jednakih
duljina, a opseg mu je 9.6 dm. Kolika
je duljina jedne njegove stranice?
4. 23-kut ima sve stranice jednakih
duljina, a opseg mu je 3.45 dm. Kolika
je duljina jedne njegove stranice?
5. Peterokutu su duljine triju stranica
jednake, tj. a = b = c = 2.2 cm.
Takoer, preostale dvije stranice su
meusobno jednakih duljina. Kolika
je duljina svake od njih ako je opseg
peterokuta 1.32 dm?
6. Sedmerokutu su duljine triju stranica
jednake, tj. a = b = c = 1.3 cm.
Takoer, preostale etiri stranice su
meusobno jednakih duljina. Kolika je
duljina svake od njih ako je opseg
1.35 dm?
7. Izraunaj povrine mnogokuta sa slike.
Sve mjere su u cm.
8. Izraunaj povrinu pravokutnog trokuta

kojemu su duljine kateta
a = 5 cm i b = 4 cm.
9. Izraunaj povrinu trokuta sa slike
10. Izraunaj povrinu trokuta ABC kojemu

je duljina stranice b = 55 mm, a duljina
visine na tu stranicu vb = 8 cm.
11. Izraunaj duljinu stranice c trokuta
ABC ija je povrina P = 15 cm2, a
duljina pripadne visine vc = 6 cm.
12. Izraunaj veliine kvadrata koje
nedostaju
a
o
P
48
5 cm
64 dm
14 cm
16 dm2
Mnogokuti
13. Izraunaj duljinu stranice i opseg
kvadrata ako je njegova povrina:
a) 9 cm2; b) 16 mm2.
14. irina okvira na slici je 5 cm. Izraunaj
njegovu povrinu.
19. Skiciraj romb i izraunaj mu povrinu,

ako su mu duljine dijagonala:
a) 6 cm i 8 cm;
b) 5.4 cm i 6 cm.
20. Izraunaj visinu trapeza sa osnovicama
a i c, te povrinom P.
a) a = 10 cm, c = 5 cm i P = 45 cm2;
b) a = 7.6 m, c = 3.2 m i P = 13.5 m2.
21. Izraunaj duljinu druge osnovice
trapeza.
a) c = 8 cm, v = 5 cm i P = 45 cm2;
b) c = 9 dm, v = 12 dm i P = 198 dm2.
15. Odredi duljinu nepoznate stranice

paralelograma ako su zadani opseg i
duljina jedne stranice:
a) o = 78 cm, b = 6.5 cm;
b) o = 8.4 dm, a = 0.07 m.
16. Stranica a paralelograma iznosi 12
cm, a stranica b je za 1 cm dulja od
stranice a. Koliko je duga stranica b?
Koliki je opseg tog paralelograma?
17. Stranica b paralelograma iznosi 2 dm,
a stranica a je dvostruko manja od
stranice a. Koliko je duga stranica a?
Koliki je opseg tog paralelograma?
18. Izraunaj veliine paralelograma koje
nedostaju.
a
10 cm
b
va
30 m
22. Izraunaj povrine pravilnih

mnogokuta.
a) pravilni esterokut, a = 4 cm;
b) pravilni deseterokut, a = 3 cm,
= 4.6 cm;
c) pravilni deveterokut, a = 5 m,
= 7.3 m;
d) pravilni dvanaesterokut, a = 10 dm,
= 18.7 dm.
23. Na slikama su prikazani uzorci za
amerike krpare. Uzorci su nacrtani na
mrei od devet kvadrata. Izraunajte
potrebnu koliinu platna pojedine
boje za svaki uzorak, ako je stranica
osnovnog kvadrata 4 cm, tj. stranica
velikog kvadrata je 12 cm.
8.6 dm
7 cm
15 m
vb 3.5 cm
12 cm
18 cm
60.2 dm 150 m
86 dm2
144 cm2
49
Mnogokuti
6.7. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje:
14. Koliki je zbroj svih vanjskih kutova
1. to je mnogokut?
mnogokuta?
2. to je n-terokut?
3. Kako se zove n-terokut kojemu je n = 7?
15. Koliki je zbroj unutarnjeg i njemu pripad

nog vanjskog kuta?
4. Koliko n-terokut ima stranica, koliko vrhova,
16. Koje mnogokute nazivamo pravilnim?
a koliko kutova?
5. Koji su mnogokuti konveksni?
17. Kako se zove pravilni trokut?
6. Postoji li trokut koji nije konveksan? Zato?
18. Kako se zove pravilni etverokut?
7. to su stranice mnogokuta?
19. Je li romb pravilni mnogokut? Zato?
8. Kako zovemo stranice mnogokuta koje
20. Koji trokut u pravilnom mnogokutu

zovemo karakteristini trokut?
nemaju zajednikih toaka?
21. to su krakovi karakteristinog trokuta
9. to su dijagonale mnogokuta?
pravilnog mnogokuta?
10. Koliko se dijagonala moe nacrtati iz samo
22. Na koliko se karakteristinih trokuta moe
jednog vrha n-terokuta? Zato?
podijeliti svaki pravilni n-terokut?
11. Koliko ukupno ima dijagonala n-terokut?

12. Na koliko se trokuta podijeli n-terokut ako
23. Koliki je sredinji kut svakog pravilnog

n-terokuta?
mu se povuku sve dijagonale iz samo jed
nog vrha?
24. to je opseg mnogokuta?
13. Koliki je zbroj svih unutarnjih kutova n-
25. Kako izraunavamo povrinu mnogokuta?
terokuta.
Z a d a c i
z a
p o n a v l j a n j e :
1. Nacrtaj peterokut, oznai mu vrhove i napii

koje duine su mu stranice, a koji kutovi su mu
unutarnji kutovi.
10
9
13
11
2. Mnogokuti na slici oznaeni su brojevima od 1 do 16.
15
16
Uz svaki od sljedeih izraza zapii brojeve svih
mnogokuta koji imaju to svojstvo:

a) nasuprotne stranice paralelne __________________________
b) nasuprotne stranice jednakih duljina _______________
14
12
c) bar jedan tupi kut ______________________________________________
d) bar jedan izboeni kut ______________________________________

e) sve stranice jednakih duljina _____________________________
f) svi kutovi jednakih veliina ________________________________
7
1
50
g) pravilni mnogokut _____________________________________________

h) svi kutovi pravi __________________________________________________
Mnogokuti
i) paralelogram ______________________________________________________
j) pravokutnik ________________________________________________________
k) romb __________________________________________________________________
l) trapez _________________________________________________________________
m) trokut ________________________________________________________________
n) etverokut _________________________________________________________
o) peterokut ___________________________________________________________
p) esterokut _________________________________________________________
r) sedmerokut ________________________________________________________
s) osmerokut _________________________________________________________
t) nekonveksni _______________________________________________________
9. Izraunaj sredinji kut i vanjski kut pravilnom

a) deseterokutu;
b) esnaesterokutu.
10. Koji pravilan mnogokut ima unutarnji kut
= 144?
11. Koliki su kutovi karakteristinog trokuta
pravilnog peterokuta. Konstruiraj pravilni
peterokut duljine stranice 4 cm.
12. Moe li kons truirati peterokut koji ima 4 kuta
prava?
13. Konstruiraj pravilni esterokut i pravilni trokut
koji su upisani u istu krunicu polumjera 3 cm.
14. Konstruiraj kvadrat i pravilni osmerokut koji su
jednog vrha
b) sedmerokuta;
upisani u istu krunicu polumjera 6 cm.
c) osmerokuta;
d) deveterokuta;
Nakon toga svakom od njih nacrtaj sve
e) petnaesterokuta;
f) dvadesterokuta?
dijagonale.
a) etverokuta;
4. Popuni tablicu.
15. Koliki je polumjer krunice opisane pravilnom
Broj vrhova n
esterokutu ako mu je opseg 38.4 cm.
Broj dijagonala iz
jednog vrha d
16. Povrina karakteristinog trokuta pravilnog
10
dvadeseterokuta je 45.7 dm2. Kolika je povrina

tog mnogokuta?
104
Broj dijagonala Dn
Zbroj unutarnjih
kutova Kn
3240
17. Izraunaj duljinu stranice pravilnog mnogokuta

s devet vrhova iji je opseg
Zbroj vanjskih
kutova
36
m.
7
18. Opseg pravilnog mnogokuta je 27 centimetara.
5. Na koliko trokuta se podijeli sedmerokut

povlaenjem svih dijagonala iz samo jednog
njegovog vrha?
kojemu je zbroj svih unutarnjih kutova 3780;
7. Zbroj unutarnjih kutova nekog mnogokuta je za
3780 vei od zbroja vanjskih kutova.
Koliko dijagonala moemo povui iz jednog

vrha ako znamo da mnogokut ima vie od 5 a
manje od 10 stranica?
19. Zbroj unutarnjih kutova nekog pravilnog
mnogokuta je 2340, a njegov opseg je 123 cm.
Kolika je duljina jedne njegove stranice ?
20. Izraunaj povrine mnogokuta sa slike
Koliko stranica ima taj mnogokut?
4 cm
8. Odredi nepoznatu veliinu kuta mnogokuta sa

slike.
2 cm
66
68
6
,
1 1
4 cm
48
120
6 cm
126
51
Mnogokuti
21. Rijeni kanali u poprenom presjeku esto
a) Izraunaj potrebnu koliinu pojedine boje,
imaju oblik trapeza. Pritom irina kanala na
ako je za 10 m2 potrebno 2 l boje.
povrini vode uvijek mora biti vea od irina na
b) Maja namjerava sama pobojati taj zid. Koliko
dnu kanala. irina kanala na dnu je 1.5 m, a na
vremena e joj trebati za bojanje, ako za 1 sat
povrini 3.5 m. Kolika je dubina kanala ako je
moe pobojati 3 m2.
povrina poprenog presjeka kanala
2.5 m
P = 10 m2.
1.5 m 0.5 m
povrina vode u kanalu
54 dm
dubina kanala
dno kanala
24. Postoji li pravilni mnogokut s n stranica kojem

je duljina stranice izraene prirodnim brojem, a
opseg mu iznosi n + 2. Obrazloi tvrdnju!
22. Lukin djed je vrt u obliku pravilnog peterokuta

podijelio na tri gredice. Djed je izmjerio duljine
d 1, v 2 i v 5 i zapisao ih u metrima s tonou na
dvije decimale. Pogledaj sliku.
opseg biti izraen neparnim brojem ako znamo

da su mu duljine stranica izraene prirodnim
brojevima?
A1
d 1 = 10 m
25. Moe li n-terokutu koji ima paran broj stranica
26. Moe li povrina pravilnog sedmerokuta biti
A5
v 2 = 3.64 m
40 ako znamo da karakteristini trokut ima
v 4 = 5.89 m
povrinu koja je izraena prirodnim brojem?
v5
d1
27. Ivan pria: Povrina karakteristinog trokuta

A2
skrivenog pravilnog mnogokuta je
d5
v2
7
10
kvadratnih centimetara, a povrina itavog

A4
v4
mnogokuta izraena u kvadratnim centimetrima

je cijeli broj. Koliko najmanje vrhova moe imati
taj mnogokut?
28. Mali plesni podij u obliku pravilnog esterokuta,
A3
Koristei duljine koje je Lukin djed izmjerio

odgovori na sljedea pitanja:
poploan je kvadratnim ploicama sa stranicom

duljine 4 dm. Na slici je umanjena slika povrine
plesnog podija.
a) Izraunaj povrinu
a) jesu li sve tri gredice jednake povrine?
plesnog podija.
b) kolika je povrina svake gredice?
b) Izraunaj povrinu
c) kolika je povrina cijelog vrta?
pravilnog esterokuta na
ovoj slici.
Rjeenje ovog zadatka ima na svom CD-u.
c) to misli, je li
Naravno, radi se o priblinoj povrini, a sve
esterokut sa slike slian
duljine su prikazane u mjerilu 1:100.
esterokutu plesnog
podija? Obrazloi odgovor!
23. Maja eli pobojati zid svoje sobe u potkrovlju.
c) U kojem su omjeru stranica esterokuta sa
Donji dio zida eli pobojati svijetlo ljubiastom
slike i stranica plesnog podija?
bojom, a gornji tamno ljubiastom, kao na slici.
d) U kojem su omjeru povrina esterokuta sa

slike i povrina plesnog podija?
52
Mnogokuti
P r i m j e r a k
o g l e d n o g
1. Izraunaj zbroj svih unutarnjih kutova de-
t e s t a :
b) izraunaj unutarnji kut;

c) izraunaj sredinji kut.
veterokuta.
2. Iz jednog vrha nekog mnogokuta moe se
povui 8 dijagonala.
7. Izraunaj povrinu lika sa slike?
a)
a) Koliko stranica ima taj mnogokut?
D
C
b) Koliko ukupno dijagonala ima taj

mnogokut?
3. Popuni tablicu.
Broj vrhova n
7 cm
Broj dijagonala iz
jednog vrha d
b)
B
C
8. Duljina osnovice paralelograma je 6.4 cm, a
Broj dijagonala
Dn
65
duljina pripadne visine je 0.45 dm. Kolika je

njegova povrina?
Zbroj unutarnjih
kutova Kn
1260
9. Duljine osnovica trapeza su 5 cm i 14 cm.

Kolika je visina trapeza ako mu je povrina
Zbroj vanjskih
kutova
114 cm2.
4. Zbroj unutarnjih kutova nekog pravilnog

mnogokuta je 3060, a njegov opseg je
399 cm. Kolika je duljina jedne njegove
stranice?
10. Uz pomo kutomjera nacrtaj pravilni peterokut koji ima stranicu dugaku
c)
3.5 cm.
11. Nacrtaj duinu duljine 63 mm, pa je podijeli na 5 jednakih dijelova.
5. Odredi nepoznate veliine kutova sa slike.
12. Nacrtaj
A duinu duljine 59 mm, pa je podijeli tokom F u omjeru 2 : 4.
13. Stranice trokuta ABC dugake su redom: 3

cm, 6 cm i 4 cm. Najvea stranica njemu
80
slinog trokuta ABC je 9 cm. Koliki je
koeficijent slinosti, te kolike su duljine

75
130
2
5
preostalih stranica?
14. Kolika je visina nebodera ija je sjena 36
m, ako je istovremeno sjena ovjeka vi-
sokog 2 m dugaka 2.6 m?
110
15. Opseg raznostraninog trokuta ije se

duljine stranica odnose kao 2 : 4 : 5 je 125
mm. Konstruiraj taj trokut.
6. Opseg pravilnog esterokuta je 102 cm.

a) Izraunaj duljinu jedne njegove stranice.
53
7. Krunica i krug
U prethodnoj nastavnoj cjelini upoznali smo se s mnogokutima. U mno
Vani pojmovi
gokute se ubrajaju trokut, etverokut, peterokut, esterokut, sedmerokut,
krunica, krug
polumjer
krunice
osmerokut itd. Pogledajmo sliku s pravilnim mnogokutima:

promjer
kruni luk
kolinearne i nekolinearne
toke
sredinji i obodni kut
krunice
trokut
trokut
trokut
etverokut
etverokut
etverokut
trokut
peterokut
peterokut
peterokut
etverokut
esterokut
esterokut
esterokut
peterokut
osmerokut
osmerokut
sedmerokut
peterokut
sedmerokut
deveterokut
deveterokut
osmerokut
osmerokut
esterokut
deseterokut
deseterokut
deveterokut
deveterokut
sedmerokut
jedanaesterokut
jedanaesterokut
deseterokut
deseterokut
deseterokut
dvanesterokut
jedanaesterokut
jedanaesterokut
sedmerokut
sedmerokut
esterokut
sedm
tangenta
sekanta
broj
opseg i povrina kruga
etverokut
trokut
peterokut
deveterokut
osmerokut
deseterokut
etverokut
esterokut
deveterokut
jedanaesterokut
dvanesterokut
dvanesterokut
jedanaesterokut
dvanesterokut
dvanaesterokut
Primijetimo, to je broj stranica vei, to pravilan mnogokut svojim oblikom sve

vie nalikuje na krug. Stoga je prirodno prijei na prouavanje vanih svojstava
kruga i krunice, nakon to smo prouili mnogokute. Gradivo iz mnogokuta
pomoi e nam da donesemo neke vane zakljuke o novom gradivu.
U ovom e poglavlju, primjerice, nauiti:
to je to k(B, 3.5 cm);
Koliko najmanje toaka ravnine odreuje krunicu;
to su to sredinji i obodni kut krunice i u kakvoj su vezi;
Kako glasi Talesov pouak;
to je to sekanta;
to je to tangenta i kako je konstruirati;
Kakav je to broj .
I jo mnogo toga.
54
dvane
Krunica i krug
Brzinski usmeni zadaci za
ponavljanje
D
L
K
b) krugu;
su povezani s krunicom i krugom?

naziva?
a) krunici;
pripadaju:
1. Koje skupove toaka u ravnini poznaje a da

2. to je polumjer krunice? Kako se on jo
6. Koje od ovih toaka
c) krugu, ali ne krunici?

Gdje u svakodnevnom ivotu
susreemo krugove?
3. to je promjer krunice? Kako se jo naziva?

4. Koja je razlika izmeu krunice i kruga?
5. Koje dijelove kruga prepoznaje na slici:
a)
b)
7.1. Osnovno o krunici i krugu

Krapina
Pogledaj ovu kartu.
Zabok
a) Koja su mjesta od Zagreba udaljena jednako kao i Samobor?

b) Koja su mjesta od Zagreba udaljena jednako kao i
Karlovac?
urevac
Bjelovar
Samobor
Pojmovi vezani uz krunicu i krug poznati su nam iz 5.

Ogulin
Koprivnica
Krievci
Zagreb
Jastrebarsko
Ozalj
Karlovac
razreda. Ovdje emo ih kratko ponoviti.
Ludbreg
Duga Resa
Dugo Selo
Garenica
Lipik
Sisak
Kutina
Petrinja
Vano
Istaknimo u ravnini toku S. Krunica sa
sreditem S skup je svih toaka ravnine koje
su jednako udaljene od toke S.
Krug je dio ravnine omeen krunicom.
S
Krunica
S
Krug
55
Krunica i krug
Duina koja spaja sredite i neku toku

na krunici naziva se polumjerom ili
radijusom krunice.
SA polumjer ili radijus krunice
Duljinu te duine takoer nazivamo polu

mjerom ili radijusom i obino je oznaavamo slovom r.
SA = r
Polumjer nam govori koliko je sredite krunice udaljeno od svake

toke na krunici. Uza sredite on nam je potreban kako bismo znali
nacrtati krunicu. Matematika oznaka za krunicu sa sreditem S i
polumjerom r je k(S, r). itamo: krunica oko sredita S polumjera r.
Na isti nain:
k(S, 2 cm) itamo: krunica oko sredita S polumjera 2 cm
k (S, r)
k(T, 1 cm) itamo: krunica oko sredita T polumjera 1 cm

Nacrtaj ove krunice.
Duina koja spaja dvije toke na krunici i prolazi
njezinim sreditem naziva se promjerom
ili
dijametrom krunice.
AB promjer ili dijametar krunice
Duljinu te duine takoer nazivamo promjerom ili
A
d
dijametrom, a oznaavamo je slovom d. AB = d
Nacrtajmo krunicu, na njoj istaknimo

tetiva
dvije toke te ih spojimo. Tako emo
dobiti tetivu. Tetiva je duina koja
B
S
spaja dvije toke na krunici.

AB tetiva
odsjeka. Takoer, svaka tetiva dijeli

kruni luk
krunicu na dva kruna luka. Kruni
AB - tetiva B
Svaka tetiva sijee krug na dva kruna
luk je dio krunice omeen s dvije toke

na krunici.
Tetiva
dijeli
Tetiva AB dijeli
AB krug
Tetiva AB dijeli
Tetiva AB
Najdulja tetiva u svakoj krunici njezin
krunicu
nadijeli
dva krunicu
krug na dva kruna
na
dva
kruna
odsjeka.
na
dva
kruna
luka.
kruna luka.
je promjer.
odsjeka.
kruni
lukluk
ABAB
- kruni
56
Krunica i krug
Primjer 1. Dijelovi krunice i kruga
Rjeenje:
Pogledaj sliku i dopuni reenice pojmovima:

kruni luk, tetiva, kruni isjeak, kruni odsje
Na slici a) nalazi se kruni vijenac. Kruni
ak, kruni vijenac i polukrug.

a)
b)
a)
a)
b)
a)
b)
vijenac je dio ravnine omeen s dvije koncen
b) trine krunice. c)Prisjetimo se, koncentrine

c) krunice su krunice u ravnini koje imaju
c)
zajedniko sredite.
Na slici b) nalazi se kruni isjeak. Kruni
isjeak je dio kruga omeen s dva njegova
b)
Ovo je
je a)
.
Ovo jeOvo
________________________.
c)
b)
c)
c)
d)
Ovo je
. Ovo je
. Ovo je
.
b) je
. jejeOvo
. jeOvoc)jepolumjera
Ovo
. Ovo
. i .pripadnim krunim lukom.
Ovo
________________________.
d)
d)
e)
d)
e)
e) Na slici c) je tetiva.
f)
f)
Na slici d) je kruni luk.
f)
Na slici e) je kruni odsjeak. Kruni odsjeak
Ovo je
Ovo je
Ovo je
.
Ovo je ________________________.
. Ovo je
.
Ovo je
f) je
e) Ovo
e)
e)
Ovo je
d)
Ovo je
Ovo jeOvo
________________________.
je
.
. Ovo
e) je
Ovo
f)je
Ovo jeje dio kruga .omeen jednom njegovom tetivom
i pripadnim krunim
lukom. .
. Ovo je
.
Na slici. f) je polukrug. Primijetimo da je
Ovo je
Ovo
f)je
Ovo je
polukrug ujedno i kruni isjeak i kruni
f)
odsjeak.
Ovo je
Ovo je
Ovo
________________________.
.
Ovo
je Ovo je
. je
Ovo je
Ovo
________________________.
. je
Ovo
je
.
Ovo je
Z a d a c i
1. to je: a) krunica; b) krug; c) kruni vijenac; d)

polumjer; e) promjer; f) tetiva; g) kruni luk; h)
kruni isjeak; i) kruni odsjeak; j) polukrug; k)
polukrunica?
Skiciraj svaki navedeni skup toaka.
2. Koja je razlika izmeu polumjera i promjera?
3. a) Nacrtaj krunicu kojoj je polumjer 3 cm;
b) Nacrtaj krunicu kojoj je promjer 3 cm.
4. to su to koncentrine krunice? Nacrtaj tri
koncentrine krunice s promjerima 3 cm, 5 cm i
7 cm.
5. Prepii, pa dopuni reenice:
a) Promjer krunice je 4 cm, a njezin polumjer je
_________________;
b) Promjer krunice je 21 cm, a njezin polumjer
je _________________;
c) Polumjer krunice je 21 cm, a njezin promjer
je _________________;
d) Promjer krunice je 30 cm, a njezin polumjer
je _________________.
6. Nacrtaj k(A, 2.5 cm). Na njoj istakni toke K i L i
nacrtaj tetivu KL .
a) Kako se zove dio krunice omeen tokama K
i L? Istakni ga bojom;
b) Kako se zove dio kruga omeen duinom KL ?

Istakni ga bojom.
7. Nacrtaj k(A, 2.5 cm), istakni jedan promjer i
bojom oznai polukrug i polukrunicu.
8. Gdje u svakodnevnom ivotu susree:
a) polukrug; b) polukrunicu; c) kruni isjeak;
d) kruni odsjeak; e) kruni luk?
9. Prepii, pa dopuni reenicu: Tetiva koja prolazi
sreditem krunice naziva se ____________________________.
10. Pogledaj sliku i odgovori na pitanja
kako se, obzirom na krunicu i
krug, zove skup toaka:
a) toka K; b) NL ; c) NL;
d) dio kruga oznaen brojkom 1;
e) dio kruga oznaen brojkom 2;
f) dio kruga oznaen brojkom 3;
g) JL ; h) NJ ; i) NJ; j) KN ;k) KM .
11. Precrtaj pa bojom istakni:
a) tetivu AO ; b) manji kruni
odsjeak nad tetivom AO ; c) oba
kruna luka AO; d) vei kruni
isjeak koji pripada luku AO.
N
1
K
3
57
Krunica i krug
Primjer 2. Meusobni poloaj dviju
krunica u ravnini
Sliku smo mogli nacrtati i tako da dvije krunice

nemaju zajednikih toaka. Na slici su prikazani
takvi sluajevi:
Nacrtaj dvije krunice. U koliko se toaka mogu
krunice
nemaju
krunice
nemaju
zajednikih toaka
sjei dvije krunice u ravnini?
krunice
nemaju
zajednikih
zajednikih toaka
Rjeenje:
toaka
Rjeenje zadatka ovisi o poloaju dviju krunica

u ravini koje smo nacrtali.
Dvije krunice se mogu meusobno sjei. Tada
Jo jedan primjer krunica
kaemo da krunice imaju dvije zajednike
koje nemaju zajednikih toa
toke. To su toke A i B sa slike, jer one pripadaju
ka su koncentrine krunice.
i prvoj i drugoj krunici. Toke u kojima se

sijeku dvije krunice nazi
vamo njihovim sjecitima.
Poloaj dviju krunica u ravnini:
- imaju dvije zajednike toke (sijeku

se, udaljenost sredita manja je od
zbroja polumjera)
dvije krunice se
sijeku
Dvije krunice mogu imati
- imaju jednu zajedniku toku (do

diruju se, udaljenost sredita jed
naka je zbroju polumjera)
i jednu zajedniku toku.

Tada ne govorimo da se
krunice sijeku, nego da se dodiruju. Njihova
- nemaju zajednikih toaka (udalje

nost sredita vea je od zbroja po
lumjera)
zajednika toka D sa slike naziva se diralite.

Diralite dviju krunica je toka u kojoj se
dodiruju dvije krunice.
Ako dvije krunice imaju i zajedniko sredite i

jednake polumjere, one e se podudarati. U
krunice se
dodiruju
tom sluaju te dvije krunice imaju beskonano

mnogo zajednikih toaka, tj. zajednike su im
D krunice.
sve toke
Z a d a c i
12. Na slici su zadane krunice u raznim bojama.
a)
b)
13. U kojem poloaju mogu biti dvije krunice u

ravnini?
a) ___________________ dviju krunica je toka u kojoj se
dodiruju dvije krunice.
b) ___________________ dviju krunica je toka u kojoj se
sijeku dvije krunice.

c) Krunice koje se sijeku imaju _______ zajednike

toke.
58
Koje od ovih krunica se sijeku, koje se dodiruju,

a koje se ne sijeku i ne dodiruju?
d) Koncentrine krunice ___________________ zajednikih

toaka.
Krunica i krug
15. Nacrtaj krunice k(A, 1.5 cm) i k(C, 2.8 cm) tako
da se one:
a) dodiruju jedna drugu;
b) nemaju zajednikih toaka;
a) sijeku; b) dodiruju; c) niti sijeku niti dodiruju.
c) sijeku jedna drugu?
16. Nacrtaj krunice k(S, 4 cm) i k(T, 3 cm) tako da
21. Pogledaj sliku krunice.
se dodiruju u toki A:
a) izvana;
b) iznutra.
17. Nacrtaj jednu krunicu promjera 2.6 cm i jednu
krunicu polumjera 2.5 cm koje se sijeku.

18. Nacrtaj duinu AB = 6.5 cm. Na duini istakni
toku C, takvu da je AC = 2.2 cm. Konstruiraj
zatim krunice s promjerima AC i CB . U kakvu
Pronai krunicu koja prolazi tokom S i koja

krunicu sa slike dodiruje iznutra.
su odnosu te dvije krunice?

19. Nacrtaj duinu CD = 72 mm. Nacrtaj krunicu
k(C, 25 mm) i krunicu k(D, 32 mm). U kakvu su
poloaju dobivene krunice?
20. Nacrtaj duinu LM = 6 cm. Nacrtaj krunicu
sa sreditem u toki M polumjera 34 mm. Koliki
treba biti polumjer druge krunice sa sreditem
u L tako da te dvije krunice:
Primjer 3. Simetrala tetive
a) Skiciraj rjeenje;
b) Konstruiraj rjeenje;
c) Koliko ima takvih krunica?
d) Usporedi polumjer nacrtane krunice s
polumjerom zadane krunice.
22. Skiciraj u kakvu sve poloaju mogu biti tri
krunice u ravnini.
svake tetive prolazi sreditem pripadne kru
Nacrtaj krunicu k(L, 2.1 cm) i njenu tetivu
nice. Objasnimo zato.
duljine 2.5 cm. Konstruiraj simetralu te tetive.
Znamo da je svaka toka simetrale duine
to primjeuje?
jednako udaljena od njezinih krajnjih toaka.
Rjeenje:
Konstruirajmo
A
zadanu
Tako je i svaka toka simetrale jednako udaljena

od toaka A i B tetive. No toke A i B lee na
krunici pa su jednako udaljene od sredita
krunice. Zakljuujemo da sredite krunice
krunicu i njezinu teti
pripada simetrali svake tetive te krunice.
vu. Zatim konstruirajmo

i simetralu tetive:
Primijetit emo da simetrala te
Simetrala tetive krunice
tive prolazi sreditem krunice. Ako nacrtamo
prolazi sreditem pripad
bilo koju drugu tetivu, vrijedit e isto: simetrala
ne krunice.
B
A
S
s
Z a d a c i
23. Konstruiraj krunicu polumjera 3 cm i njezinu
tetivu duljine 3 cm.
24. Konstruiraj krunicu k(S, 2.5 cm) i njezinu tetivu
duljine:

a) 1 cm; b) 2 cm; c) 3 cm; d) 4 cm; e) 5 cm.
25. Konstruiraj krunicu k(A, 22 mm). Koliko je

duga njezina najdulja tetiva? Nacrtaj je.
26. Konstruiraj krunicu k(A, 2 cm). Je li mogue
konstruirati njezinu tetivu duljine 5 cm? Objasni
svoj odgovor.
59
Krunica i krug
27. Zadana je krunica polumjera 4 cm. Bez crtanja
odgovori koje je tetive mogue konstruirati za
32. Nacrtaj trokut i konstruiraj mu opisanu

krunicu. to su stranice trokuta toj krunici?
tu krunicu ako je duljina tetiva:

a) 5 cm; b) 2 cm; c) 0.3 cm; d) 7 cm; e) 8 cm;
f) 8.01 cm; g) 11 cm.
33. Nacrtaj dio neke

krunice, pa
28. Zadana je krunica promjera 12 mm. Bez crtanja

odgovori koje je tetive mogue konstruirati za
konstrukcijom odredi
njeno sredite.
tu krunicu ako je duljina tetiva:

a) 1 cm; b) 2.4 cm; c) 0.001 cm; d) 70 cm;
e) 2 cm; f) 12 mm; g) 2.44 cm.
29. Nacrtaj krunicu k(A, 1.2 cm) i njezinu tetivu
duljine 2 cm. Konstruiraj simetralu te tetive.
30. Konstruiraj tri razliite krunice, svakoj nai po
pet tetiva i uvjeri se da simetrala svake tetive
prolazi sreditem krunice.
34. Nacrtaj duinu duljine 3 cm. Konstruiraj

krunicu kojoj je ta duina tetiva. Koliko ima
takvih krunica?
ABC GHI
=1.7 cm. Konstruiraj tri

krunice kojima je duina AB tetiva.
35. Nacrtaj duinu
31. Nacrtaj neku krunicu, pa

konstrukcijom odredi njeno
sredite.
Primjer 4. Dvije toke
Rjeenje:
Prisjetimo se, to znai da dvije toke odreuju
Zadane su dvije toke u ravnini.
pravac? To znai da se kroz dvije zadane toke

moe provui samo jedan pravac. Dakle, kroz
dvije zadane toke moemo nacrtati jedan pra
vac. No, dvije toke nisu dovoljne za odreiva
nje krunice jer se kroz njih moe provui vie
krunica.
Skiciraj:
a) Pravce koje moemo provui kroz te dvije
toke;
b) Krunice koje moemo provui kroz te dvije
toke.ega ima vie?
Primjer 5. Kolinearne toke
Rjeenje:
Na kojoj od ovih slika sve toke lee na istom
Na slici a) sve toke lee na istom pravcu. To
pravcu:
moemo provjeriti ravnalom.
b) b) b) b)
Na slici c) nalaze se dvije toke koje takoer

d) d) d) d)
a) a) a) a)
c) c) c) c)
lee na istom pravcu jer je pravac odreen dvje

ma tokama. Toke koje lee na
istom pravcu zovu se kolinearne
toke.
60
kolinearne
toke
Krunica i krug
Na slikama b) i d) toke ne lee na istom pravcu
KOLINEARNE...
KAKVO JE TO UDNO
IME?
pa to nisu kolinearne toke. Toke koje ne lee

na istom pravcu, tj. koje nisu ko
nekolinearne
NASTALA
JE SPAJANJEM RIJEI
KO+LINEARNE. LINEA NA LATINSKOM ZNAI PRAVAC. TE TOKE
LEE NA ISTOM PRAVCU.
linearne, nazivaju se nekolinear
toke
nim tokama.
kolinearne toke
nekolinearne toke
Z a d a c i
b)
36. Na kojoj od ovih slika sve toke lee na istom
pravcu:
c)
a)
b)
d)
a)
b)
c)
a)
37. Kako se zovu toke koje pripadaju istom pravcu?

38. Kako se zovu toke koje ne pripadaju istom
f)
pravcu?
e)
39. Nacrtaj dvije toke. Jesu li to kolinearne toke?
f)
40. Nacrtaj
e) tri toke koje su:
d)
a) kolinearne;
b) nekolinearne.
41. Nacrtaj pet kolinearnih toaka.
a)
a)
42. Nacrtaj pet nekolinearnih toaka.
b)
b)
c)
c)
43. Jesu li toke na brojevnom pravcu kolinearne?
d)
c)
d)
44. U koordinatnom sustavu u ravnini nacrtaj toke
d)
e)
e)
f)
f) B(0, 5) i C(1, 4). Jesu li to kolinearne

A(2, 5),
toke?
45. Bez crtanja izreci koordinate triju kolinearnih
toaka u koordinatnom sustavu u ravnini.
b)
46. U koordinatnoj ravnini nacrtaj toke A(3, 0.5) i
c)
c) d)
C(3, 2).
d)
f)
e)
e)
e)
f)
f)
a) Nai toku B koja lei na istom pravcu kao

toke A i C;
b) Koliko ima toaka kolinearnih sa A i C?
c) Koliko ima toaka nekolinearnih sa A i C?
47. Postoje li na krunici neke tri kolinearne toke?
48. Postoje li u krugu neke tri kolinearne toke?
61
Krunica i krug
Primjer 6. Koliko toaka odreuje
krunicu?
Na svakoj slici skiciraj krunicu koja prolazi
a)
ovim a)
tokama.
b) b)
a)
b)
c) c)
a traene krunice izgledaju ovako:

a)a)
b)
b)
c)c)
d) d)
d) d)
Na slici d) zadane su tri ko

linearne toke. To moemo
b)
c) c)
b)
c)
d) d)
d)
provjeriti ravnalom. Budui

da znamo da je krunica
krivulja, zakljuujemo da
krunicu nije mogue nacr
tati.
Primijetimo da emo uvijek moi nai krunicu
koja prolazi trima nekolinearnim tokama. Poku
Rjeenje:
U uvodnom zadatku smo zakljuili da dvije toke
nisu dovoljne da odrede samo jednu krunicu. Na
slikama a), b) i c) zadane su nekolinearne toke,
Primjer 7.
Konstrukcija krunice kroz tri toke
Na slici su zadane tri nekolinear
ne toke. Konstruiraj krunicu
koja e prolaziti kroz sve tri to
ke.
ajte se uvjeriti u to crtajui razne poloaje triju

nekolinearnih toaka i skiciranjem pripadajue
krunice. U sljedeem primjeru matematiki
emo pokazati zato je uvijek mogue pronai
tono jednu krunicu kroz tri nekolinearne toke.
Sada vidimo da se u zadatku trai krunica koja

prolazi kroz sva tri vrha trokuta. To je trokutu
opisana krunica. Da bismo je nacrtali, trebamo
pronai njezino sredite. Prisjetimo se, sredite
trokutu opisane krunice lei u sjecitu simetrala
stranica trokuta. Stoga konstruirajmo simetrale
stranica i pronaimo sredite.
Rjeenje:
Primijetimo da smo u prolom primjeru skicirali krunicu, a sada emo je konstruirati samo
ravnalom i estarom.
Nauili smo da nekolinearne toke ne pripadaju
istom pravcu. Stoga ih moemo promatrati i
kao vrhove trokuta.
62
Konstruirali smo krunicu kroz zadane tri neko

linearne toke. Ta se krunica moe nacrtati
samo na jedan nain kroz zadane tri nekoline
arne toke i zato kaemo da je krunica odre
ena s tri nekolinearne toke.
Krunica i krug
Krunica je odreena s tri nekolinearne
Pravac je odreen s dvije toke.
toke.
To znai da se kroz tri to
ke koje ne pripadaju istom
To znai da se kroz dvije toke moe provu
pravcu moe provui samo
i samo jedan pravac.
jedna krunica.
Z a d a c i
49. Nacrtaj tri nekolinearne toke i:
a) skiciraj krunicu koja prolazi tim tokama;
b) konstruiraj krunicu koja prolazi tim
tokama.
50. Prectaj, pa konstruiraj krunicu koja prolazi
ovim tokama:
a)
b)
c)
d)
53. Nacrtaj pravokutni koordinatni sustav u ravnini

i u njemu krunicu k1 sa sreditem S1 (-2, 3) i
polumjerom 2 cm te krunicu k2 sa sreditem
S2 (1, 1) i polumjerom 3 cm. Koliko zajednikih
toaka imaju te dvije krunice? U kakvom se
poloaju nalaze?
54. Konstruiraj kruni vijenac sa sreditem S (-2, -3)
i polumjerima r1 = 25 mm i r2 = 35 mm.
55. Nacrtaj dvije toke C i D koje su meusobno
udaljene 3 cm. Odredi one toke koje su:

a) Pravac je odreen s ____ toke;
b) Krunica je odreena s ____ nekolinearne toke.
52. Ispravi pogreku u svakoj reenici:
a) Krunica je odreena s tri kolinearne toke;
b) Kolinearne toke lee na istoj krunici;
c) Pravac je odreen s tri toke;
d) Krunica je odreena s tri toke;
e) Toke (0, 2), (2, 2) i ishodite su kolinearne.
Pogledajmo moe li krunica biti odreena s etiri
nekolinearne toke.
Na ovoj slici vidimo
etiri
toke
koje
pripadaju krunici:
Spojimo li susjedne
toke, dobit emo etverokut kojemu su stranice
tetive krunice. On se stoga zove tetivni etve
rokut.
Meutim, na sljedeoj slici vidimo
etiri nekolinearne toke kroz koje
ne moemo provui krunicu:
Stoga zakljuujemo da etiri toke u ravnini ne
pripadaju uvijek krunici. U primjeru 2 pokazali
smo da za svake tri nekolinearne toke uvijek
moemo pronai jednu krunicu koja ih sadri.
Zato kaemo da je krunica odreena s tri toke.
a) udaljene od obje toke 2 cm. Koliko ima

takvih toaka?
b) udaljene od obje toke 3 cm. Koliko ima
takvih toaka?
c) udaljene od obje toke 4 cm. Koliko ima
takvih toaka?
Gdje se nalaze sve te toke koje su jednako
udaljene od toaka C i D?
56. Koliko trebaju biti udaljena sredita dviju
krunica s polumjerima 3 cm i 2.5 cm da bi se
te krunice dodirivale? Koliko rjeenja ima taj
zadatak? Objasni.
57. Nacrtaj u biljenicu etiri nekolinearne toke.
Koliko razliitih krunica se moe nacrtati, a da
prolaze kroz tri od zadanih toaka?
58. Nacrtaj u biljenicu tri nekolinearne toke A, B
i C. Konstruiraj krunicu koja njima prolazi. to
su duine za tu krunicu?
59. Koliko trebaju biti udaljena sredita dviju
krunica s polumjerima 4 cm i 3 cm da bi se te
krunice sjekle? Koliko rjeenja ima taj zadatak?
Objasni.
60. Konstruiraj krunicu k(S, 35 mm). Istakni na
njoj toku P te toku R izvan nje. Konstruiraj
krunicu sa sreditem u toki R koja krunicu k
dodiruje u toki P.
63
Krunica i krug
7.2. Sredinji i obodni kut

Kutovi
Pogledaj kutove na slici.
B Koji je od prikazanih kutova najvei, a koji najmanji?
Nacrtajmo krunicu i na njoj toke A i B. Prisjetimo se, kruni luk je dio krunice
omeen s dvije toke na krunici.
manji kruni luk AB

vei kruni luk AB
Primijetimo da toke A i B sa slike na krunici odreuju dva kruna luka, koja su

ovdje istaknuta razliitim bojama. Obino se oznakom AB tada oznaava manji
od dvaju dobivenih krunih lukova.
Spojimo zatim krajnje toke krunog luka sa sreditem
krunice. Tako emo dobiti polumjere SA i SB .

sredinji kut
Kut
ASB naziva se sredinji kut krunice, jer mu je vrh u
njezinom sreditu.
Sredinji kut krunice je kut iji se vrh nalazi u sreditu
te krunice.
Primjer 1. Sredinji kut
Rjeenje:
Na slici su nacrtani kruni lukovi zadanih
Nacrtajmo pripadne sredinje kutove:
krunica. Svakom krunom luku CD
a)
a)
nacrtaj
pripadajui sredinji kut i izmjeri mu veliinu:

a)
b)
S S
c)
a) a) a)C C C
b) b) b)
DD D C C C
S S
c) c) c)
DD D
S
S S
b)
b)
C
c)
c)
C
D
C C C
DD D
Njihove veliine su: a) 45; b) 154; c) 334.
64
Krunica i krug
Z a d a c i
1. Na slici su nacrtani kruni lukovi zadanih
krunica.
tetiva duga:
a) 3 mm; b) 1 cm; c) 1.5 cm; d) 25 mm.
a)
a)
b)
b)
d)
d)
c)
c)
6. Konstruiraj krunicu k(T, 2.5 cm) i jednu

njezinu tetivu duljine 2.5 cm. Kolika je veliina
pripadnoga sredinjega kuta?
7. Nacrtaj krunicu k(V, 1 cm) i na njoj istakni
toke A, B i C.
a) Svakom krunom luku nacrtaj pripadajui

sredinji kut;
b) Izmjeri veliinu svakoga sredinjeg kuta.
2. Nacrtaj krunicu te na njoj kruni luk AB .
Izmjeri veliinu pripadnoga sredinjeg kuta.
a) Izmjeri veliine sredinjih kutova

i
CVA;
sredinja kuta.
8. Pogledaj sliku:
veliinu:
Izmjeri veliinu kuta koji
a) 75; b) 14; c) 60; d) 180; e) 288.
pripada krunom luku:
dvije toke. Pripadajui kruni luk odnosi se na

manji od dva kruna luka to ih odreuju dvije
toke. Kolika je veliina sredinjega kuta koji
pripada nacrtanom krunom luku?
5. Konstruiraj krunicu k(D, 13 mm) i njezinu tetivu
MP . Izmjeri veliinu sredinjega kuta ako je
BVC
b) Bez raunanja odgovori koliki je zbroj ova tri
3. Nacrtaj sredinji kut neke krunice koji ima
4. Nacrtaj krunicu polumjera 2 cm i na njoj istakni
AVB,
L
S
a) LN ; b) MN ; c) KM ;
d) KL ; e) LM .
9. Nacrtaj krunicu i na njoj istakni toke A, B, C,

D i E. Izmjeri veliinu kuta koji pripada krunom
luku:
a) AC ; b) BE ; c) CD ; d) DA ; e) DB .
Primjer 2. Obodni kut
Rjeenje:
Pogledaj ova dva kuta. Jedan je oznaen crve
a) Vrh crvenoga kuta nalazi se u sreditu zadane
nom, a drugi plavom bojom.
krunice;
b) Sredinji se kut nalazi na prvoj slici (kut

oznaen crvenom bojom);
c) Znamo da je sredinji kut dobio ime po tome
to mu se vrh nalazi u sreditu krunice. Stoga
pokuajmo pronai vezu, kako bi se mogao

zvati kut kojem je vrh na krunici. Svaki ueniki
a) Gdje se nalazi vrh crvenog kuta, a gdje vrh

plavog kuta?
b) Koji od njih je sredinji kut?
pokuaj s dobrim obrazloenjem dobrodoao

je, a ovdje emo navesti pravo ime ovakva kuta.
Kut iji kraci sijeku krunicu, a vrh
mu se nalazi na toj krunici zove se
obodni kut.
obodni kut
c) to misli, kako bi se mogao zvati plavi kut?

Obrazloi svoj prijedlog.
Obodni kut krunice je kut iji kraci sijeku

krunicu, a vrh mu se nalazi na toj krunici.
65
Krunica i krug
OBOD JE LINIJA KOJA
SE NALAZI NA SAMOM KRAJU
KRUGA. OBOD KRUGA JE
NJEGOVA KRUNICA.
UITELJICE, TO
JE TO OBOD?
A
OVO JE OBOD
MOGA EIRA!
Z a d a c i
1
10. Na kojoj se slici nalaze obodni kutovi:

1
a) 5 a)
b)
b)
6
12. Nacrtaj k(S, 2 cm). Nacrtaj jedan njezin obodni
kut od 42.
11. Nacrtaj ovakve slike, pa crvenom bojom oznai

sredinje, a plavom obodne kutove:
13. Nacrtaj k(A, 2.2 cm). Nacrtaj jedan njezin

obodni kut od 87.
14. Nacrtaj k(S, 2 cm). Nacrtaj jedan njezin obodni
kut od 150.
Primjer 3. Obodni kutovi nad istim

krunim lukom
Rjeenje:
Na slici je nacrtan kruni luk
luku
jedan
80
zadane krunice.
sredinji kut jer postoji samo
a) Koliko sredinjih kutova

pripada krunom luku?
b) Koliko obodnih kutova pripada krunom
luku?
pripada
samo
jedno sredite svake krunice.

b) Kraci obodnoga kuta sijeku
zadanu krunicu, a vrh mu se nalazi na toj
krunici. Kako vrh moe biti bilo koja od toaka
krunice izvan zadanoga krunog luka, znai
c) Nacrtaj pet obodnih kutova koji pripadaju
da zadanom krunom luku pripada beskonano
zadanom krunom luku;
mnogo obodnih kutova.
d) Izmjeri veliinu svakoga nacrtanog obodnoga

kuta.
66
a) Svakom zadanom krunom
Svakom krunom luku pripada beskonano

mnogo obodnih kutova.
Krunica i krug
c)
Odaberimo
pet
U ovom sluaju iz udbenika svi obodni kutovi
toaka krunice koje
nad zadanim krunim lukom iznose 62.
nisu dio zadanoga

krunog luka i nacr
tajmo neke od obod
nih kutova:
Svi obodni kutovi
d) Izmjerimo li kuto
nad istim krunim
mjerom sve veliine
lukom jednakih su
obodnih kutova nad
veliina.
istim krunim lukom, primijetit emo da su svi
jednakih veliina.
Z a d a c i
15. Nacrtaj krunicu i na njoj odaberi jedan kruni
luk. Nacrtaj 10 pripadajuih obodnih kutova i
izmjeri im veliine.
18. Izmjeri sve obodne i sredinje kutove na

slikama:
a) a)
b)
b)
16. Nacrtaj k(A, 1 cm) i na njoj istakni kruni luk.

a) Koliko ima pripadajuih sredinjih kutova?
Obrazloi odgovor.
b) Koliko ima pripadajuih obodnih kutova?
Obrazloi odgovor.
a) ___________________________ krunice je kut iji se vrh
nalazi u sreditu te krunice.
b) Nad istim krunim lukom ima ________________________
obodnih kutova.
c) ___________________________ krunice je kut iji kraci
sijeku krunicu, a vrh mu se nalazi na toj
krunici.

a) Svakom krunom luku pripada jedan _____________
__________ kut;
b) Svakom krunom luku pripada beskonano
mnogo _______________________ kutova.
20. Nacrtaj k(S, 3 cm) i njezinu tetivu duljine 5 cm.
a) Nacrtaj sredinji kut koji pripada toj tetivi;
b) Istakni 10 obodnih kutova koji pripadaju toj
d) Na slici je nacrtan _______________________ kut.
tetivi.
21. Nacrtaj k(F, 2.5 cm) i njezinu tetivu duljine 2 cm.
tetivi.
e) Na slici je nacrtan _______________________ kut.
67

Krunica i krug
Vjeb lica
a
1. to je:

a) krunica; b) krug;
c) kruni vijenac;
d) polumjer; e) promjer;
f) tetiva;
g) kruni luk; h) kruni isjeak; i) kruni odsjeak;
j) polukrug; k) polukrunica?
2. a) Konstruiraj krunicu kojoj je polumjer 2.7 cm;

b) Konstruiraj krunicu kojoj je promjer 3.4 cm.
3. a) Konstruiraj krunicu kojoj je polumjer 3.5 cm;
12. Zadana je krunica promjera 28 mm. Bez crtanja

odgovori koje tetive je mogue konstruirati za tu
krunicu ako je duljina tetiva:

a) 1 cm; b) 2.3 cm; c) 0.003 cm; d) 47 cm;
e) 2 cm; f) 13 mm; g) 2.45 cm.
4. a) Konstruiraj krunicu kojoj je polumjer 6 cm;
13. Nacrtaj duinu duljine 3.4 cm. Konstruiraj

krunicu kojoj je ta duina tetiva. Koliko takvih
krunica ima?
14. Nacrtaj duinu

5. to su to koncentrine krunice? Nacrtaj tri

koncentrine krunice s promjerima 3.5 cm, 5.2
cm i 7.3 cm.
6. Nacrtaj krunice k(A, 2.4 cm) i k(C, 2 cm) tako da
se one:

a) sijeku; b) dodiruju; c) niti sijeku niti dodiruju.
7. Nacrtaj krunice k(S, 5.1 cm) i k(T, 2.8 cm) tako da

se dodiruju u toki A:

a) izvana;
b) iznutra.
8. Nacrtaj jednu krunicu promjera 4.6 cm i jednu

krunicu polumjera 3 cm koje se sijeku.
9. Nacrtaj duinu LM = 6 cm. Nacrtaj krunicu sa
sreditem u toki M promjera 7.2 mm. Koliki treba
biti polumjer druge krunice sa sreditem u L tako
da te dvije krunice:

a) se dodiruju; b) nemaju zajednikih toaka;
c) se sijeku?
10. Konstruiraj krunicu k(S, 2.7 cm) i njenu tetivu

duljine:

68
11. Konstruiraj krunicu k(A, 3.2 cm). Je li mogue

konstruirati njenu tetivu duljine 7 cm? Objasni
svoj odgovor.
a) 1 cm; b) 2 cm; c) 3 cm; d) 4 cm; e) 5 cm.
AB
=2.8 cm. Konstruiraj tri
krunice kojima je duina
AB
tetiva.
15. U koordinatnom sustavu u ravnini nacrtaj toke

A(-3, 5), B(3, 5) i C(5, 4). Jesu li to kolinearne
toke?
16. U koordinatnoj ravnini nacrtaj toke A(3, 3) i
C(3, 6). Nai toku B koja lei na istom pravcu
kao toke A i C.
17. U koordinatnoj ravnini nacrtaj toke A(2, 4) i
C(3, 4). Nai toku B koja lei na istom pravcu
kao toke A i C.
18. Nacrtaj tri nekolinearne toke i konstruiraj
krunicu koja prolazi tim tokama.
19. Nacrtaj trokut ABC i konstruiraj mu opisanu
krunicu.
20. Nacrtaj pravokutan trokut ABC i konstruiraj mu
opisanu krunicu.
21. Nacrtaj trokut ABC i konstruiraj mu upisanu
krunicu.
22. Nacrtaj pravokutan trokut ABC i konstruiraj mu
upisanu krunicu.
Krunica i krug
7.3. Pouak o sredinjem i obodnom kutu

Sredinji i obodni kut
Zadane su dvije krunice i na svakoj je istaknut jedan kruni luk.
Na svakoj slici nacrtaj pripadni sredinji kut i nekoliko obodnih
kutova. Izmjeri im veliine.
U prolom poglavlju nauili smo to je sredinji, a to obodni kut.
Takoer, zakljuili smo da nad istim krunim lukom postoji samo jedan sredinji,
a beskonano mnogo obodnih kutova ija je veliina jednaka. Ve iz uvodnog
primjera moemo naslutiti da postoji veza izmeu veliina sredinjeg i obodnog
kuta nad istim krunim lukom. U sljedeim emo primjerima pokazati tu vezu.
Primjer 1. Pouak o sredinjem i

obodnom kutu
Nacrtamo li i sami jo neke primjere, zakljuit

emo da je sredinji kut veliinom dvostruko
Nacrtaj krunicu sa sreditem S i njezin sredinji

kut
ASB veliine 80.
vei
od
pripadnog
obodnoga
nja naziva se Poukom o sredi
a) Nacrtaj nekoliko pripadajuih obodnih ku
Pouak o
kuta. Ta vana matematika tvrd

njem i obodnom kutu.
sredinjem i
obodnom kutu
tova;
Pouak o sredinjem i obodnom kutu:
b) Kolike su veliine tih obodnih kutova?
Rjeenje:
Nacrtajmo krunicu i zadani
sredinji kut veliine 80.
Ako se sredinji i obod

ni kut nalaze nad istim
80
krunim lukom, onda je

sredinji kut dvostruko
vei od obodnog kuta.
a) U prethodnom primjeru smo vidjeli da su svi

obodni kutovi nad istim krunim lukom jedna
kih veliina. Zato nam je dovoljno izmjeriti veli
inu samo jednog od obodnih kutova. Tona ve
Pogledajmo jo jednom sliku sredinjeg i obod

noga kuta.
180-
liina jednog izmjerenog obodnog kuta je 40

2
Pogledajmo veliine jo nekih sredinjih i obod
nih kutova:
pa svaki nacrtani obodni kut ima veliinu 40.
Tada nad istom tetivom postoji jo jedan kut,

70
136
35
68
22
238
11
ovdje oznaen crvenom bojom. Njegova veliina

iznosi 180 a.
119
69
Krunica i krug
Dokaz Pouka o sredinjem i obodnom kutu:
Nacrtajmo promjer koji prolazi tokama V i S. Trokuti ASV
Zadan je sredinji kut i pripadni obodni kut kao na
i SBV su jednakokrani, pa su im i kutovi uz osnovicu
slici.
b1
Sada raunamo:
Isto tako je kut 2 vanjski kut trokuta SBV, pa je 2 = 22.
b1 b
Kut 1 je vanjski kut trokuta ASV, pa je 1 = 1 + 1 = 21.
b1 b
= 1 + 2 = 21 + 22 = 2(1 + 2) = 2.
1 b
2 2
jednakih veliina.
Dokazali smo da je = 2. Slino se dokazuje i sluaj kada
je sredite S izvan obodnog kuta.
Z a d a c i
1. Matematiki diktat:
6. Nacrtaj krunicu, sredinji i nekoliko obodnih
a) Konstruiraj k(S, 15 mm);
b) Istakni toke C i D na krunici;
c) Nacrtaj pripadajui sredinji kut;
d) Izmjeri veliinu sredinjega kuta;
e) Nacrtaj nekoliko pripadnih obodnih kutova;
f) Kolika je njihova veliina?
8. Na svakoj je slici nacrtan kruni luk. Nacrtaj

ovakve slike pa na njima docrtaj pripadne
sredinje i nekoliko obodnih kutova te im
izraunaj veliine:
kutova ako je veliina sredinjega kuta:
kutova ako je veliina obodnoga kuta:
2. Koliki je pripadni obodni kut ako je sredinji:

a) 148; b) 300; c) 50; d) 25; e) 180.
3. Koliki je pripadni sredinji kut ako je obodni:

a) 48; b) 100; c) 200; d) 55; e) 181.
a) 12; b) 4; c) 150; d) 22.5; e) 90.
a) 48; b) 100; c) 20; d) 55; e) 90.
a)a)
b)
b)
c) c)
d)d)
4. Bez mjerenja izraunaj veliinu kuta a na slikama:

a)
b)
d)
120
44

c)
90
82
9. Odredi veliinu kuta a na svakoj slici:

a)
Bojom istakni pripadni kruni luk.

b)
30
c)
100
46
62
100
148
52
102
d)
e)
f)
d)
5. Izraunaj veliinu kuta a na slikama:

a)
c)
b)
30
h)
g)
118
116
46
70
Primjer 2. Talesov pouak
Rjeenje:
a) Nacrtaj krunicu i njezin sredinji kut koji
a) Nacrtajmo krunicu i isprueni kut
iznosi 180;
kao sredinji. Primijetimo da je na ovaj
b) Nacrtaj jedan pripadajui obodni kut;
nain istaknut promjer krunice.
c) Dopuni reenicu:
b) Nacrtajmo jedan pripadajui obodni
Ako sredinji kut iznosi 180, onda je njegov
kut. Po Pouku o sredinjem i obodnom kutu
pripadajui obodni kut ___________________ kut.
znamo da taj obodni kut ima veliinu 90;
promjer
S
Krunica i krug
c) Sada nije teko dopuniti reenicu:
OBODNI
KUT NAD PROMJEROM
JE PRAVI KUT1
Ako sredinji kut iznosi 180, onda je njegov

pripadajui obodni kut pravi kut.
Ovaj specijalni sluaj Pouka o sredinjem i
obodnom kutu, kada sredinji kut iznosi 180,
naziva se Talesovim poukom. Ako je sredinji
kut isprueni kut, onda njegovi kraci u krugu
ine promjer.
Talesov
pouak
Talesov
pouak:Svaki
obodni kut nad
promjer promjer
promjerom kru
nice pravi je kut.
Primjer 3. Konstrukcija
pravokutnog trokuta pomou
Talesovog pouka
Sada iskoristimo podatak da je jedna od kateta

duga 3.5 cm. U estar uzmimo veliinu 3.5 cm i
povucimo kruni luk iz jedne krajnje toke
hipotenuze (primjerice, iz A). U presjeku luka i
Konstruiraj pravokutan trokut kojem je:
polukrunice dobit emo vrh C pravokutnoga
a) Hipotenuza duga 6 cm, a jedna kateta 3.5 cm;
trokuta.
b) Hipotenuza duga 5.5 cm, a jedan kut iznosi 60.
Rjeenje:
Iskoristimo
Talesov
pouak
za
rjeavanje
zadatka.
a) Nacrtamo li zadanu hipotenuzu, znamo da je
Zatim spojimo vrh C s vrhovima A i B. Tako
kut nasuprot nje pravi kut. Prema Talesovu
dobivamo pravokutan trokut ABC .
pouku
nad
tom
hipotenuzom
moemo
konstruirati polukrunicu kojoj je sredite u

polovitu hipotenuze.
b) Ovaj zadatak rjeava se slino kao i postupak

u zadatku a), samo to je zadan kut. Evo rje
enja:
1.Nacrtajmo hipotenuzu AB duljine 5.5 cm;
2.Konstruirajmo polovite hipotenuze pomou
simetrale duine;
1.
2.
71
Krunica i krug
3.Konstruirajmo polukrunicu promjera AB ;
4.Iz jedne od krajnjih toaka hipotenuze
(primjerice, iz A) konstruiramo kut od 60;
3.
4.
5.U presjeku kraka kuta i polukrunice dobit

emo vrh C pravokutnog trokuta.
6. Spojimo toke A i B sa C i trokut
konstruiran.
5.
ABC je
6.
Z a d a c i
10. Koliki je obodni kut nad promjerom krunice?
11. Konstruiraj k(G, 2 cm). Zatim nacrtaj nekoliko
njezinih obodnih kutova veliine 90.
12. Konstruiraj pravokutan trokut kojem je:
a) Hipotenuza duga 5 cm, a jedna kateta 3 cm;
b) Hipotenuza duga 6 cm, a jedan kut iznosi 30;
c) Hipotenuza duga 32 mm, a jedan kut iznosi 75;
d) Hipotenuza duga 6.2 cm, a jedna kateta 5 cm.
13. Konstruiraj pravokutan trokut ABC s
hipotenuzom AB = 3 cm kojem je:
a) AC = 1 cm; b) CB = 1.5 cm; c) CAB = 45;
d) ABC = 30.
Izraunaj opseg i povrinu toga trokuta.
14. Konstruiraj pravokutan trokut KMB s
hipotenuzom MB = 39 mm kojem je:
a) KB = 19 mm; b) MK = 31 mm;
c) KMB = 60; d) MBK = 15.
Izraunaj opseg i povrinu tog trokuta.
15. Sluei se Talesovim poukom konstruiraj
jednakokraan pravokutan trokut s
hipotenuzom TP = 49 mm.
hipotenuzom OP = 30 mm.
17. Konstruiraj pravokutan trokut s hipotenuzom
dugom 4 cm kojem je visina na hipotenuzu
duljine 1.5 cm.
18. Konstruiraj pravokutan trokut ABC s
hipotenuzom AB = 57 mm i visinom na
hipotenuzu CN = 1 cm.
kvadrat ABCD s dijagonalom AC = 40 mm.
72

kvadrat KLMN s dijagonalom KM = 5.7 cm.
21. Konstruiraj pravokutnik kojem je zadana jedna
stranica a i duljina dijagonale d:
a) a = 3.2 cm, d = 4 cm; b) a = 2 cm, d = 6.3 cm;
c) a = 3.5 cm, d = 7 cm; d) a = 5.1 cm, d = 5.8 cm.
22. Odredi kutove na slici:
a)
b)
c)
35
67
Tales
Tales je bio veliki grki
matematiar i filozof, roen
u 7. st. pr. Kr. u gradu Miletu
u Maloj Aziji (danas Turska).
Moemo rei da je on
postavio temelje matematici
jer je prvi zagovarao da se
matematike tvrdnje trebaju dokazivati (a ne
samo opaati). Evo nekih matematikih pouaka
za koje se smatra da ih je dokazao Tales:
- Dijametar dijeli krug na dva jednaka dijela.
- Kutovi uz bazu jednakokranoga trokuta
jednaki su.
- Kutovi izmeu dva pravca koji se sijeku
jednaki su (misli se na vrne kutove).
- Dva su trokuta sukladna ako imaju jednaka
dva kuta i jednu stranicu.
- Kut na polukrunici pravi je kut.
Posljednji pouak naziva se Talesovim poukom.
Krunica i krug
7.4. Meusobni poloaj pravca i krunice

Presjek pravca i krunice
Zamisli pravac i krunicu koji se sijeku. Napamet i bez crtanja dopuni:
a) Ako se pravac i krug sijeku, pravac dijeli krug na dva ______________________.
b) Ako se pravac i krunica sijeku, pravac dijeli krunicu na dva ______________________.
Primjer 1. Meusobni poloaj

pravca i krunice u ravnini
Nacrtaj pravac i krunicu. Koliko zajednikih
toaka mogu imati pravac i krunica? Nacrtaj
Sliku smo mogli nacrtati
tako da pravac i krunica ne

maju zajednikih toaka:
sva rjeenja.
Poloaj pravca i krunice u ravnini:
Rjeenje:
Rjeenje zadatka ovisi o poloaju pravca i
imaju dvije zajednike toke

(sijeku se)
krunice u ravnini koje smo nacrtali.

B
Pravac i krunica mogu se sjei.
imajujednuzajedniku
toku (dodiruju se)
A, B - sjecita pravca i krunice
s - sekanta
Njihov presjek bit e dvije toke koje se naziva

ju sjecitima. To su toke A i B sa slike, jer one
pripadaju i pravcu i krunici. Pravac koji sijee
nemaju zajednikih toaka
TANGIRATI ZNAI
DIRATI A DOLAZI IZ
LATINSKOG JEZIKA.
TO
TO ZNAI
TANGENTA?
krunicu naziva se sekantom.

Pravac i krunica mogu imati jednu zajedniku
toku.
D
D - diralite pravca i krunice

t - tangenta
Tada ne govorimo da se pravac i krunica sije

ku, nego da se dodiruju ili da tangiraju. Toka
u kojoj se dodiruju pravac i krunica naziva se
tangenta
diralitem. Pravac koji dodiruje kru

diralitem
nicu naziva se tangentom te kruni
ce.
73
Krunica i krug
Z a d a c i
1. U kojem poloaju mogu biti pravac i krunica u
ravnini?
e) Ako pravac i krunica imaju jednu zajedniku

toku, onda kaemo da se oni ____________________.
2. to je tangenta?
5. Na slici se nalaze
3. to je sekanta?
pravci i krunica
oznaeni raznim
bojama.
a) ____________________ je pravac koji dodiruje krunicu u

jednoj toki;
b) Ako pravac i krunica imaju ____ zajednike
sijeku krunicu, koji je
toke, onda kaemo da se oni sijeku.
dodiruju, a koji je ne
c) Sekanta je pravac koji ____________________ krunicu u
sijeku i ne dodiruju?
2 toke;

Koji od ovih pravaca
d) ____________________ je toka u kojoj se dodiruju

pravac i krunica;
6. Skiciraj pravac i krunicu tako da se oni:

a) sijeku; b) dodiruju; c) ne sijeku i ne dodiruju.
Primjer 2. Udaljenost pravca i

sredita krunice
T
Nacrtaj krunicu k(S, 19 mm). Zatim konstruiraj

pravac koji je od sredita krunice udaljen 2
cm. Sijee li taj pravac krunicu k?
Rjeenje:
Udaljenost od pravca do toke S je duljina
najkrae od svih spojnica toke S s tokama
pravca. Najkraa je ona duina koja je okomita
na zadani pravac i krajnja joj je toka S.
Budui da je polumjer krunice 1.9 cm, svaki pra

vac koji je od sredita udaljen za manje od 1.9 cm
sijee krunicu u dvije toke, a svaki pravac koji je
od sredita udaljen za vie od 1.9 cm nema s kru
nicom zajednikih toaka. Onaj pravac koji je od
krunice udaljen za tono 1.9 cm dodiruje kruni
S
p
cu u jednoj toki diralitu.

Oznaimo sa d udaljenost od pravca do
p
Sada rijeimo zadatak. Iz sredita krunice
Ako je r > d, tada e pravac sjei
povucimo neki polupravac i na njemu pronaimo
krunicu.
toku T koja je od sredita udaljena 2 cm. Ta

toka T nalazi se izvan zadanoga kruga jer je
polumjer 1.9 cm. Zato zakljuujemo da pravac
nee sjei krunicu niti e se dodirivati.
74
sredita zadane krunice polumjera r.
Ako je r = d, pravac
i krunica e se do
r
d
r
d
dirivati.
Konstruirajmo sada i pravac p koji je okomit na
Ako je r < d, pravac i krunica
polupravac i prolazi tokom T.
nee imati zajednikih toaka.
r
d
Krunica i krug
Z a d a c i
7. Nai udaljenost pravca i krunice na slici:
a)
b)
c)
a) 14 cm; b) 3.2 dm; c) 0.2 mm; d) 16 cm;
e) 32.2 cm.
10. Pravac je udaljen od sredita krunice za 7 cm.

Koliko on ima zajednikih toaka s krunicom
ako je polumjer krunice:
a) 3 cm; b) 2.2 cm; c) 0.7 dm; d) 7.2 cm; e) 6.9 cm.
8. Polumjer krunice je 1 cm. Koji od ovih pravaca
Nacrtaj te pravce i krunice.
sijee krunicu, a koji je dodiruje ako je pravac
11. Nacrtaj krunicu polumjera 2.5 cm i pravac koji
udaljen od sredita:
ju ne sijee i ne dodiruje. Kolika je udaljenost
a) 10 mm; b) 1.1 cm; c) 0.2 cm; d) 0.3 dm; e) 2.2 cm.
tog pravca i krunice?
12. Nacrtaj krunicu promjera 4 cm i pravac koji
9. Promjer krunice je 32 cm. Koji od ovih pravaca
s njom nema zajednikih toaka. Kolika je
udaljenost toga pravca i krunice?
udaljen od sredita:
Primjer 3. Konstrukcija tangente

iz toke na krunici
D
3. Iz diralita D kon
D
Nacrtaj krunicu k(S, 2.1 cm) i na njoj istakni
struiramo okomicu na
toku D. Konstruiraj tangentu krunice

iz toke D.
S
polupravac.
Rjeenje:
Iz prethodnoga primjera smo zakljuili: ako je
udaljenost pravca od sredita jednaka polumjeru

krunice, onda je taj pravac tangenta zadane
krunice. Stoga zakljuujemo da u ovom
D biti udaljen od sredita
D
zadatku pravac mora
krunice 2.1 cm.
S
t
4. Okomicu ozna
imo sa t jer je to
tangenta krunice u
1. Na krunici istakne
toki D.
mo diralite D.
S
Neka je zadana krunica i njena tangenta

t koja krunicu dodiruje u toki D. Polumjer
D
S
D koji spaja sredite kruni

ce s diralitem D okomit je
D
S
2. Iz sredita krunice
povuemo polupravac
kroz D.
na tangentu t.
SD t
D
S
75
Krunica i krug
Z a d a c i
13. Nacrtaj ovakve slike, pa skiciraj poloaj
tangenata iz ovih toaka:
a)
b)
c)
d)
18. Nacrtaj duinu LM = 6 cm. Nacrtaj pravac koji

prolazi tokom M i okomit je na duinu LM .
Koliki treba biti polumjer krunice sa sreditem
u L tako da pravac i krunica:
14. Konstruiraj krunicu polumjera 26 mm i istakni

jednu toku na krunici. Konstruiraj tangentu iz
te toke na krunicu.
a) dodiruju jedno drugo;
15. Konstruiraj krunicu, a zatim konstruiraj pet

njezinih tangenata.
19. Nacrtaj ovakav pravac t i toka S.
b) nemaju zajednikih toaka;

c) sijeku jedno drugo?
Pronai krunicu kojoj je
16. Nacrtaj ovakve slike, pa konstruiraj tangente iz

ovih toaka:
a)
b)
S sredite, takvu da joj je t
d)
c)
tangenta. Koliki je polumjer te
krunice?
20. Nacrtaj pravac p i toku A koja mu ne pripada.
Konstruiraj krunicu sa sreditem u A tako da:
a) p sijee krunicu;
17. Zadana je krunica:
b) p dodiruje krunicu;
Konstruiraj tri tangente ove

krunice. Koliko tangenata ima
ova krunica?
c) pravac i krunica nemaju zajednikih toaka.
Primjer 4. Konstrukcija tangente

iz toke izvan krunice
Zadana je krunica i
toka T izvan krunice.
Treba
nai
T
S
tangentu
krunice koja prolazi tokom T.

a) Skiciraj rjeenje;
b) Konstruiraj rjeenje.
Rjeenje:
U prethodnom primjeru trebalo je nai tangentu
iz toke koja se nalazi na krunici. No, ovdje
Primijetimo da iz toke T moemo povui dvije

tangente na krunicu. Jo uvijek ne znamo kako
to konstruirati pa nastavimo promatrati. Spojimo
toke S, T i D u trokut.
D
D
T
zadana toka T ne pripada krunici i nije mogue

konstruirati tangentu istim postupkom, ve
Znamo da je tangenta okomita na polumjer SD .
treba traiti drugi put do rjeenja. Zato prvo
To znai da je trokut
pogledajmo skicu:
pravokutan trokut s pravim
a) Primijetimo: kada bismo pronali diralite,

samo bismo provukli tangentu kroz T i diralite
i zadatak bi bio rijeen. Skicirajmo kako bi
trebalo izgledati rjeenje zadatka:
76
SDT
D
T
kutom u diralitu D. Prisjeti

mo se Talesova teorema i
zamislimo krunicu nad du
inom ST kao promjerom.
Krunica i krug
Iz skice zakljuujemo da se dvije krunice sijeku
u diralitima. Dakle, diralita emo dobiti kao
3. Konstruiramo kruni
presjek ovih dviju krunica. Tada samo provuemo
cu s promjerom ST .
tangentu kroz T i D i zadatak je rijeen.
Ovdje smo pokazali kako nam skica moe

pomoi da promatranjem (analizom skice)
doemo do rjeenja problema.
D1
b) Sada konstruirajmo tangente prema zaklju
4. Toke u kojima se sije
cima iz skice:
ku ove dvije krunice su

T
1. Nacrtamo duinu ST .
diralita D1 i D2.
D2
S
t1
D1
T
5. Povuemo tan
2. Konstruiramo polovi
gente t1 i t2 kroz
te duine ST . To e biti
diralita i toku T.
D2
sredite nove krunice.
t2
Z a d a c i
21. Skiciraj poloaj tangenata iz ovih toaka:
a)
a)
a)
b)
a)
b)
b) c)
a)
b)
c) d)
b)
c)
c)
d)
d)
c)
26. Na prvoj slici nalazi se skica reflektora koji baca

d)
d)
svjetlo, a crnom je bojom oznaena sjena stupa.

22. Konstruiraj krunicu polumjera 3.6 cm i

istakni jednu toku izvan krunice. Konstruiraj
stup
stup
reflektor
zid
tangente iz te toke na krunicu.
zid
Na drugoj slici utom bojom oznai osvijetljene,
23. Konstruiraj krunicu k(H, 2 cm) i istakni toku
a crnom dijelove prostorije u sjeni.
B koja je od sredita krunice udaljena 2.2 cm.
t1
Zatim konstruiraj tangente iz B na k.

24. Konstruiraj krunicu k(F, 2 cm) i istakni toku
27. Nacrtaj
R koja je od sredita krunice udaljena 4.2 cm.
i konstruiraj
a)
joj je S sredite,
b)
a t1 i t2
tangente iz ovih
toaka:
c)
d)
krunicu tako da
Zatim konstruiraj tangente iz R na k.

25. Skiciraj, a zatim
reflektor
tangente.
t2
a
28. Konstruiraj krunicu kojoj

su a i b tangente. Koliko
ima takvih krunica?
T
b
77
Krunica i krug
Vjeb lica
a

veliinu: a) 65; b) 25; c) 75; d) 100; e) 150.
2. Konstruiraj krunicu k(D, 28 mm) i njenu tetivu MP .
Izmjeri veliinu sredinjeg kuta ako je tetiva duga:
a) 22 mm; b) 1.5 cm; c) 3.6 cm; d) 44 mm.
21. Koristei Talesov pouak konstruiraj

jednakokraan pravokutan trokut s hipotenuzom
TP = 56 mm.
22. Koristei Talesov pouak konstruiraj jednakokraan
pravokutan trokut s hipotenuzom OP = 39 mm.
pravokutan trokut s hipotenuzom TP = 58 mm.
3. Nacrtaj k(S, 3 cm). Nacrtaj jedan njen obodni kut od 45.

pravokutan trokut s hipotenuzom OP = 44 mm.
4. Nacrtaj k(A, 3.5 cm). Nacrtaj jedan njen obodni kut

od 80.
25. Konstruiraj pravokutan trokut s hipotenuzom dugom

4.8 cm kojem je visina na hipotenuzu duljine 2 cm.
5. Nacrtaj k(S, 2.6 cm). Nacrtaj jedan njen obodni kut

od 140.
26. Konstruiraj pravokutan trokut ABC s hipotenuzom

AB =62 mm i visinom na hipotenuzu CN =3 cm.
6. Nacrtaj k(S, 3.7 cm) i njenu tetivu duljine 6 cm.

b) Istakni 10 obodnih kutova koji pripadaju toj tetivi.
27. Konstruiraj pravokutan trokut ABC s hipotenuzom

AB =46 mm i visinom na hipotenuzu CN = 2.8 cm.
7. Nacrtaj k(F, 4 cm) i njenu tetivu duljine 3.2 cm.

b) Istakni 10 obodnih kutova koji pripadaju toj tetivi.
a) 142; b) 312; c) 57; d) 27; e) 185.
a) 17; b) 7; c) 100; d) 44.25; e) 15.
28. Konstruiraj pravokutan trokut s hipotenuzom

dugom 6.1 cm kojem je visina na hipotenuzu
duljine 3.5 cm.
29. Koristei Talesov pouak konstruiraj kvadrat
ABCD s dijagonalom AC = 50 mm.
30. Koristei Talesov pouak konstruiraj kvadrat
KLMN s dijagonalom KM = 4.8 cm.

a) 25 45; b) 4536; c) 5466; d) 2543; e)
1756.
31. Konstruiraj pravokutnik kojem je zadana jedna

stranica a i duljina dijagonale d:
a) a = 4 cm, d = 5 cm; b) a = 3.4 cm, d = 5.3 cm;
c) a = 2.8 cm, d = 6.5 cm; d) a = 5 cm, d = 8 cm.

a) 44; b) 2415; c) 130; d) 2222; e) 98.
32. Odredi kutove sa slike:

a)

a) 1255; b) 7411; c) 15.6; d) 2218; e) 90.
a) 6445; b) 3054; c) 5012; d) 25; e) 80.5.
a) 77; b) 3545; c) 5010; d) 2247; e) 9823.
a) Hipotenuza duga 7 cm, a jedna kateta 3 cm;
b) Hipotenuza duga 8 cm, a jedan kut iznosi 60.

a) Hipotenuza duga 6 cm, a kateta b = 3.5 cm;
b) Hipotenuza duga 5.5 cm, a kut iznosi 75.
a) Hipotenuza duga 6.2 cm, a kateta a = 3.8 cm;
b) Hipotenuza duga 5.8 cm, a kut iznosi 40.
78
56
42
S
a)
30
b)
c)
Konstruiraj pravokutan trokut kojem je:

a) Hipotenuza duga 3.5 cm, a jedna kateta 3 cm;
a) Hipotenuza duga 5 cm, a kateta a = 4.2 cm;
b) Hipotenuza duga 6 cm, a kut iznosi 50.
b)

a) 120; b) 4312; c) 5044; d) 25.4; e) 180.
44

a)
b)
60

75
Krunica i krug
7.5. Opseg kruga

CD
to misli, je li opseg CDa vei ili manji od 40 cm?
Kako bismo to provjerili?
MATIJA, IZMERI
OPSEG OVOG
KRUGA.
Opseg mnogokuta bilo je lako izraunati jer

se njegov rub sastoji od duina koje moemo
mjeriti ravnalom. No krunica je krivulja i
njezinu duljinu ne moemo mjeriti ravnalom
na isti nain kao kod mnogokuta. Zato emo
koncem ili uetom opasati zadani kruni
HMM!?
predmet, a zatim izravnati konac i izmjeriti

duljinu ravnalom. Na taj nain moemo
eksperimentom odrediti priblinu duljinu
krunice. No nekada to nee biti mogue
izvesti (zbog prevelikog kruga ili zbog ne
OPSEG KRUGA NE
MOEMO IZMJERITI
RAVNALOM!
mogunosti opasivanja). U ovom poglavlju

nauit emo kako matematikim putem izra
unati duljinu krunice.
PA
KAKO EMO
ONDA???
Opseg kruga = duljina krunice!
Primjer 1. Broj
Rjeenje:
Izmjeri opseg i promjer ovih predmeta, prepii
Popunimo tablicu. Pogledamo li trei stupac
te popuni tablicu.
Predmet Opseg o
tablice, primijetit emo, bez obzira na to o
Kovanica
od 5 kn
CD
Limenka
Promjer
d
Kolinik
o:d
kakvu se krugu radi, da je kolinik opsega i

promjera kruga uvijek broj priblino jednak 3.
Kada bismo imali savreno tone instrumente i
kada bismo mjerili bez pogreke, u treem
bismo stupcu uvijek dobili jednak rezultat. To
znai da je kolinik opsega i dijametra kruga
uvijek isti broj. Taj broj oznaavamo grkim
Sat
slovom (itamo: pi) i on priblino
Olovka
iznosi 3.14.
Poklopac
to primjeuje?
3.14
Zakljuujemo da je o : d = , pri emu

je o opseg, a d promjer (dijametar) kruga.
Iz te formule zakljuujemo da je o = d .
79
Krunica i krug
Kako je promjer jednak dvostrukom polumjeru,
umjesto d moemo umetnuti 2 r. Stoga formula
za opseg kruga iznosi o = 2 r .
Broj pi zaokruen na 500 decimala:

3.1415926535897932384626433832795028
841971693993751058209749445923078164
062862089986280348253421170679821480
opseg kruga
Formula za opseg kruga s
865132823066470938446095505822317253
polumjerom r:
594081284811174502841027019385211055
o = 2r
596446229489549303819644288109756659
33446128475648233786783165271201909
145648566923460348610454326648213393
Broj
Podijelimo li opseg i promjer bilo kojega
kruga, dobit emo broj . To je broj koji u
decimalnom prikazu ima beskonano mno
go decimala. Zato ga zaokruujemo na neki
broj decimala.
Broj zaokruen na 2 decimale: 3.14
607260249141273724587006606315588174
881520920962829254091715364367892590
3600113305305488204665213841469
51941511609433057270365
759591953092186117381
93261179310511854807
4462379962749567351
Broj zaokruen na 5 decimala: 3.14159
8857527248912279381
Nizozemski matematiar Ludolph van Ceulen
830119491
je u 16. st. izraunao na 32 decimale i

njemu u ast se naziva Ludolphovim
brojem. Danas najmodernija raunala mogu
prikazati na vie od 200 milijardi decimala.
JA U
IPAK PAMTITI SAMO
NA DVIJE DECIMALE,
=3.14
Prilikom raunanja obino zaokruujemo

na dvije decimale 3.14.
Z a d a c i
1. Pronai desetak predmeta krunog oblika
2. Prepii, pa dopuni
(narukvica, prsten, limenka, aa, boca, olovka,
reenice:
kovanica, ep, poklopac, sat...);
a) Broj _____ priblino je jednak 3.14;
a) Svakom predmetu izmjeri opseg tako da
b) Broj prikazan na etiri decimale iznosi _______;
ga opae koncem, a zatim konac izravna i

izmjeri ravnalom ili metrom;
b) Pomou ravnala to tonije pokuaj izmjeriti
promjer svakog kruga;
c) Uvjeri se dijeljenjem da je kolinik opsega
i promjera svakog kruga iz zadatka priblino
jednak 3.14.
c) Opseg kruga jednak je duljini pripadne ___________

________;
d) Formula za opseg kruga je ____________________.
3. U svakoj reenici pronai pogreku. Kako glase
tone reenice?
a) Kolinik opsega i polumjera kruga jednak je ;
b) = 3.14;
c) o = 2d ;
d) Broj prikazan na pet decimala iznosi 3.14519.
80
Krunica i krug
Primjer 2. Izraunavanje opsega kruga
Izraunaj opseg kruga kojem je polumjer 3.6 dm.
Rjeenje:
JER JE
PRVO SLOVO GRKE RIJEI
PERIMETRON TO ZNAI OPSEG. I KOD NAS
SE ZA OPSEG JO KAE I PERIMETAR
UITELJICE, ZATO
SE TAJ BROJ OZNAAVA
BA GRKIM SLOVOM ?
Podatak da je r = 3.6 dm uvrstimo u formulu za opseg

kruga o = 2r. Stoga je opseg kruga:
o = 2 3.6 = 7.2 dm.
MII SE IZ M OG
PERIMETRA !
To je tona vrijednost traenog opsega i izraava se s

brojem u rezultatu. Ako elimo vidjeti kolika je to
priblina duljina, zaokruimo i izraunamo. Primjerice,
ako zaokruimo na dvije decimale, opseg je
o 7.2 3.14 = 22.608 dm 22.61 dm.
Tona
vrijednost:
o = 2r
o = 7.2 dm
Priblina
vrijednost:
o 2r 3.14
o 22.61 dm
A KOLIKI
JE ?!
Z a d a c i
4. Napamet izraunaj toan opseg kruga kojem je
9. Elisa vjetroelektrane na otoku
polumjer:
Pagu ima promjer 52m. Koliki
a) 3 cm; b) 1 cm; c) 13 m; d) 0.5 km; e) 0.25 mm.
je opseg kruga kojeg ini
5. Izraunaj opseg kruga (tono i priblino) kojem je
jednog okreta?
polumjer jednak:
a) 2 cm; b) 3.3 mm; c) 0.12 cm; d) 16 m;
e) 0.002 dm.
6. Izraunaj opseg kruga (tono i priblino) kojem
je promjer jednak:
a) 12 dm; b) 6.3 cm; c) 2
e) 0.802 dm.
2
mm; d) 16.7 km;
5
7. Propeler helikoptera ima promjer 10 m. Koliki

put prijee toka na kraju propelera:
a) pri jednom punom okretu propelera;
b) pri 200 okreta propelera?
8. Promjer krila vjetrenjae je
21.65 m. Na sam rub jednoga
krila mlinar je objesio vreicu.
a) Koliki je put vreica prola
pri jednom okretu krila?
b) Vjetrenjaa je od ukljuenja
do iskljuenja napravila 313
okreta. Koliki je put pritom
prola vreica?
krajnja toka elise prilikom
10. Izraunaj promjer kruga kojem

je opseg:
a) 50.24 dm; b) 31.4 mm;
c) 28.26 cm;
d) 0.628 m;
e) 141.3 cm.
11. Izraunaj polumjer kruga kojem je opseg:
a) 113.04 mm; b) 12.56 cm; c) 43.96 dm;
d) 0.628 m; e) 188.4 cm.
12. Beni tri ukrug. Kada je proao cijeli krug
napravio je 45.216 m. Koliki su polumjer i
promjer toga kruga?
13. Opseg Zemlje na ekvatoru je priblino 40 000km.
Koliki je polumjer Zemlje na ekvatoru?
14. Luka je hodao po snijegu i svojim tragovima
napravio velik krug. Otisak njegova stopala u
snijegu dugaak je 26 cm. Da bi napravio itav
krug trebalo bi 100 njegovih otisaka. Koliki je
promjer toga kruga?
81
Krunica i krug
15. Uzmi loptu (nogometnu, rukometnu, tenisku,
za golf itd.) i izmjeri joj najvei opseg. Zatim
izraunaj pripadajui polumjer svake lopte.
23. Izraunaj opsege ovih likova:
a)
a)
b)b)
16. Promjer kotaa automobila je 15 ina

(1 in = 2.54 cm).
a) Koliki je opseg kotaa?
b) Koliki put prijee automobil kada kotai
naprave jedan puni okret?
kada automobil
a) c) Koliko se puta kotai okrenu b)
prijee 5 km?
17. Promjer kotaa bicikla je 50 cm.
c)
c)
a) Koliki put prijee bicikl kada kotai naprave

jedan puni okret?
b) Koliko se puta kotai okrenu kada bicikl
prijee 2 km?
18. Promjer kotaa bicikla je 50 cm. Koliki put
prijee bicikl kada se kota okrene 200 puta?
19. Vei kota starog bicikla
24. Fontana u parku ima kruni oblik dijametra

14 m. Oko nje vrtlar eli posaditi cvijee tako da
iz 19. stoljea ima
svaki cvijetak bude udaljen od susjednog 0.5 m.
promjer 1.5 m.
Koliko komada cvijea e mu trebati?
a) Koliki put prijee
25. Polumjer Zemlje na ekvatoru je 6378 km.
biciklist kada se kota
a) Opaemo li Zemlju konopcem po ekvatoru,
okrene 10 puta?
koliko dug konopac e nam trebati?
b) Koliko se puta za to
b) Produljimo konopac iz zadatka a) za 10 m. Za
vrijeme okrene manji
koliko e se sada konopac uzdignuti iznad tla
kota kojem je promjer 30 cm?
ako ga ravnomjerno podignemo svugdje iznad
20. Ue je dugo 3 m. Moe li se njime opasati
ekvatora?
kruna kula promjera 2 m?

21. Ravnalo je dugo 16 cm. Kada bismo ga mogli
savinuti ukrug tako da mu se rubovi spoje,
koliki bi bio promjer toga kruga?
22. Izmjeri i izraunaj: kolike su duljine krivulja na
slici:
a)
b)
82
TAKO MLAD A
VE ZNA
MATEMATIKU!
c)
Krunica i krug
Primjer 3. Duljina krunog luka
Nacrtana je krunica polumjera
(duljina krunoga luka) : (duljina cijele krunice) =

(veliina sredinjega kuta a) : (veliina punoga kuta 360)
Ili, krae:
1 cm. Kolika je duljina krunog

luka oznaenoga crvenom bojom
na slici?
l : 2r = : 360
Rjeenje:
Znamo da je kruni luk dio krunice, no pitanje
je kako izraunati njegovu duljinu. Pogledamo
li ove slike, primijetit emo da je duljina krunog
luka proporcionalna veliini pripadnoga sredi
njega kuta:
= 90
= 180
= 45
l = 0.25 cm
l = 0.125 cm
l = 0.5 cm
= 270
l = 0.75 cm
Iz ovog razmjera dobivamo da je formula za

2r
, a skraivanjem
duljinu krunog luka l =
360
r
razlomka s 2 dobivamo l =
.
180
Formula za duljinu krunog luka l koji

pripada krunici polumjera r i koji ima
r
sredinji kut a: l =
180
Sada, kada znamo formulu, nije

teko rijeiti problem iz Primjera
Ako je sredinji kut dvostruko manji, i duljina
3. Samo treba kutomjerom izmjeriti
pripadnoga krunog luka biti e dvostruko
sredinji kut zadanoga krunog
manja. Ako je sredinji kut dvostruko vei, i
luka.
duljina pripadnog krunog luka e biti dvostruko
Sredinji kut iznosi a = 244, a polumjer
vea. Provjerite da ovaj odnos vrijedi i za druge

koeficijente proporcionalnosti. Tada zapisujemo
zadanoga kruga je 1 cm. Stoga je duljina

1 244
r
krunog luka: l =
=
4.26 cm.
180
razmjer:
180
Z a d a c i
26. Puni kut iznosi 360, to znai da cijeloj
krunici pripada sredinji kut od 360. Prepii,
pa dopuni reenice i skiciraj:
c) etvrtinu krunice; d) estinu krunice;

e) etiri petine krunice.
29. Opseg kruga iznosi 36 dm. Napamet izraunaj
a) Polukrunici pripada sredinji kut od _______.
duljinu krunog luka kojem pripada sredinji
b) etvrtini krunice pripada sredinji kut od _______.
kut od:
c) Desetini krunice pripada sredinji kut od _______.
a) 90; b) 180; c)60; d) 10.
d) Treini krunice pripada sredinji kut od _______.

e) estini krunice pripada sredinji kut od _______.
27. Prepii, pa popuni tablicu:
Sredinji
kut
60
Dio
krunice
1
krunice
6
72 10 45 20 40 180 90
28. Polumjer krunice je 5 cm. Izraunaj duljinu

ovog krunog luka koji iznosi:
30. Polumjer krunice iznosi 2.5 cm. Kolika je

duljina krunog luka kojem pripada sredinji
kut veliine:
a) 180; b) 90; c) 360; d) 45; e) 60.
Ovaj zadatak moe rijeiti na dva naina. Koja?
31. Polumjer krunice iznosi 4 cm. Izraunaj duljinu
krunog luka kojem pripada sredinji kut
veliine:
a) 60; b) 10; c) 25; d) 33.5; e) 229.
a) pola krunice; b) treinu krunice;
83
Krunica i krug
32. Izraunaj duljinu krunog luka na slici:
a)
b)
70
a) l = 2.44 cm, = 70; b) l = 5.4 dm, , = 30;
c)
31
34. Koliki je polumjer krunice ako je zadano:
163
c) l = 3.8 cm, = 221.

a) l = 5 cm, = 90; b) l = 12 dm, , = 30;
c) l = 0.25 cm, = 45.
d)
e)
221
d)
36. Koliki je sredinji kut koji pripada krunom luku

ako je zadano:
105
347
a) l = 3.14 mm, r = 1 mm;

b) l = 15.7 cm, d = 10 cm;
c) l = 4 m, r = 6 m.
37. Ulica iroka 6 m ima zavoj udesno pod
33. Opseg kruga iznosi 37.68 cm. Izraunaj duljinu
sredinjim kutom od 75. Izraunaj koliki put
trka moe utedjeti ako tri unutranjom
veliine:
stranom ulice. Vanjski polumjer zavoja je 150m.
a) 10; b) 110; c) 97; d) 1; e) 274
7.6. Povrina kruga

Kvadrat i krug
Od ueta dugog 1 m naini krug, zatim kvadrat. to misli, koji lik ima veu
povrinu, krug ili kvadrat? Mjerenjem utvrdi je li tvoja pretpostavka bila
istinita.
Dosad smo nauili mnoge formule za povrine geometrijskih likova, poput
kvadrata, pravokutnika, paralelograma i trokuta. Vrijeme je da nauimo jo jednu
vanu matematiku formulu: formulu za povrinu kruga. Pogledajmo kako
dolazimo do te formule i kako ona glasi.
Primjer 1.
Kako izraunati povrinu kruga?
Rjeenje:
Izraunaj povrinu kruga
drugog
na slici.
pomou kvadratne mree. Prekrijemo krug
Povrinu kruga, kao i povrinu bilo kojega

lika,
moemo
priblino
izraunati
mreom kvadrata s duljinom stranice primjerice

1 cm (to manje kvadrate odaberemo, rezultat
e biti toniji).
84
Krunica i krug
Tako dobivamo lik koji svojim oblikom podsjea
na paralelogram. Zapravo, to finije podjelimo
krug, to emo toniji rezultat dobiti.
Zamislimo li da je podjela tako gusta da je
polumjer kruga gotovo jednak visini kara
kteristinog trokuta v, povrinu ovog lika
moemo raunati pomou formule za povrinu
Krug prekriva etiri cijela kvadrata i ostatke
paralelograma:
kruga od kojih se mogu sloiti jo otprilike 4.5
P=av
kvadrata. Zakljuujemo da povrina kruga
P = r r
iznosi priblino 8.5 cm2.
povrina
kruga
P=rr
No, pokuajmo sada doi do tone formule za

povrinu kruga. Umjesto podjele na kvadratie,
Formula za povrinu kruga s polumjerom r:
podijelimo krug polumjerima na jednake krune
P=rr
isjeke to manje povrine. Sloimo ove krune

FORMULA ZA
PO VRINU KRUGA
r r k rae se
pie kao P = r2 I
ITAM O R NA KVADRAT
PI
isjeke na sljedei nain:
vv
v
vv
v
o o 2r
2r
= = = =
rr
2o 2 2r
22
= r
=
2
2
Primjer 2.
Izraunavanje povrine kruga
Izraunaj povrinu poprenoga presjeka cijevi
promjera 7.2 dm.
i izraava se brojem u rezultatu. Ako elimo

vidjeti kolika je to priblina povrina, zaokruimo
i izraunamo. Primjerice, ako zaokruimo
na dvije decimale, povrina je
P 12.96 3.14 = 40.6944 40.69 dm2.
Rjeenje:
Podatke iz ivota obino prikazujemo priblinim
Kako je promjer cijevi 7.2 dm, zakljuujemo da
vrijednostima,
je polumjer cijevi r = 3.6 dm. Podatak da je

r = 3.6 dm uvrstimo u formulu za povrinu
kruga P = r r . Stoga je povrina kruga
P = 3.6 3.6 = 12.96 dm2.
To je tona vrijednost traene mjere povrine
pa
je
povrina
presjeka zadane cijevi 49.69

Tona
vrijednost:
P=rr
P = 12.96 dm2
poprenoga
dm2.
Priblina
vrijednost:
P r r 3.14
P 40.69 dm2
85
Krunica i krug
Z a d a c i
a)
b)b)
1. Napamet izraunaj tonu povrinu kruga kojem

je polumjer:
1.4
a) 3 cm; b) 1 cm; c) 10 m; d) 0.5 km; e) 0.7 mm.
3. Izraunaj opseg i povrinu kruga (tono i

priblino) kojem je promjer jednak:
0.8
Sve zadane veliine iskazane su u centimetrima.
kazaljke?
velika kazaljka? Koji je to lik?
13. Vanjski popreni presjek cijevi ima promjer 7.2
dm. Cijev je debela 1 dm. Kolika je povrina
64
upljega dijela presjeka?
5. Kolika je povrina poprenoga presjeka cijevi

ako je njezin promjer:
a) 11 dm; b) 1.1 m; c) 0.13 cm; d) 140 mm.
14. Izraunaj povrinu jedne strane CDa.

15. Nacrtaj k(S, 3 cm).
6. Radiostanica alje valove koji se mogu uti

u krugu polumjera 25 km. Koliku povrinu
podruja pokrivaju valovi te radiostanice?
a) Toj krunici upii kvadrat;

b) Izraunaj opseg i povrinu kvadrata;
c) Kolika je povrina dijela kruga koji ne pripada
7. Opseg krunoga djejega bazena iznosi 60 cm.

Kolika je povrina dna bazena?
kvadratu?
16. Zadan je kvadrat i u njemu su upisani krugovi
8. Kolika e biti povrina poprenoga presjeka

balvana ako je njegov opseg:
a) 56.52 dm; b) 150.72 cm; c) 100.48 cm.
kao na slikama. Koliki postotak povrine

kvadrata ini povrina krugova na svakoj slici?
a)
9. Konstruiraj k(S, 1.5 cm).

a) Izraunaj opseg i povrinu pripadnoga kruga;
b) Konstruiraj k(S, 3 cm). Koliko je puta polumjer
ove krunice vei od polumjera poetne
krunice? Koliko joj je puta vei opseg? Koliko joj
je puta vea povrina?
10. Matematiki diktat:
Nacrtaj jedan krug, izmjeri mu polumjer r, pa
mu izraunaj opseg i povrinu;
Nacrtaj krug polumjera dvostruko veeg od r.
Izraunaj mu opseg i povrinu;
Nacrtaj krug polumjera trostruko veeg od r.
Izraunaj mu opseg i povrinu;
Nacrtaj krug polumjera dvostruko manjeg od r.
Izraunaj mu opseg i povrinu.
to primjeuje?
86
b)
c)
materijala viak koji preostaje nakon rezanja?

18. Maja je naslikala bojom krug promjera 7 cm.
Sada eli nacrtati pravokutnik otprilike jednake
povrine, s jednom stranicom dugom 5 cm.
Kolika bi otprilike trebala biti duljina druge
stranice pravokutnika?
0.9
0.6
17. Iz kvadrata zadanih u prethodnom zadatku

treba izrezati krugove. Koliki je postotak
b)
1.4
0.7
b) Kolika je povrina lika koju prelazi samo
4. Izraunaj duljinu polumjera kruga kojem je

povrina jednaka:
a) P = 36 cm2; b) P = 100 cm2;
9
c) P = 0.81 cm2; d) P =
cm2.
a)
0.2
a) Kolika je povrina kruga koju prelaze obje
e) 0.802 dm.
obojenog lika:
1.1
12. Velika kazaljka sata duga je 16 cm, a mala 10 cm.
7
a) 12 dm; b) 6.3 cm; c)
mm; d) 16.7 km;
10
11. Kolika je povrina
d) d)
0.9
0.6
2. Izraunaj povrinu kruga (tono i priblino)
kojem je polumjer jednak:
2
a) 2 cm; b) 3.3 mm; c) 0.12 cm; d) 2 m; e) 0.002dm.
c) c)
0.8
a) procijeni;
c)izraunaj.
b)
d)
19. Kvadrat i krug imaju jednake opsege. Imaju

1
1.1
li oni i jednake povrine? Poznat je polumjer
= 8 mm.
kruga r0.2
0.7
Krunica i krug
Primjer 3.
Povrina krunog isjeka
Iz ovog razmjera dobivamo da je formula za
.
povrinu krunog isjeka Pisjeka = r r
360
Nacrtan je krug polumjera 1 cm.

Kolika je povrina istaknutoga
Formula za povrinu krunog isjeka koji
krunog isjeka na slici?
pripada krugu polumjera r i koji ima sredinji
kut a: Pisjeka = r r
.
360
Rjeenje:
Znamo da je kruni isjeak dio kruga, no pitanje
je kako izraunati njegovu povrinu. Pogledamo
li ove slike, primijetit emo da je povrina
krunog isjeka proporcionalna veliini pripa
Sada, kada znamo formulu, nije teko rijeiti

problem iz Primjera 3. Samo treba kutomjerom
izmjeriti sredinji kut zadanoga krunog luka.
dnoga sredinjega kuta:

= 90
= 45
= 180
= 270
Sredinji kut iznosi a = 71, a polumjer zadanog

2 P=0.125
2
l = 0.25
cm
l = 0.125cm
cm2 P=0.5
l = 0.5
cm
P=0.25
cm
cm
2
l = 0.75
cm
P=0.75
cm
Ako je sredinji kut dvostruko manji, i povrina

pripadnoga krunog isjeka biti e dvostruko
kruga je 1 cm. Stoga je povrina krunog

isjeka
Pisjeka = rr
71
= 11
0.62 cm
cm22.
360
360
manja. Ako je sredinji kut dvostruko vei, i

povrina pripadnoga krunog isjeka biti e
Formulu za povrinu krunog isjeka moemo
dvostruko vea. Provjerite uz pomo programa
zapisati i ovako: Pisjeka =
za dinaminu geometriju da ovaj odnos vrijedi i

za druge koeficijente proporcionalnosti. Tada
zapisujemo razmjer:
(povrina krunog isjeka) : (povrina cijeloga kruga) =
U prolom smo poglavlju nauili da je duljina

krunog luka l =
Pisjeka : r r = : 360
r
. Izdvojimo li te elemente
180
iz formule za povrinu krunog isjeka, dobit emo:
(veliina sredinjega kuta a) : (veliina punoga kuta 360)
Ili, krae:
r 2 r r r l
=
=
360
2 180
2
r l
=
b) 2
c)
Pisjeka =
P
isje ka
a)
Pisje
ka
31
70
Z a d a c i
20. Polumjer krunice iznosi 4 cm. Izraunaj
povrinu krunog isjeka kojem pripada
sredinji kut veliine:
r 2
360
d)
e)
221
163
d)
f)
105
347
a) 60; b) 10; c) 25; d) 33.5; e) 229.

21. Izraunaj povrinu krunog isjeka sa slike ako
svi polumjeri iznose 1 cm:
a)
b)
31
70
d)
163

a) 180; b) 90; c) 360; d) 45; e) 60.
Ovaj zadatak moe rijeiti na dva naina. Koja?
e)
221
povrina krunog isjeka kojem pripada
c)
87
d)
105
347
Krunica i krug
23. Polumjer krunice je 4 cm. Izraunaj povrinu
Kvadratura kruga
krunog isjeka koji iznosi:

a) pola krunice;
b) treinu krunice;
c) etvrtinu krunice;
d) estinu krunice;
24. Povrina kruga iznosi 60 dm2. Napamet
izraunaj povrinu krunog isjeka kojem
pripada sredinji kut od:
Jedan od najveih matematikih problema u

povijesti bio je problem. tzv. kvadrature kruga
koji je postavljen prije otprilike 2000 godina:
a) 90; b) 180; c)60; d) 10.

25. Opseg kruga iznosi 37.68 cm. Izraunaj
Zadan je krug polumjera r. Ravnalom i estarom

treba konstruirati kvadrat ija je povrina
jednaka povrini zadanog kruga.

a) 10; b) 110; c) 97; d) 1; e) 274.
a)
26. Izmjeri potrebne veliine i izraunaj povrine

likova oznaenih bojom:
b)
a)
c)
b)
a)
c)
b)
Ovaj je problem stoljeima bio izazov

matematiarima koji su pokuavali konstruirati
taj kvadrat, ali tek je 1882. godine njemaki
matematiar Lindemann dokazao da je nemogue
konstruirati taj kvadrat jer je nemogue tono
konstruirati broj .
Kvadratura kruga i u svakodnevnom je govoru
postala simbol za bilo koji nerjeiv problem.
30. Izraunaj opseg i povrinu krunog isjeka ako je:
c)
c)
b)
a) r = 3 cm, = 45; b) r = 5 cm, = 60;
c) r = 2 cm, = 120; d) r = 4 cm, = 90;
e) r = 3.5 cm, = 40; f) r = 5.1 cm, = 50;
g) r = 12.8 cm, = 100; h) r = 1 cm, = 360.
31. Izraunaj povrinu krunog isjeka kojemu u

krugu opsega 47.1 cm odgovara kruni luk
duljine 3.932 cm.
27. Koliki je polumjer isjeka ako je zadano:
a) Pisjeka = 4 cm2, = 90;
b) Pisjeka = 3 dm2, = 30;
c) Pisjeka = 2 cm2, = 45.
28. Koliki je polumjer kruga ako je zadano:
a) Pisjeka = 18.84 cm2, = 60;
b) Pisjeka = 37.68 dm2, = 30;
c) Pisjeka = 9.42
cm2,
= 120.
29. Krug polumjera 36 m ima jednaku povrinu kao

i kruni isjeak polumjera 120 m. Izraunaj kut
krunog isjeka.
32. Koliki je opseg krunog isjeka odreenog

kutom = 45 u krugu povrine P = 4 dm?
34. Majina baka ima u vrtu krunu cvjetnu gredicu
na koju eli posaditi tulipane. Promjer gredice
je 3 m. Na 1 m2 sadi se 6 tulipana. Koliko je
tulipana potrebno za tu cvjetnu gredicu?
35. Lukin tata priprema novi travnjak u vrtu.
Travnjak je krunog oblika promjera 6 m. Na
travnjaku je potrebno posijati sjeme trava.
Koliko je sjemena potrebno za cijeli travnjak
ako se na 1 m2 stavlja 30 dag sjemena? Dok ne
izraste trava treba travnjak ograditi. Koliko ice
je potrebno?
88
Krunica i krug
Vjeb lica
8. Popuni tablicu:
Sredinji kut
Dio krunice
60
1
krunice
6
1. Izraunaj opseg kruga kojem je polumjer
36
jednak:

a) 4.3 cm; b) 3 dm; c) 0.2 m;
d) 16 cm; e) 8 dm.
20
25
2. Izraunaj opseg kruga kojem je promjer

jednak:

a) 12 cm; b) 6.4 cm; c)
d) 17 cm; e) 0.8 dm.
2
mm;
5
10
108
3. Izraunaj promjer kruga kojem je opseg:

a) 31.4 dm; b) 43.96 cm; c) 18 cm;
d) 24 m; e) 94.2 cm.
144
90
4. Izraunaj polumjer kruga kojem je opseg:

a) 15.7 m; b) 15 cm; c) 19.468 dm;
d) 22 m; e) 32.028 cm.
9. Polumjer krunice je 5.2 cm. Izraunaj

duljinu ovog krunog luka koji iznosi:
5. Promjer kotaa automobila je 48 cm.
a) Koliki je opseg kotaa?
b) Koliki put prijee automobil kada kotai
naprave jedan puni okret?
10. Opseg kruga iznosi 72 cm. Napamet
c) Koliko puta se kotai okrenu kada
izraunaj duljinu krunog luka kojem
automobil prijee 5 km?
pripada sredinji kut od:

prijee bicikl kada se kota okrene 300
a) 90; b) 180; c) 60; d) 10.
11. Polumjer krunice iznosi 3.4 cm. Kolika
puta?
je duljina krunog luka kojem pripada


prijee bicikl kada se kota okrene 350
a) 180; b) 90; c) 360; d) 22.5; e) 30.
puta?
Ovaj zadatak moe rijeiti na dva naina.

Koja?
89
Krunica i krug
12. Polumjer krunice iznosi 4.5 cm. Izraunaj
duljinu krunog luka kojem pripada
a) 65; b) 120; c) 24; d) 18; e) 270.
13. Opseg kruga iznosi 18 cm. Izraunaj
duljinu krunog luka kojem pripada
a) 20; b) 45; c) 80; d) 25; e) 60.
14. Koliki je polumjer krunice ako je zadano
(rjeenje zaokrui na 2 decimale ako
treba):
a) l = 2.79 cm, = 20;

b) l = 9.42 dm, = 60;

c) l = 9.77 cm, = 56.

a) l = 3 cm, = 60;

14
dm, , = 70;
9
5
c) l = cm, = 50.
3
b) l =
16. Koliki je sredinji kut koji pripada krunom

luku ako je zadano:
a) l =
2
cm, r = 2 cm;
3
b) l = 4.71 cm, d = 12 cm;
c) l = 12.56 m, r = 6 m.
17. Izraunaj povrinu kruga kojem je

polumjer jednak:

a) 2.4 cm; b) 35 mm; c) 1.3 dm;

d) 5.3 cm; e) 2 dm.
18. Izraunaj opseg i povrinu kruga kojem je

promjer jednak:

a) 18 dm; b) 42 cm; c)
d) 34 cm; e) 0.8 dm.
78
mm;
10

povrina jednaka:
a) P = 81 cm2; b) P = 121 cm2;

c) P = 0.64 cm2; d) P =
16
cm2.
25

povrina jednaka:
a) P = 200.96 cm2; b) P = 153.86 cm2;

c) P = 314 cm2.
21. Polumjer krunice iznosi 3 cm. Izraunaj
90

a) 90; b) 45; c) 80; d) 22.5; e) 300.

a) 180; b) 30; c) 60; d) 57; e) 64.
23. Polumjer krunice je 5 cm. Izraunaj

povrinu krunog isjeka koji iznosi:

24. Povrina kruga iznosi 25 dm2. Izraunaj
sredinji kut od:
a) 10; b) 36; c) 6; d) 120.
25. Povrina kruga iznosi 50.24 dm2. Izraunaj
sredinji kut od:
a) 20; b) 45; c) 60; d) 12.
a) 20; b) 120; c) 72; d) 100; e) 270.
27. Opseg kruga iznosi 10 cm. Izraunaj
a) 120; b) 12; c) 72; d) 140; e) 27.
28. Koliki je polumjer isjeka ako je zadano:
a) Pisjeka = 8 cm2, = 60;

b) Pisjeka =
16
dm2, = 30;
3
c) Pisjeka = 9 cm2, = 40.

29. Koliki je polumjer kruga ako je zadano:
a) Pisjeka = 25.12 cm2, = 80;

b) Pisjeka = 37.68 dm2, , = 120;

c) Pisjeka = 14.13cm2, , = 20.
30. Koliki je sredinji kut kruga kojem je:

a) Pisjeka = 9.8125 cm2, r = 5 cm;
b) Pisjeka =
c) Pisjeka = 42.39cm2, r = 9 cm;
d) Pisjeka = 2 dm2, r = 3 cm.
8
dm2, r = 4 cm;
15
Krunica i krug
7.7. Ponavljanje
13. U kojem poloaju mogu biti dvije krunice
1. Objasni to znai k(T, 3.5 mm).
u ravnini?
2. Zadana je k(A, 5 cm). Koliki joj je promjer?
14. Prepii, pa dopuni reenice: Pravac je odre
3. to je krunica?
en s ________________________ toke, a krunica je
4. to je krug?
5. to je polumjer krunice? Kako se jo naziva
polumjer?
6. to je promjer krunice? Kako se jo naziva
promjer?
7. Koja je veza izmeu polumjera i promjera
krunice?
odreena s ___________ _______________________ toke.

15. Koja je razlika izmeu sredinjeg i obod
nog kuta?
16. Kako glasi pouak o sredinjem i obodnom
kutu?
17. Ako je sredinji kut isprueni kut, onda
obodni iznosi ___________. Taj se pouak naziva
8. to je tetiva krunice?
9. Prepii, pa dopuni reenicu: Tetiva dijeli
krug na dva _______________________________________________.
10. to je kruni luk?
11. Koje likove koji su dijelovi krunice ili kru
ga poznaje?
a) Krunice koje imaju zajedniko sredite

nazivaju se ________________________________________;
18. Koji je meusobni poloaj pravca i krunice

u ravnini?

a) Pravac koji sijee krunicu se naziva

_____________________________;

________________________ ____________________________.
b) Kruni vijenac je dio ravnine izmeu dvi

ju ____________________________ krunica.
b) Pravac koji dodiruje krunicu se naziva

_____________________________.
20. Koliko iznosi broj zaokruen na dvije

decimale?
21. Kako glasi formula za opseg kruga?
22. Kako glasi formula za povrinu kruga?
Z a d a c i
z a
1. Nacrtaj k(V, 3.5 cm), istakni jedan njegov
3. Konstruiraj krunicu k(S, 3.2 cm).
promjer i bojom oznai polukrug, polukrunicu
a) Konstruiraj njezinu tetivu duljine 2 cm;
te jednu njegovu tetivu CD .
b) Zaokrui tetive koje nije mogue nacrtati
2. Nacrtaj krunice k(A, 2 cm) i k(B, 2.5 cm) tako da

se one:

a) sijeku; b) dodiruju; c) ne sijeku i ne dodiruju.
Koliko im moraju biti udaljena sredita tako da

se one ne sijeku i ne dodiruju?
zadanoj krunici.

Duljine tetiva su: 1 cm, 4 cm, 3.5 cm, 7 cm,

6 cm, 6.5 cm.
4. Nacrtaj krunicu k(B, 2 cm) i njezinu tetivu

duljine 2 cm. Konstruiraj simetralu te tetive.
91
Krunica i krug
5. Nacrtana je krunica bez sredita.
18. Konstruiraj k(S, 2.8 cm). Zatim nacrtaj nekoliko
Precrtaj, pa konstrukcijom pronai
njezinih obodnih kutova veliine 90.
sredite te krunice.
6. Nacrtaj trokut i konstruiraj mu opisanu krunicu.

to su stranice trokuta toj krunici?
7. Nacrtaj duinu AC =2.3 cm. Konstruiraj tri
a) Hipotenuza duga 7 cm, a jedna kateta 3.9 cm;
20. Zadan je pravokutan trokut ABC s
krunice kojima je duina AC tetiva.
hipotenuzom AB = 52 mm kojem je jedna

kateta duga 2 cm. Prvo konstruiraj taj trokut, a
zatim izraunaj njegov opseg i povrinu.
veliinu:

21. Koristei se Talesovim poukom konstruiraj
a) 72; b) 34; c) 120; d) 180; e) 238.
9. Konstruiraj krunicu k(S, 1.9 cm) i njezinu tetivu
hipotenuzom AB = 60 mm.
RT . Izmjeri veliinu sredinjega kuta ako je
22. Konstruiraj pravokutnik kojem je jedna stranica
tetiva duga:

duga 3.2 cm, a dijagonala 5 cm.
a) 16 mm; b) 3 cm; c) 3.8 cm; d) 5 mm.
10. Nacrtaj krunicu k(V, 2.5 cm) i na njoj istakni
23. Polumjer krunice je 2 cm. Koji od ovih pravaca
toke A, B i C.

a) Procijeni veliine sredinjih kutova AVB ,

BVC i CVA ;
udaljen od sredita:

a) 10 mm; b) 2.1 cm; c) 3.2 cm; d) 0.2 dm;
b) Izmjeri veliine sredinjih kutova AVB ,

BVC i CVA ;
e) 1.92 cm.
b) Bez raunanja odgovori koliki je zbroj ova tri
24. Konstruiraj krunicu polumjera 35 mm i istakni
sredinja kuta.
11. Nacrtaj k(S, 3.1 cm). Nacrtaj jedan njezin obodni

kut od 44.
te toke na krunicu.
25. Nacrtan je pravac t i toka S.
12. Nacrtaj k(R, 2.5 cm) i njezinu tetivu duljine
2.7cm.
S sredite, takvu da joj je t
tangenta. Koliki je polumjer te
krunice?
tetivi.
26. Precrtaj, pa konstruiraj krunicu polumjera
2.6 cm i istakni jednu toku izvan krunice.
Konstruiraj tangente iz te toke na krunicu.
a) 100; b) 200; c) 50; d) 28; e) 122.

27. Precrtaj, pa skiciraj, a zatim
a) 37; b) 4; c) 130; d) 20.5; e) 90.
i konstruiraj tangente iz ove
15. Izraunaj veliinu kuta na slikama:
96
23
toke:
28. Propeler helikoptera ima
174
118
promjer 9.2 m. Koliki put

prijee toka na kraju propelera:

29. a) Izraunaj promjer kruga kojem je opseg
kutova ako je veliina sredinjega kuta:

a) 18; b) 130.

kutova ako je veliina obodnoga kuta:

92
Pronai krunicu kojoj je
a) 13; b) 81.
50.24 cm;

b) Izraunaj polumjer kruga kojem je opseg

113.04 mm.

Krunica i krug
31. Ue je dugo 40 m. Moe li se njime opasati
34. Kolika je povrina poprenog presjeka cijevi ako
kruna kula promjera 18 m?
je njen promjer 16 cm?
32. Polumjer krunice iznosi 3 cm. Izraunaj duljinu
35. Kolika e biti povrina poprenog presjeka
balvana ako je njegov opseg 31.4 dm?
veliine:

a) 30; b) 70; c) 45.
33. Izraunaj opseg i povrinu kruga (tono i
priblino) kojem je promjer jednak:

a) 40 dm; b) 100 cm.
P r i m j e r a k
o g l e d n o g
1. Dopuni reenice:

a) 180; b) 90; c) 360; d) 45; e) 60.
t e s t a :
8. Propeler helikoptera ima promjer 20.6 m.

Koliki put prijee toka na kraju propelera:
a) Krunica je ________________________________________________
_____________________________________________________________________;
b) Veliina _________________________________________ je
dvostruko manja od veliine pripadnog
9. Promjer krune, cvjetne gredice je 8 m.
sredinjeg kuta nad istim krunim lukom;
Izraunaj koliko se tulipana moe posaditi
c) Tangenta krunice je ________________________________
na tu gredicu ako na 1 m2 stane 5 sadnica.
________________________________;
Uz rub gredice treba posaditi ukrasno zele

nilo - koliko je biljaka potrebno nabaviti ako
d) Najdulja tetiva krunice se naziva ___________
ih se na 1 m sade 4 biljke?
________________________.
2. Konstruiraj k(D, 2.5 cm) i pravac p koji je
njena sekanta.
3. Izraunaj opseg i povrinu kruga kojem je
polumjer dug 7.2 dm.
4. Nacrtaj krunicu promjera 4 cm i njen
sredinji kut veliine 68. Zatim nacrtaj tri
pripadajua obodna kuta. Kolike su njihove
veliine?
5. Nacrtaj krunicu i toku izvan krunice.
10. Nacrtaj neku krunicu i toku na njoj. Kon

struiraj tangentu krunice u toj toki.
11. Polumjer kruga iznosi 4.4 dm. Izraunaj
tono i priblino:

a) opseg tog kruga;
b) povrinu tog kruga;
c) duljinu krunog luka kojem pripada sre

dinji kut veliine 110.
12. U krunicu polumjera 15 cm upisan je pra

vilni mnogokut. Duljina krunog luka nad
Konstruiraj tangente iz te toke na
jednom njegovom stranicom je 7.85 cm.
krunicu.
Koliko vrhova ima taj mnogokut?

povrinu krunog isjeka i duljinu krunog
luka kojem pripada sredinji kut veliine
45.
13. Opseg kruga iznosi 14 m. Izraunaj nje

govu povrinu.
14. Povrina kruga je 16 dm2. Izraunaj nje
gov opseg.
7. Konstruiraj pravokutan trokut kojem je

hipotenuza duga 5.7 cm, a jedan kut iznosi
60.
93
AB
8. Sustav dviju linearnih

jednadbi s dvije nepoznanice
Vani pojmovi
sustav dviju
linearnih jednadbi
s dvije nepoznanice
rjeenje sustava.
metoda supstitucije
ili zamjene
metoda suprotnih
koeficijenata
Dio matematike koji se bavi izrazima koji sadre brojeve, nepoznanice i raunske
operacije naziva se algebrom.
U 17. i 18. stoljeu matematiari su se intenzivno bavili rjeavanjem raznih
jednadbi. Tada su uvedene i oznake koje upotrebljavamo i danas: <, >, , te
slova x, y i z za oznaavanje nepoznanica. Matematiari su razne probleme iz
svakodnevnog ivota zapisivali i obliku jednadbi i traili naine kako ih to jednostavnije rijeiti.
Engleski matematiar Isaac Newton (1643. - 1727.), vicarski matematiar Gabriel Cramer (1704. - 1752.) i njemaki matematiari Gottfried Wilhelm Leibniz
(1646. - 1716.) i Friedrich Carl Gauss (1777. - 1855.) znatno su pridonijeli
dananjim postupcima rjeavanja sustava linearnih jednadbi.
Neke njihove metode uspjeno su uklopljene u rad raznih matematikih programa, tako da mnoge vrste jednadbi moe rjeavati i raunalo.
Isaac Newton
Gabriel Cramer
Gottfried Wilhelm Leibniz
Carl Friedrich Gauss

- Kako izgleda linearna jednadba s dvije nepoznanice
- to je sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice
- Kako upotrijebiti metodu supstitucije da bi odredio rjeenje sustava
- Kako upotrijebiti metodu suprotnih koeficijenata da bi odredio rjeenje sustava
- Zapisati problemske zadatke u obliku linearnih jednadbi, a zatim ih rijeiti
94
Dvije linearne jednadbe s dvije nepoznanice

Brzinski zadaci za
ponavljanje:
1. Koji broj je za 5 vei od 10?
2. Koji broj je 5 puta vei od 10?
3. Koji broj je za 5 manji od 10?
4. Koji broj je 5 puta manji od 10?
5. Zbroj dvaju prirodnih brojeva je 20, a
njihova razlika 4. Koji su to brojevi?
6. Temperatura je ujutro bila 4C. Do podneva
je porasla za 7C. Kolika je temperatura bila
u podne?
7. Koliko je x ? 3x - 6 = 18
8. Koliko je x ? 25 - 4x = 10 + x
11. Rijei jednadbe:

a) 2x + 6 = 2;
b) 2x + 10 = 0;
c) 7x + 9 = 2;
d) 4x + 2 = 2;
e) 3x + 10 = 7;
f) 2x + 9 = 1;
g) 7x + 10 = 3;
h) 3x + 8 = 2;
i) 2x + 1 = 9;
j) 3x + 1 = 10;
k) 9x + 9 = 0;
l) 2x + 1 = 9;
m) 2x + 12 = 16; n) 3x + 7 = 7.
12. Rijei jednadbe:
a) 3x + 1 = 9 - 2x; b) 5x + 6 = 2 - 6x;
c) -7x + 4 = 5 + 7x; d) 8x + 5 = - 8x + 6;
e) 10x + 1 = 2 - 2x; f) 5x + 5 = 8 - 3x;
g) 8x + 2 + 7x = 8;
h) -7x - 6 = -10 + 5x;
i) 9 = - 4x + 7 - 7x;
j) 3x + 6 = 10 - 5x.
13. Rijei jednadbe:
9. Koji broj je 2.5 puta manji od broja 7.5?
a) 2(y + 10) - 3y = 10; b) 8(y + 3) - 10y = 6;
10. Zamisli jedan broj. Dodaj mu 15.
c) 3(y + 7) - 6y = 9;
Udvostrui rezultat. Od toga oduzmi

dvostruku vrijednost zamiljenog broja.
Sigurno si dobio 30. Objasni zato.
d) 6(y + 3) - 10y = 10;
e) 4(y + 3) -7y = 0.
14. Rijei jednadbe:
a) 3x +2(9x - 9) = 1; b) 5x+1(6x - 9) = 5;
c) 4x + 6(7x - 5) = 0; d) 5x + 8(6x - 4) = 1;
e) 10x + 5(7x - 8) = 2.
DOBAR
DAN, MI SM O
NEPOZNANICE
95
8.1. Linearne jednadbe s jednom

nepoznanicom - ponavljanje
Tajni broj
Beni je zamislio jedan broj. Taj broj zbrojen sa svojim dvokratnikom daje 15.
Koji je broj Beni zamislio?
Vano
Linearna jednadba s jednom nepoznanicom je svaka jednadba oblika
ax = b , gdje su a i b zadani brojevi, a 0 , a x nepoznanica.
U 6. razredu nauili smo kako zapisati i rijeiti linearne jednadbe s jednom

nepoznanicom. Prisjetimo se to smo nauili.
Primjer 1. Matematiki izrazi
Rjeenje:
PoKad imamo zadatak zapisan rijeima (prob-
a) Trokratnik nekog broja zapisujemo
lemski zadatak) najprije ga moramo prevesti
mnoenjem: 3x;
na matematiki jezik. Zapii ove zadatke
b) Dvostruko manji od nekog broja zapisujemo
odgovarajuim matematikim izrazom:
dijeljenjem: x : 2;
a) Trokratnik nekog broja;
c) Neki broj uvean za 12 zapisujemo zbrajan-
b) Dvostruko manji od nekog broja;
jem: x + 12;
c) Neki broj uvean za 12;
d) Kolinik broja 20 i tog broja zapisujemo dijeljenjem: 20 : x;
d) Kolinik broja 20 i tog broja;
e) Neki broj umanjen za 7 zapisujemo oduzi-
e) Neki broj umanjen za 7.
manjem: x - 7.
Z a d a c i
1. Napii jednadbe za zadane reenice.
e) Zbroj nekog broja i broja 2 je 9.
a) Ako dvokratnik nekog broja x oduzmemo od
f) Neki broj podijeljen s dvanaest daje 3.
211 dobit emo 71.

b) Peterokratnik broja z povean za 2 je 27.
c) Broj y povean 8 puta jednak je zbroju tog
broja y i broja 40.
d) Pribroji li dvokratniku broja x broj 200, dobit
e 160.
96
g) Ako broj sedam umanjimo za neki broj, dobit

emo pet.
h) Peterokratnik nekog broja je 30.

Primjer 2. Provjera rjeenja
Dobili smo tonu, istinitu jednakost pa zaklju
Je li rjeenje jednadbe 2 x = 14 broj 7?
ujemo da broj 7 jest rjeenje te jednadbe.
Rjeenje:
Primijetimo da bismo isto rjeenje dobili i da je
Tonost rjeenja provjeravamo tako da u

jednadbu umjesto x uvrstimo broj 7.
x=7
2 x = 14
2 7 = 14
10 x = 140. Prisjetimo se da mnoenjem ili
poetna jednadba bila primjerice 6 x = 42 ili

dijeljenjem jednadbe s brojem razliitim od
nule dobivamo jednakovrijednu jednadbu, tj.
rjeenje jednadbe ostaje isto.
14 = 14.
Z a d a c i
2. Spoji parove jednadbe i njenog rjeenja.
Primjer 3. Rjeavanje linearne

jednadbe
Koji broj je rjeenje jednadbe x + 6 = 18 5x?
Rjeenje:
U toj jednadbi pomijeani su lanovi s nepoznanicom i bez nje. Najprije moramo sve lanove
s nepoznanicom prebaciti na jednu stranu
jednadbe, a sve bez nepoznanice na drugu
stranu jednadbe. Najprije moramo sve izraze s
nepoznanicom prebaciti na jednu stranu jedna
dbe, a sve bez nepoznanice na drugu stranu
jednadbe.
Jednadba
x : 2.5 = 100
5x 14 = 69
250.15 3y = 2y
100 4z = 300
11 + 2x + 5x = 7x + 11
Rjeenje
0
250
11
50.03
50
x = 12 : 6 = 2.
Rjeenje jednadbe je broj 2.
Provjera:
x + 6 = 18 5x
2 + 6 = 18 5 2
8 = 18 10
8 = 8. Rjeenje je tono.
Svaki pribrojnik koji pre x + 6 = 18 5x

bacujemo mora promijeni
ti predznak. Pribrojnike koji se nalaze na odgo
varajuoj strani jednadbe samo prepiemo.
Broj 6 moramo prebaciti na desnu stranu jedna
dbe, a izraz 5x na lijevu.
x + 5x = 18 6
Zbrajamo izraze na lijevoj strani, a brojeve na
desnoj strani oduzimamo.
6x = 12 /:6 Dijelimo s brojem koji mnoi nepo
znanicu.
97
Z a d a c i
3. Rijei jednadbe.
f) 4x 114 (6x 120) (8x 74) = 0;
a) 7y + y = 64;
2x + 1 3x 2 2x 5 x + 1 37
;
+
=
5
4
2
10
20
2
h) 10 x + 4 ( 6x 1) = 6 ;
3
g)
b) z + 6z = 63;
c) 3x 5x = 152;
d) 10 30y 150 = 200y + 20y + 500;
e) 1.2(0.9 +3x) = 10.8.
Primjer 4. Problemski zadatak

Luka je dvije gumice i tri olovke platio 22.20
kn. Cijena olovke je za 90 lipa vea od cijene
gumice. Kolika je cijena olovke?
Sve zajedno kota 22.20 kn.

4. Napii jednadbu
2x +3 ( x + 0.90) = 22.20
5. Rijei jednadbu.
2x + 3x + 2.70 = 22.20
Rjeenje:
5x = 22.20 - 2.70
Pri rjeavanju problemskih zadataka slijedimo
5x = 19.50 /:5
ove korake:
x = 19.50 : 5
1. Proitaj zadatak.
x = 3.90 cijena gumice
2. Odredi pitanje.
x + 0.90 = 3.90 + 0.90 = 4.80 cijena olovke
Oznaimo sa x cijenu gumice. Cijena olovke
6. Provjeri rezultat.
je za 90 lp, tj. 0.90 kn vea od cijene gumice.
2x +3 ( x +0.90) = 22.20
Cijena gumice x
2 3.90 + 3 ( 3.90 + 0.90) = 22.20
Cijena olovke x + 0.9
22.20 = 22.20. Rjeenje je tono.

7. Napii odgovor rijeima.
3. Odredi koji su podaci zadani.

Cijena 2 gumice 2x
Cijena gumice je 3.90 kn, a cijena olovke
Cijena 3 olovke 3 ( x + 0.90)
4.80 kn.
Z a d a c i
4. Temperatura se od podneva snizila za 7C.
Sadanja temperatura je 11C. Kolika je bila

temperatura u podne?
8. Majin tata je vozio 120 km i zatim napravio

stanku za ruak. Dotad je preao
duljine puta. Kolika je ukupna duljina puta?
5. Nakon to je prodao 324 biljenice, prodavau

je ostalo jo 126 biljenica. Koliko je biljenica
imao na poetku?
6. Marko je prodao svoju nogometnu loptu za 51.50
kn. To je 12.50 kn manje od cijene koju je Marko
platio za novu loptu. Kolika je bila cijena nove
lopte?
7. irina pravokutnika je 37 cm kraa od njegove
duine. irina je 75 cm. Kolika je duina
pravokutnika?
98
1
ukupne
3
9. Marko je rijeio 2 zadatka. To je
1
cijele zadae
5
iz matematike. Koliko ukupno zadataka Marko

mora rijeiti?
10. Za osam sladoleda treba platiti 36 kn. Kolika je

cijena jednoga sladoleda?
11. Na polici ima 54 cm slobodnog prostora za
knjige. Koliko se knjiga moe staviti na policu
ako za svaku knjigu treba 4.5 cm prostora?
8.2. Sustav dviju linearnih jednadbi s

dvije nepoznanice
Godine
Maji su u posjet dole sestrine Iva i Tea. Kad ih je Luka pitao koliko imaju godina, Tea je rekla: Zajedno imamo 26 godina. Maja mu je apnula: Tea je dvije
godine starija od Ive.
Pomozi Luki odrediti koliko godina ima Iva, a koliko Tea.
Primjer 1.
Jednadba s dvije nepoznanice
Luka je kupio 5 biljenica i 8 omota i sve zajedno platio 81 kunu. Zapii tu reenicu u obliku jednadbe.
Zadatak zapisujemo ovako: 5x + 8y = 81;

odnosno 5x + 8y = 81.
Vano
Linearna jednadba s dvije nepoznanice
je svaka jednadba oblika ax + by = c ,
gdje su a, b i c zadani brojevi, a 0,b 0 ,
Rjeenje:
Da bismo taj zadatak zapisali pomou jednadbe
a x i y nepoznanice.
potrebne su nam dvije nepoznanice. Oznaimo:
Brojeve a, b i c nazivamo koeficijentima.

Oblik ax + by = c , nazivamo standardnim
x - cijena jedne biljenice
oblikom linearne jednadbe s dvije
y - cijena jednog omota.
nepoznanice.
Z a d a c i
1. Zapii zadane reenice u obliku linearne
jednadbe s dvije nepoznanice.
f) Maja je 6 biljenica i 5 olovaka platila 35 kn;
a) Luka je 5 okolada i 3 vakae platio 38 kn;
g) Matija je 4 kilograma treanja i 2 kilograma

salate platio 50 kn;
b) Opseg pravokutnika je 50 cm;
h) Ana je dva sira i pet peciva platila 29 kn.
c) Zbroj broja djevojica i broja djeaka je 27;
i) Lucija je 5 kilograma banana i 3 kilograma

jagoda platio 100 kn;
d) Razlika peterokratnika jednog broja i

trokratnika drugog broja je 0.
j) Brat i sestra zajedno su utedjeli 652 kn.
e) Opseg jednakokranoga trokuta je 15 dm;
Primjer 2. Rjeenje jednadbe
Rjeenje:
Majin tata je kupio 3 kg banana i 2 kg jabuka i

zajedno platio 23 kn. Kolika je cijena kilograma
Oznaimo: x - cijena kilograma banana y - cijena kilograma jabuka. Pripadna jednadba je:
3x + 2y = 23.
banana, a kolika kilograma jabuka?
U zadatku nema nikakvih dodatnih uputa o cijenama pa zakljuujemo da zadatak moe imati
vie rjeenja. Neka od njih navedena su u tablici.
99

x cijena
kilograma banana
5
3.5
3
y cijena
kilograma jabuka
4
6.25
7
Ukupan iznos
3x + 2y
3 5 + 2 4 = 23
3 3.5 + 2 6.25 = 23
3 3 + 2 7 = 23
Vidimo da smo rjeenja mogli zapisati u obliku

ureenog para u kojem je prvi lan vrijednost
nepoznanice x, a drugi vrijednost nepoznanice y.
Smisli i ti jo neko rjeenje. Koji brojevi ne dolaze
u obzir kao rjeenja ovog zadatka?
Primjer 3. Provjera rjeenja
Ureeni par
(5, 4)
(3.5, 6.25)
(3, 7)
Vano
Rjeenje linearne jednadbe s dvije
nepoznanice jest svaki ureeni par koji
uvrten u jednadbu daje tonu jednakost.
Dakle umjesto x uvrtavamo 1, a umjesto y 5.
Je li ureeni par (1, 5) rjeenje jednadbe
2 x 5 y = 27
2 x 5 y = 27?
2 (1) 5 5 = 27
Rjeenje:
27 = 27
je rjeenje
2 25 = 27
Dobili smo tonu, istinitu jednakost, pa zaklju-
jednadbu umjesto x uvrstimo prvi lan
ujemo da ureeni par (1, 5) jest rjeenje te
ureenog para, a umjesto y drugi lan
jednadbe.
ureenog para.
Primjer 4.
4, a umjesto y 6.
Je li ureeni par (4, 6) rjeenje jednadbe
3 x 4 y = 50
3x 4
y = 50?
nije rjeenje
3 4 4 6 = 50
12 24 = 50
Rjeenje:
12 = 50
12 50
jednadbu umjesto x uvrstimo prvi lan
Dobili smo netonu, neistinitu jednakost, pa
zakljuujemo da ureeni par (4, 6) nije rjeenje
ureenog para. Dakle, umjesto x uvrtavamo
te jednadbe.
Z a d a c i
2. Provjeri je li zadani ureeni par rjeenje
100
jednadbe.
jednadbe.
a) (3, 0); 5x + 3y = 15;
a) (2.5, 1.5); 2x + 3y = 9;
b) (2, 4); 6x 2y = 1;
b) (1.4, 2); 3x y = 6.2;
c) (5, 1); x + 5y = 10;
c) (1, 2.2); 2.3x + 5y = 8.7;
d) (2, 11); 4x 5y = 47;
d) (0.5, 0.75); x 3y = 1.75.

jednadbe.
2
1
, 2); 3x
y = 1;
3
2
3
7
1
y=2 ;
b) ( 1 , 0.5); 2x
4
8
4
c) (3
1 3
15
, ); 3x + 5y =
;
2 5
2
d) (2
5
2
3
3
, );
x + y = 1.5 .
6
3 17
2
a) (
Primjer 5. Sustav
Majin tata kupio je 4 kg ljiva i 5 kg jabuka i sve
zajedno platio 59 kn. Lukin tata je na istom
4x + 5y = 59
sustav dvije
2x + 3y = 35.
jednadbe
mjestu kupio 2 kilograma ljiva i 3 kilograma

jabuka i sve zajedno platio 31 kn. Zapii te
reenice u obliku jednadbi.
Rjeenje:
Da bismo zadatak zapisali pomou jednadbi
oznaimo sa x cijenu kilograma ljiva, a s y cijenu kilograma jabuka. Zapiemo li obje reenice
Vano
Ako u zadatku istovremeno promatramo
dvije linearne jednadbe s dvije
nepoznanice, onda govorimo o sustavu
dviju linearnih jednadbi s dvije
nepoznanice.
u obliku jednadbe, dobivamo:
Primjer 6. Rjeenje sustava

Luka je kupio 5 biljenica i 8 omota i sve zajedno
platio 81 kunu. Matija je u istoj knjiari kupio 12
biljenica i 10 omota i sve zajedno platio 130 kn.
Zapii te reenice u obliku jednadbi, a zatim
provjeri je li ureeni par (5, 7) rjeenje tog sustava.
Rjeenje:
Oznaimo:
x - cijena jedne biljenice
y - cijena jednog omota.
Zadatak zapisujemo ovako:
5x + 8y = 81
12x + 10y = 130.
Provjerimo je li ureeni par (5, 7) rjeenje ovog
sustava.
Tonost rjeenja provjeravamo tako da u obje
jednadba umjesto x uvrstimo prvi lan
ureenog para. Dakle, umjesto x uvrtavamo 5,
a umjesto y 7.
Provjerimo za prvu jednadbu:

5 5 + 8 7 = 81
25 + 56 = 81
81 = 81
Dobili smo iste brojeve na obje strane
jednadbe, dakle, ureeni par (5, 7) je rjeenje
prve jednadbe.
Provjerimo za drugu jednadbu
12 5 + 10 7 = 130
60 + 70 = 130
130 = 130
Dobili smo iste brojeve na obje strane
jednadbe, dakle, ureeni par (5, 7) je rjeenje
druge jednadbe.
Obzirom da je ureeni par (5, 7) rjeenje obiju
jednadbi zakljuujemo da je rjeenje tog sustava.
Vano
Rjeenje sustava dviju linearnih jednadbi s
dvije nepoznanice je svaki ureeni par brojeva koji je rjeenje i jedne i druge jednadbe
sustava.
101
Z a d a c i
5. Provjeri je li ureeni par (3, 2) rjeenje sustava.
a) 7x 3y = 8

x + 5y = 18
d) x + y = 2.5
1
x + 2y = 1
2
b) 5x + 3y = 9

3x + 4y = 17
8. Provjeri je li ureeni par (
c) 4x + 2y = 18

2x + 6y = 18
a) x + y = 1
sustava.
1
6
b) 6x + 3y = 5
1
11
x 3y = 3
2
12
6. Provjeri je li ureeni par (0.5, 1.2) rjeenje

sustava.
a) 3x + 2y = 0.9

2x 5y = 5
1
2
b) 1 x + y =
c)

9
20
2
2
x y =1
3
3
2x + 3y = 4
d) 6x + 3y = 3

12 x 3.3y = 2.4
x + y = 1
1
2
xy=1
d) 4x 2y = 8

10x + 6y = 18
c) 3.5x y = 3

4x + 5y = 4
U sustavu dviju linearnih jednadbi s dvije
d) 6x 5y = 9
nepoznanice:
ax + by = c
3
5
6
x+ y =
2
4
5
1
7. Provjeri je li ureeni par (2,
) rjeenje sustava.
2
a) x + y = 1

dx + ey = f
Brojeve a i d nazivamo koeficijenti ma uz
x, brojeve b i e koeficijentima uz y, a c i f
1
2
xy=1
slobodnim koeficijentima.
b) 2x + 2y = 5

x + 3y = 0.5
9. U sustavima u zadacima 5. i 6. proitaj:
3
1
c) x + 2y = 2
4
2
2
2
4
x y =1
3
7
21

a) koeficijente uz x;
b) koeficijente uz y;
c) slobodne koeficijente.
Primjer 7. Svodenje sustava na standardni oblik

Promotrimo sustave u tablici
Zadano
a) x = 3y
2y = x 3
b) 2x + y
2(x 2y ) = 2y 3x + 2
5
3x + y
x 2(x 3y 2)
= 1 2x + 4y
2
102
4
1
,
) rjeenje
3
6
Standardni oblik
x 3y = 0
x + 2y = 3
7x + 11y = 10
x + 3y = 6

Rjeenje:
jednadbe pomnoimo najmanjim zajednikim
Prije rjeavanja sustava obino ga sreujemo

tako da obje jednadbe budu napisane u standardnom obliku. Ponekad je taj postupak jednostavan i dovoljno je lanove s nepoznanicama pre-
nazivnikom.
2x + y 10x + 20y = 10y 15x + 10
2x 4x + 12y + 8 (3x + y ) = 2 4x + 8y
Uklonimo preostalu zagradu.
ca na desnu, kao to je uinjeno sa sustavom u
2x + y 10x + 20y = 10y 15x + 10

2x 4x + 12y + 8 3x y = 2 4x + 8y
a) zadatku.
Prebacimo lanove s nepoznanicama lijevo, a
No sa sustavom u b) zadatku ima puno vie po-
one bez nepoznanica desno.
sla pa emo taj postupak opisati detaljnije. Pri

sreivanju jednadbe najprije je moramo "oslo-
2x + y 10x + 20y 10y + 15x = 10

2x 4x + 12y 3x y + 4x 8y = 2 8
boditi" zagrada
Zbrojimo to se moe.
2x + y
2x + 4y = 2y 3x + 2
5
3x + y
x 2x + 6y + 4
= 1 2x + 4y
2
7x + 11y = 10
x + 3y = 6
baciti na lijevu stranu, a lanove bez nepoznani-
I dobili smo sustav zapisan u
Zatim se rjeavamo razlomaka tako da cijele
OVO JE LAKO. VE
SMO TO RADILI.
prebacimo slova
lij evo a broj eve desno...
standardni
standardnom obliku.
najprij e se
oslobodimo zagrada...
zbroji to god
moe!
oslobodili smo se
j ednadbe. idemo se sad igrati na
playstation.
oblik sustava
ax + by = c
dx + ey = f
pa se oslobodimo
razlomaka...
podij eli s broj em

uz nepoznanicu.
eh matij a, prij e si
stalno bj eao van, a sad stalno za
igricama.
103
Z a d a c i
Svedi sustave na standardni oblik
10. a) y 5 = 2x

13. Svedi sustave na standardni oblik

a) x + y 2y + 1 = x + 5
12 + x = 3y
3
6x 1
4y +
=1
7
b) y = 4x
14 = x y
b) 4x 2y + 3 (5y 1) = 1
c) 0 = 2x 3y + 4
11
4
2
1
1
7
2y 2x (1 3y ) =
5
2
5
4y 5x 6 = 0
11. a) x + 2x 6 = 7y

c) x + 4y + 2 (y + 1) = 3 + x
5y 3x = 4y + 5
5
15
4x 3y 49
=
3x
3
6
b) 4x 3y + 3y + 2x = 11 4
10 + 2x 5y = 3x + 4y 14
c) 10 + 2x = 5y 5 3y
1
1
x y
4
3 x + 9y = 5
5
3
9
x 8
y
+ = 5(1+
)
3 5
25
2 3(x + 2y) 4y = 9
b) 2(3x + 2y 3) 3(x + y) = 3 5 y
12(x + y 4) + 3y = y x
e) x + 2y 3(x y ) = 2y + x 1
1 4(2x + y 5)
c) 2(x + 3) 3(y 1) = 20
5(x 1) + 4(y + 2) = 4
d) 5(x + 1) 2(y + 3) + 8=0
d) 2
x+x=y+y
12. a) 3(2x + y 1) 2(x y) = 3y 1
24
3(x 2) + 5(y 4) + 6=0
7x 2
= 2 2x 3y
3
f) 3x y + 4 = 0
7 6x 2(y 3) =
y 1
4
g) 3x + 2y 3 = 0
7 9x 4(y + 1) =
y 8
3
8.3. Metoda supstitucije

Maja je kupila 3 biljenice i 4 omota i sve zajedno platila 19 kn. Kolika je cijena
biljenice ako je cijena omota 1 kn?
Metoda supstitucije ili zamjene nain je rjeavanja sustava u kojem jednu
nepoznanicu zamjenjujemo nekim izrazom. Najjednostavnija je mogunost
da nepoznanicu zamjenimo brojem obino kaemo da uvrtavamo vrijednost. To je vrlo slino uvrtavanju vrijednosti ureenog para, to smo radili
kod provjeravanjarjeenja sustava.
104

Primjer 1. Zamijeni nepoznanicu
brojem
Provjera:
Da bismo provjerili tonost rjeenja u sustav
uvrtavamo umjesto x 5 i umjesto y 1.
Rijei sustav:
x=5
5=5
2x 3y = 7.
2531=7
10 3 = 7
Rjeenje:
7 = 7.
Primijetimo da u ovom sustavu prva jednadba

odmah daje rjeenje za nepoznanicu x. Da bismo dobili nepoznanicu y,, u drugoj jednadbi
moramo x zamijeniti s 5.
OVO MI ZVUI
POZNATO.
Rjeenje je tono.
KAD UMIJESTO
NEPOZNANICE UVRSTI BROJ,
SLOVO SE VIE NE PIE.
OPET?
x=5
2x 3y = 7.
AJDE
BRII!
2 5 3y = 7
Umjesto x napisali smo 5, a sve ostalo smo prepisali. Dalje rjeavamo
kao linearnu jednadbu s jednom nepoznanicom y.
10 3y = 7
3y = 7 10
3y = 3 / : (3)
y=1
Rjeenje je ureeni par (5, 1).
Z a d a c i
1. Rijei sustave metodom supstitucije:
a) x = 2
3x + y = 4
c) x =
3
4
4x 3y = 6
e) x = 0
2x - 4y = 7
g) x = -10
x-y=0
b) x = 0.8
x 2y = 3
d) x = 2
2x +
1
3
1
y=2
3
f) x = 3
-3x + 4y = 5
h) x = -6

a) y = 3
x + y = 1
c) y = 1.4
x 2y = 0
e) y = 0
-4x - 8y = 56.
g) y = -10
6x - y = 0
b) y = 2
2x y = 3
d) y =
1
6
2x 3y =
f) y = 6
1
6
-3x + 4y = 5
h) y = -6
2x - 4y = 4.
-4x - 8y = 56.
105

a) x + 4 = 0
3x + 4y = 16
b) x 3 = 0
2x 0.5y = 2
a) y 3 = 0
2x + y = 1
b) y + 1 = 0
3x + 2y = 3.5
c) x + 2.5 = 0
d) x
c) y 2.1 = 0
d) y +
3x + y = 3.5
e) x + 6 = 0
g) x + 5 = 0
1
=0
3
3x + 2y = 4
f) x 4 = 0
3x + 6y = 16
4x 6y = 12
f) x 10 = 0
10x + 5y = 100
15x 6y = 200.
Primjer 2. Zamijeni nepoznanicu

izrazom koeficijent 1
Rijei sustav:
0.5x y = 3.1
e) y + 7 = 0
3x 7y = 1
f) y 4 = 0
7x + 6y = 14
g) y + 1 = 0
4x 6y = 12
f) y 3 = 0
10x + 5y = 100
9x 6y = 21.
Dalje rjeavamo kao linearnu jednadbu s jednom

nepoznanicom x. Rauna-
Rjeenje:
Prebacujemo lanove s
nepoznanicom lijevo, a
U ovom sustavu nemamo jednostavnu situaciju
ostale desno.
kao u prolom primjeru, zato najprije promotrimo
2x 15x = 19 45
sustav i uoimo nepoznanicu s koeficijentom 1.
Raunamo izraze na lije-
nepoznanicu s
koeficijentom 1
metoda supstitucije
2x + 45 15x = 19
3x + y = 9
Potrai
1
=0
7
mo izraz sa zagradom
2x + 5y = 19
voj i desnoj strani.

2x + 5y = 19
3x + y = 9
Vidimo da uz y u drugoj jednadbi imamo koeficijent 1. Zato emo odabrati taj y za supstituciju. U drugoj jednadbi y ostavimo na lijevoj
strani, a sve ostale lanove prebacimo na desnu
13x = 26
Dijelimo s brojem uz nepoznanicu.
2x + 5y = 19
3x + y = 9
y = 9 3x
2x + 5(9 3x) = 19
2x + 45 15x = 19
2x 15x = 19 45
13x = 26
x=2
y = 9 3x
y=93 2
y=96
y=3
rjeenje je (2,3)
x = 26 : (13)
x = 2. Dobili smo rjeenje Za nepoznanicu x.
Dobiveno rjeenje uvrtavamo u jednadbu za y.
stranu jednakosti. esto kaemo da smo: "Iz
y = 9 3x = 9 3 2 = 9 6 = 3
druge jednadbe izvukli y". Ne zaboravite pro-
Rjeenje je ureeni par (2, 3)
mijeniti predznake kad izraze prebacujete na

drugu stranu!
Provjera:
Da bismo provjerili tonost rjeenja u sustav
Ako mijenja stranu
3x + y = 9
uvrtavamo umjesto x 2 i umjesto y 3.
mijenjaj predznak
y = 9 3x
2x + 5y = 19
3x + y = 9
2 2 + 5 3 = 19
32+3=9
4 + 15 = 19
6+3=9
19 = 19
9=9
Dakle, rjeenje je tono.
U prvoj jednadbi zamijenimo y sa (9 3x). Ne

zaboravite da ovdje y zamjenjujemo dvolanim
izrazom, pa taj izraz obavezno stavljamo u zagradu!
2x + 5y = 19
2x + 5(9 3x) =19
106
Z a d a c i
a) x + y = 8
2x 6y = 8
a) 6x 4y 14 = 0
x + 5y 2 = 0
b) x + 2y = 4
3x + 4y = 11
b) x + 3y = 11
2x 4y = 8
c) 2x + y = 1
x y = 2
c) x + 4y = 21
3x 2y = 7
d) 2x + y = 2
d) x + 2y = 9
3x + 4y = 17
3x 4y = 14
e) x + 4y = 14

a) 4x 3y = 0
x + 5y = 23
b) 3x 5y = 28
2x + y = 3
c) x 4y 4= 0
3x 7y = 7
d) 7x + y 38 = 0
11x 4y 43 = 0
3x + 2y = 14
a) 3x + 2y = 5
4.2x + y = 5.2
b) x 0.2y = 2
2x
1
y = 4.1
2
Primjer 3. Koeficijent 1
zapravo znai svim lanovima u jednadbi
Rijei sustav:
promijeniti predznak
x + 5y = 14
x = 14 5y / : (1)
3x 2y = 8
x = 14 + 5y
Rjeenje:
U drugoj jednadbi zamijenimo x s (14 + 5y).
Najprije promotrimo sustav i uoimo

nepoznanicu s koeficijentom 1.
Potrai nepoznanicu
s koeficijentom 1
x + 5y = 14
3x 2y = 8
Vidimo da uz x u prvoj jednadbi imamo
koeficijent 1. Zato emo odabrati taj x za
supstituciju. U prvoj jednadbi x ostavimo na
lijevoj strani, a sve ostale lanove prebacimo
na desnu stranu jednakosti.
x + 5y = 14
x = 14 5y
No, to jo nije dovoljno da bismo mogli
Taj izraz obavezno stavljamo u zagradu!

3x 2y = 8
3(14 + 5y) 2y = 8
Dalje rjeavamo kao linearnu jednadbu s
jednom nepoznanicom y.
42 15y 2y = 8
15y 2y = 8 + 42
17y = 34 / : (17)
y = 2
Dobili smo rjeenje za nepoznanicu y.
Dobiveno rjeenje uvrtavamo u jednadbu za
x.
x = 14 + 5y
x = 14 + 5 (2) = 14 10 = 4
Provjerom utvrdimo da je rjeenje tono.
napraviti zamjenu u drugoj jednadbi. Jo

moramo cijelu jednadbu podijeliti s 1, tako
da s lijeve strane pie samo x. Podijeliti s 1
107
Z a d a c i
a) 2x y = 5
2
1
1
x+ y =
3
6
2
g)
2x y = 3
3x + 8y = 2
b) 2x + 3y = 27
a) 4x + 3y = 8
x + 2y = 11
8x + y = 2
c) 2x + 4y = 6
b) 3x 2x = 8
3x y = 4
x + 4y = 1
d) x + 5y = 8
2x 3y = 2
c) 4x
e) 3x 2y = 8
1
3
y=1
2
8
xy=1
4x y = 9
f) 2x 3y = 2
d)
x + 6y = 2.5
4x y = 7
2
5
x 4y =
3
3
Primjer 4. Zajedniki djelitelj svih

koeficijenata
Da bi nam s lijeve strane ostao samo y moramo

cijelu jednadbu podijeliti s (3).
Rijei sustav:
y = 2 + x
3x 3y = 6
U drugoj jednadbi y zamjenjujemo sa (2 + x)
2x + 9y = 7
2x + 9y = 7
2x + 9(2 + x) = 7
Rjeenje:
2x 18 + 9x = 7
Najprije promotrimo sustav i uoimo nepoznanicu s koeficijentom koji je djelitelj ostalih

koeficijenata u jednadbi. Imamo dva takva
lana u prvoj jednadbi: 3x i 3y.
Potrai nepoznanicu
Odabrat emo y iz
s koeficijentom koji
prve jednadbe.
je djelitelj ostalih
2x + 9x = 7 + 18
11x = 11 / : 11
x=1
Dobiveno rjeenje uvrtavamo u jednadbu za y.
y = 2 + x
y = 2 + 1 = 1
Rjeenje je (1, 1)
Podijeli cijelu
jednadbu
s brojem uz
nepoznanicu
108
3x 3y = 6
3y = 6 3x / : (3)

Svaku jednadbu moemo podijeliti ili
pomnoiti brojem razliitim od nule.
Pritom rjeenja jednadbe ostaju ista.
Z a d a c i
e) 3x + 3y = 3
2x + 4y = 2
a) 2x + 3y = 4
g) 4x - 3y = 0
4x 4y =28
i) 9x + 7y = 4
2x 4y = 2
2x + 5y = 20
j) x - 5y = -4
3x + y = 16
c) 2x + 3y = 8
-3x + 7y = 4
2x + 2y = 2
a) 3x 2y = 2
d) 3x + 2y = 5
1
x 2y = 3
2
2x 6y =18
e) 7x 2y = 5.5
b)
3x + 3y = 1.5
a) 3x 2y = 4
b) 5x 3y = 4
3x + 3y = 9
2x 6y = 0
4x 2 y = 4
3x - 4y = 14
h) x + y = 20
x + 5y = 23
b) 3x 2y = 1
c) 2x + 3y = 10
f) 2x + y = 2
1
y=0
3
1
2x y = 1
3
c) x
d) 2x 4y = 7
2x + 2y = 6.8
Primjer 5. Razlomci
Rijei sustav
3x + 4y = 6
5x 6y = 28
1
x 2y = 3
2
1
x + 2y = 1
2
3x + 4y = 6
28 6
3
+ y + 4y = 6
5 5
84 18
y + 4y = 6 / 5
+
5
5
Rjeenje:
84 + 18y + 20y = 30
U zadanom sustavu ne uoavamo nijedan od
18y + 20y = 30 + 84
prije spomenutih koeficijenata. Dakle, moemo
38y = 114 / : 38
odabrati bilo koju nepoznanicu odaberemo x
y =3
iz druge jednadbe.
5x = 28 + 6y / : 5
28 6
x=
+ y
5 5
Dobiveno rjeenje uvrtavamo u jednadbu za x.

28 6
x=
+ y
5 5
28 6
28 18
10
x=
+ 3 = x =
+
=
= 2
5 5
5
5
5
U prvoj jednadbi zamjenjujemo x sa
28 6
5 + 5y .
5x 6y = 28
109
Z a d a c i
d) 1.5x 2y = 1
5
2
x y 1= 0
2
3
a) 2x + 3y = 5
5x 6y = 28
b) 7x + 4y = 19
3x 2y = 8
e)
c) 3x 2y = 1
6x + 7y = 13
3
1
x + y 2= 0
4
2
1
5
x y 3 = 0
3
6
d) 3x + 12y = 52.5
6x 6y = 33
a) 2(x 3) 3(2y +4) = 0
e) 5x + 7y = 9
4x 3y = 2
4(x 1) (y +2) = 14
b) 2(x 2) + 4(y 1) = 2
f) 3x + 2y = 7
7x + 2y = 23
2(x +1) 2(y +3) = 12

c) (x +3) 2(y 1) = 5
5(x 3) + (2y 3) 22 = 0
a) 5x 4y + 11 = 0
5x + 2y = 5
d) 3(2x 1) 2(y +1) = 4

4(x +2) (3y 1) = 8
b) 3x + 4y 4 = 0
e) 2(x y) (3x +y) + 9 = 2
2x 4y 1= 0
3x (2x +4y) 5 = 12
4
4
c) x + 2y =
3
3
1
7x y = 7
2
Vjeb lica
a
Rijei sustave metodom supstitucije
7. 3(x + y) 2(x y) = 6
1. x = 3
4x + 2y = 19
8.
2. y = 4

3x 2y = 14
3. x = 3

2x
4. y =

x+ y
=3
2
1
2
3x 2y = 2
5. 2x + y = 3

3x + 2y = 1
6. x 3y = 5

110
2x + 2y = 2
9.
2(x y) +3(x + y) = 6
2x + 1 3y 1
=0
3
2
x +1 2y 1 2
=
2
3
3
x + 3 2y +1 6
=
2
5
5
2x 1 y + 1
3
+
=
4
2
4
x + 1 y 1 17
10.
=
2
3
6

x +1 y 1
=1
6
8
11.
2 x + 3 3 y + 2 23
=
5
6
30
1
x 7 2y
= 1
4
3
12
12.
4
x+2
+ y =1
7
7
15.
5x 1 y + 1 3
+
=
6
3
2
x + y x y 11
16.
=
3
2
6
3
x 2 2y +1
=
3
4
4
x +1 y 1 1
13.
+
=
4
6
3
2x 1 3y + 2
7
= 3
5
4
20
x+3 y2
1
14.
=
4
5
10
x 1 3y + 1 5
+
=
6
8
3
3x + 5 2 y + 7
15
=
4
3
4
x y x+ y
1
+
=
3
2
2
17.
x y 2x y 1
+
=
5
3
3
2x y x + y
1
=
3
5
15
18.
x + 2y x + y 1
=
3
4
12
2x y x 1
+
=1
2
3
8.4. Metoda suprotnih koeficijenata
Zbroj dva broja je 10, a njihova razlika 2. Koji su to brojevi?

suprotni brojevi
4 i 4
Metoda suprotnih koeficijenata zasniva se na injenici da je zbroj suprotnih
12 i 12
brojeva jednak 0. To znai da je:
a i a
2 + 2 = 0
x i x
5 + (5) = 0 i sl.
Da bi se pri rjeavanju sustava mogla primijeniti ta metoda, potrebno je uoiti u
sustavu par suprotnih koeficijenata uz istu nepoznanicu, a ako ih nema, onda
treba pomnoiti jednadbe da bi se dobili suprotni koeficijenti.
Da bismo sustav mogli rjeavati ovom metodom on mora biti zapisan u standardnom obliku!
111

Primjer1. Postoje suprotni
koeficijenti
dobivamo:
Rijei sustav:
12x = 12 / : 12
x = 1
5x 4y = 17
Rjeenje za nepoznanicu x je 1. Dobiveno
7x + 4y = 5
rjeenje uvrtavamo u jednu od poetnih jed
Rjeenje:
nadbi odabrat emo drugu jednadbu.
Promotrimo sustav i uoimo suprotne koefici-
7 (1) + 4y = 5
jente uz nepoznanicu y.
Nakon uvrtavanja dobivamo linearnu jednadbu
5x 4y = 17
7x + 4y = 5
s jednom nepoznanicom koju rjeavamo na
5x 4y = 17
+
7x + 4y = 5
7 + 4y = 5
uobiajen nain.
4y = 5 + 7
4y = 12 / : 4
Zbrajamo posebno:
y=3
- lanove sa x njihov zbroj je 12x;

- lanove sa y njihov zbroj je 0 jer se radi o
Rjeenje je ureeni par (1, 3).
zbroju suprotnih brojeva pa nepoznanica y
Provjera:
nestaje;
5x 4y = 17
- brojeve zdesna njihov zbroj je 12.
7x + 4y = 5
5 (1) 4 3 = 17
5x 4y = 17
+
7x + 4y = 5
7 (1) + 4 3 = 5
17 = 17
12x = 12
Nakon zbrajanja preostala nam je samo nepoznanica x. Dobivenu jednadbu podijelimo s 12 i
5=5
Dakle rjeenje je tono.
Z a d a c i
1. Rijei sustave metodom suprotnih koeficijenata:
a) 3x + 2y = 5
b) 5x + 7y = 8
4x 2y = 6 5x 4y = 11
a) 5x 4y = 5
5x + 7y = 5
c) 6x + y = 11
d) 12x 3y = 27
3x y = 5 4x + 3y = 5
b) 3x 2y = 6
4x + 2y = 6
e) 6x 2y = 4
6x 3y = 6
c) 2x + 5y = 1
4x 5y = 1
f) 3x 3y = 0
3x 12y = 15

a) 7x + 3y = 8
7x 4y = 6
c) 4x 5y = 7
3x + 5y = 9
112
b) 3x + 3y = 3
2x 3y = 8

a) 5x + 6y = 2.8
5x 2y = 1.6
b) 2x 3y = 1
5x + 3y = 6
c) 2x + 6y = 7.4
6x 6y = 10.2
d) 2x + 3y = 8
-2x + 4y = 6
e) 3x + 2y = 7
-3x + 4y = 5
f) 4x - 5y = -2
3x + 5y = 16.

Primjer 2. Mnoenje jedne
jednadbe
2x + 3y = 10 / (2)
4x + 5y = 16
4x 6y = 20
+
4x + 5y = 16
Rijei sustav:
2x + 3y = 10
Imamo suprotne koeficijente uz x pa jednadbe
4x + 5y = 16
moemo zbrojiti.
Rjeenje:
1y = 4 / : (1)
Primjeujemo da u ovom sustavu nema suprot-
Dobiveno rjeenje uvrstimo u jednu od poetnih
nih koeficijenata, no ima jedan par koeficijenata
jednadbi.
y = 4
kod kojeg je jedan koeficijent viekratnik od

drugog koeficijenti uz x.
2x + 3y = 10
2x + 3 (4) = 10
2x + 3y = 10
2x 12 = 10
4x + 5y = 16
2x = 10 + 12
Da bismo dobili suprotne koeficijente uz nepo

znanicu x, postojee koeficijente trebamo
proiriti na najmanji zajedniki viekratnik. NZV
2x = 2 / :2
x=1
(2, 4) = 4. Dakle, prvu jednadbu trebamo
Rjeenje je ureeni par ( 1, 4).
pomnoiti sa (2), a drugu emo prepisati.
Z a d a c i
a) 4x 2y = 20

a) 3x + 2y = 5
8x 3y = 68
b) 5x + 4y = 2
2x 6y =18
b) 2x + 3y = 10
3x + 2y = 0
4x 2y = 4
c) 10x + 5y = 15
c) 7x + 4y = 19
2x 2y = 4
3x 2y = 8
d) 12x 3y = 27
4x 7y = 15
e) 3x 3y = 0
c) 1.2x 3.4y = 1
f) 5x + y = 14
12x + 5y = 29
3x + y = 10
4x 3y = 5
a) 3x + 6y = 5
9x 3y = 5
4x 12y = 16
a) 2x + 2y = 3
b) 3x 2y = 2
e) 3x + 2y = 8
-6x + 3y = -9
b) x y = 1.8
5x + 7y = 12.6
d) 2x + 5y = 9
-4x + 3y = -5
f) 5x - 6y = -1
4x + 6y = 10.
7x + 6y = 26
c) 2x + 3y = 4
4x 4y =28
113

Primjer 2.
Mnoenje obiju jednadbi
5x + 6y = 5 / (3)
7x + 9y = 7 / 2
Rijei sustav:
15x 18y = 15
+
14x + 18y = 14
5x + 6y = 5
7x + 9y = 7
Imamo suprotne koeficijente uz y pa jednadbe
Rjeenje:
moemo zbrojiti.
Primjeujemo da u ovom sustavu nema suprot-
1x = 1 / : (1)
nih koeficijenata, a nema nijednog para koefici-
x=1
jenata kod kojeg je jedan koeficijent viekratnik
Dobiveno rjeenje uvrstimo u jednu od poetnih
od drugog. U takvu sluaju odabiremo jednu
jednadbi.
nepoznanicu, odreujemo najmanji zajedniki

viekratnik te mnoimo obje jednadbe.
5x + 6y = 5
5 1 + 6y = 5
5x + 6y = 5
5 + 6y = 5
7x + 9y = 7
6y = 5 5
Odabiremo nepoznanicu y. NZV (6, 9) = 18. To
6y = 0 / :6
znai da prvu jednadbu trebamo mnoiti s 3, a
y=0
drugu s 2. Budui da oba koeficijenta imaju jed-
Rjeenje je ureeni par ( 1, 0).
nak predznak, potrebno je jednu jednadbu po

mnoiti s negativnim brojem
Z a d a c i
a) 2x + 3y = 8
3x 2y = 1
b) 4x 5y = 1
2x + 3y = 5
c) 2x 7y = 3
3x + 5y = 11
d) 3x 2y = 3
2x 3y = 3
a) 2x - 3y = -14
5x + 2y = 3
b) 6x + 7y = 5
5x y = 11
c) 3x 5y = 22
4x + 2y = 14
d) 5x 3y = 9
3x + 4y = 12
114

a) 5x 4y + 11 = 0
b) 1.5x 2y = 1
5
2
x y 1= 0
2
3
3
1
4
4
c) x + y 2 = 0
d) x + 2y =
4
2
3
3

1
5
1
x y 3 = 0
7x y = 7
3
6

2
5x + 2y = 5

a) 3x + 2y = 1.1
-2x + 3y = 5.5
b) 1.3x y = 0.73
x + 2.4y = 6.9
c) 2.3x + 3y = 1
4x 2.7y = 0.9
d) 2.4x 0.6y = 1.5
1.8x + 1.8y = 1.5
13. Rijei sustave iz 13. zadatka poglavlja "Metoda
supstitucije" metodom suprotnih koeficijenata.
Jesi li dobio (dobila) ista rjeenja? Kojom si
metodom prije doao do rjeenja?

a)
15. Rijei sustave metodom kojom eli.
1
2
5
x+ y =0
2
3
6
a) 2(x + 1) 3(y 2) = 13
4(x + 2) 2(y 1) = 16
1
2
8
x+ y
=0
3
5
15
5
4
1
b) x y = 1
2
3
3
23
0.2x + 4y =
25
1
3
1
c) x y + = 0
2
4
2
4
3
x 0.6y =
5
5
b) (x + 2) + (y 3) = 2x
2(2x +1) 3(y + 3) = y 3
c) 3(x + 2y) 2(x y) = 5 + 7y
2(x + 3y) 4(x 2) = 6(1 + y)
d) 3(x y) 2(x + y) = 3x + 1
x + 2y 3(x 2y) = 6x
Vjeb lica
a
Rijei sustave metodom suprotnih koeficijenata

1. 2x 3y = 5

x + 3y = 1
2. 12x + 5y =7

4x 3y = 7
3. 3x + 2y = 5

4.

4x 3y = 1
1
2
1
x + y =1
3
5
15
4
1
2
x y =
5
3
15
x + 5 2( y + 3) 11
+
=
2
4
2

2x + 3 y + 1
11
9.
=
4
3
12
x 1 2y + 5
+
= 2.5

3
2
x + 2 y +1 2
10.
=
3
6
3
x 3 2( x + 1)
9
=

2
5
5
11
5. 2(2x 1) 3(y + 2) = 8

6.
7.

8.
3(x 2) 2(y 1) = 4
x + 2 y 1
2
=
5
3
3
x 1 y +1 5
+
=
4
2
4
x+5 y2 9
=
3
2
2
x 4 y +1
7
+
=
4
2
4
2( x + 2) y 1 1
=
3
2
3

12.

13.
x + y 3( x + y )
= 1
2
4
2x + 1 x y
=1
3
2
x + y x y 11
=
3
2
6
x y x+ y
1
+
=
3
2
2
x y 2x y 1
+
=
5
3
3
2x y x + y
1
=
3
5
15
115
14.
x + 2y x + y 1
=
3
4
12
2x y x 1
+
=1
2
3
x+ y x y
5
=
4
2
2
15.

2x + 1 y 3
=4
3
2
8.5. Primjena sustava linearnih jednadbi

Maja i njezina mama zajedno imaju 48 godina. Koliko godina ima mama, a koliko Maja ako je mama tri puta starija od Maje?
Poznavanje naina rjeavanja sustava uvelike nam moe olakati rjeavanje
razliitih problemskih zadataka. Najvanije je dobro proitati zadatak i paljivo
ga zapisati u obliku jednadbi. Daljnje rjeavanje najee nije komplicirano.
Primjer 1. Problemski zadatak

U uredu radi 28 zaposlenika. Mukaraca ima tri
puta vie nego ena. Koliko ena radi u tom
uredu? Koliko mukaraca radi u tom uredu?
Rjeenje:
Postupak rjeavanja problemskih zadataka isti
je kao i kod rjeavanja zadataka s linearnom
jednadbom.
1. Proitaj zadatak.
2. Odredi pitanje.
Oznaimo sa x broj mukaraca, a sa y
broj ena u tom uredu.
3. Odredi koji su podaci zadani.
Ukupno ima 28 zaposlenika
Mukaraca ima tri puta vie nego ena
4. Napii jednadbe
x + y = 28; y = 3x
116
5. Rijei sustav.
x + y = 28
3x + y = 0 / (1)
x + y = 28
+
3x y = 0
4x = 28 / : 4
x =7
y = 3x
y = 3 7 = 21
Rjeenje je (7, 21)
6. Provjeri rezultat.
x + y = 28
y = 3x
7 + 21 = 28
21=3 7
28 = 28
21 = 21
Rjeenje je tono.
7. Napii odgovor rijeima.
U uredu radi 7 ena i 21 mukarac.
Z a d a c i
1. U koli radi dvostruko vie uiteljica nego
uitelja. Koliko uiteljica radi u toj koli ako je
ukupno zaposleno 30 uitelja i uiteljica?
2. Tijekom ljeta Matija je radio pet puta vie dana
nego Luka. Obojica su ukupno radila 72 dana.
Koliko je dana radio svaki?
3. Cijeli kamion ima masu 5.5 t. Masa karoserije
kamiona je etiri puta vea od mase njegova
motora. Kolika je masa motora? Kolika je masa
karoserije kamiona?
4. Lukina mama je etiri puta starija od Luke. Mama
i Luka zajedno imaju 60 godina. Koliko godina
ima mama, a koliko Luka?
5. Lucija je napravila 9 estitaka vie nego Luka.
Zajedno su napravili 75 estitaka. Koliko je
napravio svaki od njih?
6. Dva odijela stoje 780.55 kn. Jedno odijelo stoji
120.11 kn vie nego drugo. Koliko kota svako
od tih odijela?
7. Matija ima 12.5 kg vie nego Lucija. Zajedno su
teki 114 kg. Koliko kilograma ima svaki od njih?
8. Ana ima 16 knjiga manje nego Maja. Zajedno
imaju 150 knjiga. Koliko knjiga ima Ana, a koliko
Maja?
9. Luka i Matija zajedno su teki 170 kg. Matijina
od druge. Opseg pravokutnika je 25 cm. Kolike

su duljine njegovih stranica?
15. Duljina jedne stranice pravokutnika je 5 cm
manja od druge. Opseg pravokutnika je 21 cm.
Kolike su duljine njegovih stranica?
16. Duljina jedne stranice pravokutnika je 5 puta
manja od druge. Opseg pravokutnika je 24 cm.
Kolike su duljine njegovih stranica?
17. U jednakokranom trokutu kut nasuprot
osnovice dvostruko je vei od kuta uz osnovicu.
Koliki su unutarnji kutovi toga trokuta?
18. Opseg jednakokranog trokuta je 39 cm. Kolika
je duljina kraka ako je duljina osnovice za 9 cm
dulja od kraka?
19. Tijekom ljeta Luka je radio etiri puta vie dana
nego Ana. Ukupno su radili 25 dana. Koliko je
dana radio svaki od njih?
20. Lukina baka je est puta starija od njega. Baka
i Luka zajedno imaju 77 godine. Koliko godina
ima svatko od njih?
21. Dva para cipela stoje 680.98 kn. Jedan par stoji
99.12 kn vie nego drugi. Koliko stoji svaki par
cipela?
22. Lucija i Ana su zajedno utedjele 632.50
kn. Ana je utedjela 35.50 kn vie od
teina je za 40 kg manja od dvostruke Lukine
etverostrukog iznosa Lucijine uteevine.
teine. Koliko je teak svaki djeak?
Koliko je utedjela svaka djevojica?
10. Lucija i Ana zajedno su utedjele 732.56 kn.
23. U 8.a razredu ima 28 uenika. Djevojica ima
Ana je utedjela 50.24 kn vie od trostrukog
za 2 manje nego djeaka. Koliko je djevojica, a
iznosa Lucijine uteevine. Koliko je utedjela
koliko djeaka u tom razredu?
svaka djevojica?
11. Stolar je prerezao dasku koja je dugaka 15 m
24. Na nekom natjecanju iz matematike bilo je

deset zadataka. Za svaki tono rijeen zadatak
na dva dijela. Jedan je komad 2 m krai od
uenik dobiva 10 bodova. Za svaki netono
etverostruke duljine drugog komada. Koliko je
rijeen ili nerijeen zadatak gubi 5 bodova. Ako
dugaak svaki komad daske?
je uenik dobio 40 bodova, koliko je zadataka
12. U 7.a razredu ima 27 uenika. Djevojica ima

za 5 manje nego djeaka. Koliko je djevojica, a
koliko djeaka u tom razredu?
tono rijeio?
25. Brat i sestra zajedno su utedjeli 4326 kn.
Koliko je utedio svaki od njih, ako je sestrina
13.Opseg pravokutnika je 120 cm. Duljina jedne
uteevina pet puta vea od bratove?
stranice pet je puta vea od duljine druge
26. Zbroj dvaju brojeva je 130. Ako vei broj
stranice. Kolike su duljine stranica? Kolika je
podijelimo s manjim, dobit emo kolinik 2 i
povrina toga pravokutnika?
ostatak 28. Koji su to brojevi?
14. Duljina jedne stranice pravokutnika je 5 cm vea
27. Kolika je povrina pravokutnika iji je opseg
117

30 dm ako je duljina krae stranice 2 puta
100.50 kn. Kolika je cijena jedne rue, a kolika
manja od duljine vee stranice?
jednoga tulipana?
28. Sanduk s jabukama ima masu 85 kg. Same
41. Koliko litara alkohola jakosti 60% treba
jabuke imaju masu za 65 kg veu od sanduka.

Koliku masu ima sanduk, a koliku jabuke?
29. Zbroj dvaju brojeva je 22, a njihova razlika 8.
koji su to brojevi?
30. Luka i Matija zajedno imaju 280 kn. Kad Luka
3
2
svojeg novca, a Matija
svojeg imat
potroi
4
3
e jednako. Koliko je novaca imao svaki djeak?

31. Zbroj dvaju brojeva iznosi 37.29. Jedan broj vei
je od drugog 2.3 puta. Koji su to brojevi?
32. Razlika dvaju brojeva jednaka je 6.1. Jedan od
brojeva manji je od drugog 1.5. puta. Koji su to
brojevi?
33. Zbroj znamenki dvoznamenkastog broja jednak
je 12. Ako znamenke zamijene mjesta, dobiva
se broj vei za 18. Koji je to broj?
34. Zbroj znamenki dvoznamenkastog broja
jednak je 11. Ako tom broju dodamo 63,
dobit emo dvoznamenkasti broj zapisan
60 litara jakosti 50 %?
42. Djed je 50 godina stariji od svoje unuke. Prije

5 godina djed je bio 6 puta stariji od unuke.
Koliko godina ima unuka, a koliko djed?
43. U dvije kutijice nalaze se bomboni. U prvoj je
kutijici 8 bombona manje nego u drugoj. Ako iz
prve kutijice premjestimo 4 bombona u drugu,
u drugoj e ih biti dvostruko vie nego u prvoj.
Koliko je bombona bilo u svakoj kutijici?
44. Luka je raun za mobitel u prosincu i sijenju
platio 270 kn. Koliki je bio sijeanjski raun ako
znamo da je za 20% manji od prosinakog?
45. Ana je za proslavu roendana kupila 5 boca
soka i 4 pizze, to je platila 180 kn. Da je kupila
2 soka vie i 3 pizze vie, platila bi 294 kn.
Kolika je cijena jedne pizze i jednoga soka?
46. Maja zadaje zadatak Luki: "Zamislila sam dva
istim znamenkama, ali obrnutog poretka od
broja. Prvi je za 3 manji od drugoga. Kad se prvi
polaznog. Koji je to broj?
pomnoi s 4 pa od umnoka oduzme 18, dobije
35. Broj desetica nekog dvoznamenkastog broja

upola je manji od broja jedinica. Ako tom broju
se drugi broj." Koje je brojeve Maja zamislila?

47. U tvornici radi 4158 mukaraca i ena. Broj ena
dodamo zbroj njegovih znamenaka, dobit emo
je 65% broja mukaraca. Koliko ena radi u toj
broj 60. Koji je to broj?
tvornici?
36. Nazivnik razlomka je za 5 vei od brojnika. Ako
48. Rijeni parobrod treba za 60 km dugaak put
brojniku dodamo 14, a od nazivnika oduzmemo
uzvodno 4 sata i 10 min, a nizvodno 2 sata 40
1, dobit emo razlomak reciproan zadanom.
min. Kolika je brzina parobroda, a kolika rijeke?
Koji je to razlomak?
37. Brojnik nekog razlomka je za 3 manji od
nazivnika. Dodamo li brojniku i nazivniku broj
3
. Koji je to razlomak?
5, dobit emo razlomak
4
38. 6 vreica Frutolina i 7 vreica okolina zajedno
stoje 185.99 kn. 8 vreica Frutolina i 8 vreica
okolina zajedno stoje 212.56 kn. Koliko stoji
jedna vreica Frutolina, a koliko jedna vreica
okolina?
39. 5.5 kg jabuka i 3.5 kg marelica treba platiti
69.50 kn . 7 kg jabuka i 7 kg marelica treba
platiti 119 kn. Kolika je cijena jednog kilograma
jabuka, a kolika jednog kilograma marelica?
40. Buket s pet rua i etiri tulipana stoji 76.50 kn.
Buket sa sedam rua i 5 tulipana stoji
118
pomijeati s alkoholom jakosti 30% da se dobije
49. Dvije zgrade zajedno imaju 28 prozora. Na

prvoj je 4 prozora manje nego na drugoj. Koliko
prozora ima svaka zgrada posebno?
50. U dvije omotnice je 3016 kn. Ako se iz svake
omotnice izvadi 248 kn u prvoj e biti 9 puta
vie novca nego u drugoj. Koliko je bilo novca u
svakoj omotnici?
51. Na pilani je bilo 70 stalnih i povremenih
radnika. Sljedee godine broj stalnih radnika
poveao se tri puta, a povremenih dva puta.
Tada je na pilani bilo 165 radnika. Koliko je
bilo stalnih, a koliko povremenih radnika na
poetku?
52. U dvije prostorije je 18 ljudi. Prijee li iz jedne
prostorije u drugu njih troje, onda je drutvo

raspolovljeno. Koliko je ljudi bilo na poetku u
svakoj prostoriji?
f) 0.5x y 4 = 0.3x y 4
5
2
x 4 7y x 3
0.5y
=
6
12
3
53. U cirkusu je prodano 225 skupljih karata i 456

jeftinijih karata. Zaraeno je 34 020 kn. Koliko
je stajala skuplja, a koliko jeftinija karta ako je
cijena skuplje karte za 15 kn vea od cijene
64. Rijei sustave

g)
h)
i) x
jeftinije karte?
54. kola je kupila ukupno 150 kg pinata i
krumpira. Koliko je bilo pinata, a koliko
krumpira ako je cijena 1 kg pinata 13 kn, 1
kg krumpira 16 kn, a cijeli je raun iznosio
2319 kn?
55. Koliko treba uzeti 30postotnog alkohola, a
koliko 40postotnog alkohola da bi se dobilo 20
litara 58postotnog alkohola?
65. a)
57. Koliko treba uzeti 20postotne kiseline, a koliko

40postotne kiseline da bi se dobilo 30 litara
27postotne kiseline?
58. Koliko treba uzeti 25postotnog srebra, a koliko
b)
c)
35postotnog srebra da bi se dobilo 300 grama

32postotnog srebra?
59. Dva majstora dijele zaradu u omjeru 3 : 5.
Koliko je dobio svaki ako raun iznosi 2568 kn?
60. Rastavi 12789 na dva pribrojnika iji je omjer

1 : 8.
61. Da bi se dobila neka slitina treba pomijeati dva

metala u omjeru 5 : 12. Koliko pojedinog metala
a) 1x + 7 y 7 = 2
2x + 3y
= x 6
4
3x 2y 3y + 2x
=
+2
4
8
b) 3y
4
6
x + 3 y 10
=0
12
9
c) 3(x y ) = 5(x + 3) 13
2(2x 3y 10) = 5(y + 2)
63. Rijei sustave

x 2y
y +2
d)
x =
3
2
x +y
y
2.5 =
3
2
3(8x + y )
= x 3(3 x )
e)
16
9
y x
x
= 19
2
2
3x 2 y
= 4
4
x + 4y 1
=
5
3
6 + 5 x 8
=
4 y 7 10
2 y + 10
=4
3x 2
6 x + 5 y
=2
8
2 x y
= 4
3
3 2x 8 y
+
=1
3
2
7 + 2 y 3 + 5x
=0
5
6
2 x + 6 5 + y
+
=5
b)
10
4
x +5 y 8
=3
2
3
66. a)
treba za 170 kg te slitine?

62. Rijei sustave
1 x 2y 1 1
+
=
5
6
2
5 + x 3y
= x y +1
7
1
(2y 1) + 2.5 = 0
2
x y
y
=2
3

y x +y
= 0.1
2
5
y x y
= 0.1
5
2
c)
x+ y x y
=8
2
3
x+ y
x + y
11 =
3
4
119
8.6. Ponavljanje
1. Navedi primjer neke linearne jednadbe s
4x 8y = 20; 3x 5y = 7
7. Opii metodu supstitucije.
jednom nepoznanicom.
8. Opii metodu suprotnih koeficijenata.
2. Navedi primjer neke linearne jednadbe s

dvije nepoznanice.
9. Koju bi metodu upotrijebio za rjeavanje

ovoga sustava i zato?
3. Navedi primjer nekoga sustava dviju linearnih

jednadbi s dvije nepoznanice.
4. to je rjeenje dviju linearnih jednadbi s
4x + y = 10
2x 3y = 9
10. Koju bi metodu upotrijebio za rjeavanje
dvije nepoznanice?
ovoga sustava i zato?
5. Proitaj koeficijente uz x u ovom sustavu:

2x + 2y = 6; 3x + 7y = 17
6. Proitaj koeficijente uz y u ovom sustavu:
Z a d a c i
z a
3x 3y = 9
4x + 3y = 2
F 3x + 2y 4x 9 = 5 2y ; 5y 4x = 23;
1. Nacrtaj rjeenja ovih sustava u koordinatnom
G y + x = 5; x y = 1;
sustavu u ravnini, spoji ih i dobit e jedan lik.

A 2x + 2y = 6; 3x + 7y = 17;
B 3x 5y = 13; 4x + 8y = 12;
C 3x 6y = 3; 2x + 7y = 2;
D 10x 5y = 40; 3x + 2y = 12;
3. Provjeri je li zadani ureeni par rjeenje sustava:

a) (2, 2);

2x + 3y = 2

3x 3y = 10;
E x + 3y = 7; 4x 3y = 2;
F 5x 4y = 7; 4x 2y = 8;
G 6x y = 2; x + 7y = 29;
H 4x + 2y = 16; 3x + 9y = 30;
I x + y = 6; x + 2y = 12;
J 9x + 3y = 30; 6x 4y = 28;
K 7x 14y = 63; 2x 5y = 22;
L x 3y = 9; 4x + 2y = 8;
M 4x 8y = 20; 3x 5y = 7;
N 10x + 5y = 40; 2x + 2y = 8;
P 11x + 2y = 11; 3x y = 3;
4. Provjeri je li zadani ureeni par rjeenje sustava:
2. Nacrtaj rjeenja ovih sustava u koordinatnom

sustavu u ravnini, spoji ih i dobit e jedan lik.
1
1
A x + y = 2 ; x + y = 5;
2
3
B 0.2x + 0.3y = 0.7; 1.3x + 2.2y = 5.3;
1
1
x + 2y = 7 ; 2x + y = 11;
5
3
1
2
5
D x y = 0; x y = ;
2
3
6
E 2(x 3) + y = 5; 3x 2(y + 2) = 20;
120
b) (0, 1);
x + y = 1
x 2y = 2;
c) (3, 3);
3x + 4y = 3
x
1
y = 4;
3
d) (1, 1);
1
1
x + y = 11
6
5
x y = 2.
a) (
1 3
, );
2 4
1
4
1
x+y=
;
4
xy=
b) (0.2,
1
);
2
2x + 2y = 5
x + 3y = 0.5
5
c) (2,
);
6
1
1
x + 6y = 4
3
3
1
x + 2y = ;
3
2 1
d) ( , );
3 3
3x + 3y = 3
2x y = 1.
2x y = 3;
c) 2x 3y = 5
b) 2y 12 = 0
1
1
x+ y =4
2
3
c) x + y = 8
x 3y = 4
d) 3x y = 8
6
7
x+
y 17 = 0;
5
5
b) 0.6x y + 3 = 0
a) x 4y + 22 = 0
4x + 6y = 12
3x + 2y = 18;
9. Rijei sustave metodom suprotnih koeficijenata
d) 6x + y = 15
5. Rijei metodom supstitucije

a) 2x = 0
4x + y = 5;
6x 3.5y 9 = 0;
2
3
x + y =1
5
5
c)
7x 7y = 0;
d)
2
x y = 6
7
3
x + 2y = 12 ;
4
4x + 6y = 40
a) x + 1.5y 1 = 0
0.6x + y 0.4 = 0;
a) 2.5x + 2y = 4
b) 8x 13.5y = 10
5x 6y = 7;
x 3.6y = 6.4;
b) 1.5x 1.5y = 1
5
2x + 3y = ;
3
2
c)
x + 1y = 3
3
3x 2y = 19;
d)
2
1
x y=1
9
3
3x 2y = 19;

a) 2x 3y =
3
4
11. Rijei sustave metodom po elji

a) 2x 3y = 5
4x + 5y = 1;
1
x 4y = 1;
2
b) 2x 3y = 9.5
b) x + y = 13
1
0.2x + 2y = 1 ;
3
3
c) x +
y 10 = 0
2
6x 2y 16 = 0;
d)
3
1
15
x+ y =
2
4
4
1
2
9
x+ y = ;
2
6
2
c) 4x 7y =

8
3
3x + 0.5y 2 = y;
d) 2(3x + y) + 2 3(x + 5y) = 9
3(x 7y) + 33 2(5x 9y) = 8;
12. Svedi sustave na standardni oblik i rijei

metodom kojom bre dobije rjeenje

a) x + 2y = 8 y
2x 4y = 6;
b) x : y = 1 : 2
a) x + y = 13
x y = 3;
b) 2x + 3y = 7
2x y = 12.5;
3
x + 20y = 95
4
8
x 25y = 7;
25
3y
1
d) 2x +
=1
2
2
4x
1
3y = ;
3
3
c)
5x 4y = 30;
c) x : y = 3 : 4
(x + 1) : (y 1) = 2 : 5;
121
x
y = 2
2
5y 2x
=
y ;
3
3
2
2
e) x (y
y) 5 = x
3
3
4x 3(2y x) = 3 6 4y;
f)
d)
x y
+ 1= 0
4 2
x y
= 0;
12 6
g) 3(2x + y) 8 = 2(x + 3y)

2(x y +1) 18 = 3(2x +3y) ;
1
1
1
h) (2x y) (x + y ) =
3
6
2
x + 2y = 14;
13. Ako prvi lan nekog omjera uveamo, a drugi

lan tog omjera umanjimo za 4, vrijednost
omjera biti e 7. A ako prvi lan uveamo za 5,
a drugi za 3, vrijednost tog omjera e biti 1.

Koji je prvi, a koji drugi lan tog omjera?
14. U razredu od 32 uenika je trostruko vie

djeaka nego djevojica. Koliko je djeaka, a
koliko djevojica u tom razredu?
15. Vreica od 10 dag suenih smokava kota
14 kn. Sama vreica je za 10.5 kn jeftinija od
smokava. Koliko kotaju smokve bez vreice?
16. Ana ima 12 knjiga manje nego Maja. Zajedno
22. Tijekom ljeta Ana je radila 8 puta vie dana

nego Luka. Ukupno su radili 27 dana. Koliko
dana je radio svatko od njih?
23. Na nekom natjecanju iz matematike bilo je 25
zadataka. Za svaki tono rijeeni zadatak uenik
dobiva 10 bodova. Za svaki netono rijeen ili
nerijeen zadatak gubi 5 boda. Ako je uenik
dobio 130 bodova, koliko zadataka je tono
rijeio?
24. Brat i sestra zajedno su utedjeli 750 kn.
Koliko je utedio svaki od njih, ako je sestrina
uteevina peterostruko vea od bratove?
25. Sanduk s jabukama ima masu 10.7 kg. Same
jabuke imaju masu za 8.3 kg veu od sanduka.
Koliku masu ima sanduk, a koliku jabuke?
je 10. Ako znamenke zamijene mjesta dobiva se
broj vei za 18. Koji je to broj?
broj manji za 63. Koji je to broj?
29. Ako brojnik i nazivnik nekog razlomka uveamo
za 4, dobit emo
7
, a ako brojnik tog razlomka
8
imaju 224 knjige. Koliko knjiga ima Ana, a
uveamo dvostruko, a nazivnik umanjimo za 3
koliko Maja?
dobit emo 6. Koji je to razlomak?
17. Majina mama je 4 puta starija od Maje, a za 22
30. Omjer dva broja je 5 : 6. Ako prvi uveamo za
godine e biti dvostruko starija. Koliko godina
4, a drugi umanjimo za 1, omjer im je 9 : 5. Koji
imaju Majina mama i Maja sada?
su to brojevi?
18. Lukin brati je tri puta stariji od Lukine sestrine.
31. Zbroj dva broja je 17. Ako ta dva broja
Za 4 godine e biti dva puta stariji od nje. Koliko
podijelimo dobijemo kolinik 2 i ostatak 2. Koji
godina imaju Lukini brati i sestrina?
su to brojevi?
19. Opseg pravokutnika je 26 cm. Duljina jedne
32. Razlika dva broja je 19. Ako ta dva broja
stranice je za 3 cm vea od duljine druge
podijelimo dobijemo kolinik 3 i ostatak 3. Koji
su to brojevi?
povrina tog pravokutnika?

20. Opseg jednakokranog trokuta je 16 cm, a
33. 3.6 kg kruaka i 2.4 kg banana treba platiti

46.74 kn. 2.2 kg kruaka i 0.8 kg banana
osnovica se prema kraku odnosi kao 2 : 3.
treba platiti 24.57 kn. Kolika je cijena jednog
Kolike su stranice trokuta?
kilograma kruaka, a kolika jednog kilograma
21. U jednakokranom trokutu je kut nasuprot

osnovice i kut uz osnovicu odnose se kao 2 : 5.
Koliki su unutarnji kutovi tog trokuta?
banana?
34. U tvornici radi 45 mukaraca i ena. Broj ena i
broja mukaraca su u omjeru 2 : 3. Koliko ena
radi u toj tvornici?
122

35. Luka je raun za mobitel u prosincu i sijenju
38. Da bi se dobilo neku slitinu treba mijeati dva
platio 175 kn. Koliki je bio sijeanjski raun, ako
metala u omjeru 7 : 9. Koliko kojeg metala treba
znamo da je za 25% manji od prosinakog?
za 80 g te slitine?
metala u omjeru 11 : 19. Koliko kojeg metala
treba za 180 kg te slitine?
37. Koliko treba uzeti 32postotnog srebra, a koliko
40. Stolar je prerezao dasku koja je dugaka 15.8 m
61postotnog srebra da bi se dobilo 145 grama
na dva dijela. Jedan komad je za 3.2 m krai
42postotnog srebra?
od trostruke duljine drugog komada. Koliko je

dugaak svaki komad daske?
I g r e
Zagonetni lik
Sluajni sustav
Zajedniki nacrtajte neki lik u koordinatnoj
Svaki lan para smisli jednu linearnu jednadbu
ravnini i odredite koordinate toaka koje ga
s dvije nepoznanice, pa zatim zajedniki rje
odreuju. Smislite sustave ija rjeenja e biti
avaju dobiveni sustav. Igru mogu igrati parovi
ba te toke. Igru moe igrati grupa uenika.
uenika. Nakon zadavanja parovi mogu meu
Nakon zadavanja sustava grupe razmjenjuju za-
sobno razmijeniti zadatke.
datke i rjeavaju ih.
P r i m j e r a k
o g l e d n o g
1. Rijei metodom zamjene (supstitucije)

x+y=7
4x + 12y = 36.
2. Rijei metodom suprotnih koeficijenata

3x 5y = 1
3x 2y = 8.
3. Rijei sustave

a) 3x + 2y = 11
5x + 3y = 19;
b) 2x 2y = 16
4x + 7y = 43.
4. Provjeri je li ureeni par (2, 1) rjeenje sustava

2x + 3y = 1
t e s t a :
7x 8y = 6.
5. Opseg pravokutnika je 28 cm, jedna stranica je za 6 cm dua od druge. Kolike su

duljine stranica tog pravokutnika? Izraunaj
njegovu povrinu.
koliko 30postotnog alkohola da bi se dobilo 50 litara 38postotnog alkohola?
7. Luka je kupio 5 kg krumpira i 2.5 kg salate i
platio 47.5 kn. Maja je kupila 2 kg krumpira
i 4.5 kg salate i platila 47 kn. Kolika je cijena 1 kg krumpira, a koliko 1 kg salate?
8. Spomenik mase 2150 kg izraen je do
bronce koja je slitina bakra i kositra u omjeru 47 : 3. Kolika je masa svake kovine u
spomeniku?
123
9. Linearna funkcija i jednadba pravca

Linearna funkcija prva je funkcija s
kojom se susreete. Funkcije u mate
matici
UH
UF!
zauzimaju
vano
mjesto.
Pomou funkcija matematiari objanjavaju razne pojave iz prirode i

dogaanja u svakodnevnom ivotu.
Poznavanje funkcija omoguava predvianje promjena u svakodnevnom
ivotu. U prouavanju raznih funkcija
vano mjesto ima koordinatni sustav.
Prikazivanje funkcija u koordinatnom
sustavu omoguuje povezivanje brojeva s grafikim prikazom.
Latinski linea znai pravac, a u ovoj
e cjelini i ti nauiti zato je linearna
funkcija dobila ba takvo ime.
Vani pojmovi
padajua funkcija
linearna funkcija
pravac
- to je linearna funkcija
vrijednost funkcije
nagib pravca
- Kako nazivamo koeficijente linearne funkcije i koje je
graf linearne
funkcije
usporednost
pravaca
eksplicitni oblik
jednadbe pravca
presjek pravaca
nul-toka
sjecite
koordinate sjecita
nagib pravca
rastua funkcija
njihovo znaenje
- Nacrtati pravac
- Prepoznati usporedne pravce po njihovoj jednadbi
- Kako odluiti koja je ponuda majstora, prijevoznika ili
telefonske kompanije povoljnija
- Kako bez rjeavanja znati koji sustav dviju linearnih
jednadbi s dvije nepoznanice ima rjeenje, a koji ga
nema
Brzinski zadaci za
ponavljanje:
1. to je pravokutni koordinatni sustav u
ravnini i koji su njegovi dijelovi?
2. U koordinatnom sustavu ucrtaj toke
A(1, 2), B(2, 4), C( 3, 2) i D(3, -4).
3. Odredi u kojem se kvadrantu nalazi
pojedina toka iz prethodnog zadatka.
124
4. Maja je u kasicu ubacivala kovanice od 5 kn.

Izraunaj koliko novca ima u kasici ako je u
njoj: 5, 10 ili 100 kovanica.
5. 1 kg krumpira treba platiti 2 kn. Koliko
treba platiti: 2, 3 i 4 kg krumpira?
Nacrtaj grafiki prikaz te proporcionalnosti.
6. Rijei linearne jednadbe:
a) 2x 4 = 0; b) -3x + 9 = 0: c)
4
x + 2 = 0.
3
Linearna funkcija i jednadba pravca
9.1. Linearna funkcija

3
Biljenice
kune
Grafiki prikaz pokazuje koliko treba platiti
za odreeni broj biljenica. Uz pomo tog

grafikog prikaza odgovori na ova pitanja:
a) Koliko treba platiti za 3 biljenice?

b) Koliko treba platiti za 4 biljenice?
c) Kolika je cijena jedne biljenice?
d) Koliko biljenica se moe kupiti za 3 kn?
broj biljenica
Za opisivanje veza izmeu raznih veliina matematiari upotrebljavaju funkcije.

Primjere funkcija upoznali ste kad ste uili o proporcionalnim i obrnuto proporci
onalnim veliinama, postotnom i kamatnom raunu. U matematici postoji puno
razliitih funkcija, no njima se ne bave samo matematiari, nego i fiziari, ekolozi,
programeri i mnogi drugi strunjaci i znanstvenici. Upoznavanje s funkcijama po
injemo linearnom funkcijom, a ostale funkcije uit ete u daljnjem kolovanju.
Z a d a c i
1. Napii nekoliko primjera vrijednosti obiju veliina
za ove funkcije
3. 5 kg jabuka plaeno je 30 kn.

a) Izraunaj koeficijent proporcionalnosti;
a) Svakoj europskoj dravi pridrui njezin glavni grad;

b) Svakom ueniku 7. razreda pridrui njegovu
b) Zapii vezu izmeu iznosa rauna i kupljene

koliine jabuka;
ocjenu iz matematike na kraju 6.r;
c) Koliko treba platiti za 7 kg jabuka?
c) Svakom prirodnom broju pridrui dvostruko
4. Neki posao 6 radnika moe zavriti za 10 dana.
vei broj;
a) Izraunaj koeficijent obrnute
d) Svakom prirodnom broju pridrui njegov
proporcionalnosti;
umnoak sa samim sobom (tj. njegov kvadrat).
b) Zapii vezu izmeu vremena trajanja posla i
2. Smisli nekoliko primjera funkcija kao to su u 1.

zadatku
broja radnika;
c) Za koliko dana taj posao moe zavriti 3 radnika?
Primjer 1. Taksi prijevoz
Rjeenje:
Poetna cijena vonje taksijem u Dubrovniku je
Da bismo izraunali cijenu prijevoza, trebamo
25kn i jo 8kn po kilometru vonje. Izraunaj
broj kilometara pomnoiti s 8 i umnoku dodati
cijene
25.
vonje
za
zadane
udaljenosti
od
dubrovake zrane luke ilipi.

Cavtat
Vrata od Ploa
Luka Gru
Lapad
Udaljenost
7 km
10 km
18 km
21 km
Cijena
Cavtat
Vrata od Ploa
Luka Gru
Lapad
Udaljenost
Cijena
7 km
8 8 + 25 = 89 kn
10 km
10 8 + 25 = 105 kn
18 km
8 8 + 25 = 169 kn
21 km
21 8 + 25 = 193 kn
125
Formula
funkcije
y = 8x + 25
Oznaimo li sa x udaljenost, a
prijeenih kilometara. Za svaki sljedei prijeeni
s y cijenu prijevoza, moemo
kilometar cijena poraste za 8 kn. Kaemo da
izraun cijene zapisati formu-
cijena linearno ovisi o broju prijeenih kilome-
lom y = 8x + 25. Kaemo da
tara.
smo cijenu prijevoza y prikazali

kao funkciju od broja prijeenih
kilometara x.
Po toj formuli moemo raunati cijenu prijevoza

za bilo koju udaljenost. Moemo izraunati
vrijednost y i ako je x negativni racionalan broj,
Uoi da je cijena prijevoza vea to je vei broj
no s obzirom na zadatak to ne bi imalo smisla.
Primjer 2. Telefoniranje
zapisujemo ovako: f (x ) = ax + b ili y = ax + b .
Luka ima na tednoj knjiici 2500 kn. Odluio

je dio tog novca potroiti za vrijeme ljetovanja,
i to svaki dan 50 kn. Formulom zapii izraun
za preostali iznos Lukine uteevine
Funkcije takva oblika nazivamo linearnim funkcijama. Linearne funkcije su primjerice:

f(x) = 5x + 6
Linearna
f(x) = 7x 2
Rjeenje:
Oznaimo sa x broj dana ljetovanja, a sa y
iznos uteevine.
Vrijedi y = 2500 50x ili y = 50x + 2500.
funkcija
f(x) = 4x + 3.5
1
f (x ) = x + 3.6 .
2
f (x ) = ax + b
Vano
Linearna funkcija zadana je formulom
Iznos uteevine prikazali smo kao funkciju
f(x) = ax + b, gdje su a, b, x i f(x) racionalni
broja dana ljetovanja. Uoi da je iznos uteevine
brojevi. Brojeve a i b nazivamo koeficijentima
manji to je vie dana Luka proveo na ljetovanju.
linearne funkcije. Broj x nazivamo argument
Za svaki dan ljetovanja taj se iznos umanjuje za
funkcije, a broj f(x) vrijednost funkcije.
50 kn. Kaemo da uteevina linearno ovisi o
Pritom f(x) oznaava da je vrijednost funkcije
broju dana provedenih na ljetovanju.
ovisna o vrijednosti argumenta x.
Primijetimo da funkcije u primjerima 1 i 2 imaju
Linearnu funkciju esto zapisujemo i formu-
zajedniki oblik. Takav oblik funkcije openito
lom y = ax + b.
Z a d a c i
Napii formule za zadane linearne funkcije.
5. Za raun za struju naplauje se stalna naknada
15 kn te 0.25 kn po potroenom kW struje.
6. Taksi sluba naplauje poetnih 15 kn te 9 kuna
po prijeenom kilometru.
9. Telefonska kompanija naplauje pretplatu prema

odabranoj brzini za povezivanje s internetom te
odreeni iznos po svakom GB prometa. Napii
formulu za izraun cijene rauna za internet za
svaki od ponuenih paketa.
7. Za autobusni prijevoz plaa se naknada 200 kn te

30 kn po osobi.
8. Foto studio naplauje 15 kn razvijanje filma te
1.50 kn po fotografiji.
126
Paket
Brzina
Pretplata
Iznos po
GB prometa
Surf
1024/192 Kbps
79.00 kn
20 kn
Giga
2048/256 Kbps
199.00 kn
11 kn
Flat
3072/384 Kbps
369.00 kn
0 kn

Primjer 3.
Izraunavanje vrijednosti funkcije
Rjeenje:
Izraunaj vrijednosti linearne funkcije

f(x) = 5x - 9 za ove vrijednosti argumenta:
f( -2) = 5 (-2) - 9 = -10 - 9 = -19;
funkcije
f(4.6) = 5 4.6 -9 = 23 - 9 = 14;
a) x = 0;
b) x = -2;
3
15
15 36
21
3
f = 5 9 = 9 =
= .
4
4
4
4
4
c) x = 4.6;
d) x =
f(0) = 5 0 - 9 = 0 - 9 = -9;
Vrijednost
3
.
4
Z a d a c i
10. Izraunaj vrijednosti linearnih funkcija (tablicu
a) f(x) = 3x + 1;
x
b) f(x) = 2x 4;
f(x)
11. Za autobusni prijevoz plaa se naknada 50 kn te

25 kn po prijeenom kilometru.
precrtaj u biljenicu):
x
Izraunaj koliko treba platiti za put duljine:
f(x)
20 km, 50 km, 100 km, 500 km.
Izraunaj koliko treba platiti za izradu filma s:
12, 24 i 36 fotografija.
c) f(x) = 4x + 5;
x
f(x)
4.5
2
0.6
2.5
3.9
1
e) f (x ) = x 10 ;
2
x
f(x)
x
10
5
2
10
30
69 kn te 0.45 kn po minuti razgovora.

Izraunaj koliki e biti telefonski raun za:
120, 400, 1200, 10 000 minuta razgovora.
14. Frizerka dobiva plau 1000 kn plus 10 kn po
svakom ianju.
Izraunaj koliku plau dobiva ako je napravila
50 ianja.
15. Prodava na trnici prodaje krumpir po cijeni
f(x)
2
f) f (x ) = x + 1
3
18
13. Telefonska kompanija zaraunava pretplatu
d) f(x) = x 2.5;
10
3
4
12. Fotostudio naplauje 10 kn razvijanje filma te
f(x)
3 kn za 1 kilogram. Za svoje mjesto na trnici

treba platiti placovinu 200 kn.
Kolika e biti njegova zarada ako proda:
a) 300 kg krumpira;
b) 100 kg krumpira;
c) 1 tonu krumpira;
3
5
d) 500 kg krumpira?
127

Primjer 4. Izraunavanje
argumenta funkcije
Zadan nam je iznos koji treba platiti, dakle

f(x) = 1625 kn. Uvrstimo li u formulu funkcije
umjesto f(x) = 1625, dobivamo linearnu jedna
U rentacaru iznajmljivanje automobila naplauju

500kn plus 4.5kn po prijeenom kilometru. Koliki
se put moe prijei za 1625 kn?
dbu koju rjeavamo na uobiajen nain.

1625 = 4.5x + 500
4.5x = 500 1625
4.5x =1125 / : (4.5)
Rjeenje:
Najprije formulom zapiimo zadanu linearnu
funkciju. x broj kilometara, f(x) iznos koji
treba
platiti. f(x) = 4.5x + 500

x = 250.
Dakle za navedeni iznos moemo unajmiti auto
za put dug 250 km.
Z a d a c i
16. Taksi sluba naplauje poetnu cijenu 30kn te 6kn

po prijeenom kilometru. Koliko kilometara moemo
prijei u jednoj vonji za 480 kn?
17. Maja je za roendan dobila 475 kn. Namjerava
taj novac potroiti na skijanju i to 75kn
dnevno. Za koliko e se dana skijanja Majina
uteevina smanjiti na 100 kn?
18. Telefonska kompanija Petar Pan zaraunava
pretplatu 50kn te 0.25kn po minuti razgovora.
Telefonska kompanija Zvonica ne naplauje
pretplatu, a po minuti razgovora naplauje 1kn.
a) Za obje ponude formulom prikai iznos
rauna ( f(x) ) ovisno o broju minuta
razgovora (x);
b) Izraunaj koliko je minuta razgovora ukljueno
u cijenu rauna od 100 kn za obje kompanije.
19. Slastiar Nikola dobio je ponudu za posao.
Slastiarna Kremnita nudi mu 1000kn plus
2kn po svakoj prodanoj kremniti. Koliko
kremnita treba prodati da bi dobio plau 2000 kn?
20. U rentacaru Papiga iznajmljivanje automobila
naplauju 150kn plus 15kn po danu
unajmljivanja. Lukin tata ima na raspolaganju
495 kn. Na koliko dana moe unajmiti
automobil?
21. Majstor Karlo naplauje svoj dolazak 60 kn te
svaki sat rada 40 kn. Koliko je trajao posao ako
je majstor ispostavio raun na 380 kn?
22. Linearna funkcija zadana je formulom
f(x) = 0.6x 4.3. Za koji argument x zadana
linearna funkcija poprima vrijednost:
a) 4.3;
b) 1.3;
c) 10.7.
f(x) = 3x 9. Za koji argument x zadana
a) 0;
b) 12;
c) 16.5.
f(x) = 6x + 3.6. Za koji argument x zadana
128

a) 0;
b) 33.6;
c) 16.8.
25. Linearna funkcija zadana je formulom f (x ) =

3
x + 5.
4
Za koji argument x zadana linearna funkcija

poprima vrijednost:
17
a) 0;
b) 2;
c)
.
26. Vodoinstalater naplauje svoj dolazak 65 kn, te

svaki sat rada 50 kn.
a) Zapii formulom ovisnost iznosa njegove
zarade o broju radnih sati;
b) Koliko treba platiti izradu vodoinstalacija ako
je posao trajao 6 sati;
c) Koliko dugo vodoinstalater treba raditi da bi
zaradio 565 kn?
27. U bazenu je 9000 l vode. Tijekom jednog sata iz
njega se ispusti 150 l vode.
a) Zapii formulom ovisnost koliine vode u
bazenu o broju sati pranjenja bazena;
b) Koliko e vode biti u bazenu nakon10 sati
pranjenja;
c) Koliko je vremena potrebno da se bazen isprazni?
28. Pizza-majstor dobiva plau 1500kn plus 8kn
po svakoj prodanoj pizzi.
a) Zapii formulom ovisnost njegove zarade o
broju prodanih pizza;
b) Koliku plau dobiti e ako se proda 100
pizza;
c) Koliko pizza mora prodati da bi dobio plau
3420 kn?
29. Prodava na trnici prodaje jabuke po cijeni
4.5kn za 1 kilogram. Za svoje mjesto na trnici
treba platiti placovinu 500 kn.
a) Zapii formulom ovisnost njegove zarade o
prodanoj koliini jabuka;
b) Koliko jabuka mora prodati da bi nadoknadio
plaenu placovinu;
c) Koliko e zaraditi ako proda 350 kg jabuka?
Vjeb lica
4. Izraunaj vrijednosti linearne funkcije (tablicu

precrtaj u biljenicu) f(x) =
x
4
2
0
3
1. Napii formule za zadane linearne funkcije:

a) Za raun za struju naplauje se stalna naknada

14 kn te 0.26 kn po potroenom kW struje;
b) Taksi sluba naplauje poetnih 12 kn te 10

kuna po prijeenom kilometru;
c) Za autobusni prijevoz plaa se naknada 250 kn

te 25 kn po osobi;
d) Foto studio naplauje 10 kn razvijanje filma te

1.70 kn po fotografiji;
e) Za autobusni prijevoz plaa se naknada 55 kn te

22 kn po prijeenom kilometru. Izraunaj koliko
treba platiti za put duljine: 20 km, 50 km, 100
km, 500 km;
f) Foto studio naplauje 8 kn razvijanje filma te

2.10 kn po fotografiji. Izraunaj koliko treba platiti
za izradu filma sa: 12, 24 i 36 fotografija;
g) Telefonska kompanija zaraunava pretplatu 59

kn te 0.41 kn po minuti razgovora. Izraunaj koliki
e biti telefonski raun za: 120, 400, 1200, 10 000
minuta razgovora;
h) Frizerka za plau dobiva 1500 kn plus 15 kn po

svakom ianju. Izraunaj koliku plau dobiva ako
je napravila 50 ianja.;
i) Prodava na trnici prodaje krumpir po cijeni
3.99 kn za 1 kilogram. Za svoje mjesto na trnici
treba platiti placovinu 220 kn. Kolika e biti
njegova zarada ako proda 300 kg krumpira?

precrtaj u biljenicu) f(x) = x + 1
x
3
2
0
2
5
1
2
0
2.5

precrtaj u biljenicu) f(x) =
x
3
6
0
2
1
x+1
3
f(x)
6. Linearna funkcija zadana je formulom f(x) = 4x

2. Za koji argument x zadana linearna funkcija
poprima vrijednost:

a) 6;
b) 1;
c) 10.
7. Linearna funkcija zadana je formulom f(x) = 6x


poprima vrijednost:
a) 0;
b) 1;
c)
1
.
2
8. Linearna funkcija zadana je formulom f(x) =
2
3
x 1. Za koji argument x zadana linearna funkcija

poprima vrijednost:
a) 4;
b) 1;
c)
5
.
6
a) 2.5;
b) 1;
c) 0.
10. Linearna funkcija zadana je formulom f(x) =
f(x)
1
.
2
precrtaj u biljenicu) f(x) = 2x
f(x)
9. Linearna funkcija zadana je formulom f(x) = x

1.2. Za koji argument x zadana linearna funkcija
poprima vrijednost:
f(x)
x
4
3
x+1
4
1
2
2
5
x 4. Za koji argument x zadana linearna funkcija

poprima vrijednost:
a) 4;
b) 1;
c) 0.
11. Linearna funkcija zadana je formulom f(x) = 0.2x 3.

poprima vrijednost:

a) 3;
b)
1
;
2
c) 0.
129
9.2. Graf linearne funkcije i jednadba pravca

Cijena 1 kg krumpira je 3 kn. Izraunaj koliko treba platiti:
1, 2, 3, 4 i 5 kg krumpira.
Nacrtaj grafiki prikaz te proporcionalnosti .
Uei o proporcionalnim veliinama, nauili smo da je njihov grafiki prikaz
polupravac iz ishodita jer kod proporcionalnih veliina nije imalo smisla raunati
vrijednosti za negativne brojeve. Kod linearne funkcije moemo raunati
vrijednosti za bilo koji racionalni broj.
Primjer 1. Crtanje pomou tablice
Primijetimo da ucrtane toke pripadaju jednom
Nacrtaj skup svih toaka (x, y)
pravcu. U tablici smo izdvojili samo nekoliko
u koordinatnoj ravnini ako za

njihove koordinate vrijedi
y = 3x 2.
Rjeenje:
x
2
1
0
1
2
vrijednosti za x, mogli smo odabrati i neke

druge vrijednosti bilo koje racionalne brojeve.
Za sve te brojeve mogli smo izraunati vrijednost
funkcije.
Dakle,
dobili
bismo
beskonano
mnogo toaka i sve bi pripadale nacrtanom

pravcu. Kaemo da smo nacrtali pravac ija je
2
1
0
1
2
8
5
2
1
4
jednadba
y = 3x - 2
y = 3x 2. Taj je pravac ujedno i

grafiki prikaz, tj. graf linearne
funkcije f(x) = 3x 2 u koordinat-
graf
pravac
noj ravnini.
Vano
Graf funkcije f(x) = ax + b
u pravokutnom koordinatnom sustavu
u ravnini je pravac.
Njegova je jednadba y = ax + b
esto poistovjeujemo zapis linearne funkcije

f (x ) = ax + b s jednadbom pripadnog pravca
y = ax + b .
Linearnu funkciju moemo prikazati:
formulom
- tablicom
- grafom.
130
Z a d a c i
1. Prepii tablice pa izraunaj:
a) f(x) = 2x + 1
x
y = f(x)
2. Nacrtaj grafove linearnih funkcija.
b) f(x) = x 2.5
x
c) f(x) = 3x
y = f(x)
y = f(x)
a) f(x) = x + 1;
b) f(x) = 3x + 4.5;
c) f(x) = x ;
Odaberi xeve
d) f(x) = 2x 2;
s kojima e
lake raunati.
1
e) f (x ) = x + 1;
2
2
1
f) f (x ) = x + .
3
2
Primjer 2.
Eksplicitna jednadba pravca
Vano
Jednadba y = ax + b naziva se
Promotrimo graf linearne funkcije f(x) = 2x 1
eksplicitnom jednadbom pravca.
prikazan na slici.
Koeficijent a nazivamo koeficijentom

smjera ili nagibom, a koeficijent b
y = 2x - 1
odsjekom na osi ordinata.

Odsjeak na osi ordinata, tj. b, odreuje mjesto
toke C na naoj slici. Toka C ima
koordinate
Odsjeak na
(0, 1). Primijetimo da je druga ko-
osi ordinata
ordinata jednaka koeficijentu b i da

se toka C nalazi na osi ordinata.
Zato je taj koeficijent dobio ime odsjeak na osi
ordinata on odreuje toku u kojoj pravac sijee os y.
Koeficijent smjera ili nagib, tj. a, odreuje trokut CFG na naem grafu. Taj
Graf linearne funkcije je pravac, a njegova je
jednadba y = 2x 1. Takav oblik jednadbe
pravca nazivamo eksplicitnom jednadbom
pravca. U njoj se uvijek s lijeve strane nalazi
samo y, a s desne najprije lan sa x.
Eksplicitna
jednadba
pravca
y = ax + b
Primjeri eksplicitne jednadbe pravca su:

y = 4x 1, y = 2x 1.5; y =
ili openito y = ax + b .
2
8
x
7
3
Eksplicitna jednadba pravca uvijek
trokut je uvijek pravokutan s hipote-
Koeficijent
smjera
nuzom na pravcu, a koeficijent smjera

nam odreuje duljine njegovih kateta. U naem
primjeru kateta CF je 1, a kateta FG je 2. Zapiemo li koeficijent smjera u obliku razlomka
2
2 = , vidimo da se duljine tih kateta pojavljuju
1
u nazivniku i brojniku tog
razlomka.
Znaenjem koeficijenta smjera
vie emo se baviti u sljedeoj
nastavnoj jedinici.
12
je odreena s dva broja, tj. koeficijenta: a i b.
131
Z a d a c i
3.
Ispii koeficijente smjera i odsjeke na osi
Prepii, pa napii koordinate toke u kojoj
4.
ordinata iz zadanih jednadbi pravaca

jednadba pravca
pravac sijee os ordinata. Prvi je redak rijeen.
jednadba
pravca
y = 2x 3
y = 5x + 6
y = 7x 2
sjecite s osi ordinata

(0, 3)
y = 7x + 4
y = 4x + 3.5
1
y = x + 3.6
2
y = 4x + 3.7
MENI SU
SVI TI KOEFICIJENTI ISTI.
1
x +6
2
3
4
y = x
2
7
y =
NAJPRIJE NAPII
EKSPLICITNO JEDNADBU PRAVCA, ONDA
E LAKO PROITATI KOEFICIJENTE.
5.
Prepii, pa napii koeficijent smjera u

obliku razlomka.
jednadba
pravca
y = 3x 3
y = 4x + 1
koeficij ent
smj era j e broj koji j e
ispred x.
odsj eak na osi

ordinate j e poslj ednji broj
desno.
y = 5x + 2.4
y =
1
x +6
2
3
4
y = x
5
7
Primjer 3. Crtanje pravca pomou

koeficijenata
Nacrtaj pravac y =
1
x +2
3
Rjeenje:
Najprije ispiemo koeficijente iz jednadbe
pravca.
1
3
b = 2.
a=
132
koeficijent smjera
(razlomak)
3
1

Prema koeficijentu b = 2 odredimo sjecite s osi
Zatim od toke B brojimo 1 kvadrati dolje
ordinata toka A (0, 2).
(brojnik 1) i dobijemo toku C.

Nacrtamo pravac kroz toke A i C. To je traeni
1
pravac y = x + 2.
3
y=-
1
x+2
3
Odreujemo pravokutan trokut zadan koefi

1
cijentom smjera a = . Najprije od toke A
3
izbrojimo 3 kvadratia desno (nazivnik 3) i
dobijemo toku B.
Nazivnik desno
Brojnik dolje ako je negativan

gore ako je pozitivan
Z a d a c i
e) y = x;
6. Nacrtaj pravce
1
a) y = x + 1;
2
3
c) y = x 2 ;
4
2
e) y = x + 3 ;
3
1
b) y = x + 1;
2
3
d) y = x 2 ;
4
2
f) y = x 3 .
3
g) y = 6x.
8. Nacrtaj pravce
a) y =

7. Nacrtaj pravce
c) y = 3x + 2;
b) y = 2x 1;
d) y = 4x + 3;
1
x + 1.5 ;
2
3
x ;
4
e) y = 1.5x + 3.6 ;
c) y =
Ako je odsjeak 0, poni crtati od ishodita
a) y = 2x 1;
f) y = 5x;
b) y =
3
3
x+ ;
7
4
d) y = 0.75x 1.8 ;
f) y = 0.25x ;
2
2
h) y = x 3 ;
x + 2 ;
3
3
4
1
1
1
i) y = x 3 ; k) y = x 2 ; l) y = x + .
3
2
2
2
g)
y=
133

Primjer 4. itanje vrijednosti s
grafa
Na slici je nacrtan graf linearne funkcije
y = 0.5x + 10 koji prikazuje izraun telefonskog
rauna s pretplatom 10kn plus 0.50kn po
minuti razgovora.
b) Pronaemo toku na pravcu koja ima

y koordinatu 20. To je toka (20, 20).
x koordinata te toke odreuje broj minuta
razgovora. Dakle, za 20kn razgovara se 20
minuta.
Pomou grafa odredi:

a) Koliki raun treba platiti za 12 minuta razgovora;
b) Koliko je minuta razgovora potroeno ako je
iznos rauna 20 kn?
Rjeenje::
Da bismo odredili rjeenja, trebamo pronai
odgovarajue toke na pravcu i oitati njihove
koordinate. Na x osi prikazane su minute
razgovora, a na y osi iznos rauna.
a) Pronaemo toku na pravcu koja ima
x koordinatu 12. To je toka (12, 16).
y koordinata te toke odreuje iznos rauna.
Dakle, za 12 minuta razgovora raun e biti
16 kn.
134
Z a d a c i
9. Prepii toke u biljenicu. Koristei nacrtane
10. Prepii toke u biljenicu. Nacrtaj graf funkcije
pravce odredi koordinate toaka na tim
y = x + 1. Iskoristi nacrtani pravac da odredi
pravcima.
koordinate toaka na tom pravcu.
a) A(1,__); B(3,__); C(__, 5), D(__,7)
A(1,__); B(3,__); C(__, 3), D(2, __),

F(__, 3); G(__, 0).
y = 5x 2. Iskoristi nacrtani pravac da odredi
A(2,__); B(1,__); C(__, 2), D(0, __),
F(__,
1
1
); G(__, ).
2
3
12. Servis za kuanske aparate naplauje dolazak u

stan 60 kn, a svaki sat rada 40 kn.
a) Zapii formulom ovisnost cijene popravka o
broju radnih sati;
b) Nacrtaj graf te funkcije;
c) Koristei graf odredi cijenu popravka od 2
sata rada;
d) Koristei graf odredi koliko je trajao
popravak ako je plaeno 260 kn.
13. Luka ima na tednoj knjiici 1500 kn. Odluio je
dio tog novca potroiti za vrijeme ljetovanja i to
svaki dan 50 kn.
a) Zapii formulom ovisnost preostalog iznosa
Lukine uteevine o broju dana na ljetovanju;
b) A(4,__); B(2,__); C(__, 4), D(__,3.5).
b) Nacrtaj graf te funkcije;

c) Koristei graf odredi koliko novca e Luki
3
y = 2x + 2
preostati nakon 5 dana ljetovanja;

d) Koristei graf odredi koliko dana Luka moe
provesti na ljetovanju ako eli da mu ostane
500kn uteevine.
14. Najprije napii formulu , a zatim nacrtaj linearne
funkcije iji su koeficijenti:

a) a = 2, b = 3;
b) a = -1, b = 2;
c) a = 3, b = -2;
d) a = -4, b = -1;
e)
1
3
a = , b = 1.5 ; f) a = , b = 1 ;
2
2
3
11
1 ; h)
g) a = 3, b =
a= ,b= .
4
4
2
15. Nacrtaj graf linearne funkcije y = -2x + 2. Oitaj

toku tog grafa kojoj je:

a) x-koordinata 1; b) y-koordinata 2;
c) apscisa 0;
d) ordinata 4;
e) obje koordinate jednake.
135

Primjer 5. Pripada li toka grafu
funkcije
Pripadaju li toke A(2, 5) i B(2, 2)
3
linearne funkcije y = x + 2 ?
2
grafu
Rjeenje:
Zadatak moemo rijeiti grafiki i raunski. Da

bismo ga rijeili grafiki, najprije nacrtajmo graf
zadane funkcije pa prikaimo zadane toke.
3
y = 2x + 2
Da bismo raunski provjerili pripada li neka

toka grafu funkcije, moramo koordinate toke
uvrstiti u formulu funkcije. Ako dobijemo istinitu
jednakost, znai da toka pripada grafu; a ako
dobijemo neistinitu jednakost, znai da toka
ne pripada grafu.
Provjerimo za toku A:
3
y = x +2
2
3
5 = 2+ 2
2
5= 3+ 2
5=5
Dakle- toka A pripada grafu funkcije.
Provjerimo za toku B:
3
y = x +2
2
3
2 = (2) + 2
2
2 = 3 + 2
2 = 1
Dakle toka B ne pripada grafu funkcije.
Vano
Toka T (x,y) pripada pravcu
y = ax + b ako njezine koordinate
Na slici vidimo da toka A pripada pravcu, a
zadovoljavaju jednadbu toga pravca
toka B ne.
Z a d a c i
14. Raunski provjeri pripadaju li toke grafu
linearne funkcije y = 25x7.

A(1, 18); B(3, 42); C(0, 7), D(2,57),
F(2, 3); G(14, 0).
15. Raunski provjeri pripadaju li toke pravcu
y = 45x + 126

A(10, 324); B(0, 126); C(5, 7), D(2,57),
F(2, 36); G(10, 576).
16. Grafiki provjeri pripadaju li toke grafu linearne
funkcije y = 4x + 1

A(1, 5); B(0, 1); C(2, 9), D(3,5),
F(2, 7); G(1, 0).
17. Grafiki provjeri pripadaju li toke pravcu
y = 2x 3

A(2, 1); B(2, 0); C(2, 7), D(1,1),
136
F(2, 3); G(3, 9).

18. Koje od ovih toaka pripadaju grafu funkcije
3
y = x
2
A(2, 3); B(2, 3); C(3, 5), D(8,12),

F(6, 15); G(6, 9).
19. Toke: A(1, 3); B(1, 5); C(2, 7), D(2, 2), F(0, 8)

Pravci: y = 4x 1 i y = 5x + 8
a) Zadane toke razdvoji u skupine ovisno o
pravcu kojem pripadaju.
b) Koja toka pripada i jednom i drugom
pravcu?
c) Nacrtaj grafiki prikaz i uoi gdje se nalazi
zajednika toka.

Primjer 6. Sjecita s koordinatnim
osima
Pogledaj graf linearne funkcije y = 2x + 4.
Na slici uoavamo da pravac sijee os

ordinata u toki A (0, 4), a os apscisa
u toki B (2, 0).
Sjecita
s osima
Oitaj na njemu toke u kojima taj pravac
Sjecite s osi ordinata odredili bismo
sijee koordinatne osi.
tako da u jednadbu pravca uvrstimo x = 0.

y = 2 0 + 4;
y=4
Sjecite s osi ordinata: A(0, 4).
Vidimo da je ordinata te toke jednaka odsjeku
na osi ordinata, tj. koeficijentu b iz eksplicitne
jednadbe pravca.
Sjecite s osi apscisa odreujemo tako da u
jednadbu pravca uvrstimo y = 0.
y = 2x + 4
2x + 4 = 0
2x = 4 / : (2)
x = 2.
Sjecite s osi apscisa B(2, 0).
Sjecite pravca i osi apscisa naziva se nul-toka
Rjeenje:
jer je ordinata te toke nula. Slino kaemo da

je nultoka linearne funkcije ona vrijednost
od x za koju je vrijednost funkcije f(x) nula.
Vano
Nultoku funkcije f(x) = ax + b
odreujemo rjeavanjem linearne
jednadbe ax + b = 0
Pravac y = ax + b .
Sjecite s osi ordinata A(0, b).
Sjecite s osi apscisa N
b
,0 .
a
Z a d a c i
20. Grafiki odredi sjecita pravaca s koordinatnim
osima:
osima:
a) y = 4x 8;
3
c) y = x 3 ;
2
21. Raunski odredi sjecita pravaca s koordinatnim
b) y = 3x 6 ;
2
d) y = x + 2 .
3
a) y = 2x 6;
c) y =
3
x 5;
2
b) y = 4x 7 ;
d) y =
2
x + 12 ;
7
137

e) y = 5x 20;
g) y =
c) y =
f) y = 6x 3.6;
2
x + 40 .
5
5
5
x ;
6
7
d) y =
2
x + 5.
5
e) y = 2.5x + 20; f) y = 3.5x 28;

g) y =
22. Odredi nul-toke zadanih linearnih funkcija

a) y = 7x +10;
b) y = 0.5x 1.5 ;
Primjer 7. Posebni pravci
2
x + 1.2 .
5
Pravac y = broj usporedan je sa x osi.
Osim pravaca koji imaju jednadbu oblika

y = ax + b postoje jo dvije grupe pravaca:
y = broj i x = broj. Primjerice, y = 5,
y = 3, x = 4, x = 1.5. Ti su pravci usporedni s
koordinatnim osima.
Promotrimo pravac x = 2. Sve toke na tom

pravcu imaju x koordinatu 2, a y koordinata
moe biti bilo koja. Dakle, na tom pravcu nala
ze se, primjerice, toke (2, 3), (2, 0),
(2, 4). Nacrtajmo ga.
Promotrimo pravac y = 3. Sve toke na tom

pravcu imaju y koordinatu 3, a x koordinata
moe biti bilo koja. Dakle, na tom pravcu nala
ze se, primjerice, toke (2, 3), (0, 3),
(4, 3). Nacrtajmo ga.
x= 2
C
B
A
y= -3
Koliki je nagib toga pravca?

Nagib je nula. Taj je pravac grafiki prikaz line
arne funkcije f(x) = b. Tu funkciju jo nazivamo
i konstantom jer za bilo koju vrijednost argu
menta x funkcija uvijek ima istu, konstantnu
Taj pravac nema nagiba. Vidimo da je jednoj vri

jednosti od x pridrueno beskonano mnogo
vrijednosti od y. Taj pravac nije grafiki prikaz
nijedne funkcije jer iz jednadbe x = 2ne moe
mo izraziti y, pa tako ni f(x).
Pravac x = broj usporedan je sa y osi.
vrijednost, u ovom primjeru 3.
Z a d a c i
23. Nacrtaj pravce
138
x = 5;
y = 1;
y = 2;
x = 3;
x = 2;
y = 4;
y = 3;
x = 4;
x = 1;
y = 2.
24. Odredi nul-toku, sjecita s koordinatnim osima

te nacrtaj graf ovih linearnih funkcija:

a) y = 2x - 4; b) y = -3x -1; c)
d)
1
y = x + 2.
4
y=
1
x + 2 ;
2
Crtanje u Geogebri
Upotreba programa za dinamiku geometriju uvelike olakava rjeavanje zadataka s linearnim
funkcijama i pravcima. Pokazat emo vam na primjeru programa GeoGebra koji moete nai i na
CDu uz udbenik; u ostalim programima radi se na slian nain.
Najprije pokrenite GeoGebru na svojem raunalu, a zatim pripremite prostor za crtanje:
U izborniku Pogled ukljuite prikaz koordinatnih osi, koordinatne mree, algebarskog prozora i
polja za unos.
Da biste nacrtali pravac zadan jednadbom njegovu jednadbu upiite u Polje za unos koje se
nalazi na dnu GeoGebrinog prozora.
139
Nakon upisa pritisnite tipku Enter i u koordinatnom sustavu e se pokazati va pravac, a u

algebarskom prozoru slijeva pisat e njegova jednadba.
Da biste odredili sjecite pravaca s osi y odaberite alat Sjecite dvaju objekata koji se nalazi
u izborniku ispod alata Nova toka. Zatim oznaite objekte ije sjecite elite dobiti. Dakle,
kliknete miem na nacrtani pravac, pa zatim na os y.
Da biste dobili sjecite s osi x cijeli postupak ponovite, ali sad oznaite pravac i os x.
140
U algebarskom prozoru slijeva vidljiv je popis svih objekata koje ste nacrtali tu moete
proitati jednadbu pravca i koordinate sjecita koja smo nacrtali.
Da biste promijenili izgled

nacrtanih objekata u izborniku
Ureivanje odaberite Svojstva
pa mijenjajte boju, veliinu,
oznaku, itd.
141
9.3. Tok linearne funkcije

Prodaja automobila
Matijin tata radi u salonu automobila. Ima plau 3000 kn uz dodatak 100 kn po
svakom prodanom automobilu.
a) Zapii formulom ovisnost njegove zarade o broju prodanih automobila;
b) Hoe li se njegova plaa poveavati ili smanjivati s brojem prodanih automobila?
c) Opii kad njegova plaa raste.
Nauili smo da je grafiki prikaz linearne funkcije pravac, nauili smo nacrtati
i odrediti njegova sjecita s koordinatnim osima. U ovoj temi promotrit emo
jo malo taj grafiki prikaz. Rije tok u naslovu znai da promatramo kako
se linearna funkcija giba. Pritom uvijek promatramo grafiki prikaz slijeva
nadesno, tj. po x osi od manjih brojeva prema veima.
Primjer 1. Rastua funkcija
b)
Taksi sluba naplauje poetnu cijenu 30 kn te

6 kn po prijeenom kilometru.
a) Napii formulu funkcije za cijenu vonje
b) Nacrtaj graf
c) Kako se mijenja cijena vonje ako broj
kilometara raste?
Rjeenje:
a) f(x) = 6x + 30.
c) Cijena vonje raste kako raste

duljina puta. Primjerice za 5 km
Rastua
treba platiti 60 kn, a za 10 km
funkcija
treba platiti 90 kn. Kaemo da je

linearna funkcija f(x) = 6x + 30 rastua.
142

Primjer 2. Padajua funkcija
Majina mama je u kasicu stavila 150 kn koje namjerava troiti svaki dan za kavu. Jedna kava stoji 2 kn.
a) Napii formulu funkcije za preostali iznos u
kasici
b) Nacrtaj graf
c) Kako se mijenja iznos novaca u kasici ako
c) Iznos u kasici pada (smanjuje se) kako raste

broj kava. Primjerice nakon 3 kave u kasici e
biti 144 kn, a nakon 20 kava u kasici e biti 110
kn.
Kaemo da je linearna funkcija
f(x) = 2x + 150 padajua.
padajua
funkcija
broj kava raste?
Rjeenje:
a) f(x) = 2x + 150
b)
Primjer 3. Brzina rasta i nagib

pravca
Nacrtaj u istom koordinatnom sustavu grafike prikaze linearnih funkcija: f(x)= x + 1,
f(x) = 3x 1, f(x) = 6x + 2.
a) Jesu li te funkcije rastue ili padajue?
b) Koja raste najbre, a koja najsporije?
Rjeenje:
a) Sve tri linearne funkcije su rastue.
b) Najbre raste najvei nagib ima pravac |
y = 6x + 2. Najsporije raste najmanji nagib
ima pravac y = x + 1.
143

Pogledamo li koeficijente smjera zadanih line
arnih funkcija: 1, 3 i 6 vidimo da su svi pozi
tivni. Najvei koeficijent ima funkcija koja naj
bre raste. Koeficijent smjera nazivamo i nagib
pravca on odreuje hoe li pravac ii uzbrdo
ili nizbrdo, te koliko e strm biti.
Vano
Linearna funkcija f(x) = ax + b kojoj je
koeficijent smjera pozitivan, a > 0 je
rastua funkcija. Bre raste ona linearna
funkcija koja ima vei koeficijent smjera.
Primjer 4. Brzina pada
a) Jesu li te funkcije rastue ili padajue?
Nacrtaj u istom koordinatnom sustavu grafike
b) Koja pada najbre, a koja najsporije?
prikaze linearnih funkcija: f(x) = x + 1,

f(x) = 3x 1, f(x) = 6x + 2.
Rjeenje:
a) Sve tri linearne funkcije su padajue.
b) Najbre pada najstrmiji je pravac
y = 6x + 2. Najsporije pada najblai pad ima
pravac y = x + 1.
Pogledamo li koeficijente smjera zadanih line
arnih funkcija: 1, 3 i 6 vidimo da su svi
negativni. Najmanji koeficijent ima funkcija
koja najbre pada.
Vano
Linearna funkcija f(x) = ax + b kojoj je
koeficijent smjera negativan, a < 0 je pa
dajua funkcija. Bre pada ona linearna
funkcija koja ima manji koeficijent smjera.
Z a d a c i
1. Odredi bez crtanja je li linearna funkcija rastua
c) f(x) = 3.7x 2; rastua;
ili padajua:
a) f(x) = 3x 4;
b) f(x) = 4x + 1;
d) f(x) = 43x 45; rastua;
c) f(x) = 3.7x 2;
d) f(x) = 43x 45;
e) f(x) = 1.5x + 1; padajua;
e) f(x) = 11.2x +15;
f) f (x ) =
g) f (x ) =
13
6
x
;
44
11
3
5
x+
;
4
17
4
h) f (x ) = x 6.8 .
9
2. Oznai tvrdnje koje su tone

a) f(x) = 31x 2; rastua;
144
b) f(x) = 41x + 7; padajua;
f) f (x ) =
5
3
x + ; padajua;
6
7
3
6
x
; rastua;
22
21
4
x 2.1; padajua.
h) f (x ) =
19
g) f (x ) =

3. U svakom pojedinom zadatku sve rastue
funkcije nacrtaj na jednoj slici, a sve padajue na
drugoj. Linearnu funkciju koja najbre raste oboji
crveno, a linearnu funkciju koja najsporije pada
plavo.
a) f(x) = 1x 2; f(x) = 2x 2; f(x) = 3x + 1;
f(x) = 4x + 2; f(x) = 2x + 3;
b) f(x) = 4x + 1; f(x) = 2x + 2; f(x) = 2x + 1;
f(x) = 5x 5; f(x) = x 1;
1
3
x + 1; f (x ) = x 1;
6
4
4
2
f (x ) = x 1.5 ; f (x ) = x 2 ;
3
3
1
1
5
f (x ) = x ; f (x ) = x + 2 ;
2
2
4
1
3
3
d) f (x ) = x 1; f (x ) = x + 2 ; f (x ) = x + 2.5 ;
2
4
2
c) f (x ) =
f(x) = 2x 3; f(x) = x 2; f(x) = x + 1.

4. Odredi bez crtanja hoe li pripadna linearna
funkcija biti rastua ili padajua:
a) Za autobusni prijevoz plaa se naknada 30 kn
te 15 kn po prijeenom kilometru. Funkcija
iznos prijevoza.
b) Foto studio naplauje 11 kn razvijanje filma te
1.50 kn po fotografiji. Funkcija iznos rauna.
c) Maja je za roendan dobila 300 kn. Namjerava
te novce potroiti na skijanju i to 25 kn
dnevno. Funkcija preostali iznos novca.
c) Telefonska kompanija zaraunava pretplatu
40 kn te 0.22 kn po minuti razgovora. Funkcija
iznos rauna.
5. Odredi nul-toku, sjecita s koordinatnim osima,

opii tok te nacrtaj graf ovih linearnih funkcija:
a) y = -2x - 6;
3
1
c) y = x + ;
2
2
b) y = 3x -3;
d)
3
y = x + .
4
6. Odredi jednadbu pravca koji prolazi zadanom

tokom i ima zadani koeficijent smjera. Prvi
zadatak je rijeen.
a) (1, 5) i a = 3. U jednadbu pravca y = ax + b
uvrstimo sve zadane podatke 5 = 3 1 + b i
izraunamo b = 2. Jednadba pravca je y = 3x + 2.
b) (2, 4) i a = 2;
c) (-1, 6) i a = -3;
d) (-2, -5) i a = -4;
e) (0, -7) i a = 5;
1
f) (9, 3) i a = .
3
7. Zadana je linearna funkcija f(x) = 4x - 2. Nacrtaj

njen graf i odgovori na pitanja:
a) koliki je koeficijent smjera;
b) Koliki je odsjeak na osi ordinata;
c) odredi nul-toku te funkcije;
d) odredi sjecita s koordinatnim osima;
e) opii tok te funkcije;
f) pripada li grafu toka D (1, 2)?
g) izraunaj vrijednost funkcije za argument x = 10;
h) koliki je argument funkcije ako je njena
vrijednost f(x) = 198.
s
j edne strane
nultoke funkcij a
j e pozitivna
a kad
j e j ednaka
nuli?
d) U bazenu se nalazi 9000 L vode. Tijekom

jednog sata iz njega se ispusti 150 L vode.
Funkcija preostala koliina vode u bazenu.
e) Krojaica za plau dobiva 1500 kn plus 9 kn po
svakom skrojenom komadu odjee. Funkcija
iznos plae.
UF, OVO
E BITI JAKO STRM
USPON.
pa
u nultoki,
vidi!
HEH, OVO E
BITI LAGANA VONJA NIZBRDO.
a
s druge
strane nultoke
j e negativna
145
Vjeb lica
a
1. Ispii koeficijente smjera i odsjeke na osi ordinata

iz zadanih jednadbi pravaca
jednadba pravca
y = 5x + 6
y = 7x 2
y = 4x + 3.5
y=
1
x + 3.6
2
5. Odredi nultoke zadanih linearnih funkcija

a) f(x) = x + 3;
b) f(x)= 5x 1 ;
c)
5
x 1;
6
6. Grafiki i raunski odredi sjecita pravaca s

koordinatnim osima:

a) y = x 2;
b) y = x 1 ;
c)
3
x 3;
4
2
d) y = x .
3
y=
7. Grafiki i raunski odredi sjecita pravaca s

koordinatnim osima:

a) y =
1
x 1;
2
a) f(x) = 3x + 2;
b) y = 3x 1 ;
b) f(x) = x + 4;
c)
c) f(x) = x ;
d) f(x) = 2x 3;
d)
e)
1
x +1;
3
1
f) f ( x) = x + .
2

opii tok te nacrtaj graf ovih linearnih funkcija:
f ( x) =
3. Nacrtaj pravce

2
x + 1;
3
1
b) y = x + 1 ;
5
3
c) y = x ;
4
a)
y=
3
x 2;
2
2
y = x.
3
y=
a) f(x) = x +1;
b) f(x) =
c) f(x) = 2x;
d) f(x) = 2x +
e) f(x) = x.
1
x 3;
2
d)
y = x 2;
a) y = x 3;
e)
2
y = x + 1;
3
b)
c) y = 2x +1;
f)
y = x 3 .
1
;
4

opii tok te nacrtaj graf ovih pravaca:
y=
2
x;
3
d) y = 3x +1;
4. Napii koordinate toke u kojoj pravac sijee os

ordinata.
e) y = 3 x 1 .
10. Raunski i grafiki provjeri pripadaju li toke
5
y = x 3;
6
b) y = 3 x ;
c)
a)
d)
y=
1
x 1
3
1
y = 3 x + .
3
grafu linearne funkcije f(x) = x +
A(1, 1); B(3,
1
2
7
1
3
); C(0, ), D(2, 1), F(1, ); G(0, 0).
2
2
2
11. Raunski i grafiki provjeri pripadaju li toke

pravcu y = 2x+1

146
f ( x) =
A(1,1); B(0, 1); C(2,3), D(2,5), F(3,5 ); G(1, 0).

12. Nacrtaj graf pravca y = x + 1. Iskoristi nacrtani
pravac da odredi koordinate toaka na tom
pravcu.

A(1,__); B(0,__); C(__, 3), D(
1
1
, __), F(__, ); G(__, 0).
2
2
13. Nacrtaj graf funkcije y = 3x 1. Iskoristi nacrtani

pravcu.

A(2,__); B(1,__); C(__, 0), D(0, __), F(__,
5
G(__, ).
2
1
);
2
14. Nacrtaj graf funkcije y = x 1. Iskoristi nacrtani

pravcu.

A(1,__); B(2,__); C(__,
F(__, 0); G(__,
7
).
2
1
), D(0, __),
2
15. Nacrtaj graf funkcije y = 3x . Iskoristi nacrtani

pravcu.
1
1

A(2,__); B( ,__); C(__, ), D(0, __), F(__,1);

G(__,
3 3
).
2
16. Zadana je linearna funkcija f(x) = 2x + 1. Nacrtaj

d) odredi sjecite s ordinatnom osi ;

19. Zadana je linearna funkcija f(x) = x . Nacrtaj njen

graf i odgovori na pitanja:

b) koliki je odsjeak na osi ordinata;
d) odredi sjecite s ordinatnom osi;
g) izraunaj vrijednost funkcije za argument x =

20. Zadana je linearna funkcija f(x) =

2
;
3
1
x 1. Nacrtaj
3
f) pripada li grafu toka D (1,


2
)?
3
17. Zadana je linearna funkcija f(x) = x 2. Nacrtaj

21. Zadana je linearna funkcija f(x) = x 2. Nacrtaj

4


18. Zadana je linearna funkcija f(x) =

1
x 2. Nacrtaj
2
22. Nacrtaj pravce x = 1; y = 6; y = 3; y = 2.

23. Nacrtaj pravce x = 4; x = 2; x = 5; y = 1.
24. Nacrtaj pravce y = 7; y = 3; x = 1; y = 4.
147

25. Nacrtaj pravce x = 9; y = 4; y = 4; y = 6.
32. Napii jednadbe pravaca na slikama.

a)
26. Napii jednadbu pravca usporednog s x-osi koji

prolazi zadanom tokom.
a) A(2, 3); b) B(4, 1);
c) C(3, 4);
d) D(5, 4); e) F(0, 12);
g) G(7, 0).
c) C(3, 7);
d) D(3, 8); e) F(7, 1);
g) G(0, 0).
1
0
0
27. Napii jednadbu pravca usporednog s y-osi koji

prolazi zadanom tokom.
a) A(4, 3); b) B(7, 1);
b)
2
0
28. Izraunaj povrinu trokuta to ga s koordinatnim

osima zatvara pravac:
a) y = x + 4; b) y =
3
d) y = x 4 .
4
1
x 2 ; c) y = 3x +1;
2
c)
29. Pravac y = ax + b prolazi tokama A i B. Odredi

koeficijent smjera i jednadbu tog pravca ako su
koordinate toaka:
a) A (1, 2) i B( 0, 5);
b) A (3, 2) i B( 7, 5);
c) A (0, 6) i B( 5, 1);
d) A (1,3) i B( 2, 4);
e) A (3, 5) i B( 2, 1);
f) A (1, 2) i B( 9, 4).
b) (2, 4) i a = 2;
c) (1, 3) i a = 3;
d) (2, 3) i a =
e) (0, 1) i a = 1;
1
;
2
1
f) (0, 3) i a = .
3
b)
33. Graf prikazuje promjenu cijene dionica tijekom

dva tjedna.
30
25
10
20
15
10
0
2
0
0
2
c)
d)
0
10 11 12 13
b) Tijekom kojih dana se cijena dionica nije

mijenjala?
c) Kada je cijena dionice doivjela najvei pad?
148
14
a) Koliko linearnih funkcija sainjava ovaj prikaz?
0
2
31. Koja slika prikazuje pravac y = 2x + 4

a)
d)
0
30. Odredi jednadbu pravca koji prolazi zadanom

tokom i ima zadani koeficijent smjera.
a) (1,1) i a = 2;
d) Koliko dana joj je trebalo da se nakon pada

oporavi i vrati na cijenu prije pada?
e) Kako prepoznajemo dijelove grafa koji
pokazuju da se cijena nije mijenjala?
f) to pokazuju najstrmiji dijelovi grafa?
9.4. Grafiko rjeavanje sustava

linearnih jednadbi
Rijei sustav
2x + y = 4
3x + y = 1
Sustave dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice nauili smo rjeavati
metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata. Znanje koje smo
stekli prouavanjem linearne funkcije pomoi e nam da nauimo kako moemo
sustave rijeiti grafiki, tj. crtanjem.
Primjer 1. Sjecite pravaca kao

rjeenje sustava
Grafiki rijei sustav
3x + y = 4
2x + y = 1
y = 3x + 4
y = 2x 1
Tako dobivene jednadbe znamo nacrtati u
pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini.
Oznaimo toku koja je zajednika za oba
nacrtana pravca. Koordinate te toke, tj. sjecita
Rjeenje:
pravaca su rjeenje zadanog sustava.
Da bismo zadane jednadbe grafiki prikazali
Dakle, rjeenje sustava je (1, 1). Raunski
najprije emo ih zapisati kao eksplicitne jed-
provjerimo rjeenje:
nadbe pravca. To znai da na lijevoj strani
31+1=4
jednadbe ostavljamo y, a ostale lanove pre-
2 1 + 1 = 1
bacujemo na desnu stranu jednadbe.
3+1=4
2 + 1= 1
4=4
Eksplicitna
jednadba
pravca
y = ax + b
1=1
Rjeenje je tono.
Vano
Rjeenje sustava dviju linearnih
jednadbi s dvije nepoznanice je sjecite
pravaca odreenih jednadbama tog
sustava.
149

Primjer 2.
Rjeenje je tono.

4x + 2y = 2
2x + 3y = 5
Rjeenje:
Zapisujemo obje jednadbe u eksplicitnom
obliku.
2y = 4x + 2 /:2
y=
3y = 2x 5 /:(3)
-2 -5
x3
3
y = 2x + 1
2
5
y = x
3
3
Nacrtamo te pravce i odredimo njihovo
sjecite.
Rjeenje sustava je (2, 3).
Provjera:
4 2 + 2 (3)= 2
2 2 + 3 (3) = 5
86=2
4 9 = 5
2=2
5 = 5
Z a d a c i
1. Sustave rijei grafiki. Jednadbe su ve zapisane
u eksplicitnom obliku.
a) y=2x + 2
y = x + 1
b) y = 4x + 3
y = 5x + 3
1
c) y = x + 2
2
1
y = x +3
4
1
x +4
3
5
y = x 3
6
d) y =
2. Sustave rijei grafiki

a) 3x + y = 9
2x + y = 4
b) 4x + y= 5
2x + y = 7
150
c) x + y = 2
3x + y = 2
d) x + y =5
4x + y = 10
a) 2x 3y = 8
3x + 2y = 10
b) 5x + 2y = 8
4x y= 4
c) x + 2y = 4
3x + 4y = 11
d) 2x + y = 1
x y = 2
e) 2x + y = 2
3x 4y = 14
a) 2x y = 5
3x + 8y = 2

b) 2x + 3y = 27
x + 2y = 11
a) 3x 2y = 1
6x + 7y = 13
c) 2x + 3y = 4
4x 4y =28
b) 3x + 12y = 52.5
6x 6y = 33
d) 2x + 3y = 5
5x 6y = 28
c) 5x + 7y = 9
4x 3y = 2
e) 7x + 4y = 19
3x 2y = 8
d) 3x + 2y = 7
7x + 2y = 23
Primjer 3. Usporedni pravci
b) Zadani pravci su usporedni
y = 4x 2
c)
koeficijent
smjera
odsjeak na
osi ordinata
y = 4x 2
y = 4x + 1
y = 4x + 3
jednadba
y = 4x + 1
y = 4x + 3.
a) Nacrtaj zadane pravce u istom koordinatnom
sustavu.
b) U kakvom poloaju su ti pravci?
c) Proitaj koeficijente smjera i odsjeke na osi
ordinata zadanih pravaca
d) Primjeujemo da svi zadani pravci imaju

jednak koeficijent smjera
d) to primjeuje?
Vano
Rjeenje:
Pravci su usporedni ako imaju jednake
a)
koeficijente smjera
y = 4x + 3
y = 4x + 1
y = 4x - 2
151

Primjer 4. Sustav nema rjeenja
Na slici vidimo da su ti pravci
usporedni, dakle ne sijeku se.
Nema
2x + y = 5
Prema tome zadani sustav nema
rjeenja
4x + 2y = 12
rjeenja.
Rjeenje:
Pokuajmo rijeiti taj sustav metodom supsti-

obliku.
y= 2x + 5
2y = 4x 12
y = 2x + 5
y = 2x 6
Nacrtamo te pravce.
tucije:
y = 2x + 5
y = 2x 6
2x + 5 = 2x 6
2x + 2x = 6 5
0 x = 11
Dobili smo jednadbu koja nema rjeenja jer ne
postoji x koji bi pomnoen s nulom dao broj
11.
Vano
Ako dvije linearne jednadbe s dvije
nepoznanice odreuju dva usporedna
pravca onda taj sustav nema rjeenja
Primjer 5. Beskonano mnogo

rjeenja
3x + y = 5
6x + 2y = 10
Rjeenje:
obliku.
152
y= 3x + 5
2y = 6x + 10
y= 3x + 5
y = 3x + 5
Primjeujemo da su obje jednadbe sustava iste.
Nacrtamo li te pravce, dobivamo zapravo dva
pravca jedan na drugom, tj. te dvije jednadbe
odreuju samo jedan pravac.

5
Rjeenja su primjerice: , 0 , (1, 2), (0, 5),
3
( 11, 28) itd.
Pokuajmo rijeiti taj sustav metodom supstitucije:
y = 3x + 5
y = 3x + 5
3x + 5 = 3x + 5
3x + 3x = 5 5
0 x = 0.
Ta jednadba ima beskonano mnogo rjeenja
jer za x moemo uzeti bilo koji racionalan broj.
Vano
Ako dvije linearne jednadbe s dvije
nepoznanice odreuju isti pravac onda
sustav ima beskonano mnogo rjeenja.
U tom sluaju zadani sustav ima
beskonano
beskonano
mnogo
rjeenja
mnogo
jer svaki ureeni par koji zado-
rjeenja
voljava prvu jednadbu ujedno

zadovoljava i drugu jednadbu.
Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije

nepoznanice moe:
- imati jedno rjeenje
- nemati rjeenja
- imati beskonano mnogo rjeenja
Z a d a c i
6. Bez rjeavanja odredi ima li sustav jedno, niti
jedno ili beskonano mnogo rjeenja.
a) y= 2x + 5
y = 2x 1
2
x 2
3
d) 12x 3y = 15
8x 2y = 2
e) 5x + 2y = 8
4x y= 4
c) 2x + 3y = 6
4x + 6y = 12
8. Razvrstaj zadane pravce u skupine meusobno

usporednih pravaca
2x + 2y = 10; 5x 3y = 7; 10x 6y = 6; 9x + 10
=6y; 6x + 4y = 6; x + y = 4; 4x 15 = 4y; 20x
5=12y; 3x + 2y = 4.
d) 3x + 12y = 52.5
6x 6y = 33
9. Napii po tri pravca koja su usporedni sa

zadanim
b) y =
2x 3y =6

a) 3x + y = 2
6x + 2y = 4
b) 2x + 3y = 4
4x 4y =28
c) x
1
y 3 = 0
2
a) y =
5
x + 2;
6
c) 2x 5y = 7;
e) 11x + 12y = 13.
b) y = 3x 6;
d) 4x + 6y = 3;
10. Napii po dva sustava koji

a) nemaju rjeenja
b) imaju jedno rjeenje
c) imaju beskonano mnogo rjeenja
2x y 6 = 0
153
11. Telefonska kompanija Bell zaraunava pretplatu
prijeenom kilometru.
80 kn te 0.40 kn po minuti razgovora.
Nacrtaj grafiki prikaz obiju ponuda, odredi za
Telefonska kompanija Tesla zaraunava
koju duljinu puta su ponude jednake te koliko
pretplatu 40 kn te 0.50 kn po minuti razgovora.

iznosi raun za taj broj kilometara.

14. Taksi sluba Zagreb naplauje poetnu cijenu
koji broj minuta su ponude jednake te koliko
25 kn te 8 kn po prijeenom kilometru. Taksi
iznosi raun za taj broj minuta razgovora.
sluba Varadin naplauje poetnu cijenu 40 kn
12. Cvjearka Glorija dobila je dvije ponude za
te 6 kn po prijeenom kilometru.
posao. Salon Tulipan nudi joj 1200 kn plus
4.5 kn po svakom prodanom buketu cvijea,
koju duljinu puta su ponude jednake te koliko
a salon Rua 1500 kn plus 2 kn po svakom
iznosi raun za taj broj kilometara.
prodanom buketu cvijea.

koji buketa cvijea su ponude jednake te kolika
bi bila Glorijina plaa za taj broj buketa.
13. U rentacaru Bugi iznajmljivanje automobila
15. Prodava treba odabrati trnicu na kojoj e

prodavati ljive. Na trnici Siget treba platiti
prodajno mjesto 400 kn, a oekuje da e ljive
prodavati po 5 kn za kilogram. Na trnici
pansko treba platiti prodajno mjesto 500 kn,
naplauju 300 kn plus 6 kn po prijeenom
a oekuje da e ljive prodavati po 7 kn za
kilometru. U rentacaru Dugi iznajmljivanje
kilogram.
automobila naplauju 400 kn plus 3.5 kn po
pogledaj
prvo koeficij ente.
Nacrtaj grafiki prikaz obiju ponuda,

odredi za koji broj kilograma ljiva
ako obj e
j ednadbe imaj u j ednake
koeficij ente - sustav
ima beskonano mnogo
rj eenj a.
su ponude jednake te koliko iznosi

zarada za tu koliinu ljiva.
16.
Foto studio Jedan naplauje
12 kn razvijanje filma te 3 kn
po fotografiji. Foto studio Dva
naplauje 18 kn razvijanje filma te
odredi za koji broj fotografija su
ponude jednake te koliko iznosi
ako
su koeficij enti
smj era j ednaki,
a odsj eci
nisu?
raun za taj broj fotografija.
sustav
nema
rj eenj a.
ako nita
nij e j ednako, sustav ima
j edno rj eenj e.
17. Matijini roditelji dobili su dvije

ponude za zidanje kue. Majstor
kad
sve to zna,
ne mora
rj eavati
sustav!
Ivan naplauje svoj dolazak 50 kn, te

svaki sat rada 45 kn. Majstor Stjepan
ne naplauje dolazak, a svaki sat
rada naplauje 70 kn.
odredi za koji broj radnih sati su
ponude jednake te koliko iznosi
raun za taj broj sati.
154

Primjer 6. Povoljnija ponuda
Tvrtka Limun naplauje koritenje mobitela
1kn po minuti i mjesenu pretplatu 100 kn.
Tvrtka Narana naplauje koritenje mobitela
2kn po minuti i mjesenu pretplatu 50 kn.
Odgovorite na pitanja i razmislite koja ponuda
bi bila povoljnija za vae potrebe.
c) Nacrtajte grafiki prikaz obje funkcije i odre

dite koordinate sjecita.
a) Opiite to ete prikazati kojom varijablom

b) Zapiite karakteristike svake ponude u tablicu
i napiite formulu funkcije
Tvrtka Limun Tvrtka Narana
pretplata
po minuti
formula funkcije
c) Nacrtajte grafiki prikaz obje funkcije i
odredite zajedniku toku.
d) Dopunite tekst
Tvrtke Limun i Narana imaju jednaku ponudu
ako mobitel koristimo ___ minuta.
Zaje dnika toka, tj. sjecite je (50 , 150)
Za upotrebu mobitela manju od __ minuta

povoljnija je ponuda tvrtke _____. Za upotrebu
mobitela veu od __ minuta povoljnija je ponuda
tvrtke _____.
Na nacrtanom grafu vidimo da je za x < 50 crve

ni pravac (y= x + 100) iznad plavog pravca (y =
2x + 50) to znai da je za te vrijednosti ponuda
tvrtke Limun skuplja.
Ukoliko namjeravamo koristiti mobitel 25

minuta mjeseno, trebali bismo odabrati tvrtku
_____. Ukoliko namjeravamo koristiti mobitel
100 minuta mjeseno, trebali bismo odabrati
tvrtku ____.
Za x > 50 crveni pravac (y= x + 100) je ispod

plavog pravca (y = 2x + 50) to znai da je za te
vrijednosti ponuda tvrtke Narana skuplja. Za x
= 50 obje tvrtke imaju jednaku ponudu koja
iznosi 150.
Rjeenje:
d) Tvrtke Limun i Narana imaju jednaku ponu

du ako mobitel koristimo 50 minuta.
a) Opiite to ete prikazati kojom varijablom

x broj minuta razgovora
y mjesena cijena u kunama
Za upotrebu mobitela manju od 50 minuta po

voljnija je ponuda tvrtke Narana. Za upotrebu
mobitela veu od 50 minuta povoljnija je ponu
da tvrtke Limun.
b) Zapiite karakteristike svake ponude u tabli

cu i napiite formulu funkcije
Tvrtka Limun
pretplata
100
po minuti
1
formula funkcije f(x) = 1x + 100
Tvrtka Narana
50
2
f(x) = 2x + 50
Ukoliko namjeravamo koristiti mobitel 25 minu

ta mjeseno, trebali bismo odabrati tvrtku Na
rana. Ukoliko namjeravamo koristiti mobitel
100 minuta mjeseno, trebali bismo odabrati
tvrtku Limun.
Z a d a c i
18. Foto studio Jedan naplauje 10kn razvijanje filma
(y) ovisno o broju izraenih fotografija (x);
te 2.50kn po fotografiji. Foto studio Dva naplauje
b) Nacrtaj grafiki prikaz obiju ponuda;
15kn razvijanje filma te 2kn po fotografiji.
c) Koja ponuda je povoljnija za izradu 5 fotografija,
a) Za obje ponude prikai formulom iznos rauna
a koja za izradu 20 fotografija?
155

19. Telefonska kompanija Zvono zaraunava
24. Prodava treba odabrati trnicu na kojoj e
prodavati jabuke. Na trnici Ravnica treba platiti
Telefonska kompanija Brzoglas zaraunava
prodajno mjesto 400 kn, a oekuje da e jabuke
prodavati po 5kn za kilogram. Na trnici Brijeg
a) Za obje ponude prikai formulom iznos rauna
treba platiti prodajno mjesto 500 kn, a oekuje
(y) ovisno o broju minuta razgovora (x);
da e jabuke prodavati po 7kn za kilogram. Na
b) Nacrtaj grafiki prikaz obiju ponuda;
kojoj trnici e zaraditi vie ako oekuje prodaju
c) Koja ponuda je povoljnija ukoliko za razgovore
40 kg jabuka, a na kojoj ako oekuje prodaju 100
kg jabuka?
trebamo 80 minuta, a koja za 150 minuta?

20. Cvjearka Glorija dobila je dvije ponude za
25. Telefonska kompanija naplauje pretplatu prema
posao. Salon Frezija nudi joj 1000kn plus 5kn
odabranoj brzini za povezivanje na internet te
po svakom prodanom buketu cvijea, a salon
odreeni iznos po svakom GB prometa. Luka
Orhideja 1500kn plus 2kn po svakom prodanom
je dobio ponude za 3 paketa usluga za pristup
buketu cvijea. Koju ponudu bi trebala odabrati
internetu.
ako oekuje da e prodati 100 buketa cvijea, a
Paket
koju ako oekuje prodaju 200 buketa cvijea?

21. U rentacaru Brzi iznajmljivanje automobila
naplauju 500kn plus 4.5kn po prijeenom
kilometru. U rentacaru Najbri iznajmljivanje
a) U kojoj tvrtki je povoljnije iznajmiti automobil
Iznos po
GB prometa
20 kn
Surf
1024/192 Kbps
79.00 kn
Giga
2048/256 Kbps
199.00 kn
5 kn
Flat
3072/384 Kbps
369.00 kn
0 kn
a) Napii formulu za izraun cijene rauna za

b) Koju ponudu Luka treba odabrati ako oekuje
da e mu promet na internetu biti:
za put dugaak 150 km, a u kojoj za put dugaak
0.5 GB; 5 GB; 13.5 GB; 20 GB; 50 GB
300 km?
c) Potrai informacije o aktualnim cijenama
b) Koliko bi utedjeli ako za put duljine 500 km
pristupa internetu, pa razmisli koji bi odgovarao
odaberemo povoljniju tvrtku?
tvojim potrebama.
22. Taksi sluba uti naplauje poetnu cijenu 30kn
26. Matijin tata dobio je ponudu za posao iz dva
te 6kn po prijeenom kilometru. Taksi sluba
salona automobila. U salonu Elegancija nude mu
Plavi naplauje poetnu cijenu 20kn te 8kn po
plau 3000 kn uz dodatak 100 kn po svakom
prijeenom kilometru. Koju taksi slubu emo
prodanom automobilu, a u salonu Udobnost mu
pozvati ako elimo da na nas odvezu do kazalita
nude plau 4000 kn uz dodatak 50 kn po svakom
udaljenog 3 km, a koju ako elimo otii do
automobilu. Za koji broj prodanih automobila
aerodroma udaljenog 18 km?
su te ponude jednake? Koju ponudu bi trebao
23. Lukini roditelji dobili su dvije ponude za bojanje

stana. Majstor Karlo naplauje svoj dolazak 65
kn, te svaki sat rada 50 kn. Majstor Franjo ne
naplauje dolazak, a svaki sat rada naplauje 75
kn. Koja ponuda je povoljnija ako oekuju da e
posao trajati 2 sata, a koja ako e posao trajati 6
sati?
156
Pretplata
internet za svaki od ponuenih paketa;
automobila naplauju 400kn plus 5kn po

Brzina
odabrati ako oekuje da e mjeseno prodati 10

automobila? Koju ponudu bi trebao odabrati ako
oekuje da e mjeseno prodati 40 automobila?
Grafiko rjeavanje sustava u GeoGebri

Programi za dinamiku geometriju mogu vam po
moi i u odreivanju rjeenja sustava. Lako je su
stav rijeiti grafiki ili samo provjeriti rjeenje dobi
veno raunanjem. Pritom jednadbe ne morate upi
sivati u eksplicitnom obliku. Primjerice, jednadbe
ovog sustava upiete u Polje za unos tono ovako
kako piu:
2(5x 3y) 4(6+2x5y)=22
4x5(2+5y3x)=3(3x2y+9)
GeoGebra e nacrtati pravce, a u algebarskom pro
zoru vidjet ete te jednadbe zapisane u standar
dnom obliku:
10x 19y = 37
proitati koordinate sjecita tih pravaca, tj. rjeenje

sustava.
Rjeenje ovog sustava je (2, 3)
Da biste upisali neku jednadbu s razlomcima zatre
bat e vam zagrade, a razlomaku crtu zapisujete s
/. Primjerice, sustav:
x +3 y 5
+
=5
5
4
x +5 y 8
=3
2
3
Upisujete ovako:
(x+3)/5+(y5)/4=5
(x+5)/2(y8)/3=3
Rjeenje je (7, 17)
2x + 14y = 46
Da biste dobili rjeenje sustava upotrijebite alat Sjecite dvaju objekata te kliknite najprije na jedan pa
na drugi pravac. U algebarskom prozoru moi ete
Vjeb lica
a) 3x + 2y = 4
1.5x y = 2
b) 2x + 3y = 5
x + 2y = 4
c) x y = 7
2x 2y = 3.5
d) 3x 2y = 4
2x 3y = 4
1. Sustave rijei grafiki i raunski
e) x + 2y = 3
f) 3x 5y = 6
a) 2x + y = 3
y = 3x +4
b) y = 2x + 5
4x y = 7
2x + 4y = 6
d) x + 2y = 6
g) 2x + 3y = 4
3x y = 3
c) 3x 2y = 4
3
x + y = 2
2


a) 3x y = 4
6x + 2y = 3
b) 2x + 3y = 1
y = x
c) 3x y = 6
y = 0
d)
1
1
x y =2
2
4
2x y = 8

a) x + 4y = 3
3x 12y = 2
b) x = 2
3x + 4y = 1
c) 2x +2y = 2
d) x + y = 5
5x y = 5
y=
1
x
4

jedno ili beskonano mnogo rjeenja
x +
5
y=2
3
3
y = 2
2

usporednih pravaca

2x + y = 1; 5x 2y = 0; 10x 4y = 6; x + 10 =y;
6x 3y = 6; x y = 4; 4x 15 = 2y; 20x 5=8y;
3x + 3y = 4.

usporednih pravaca

2x + 3y = 10; 5x y = 7; 9x + 10 =6y; 3x 2 y = 4;
4x 15 = 4y; 20x 5=4y; 6x + 6y = 10; 4x + 6y = 4;
10x 2y = 6.

usporednih pravaca

2x + 5y = 10; 5x 3y = 7; 10x 6y = 8; 9x + 10 =y;

6x + 15y = 6; 9x + y = 4; 4x 15 = 10y; 20x =12y;
3x +
1
y = 4.
3
157
9.5. Ponavljanje
1. Koji je opi oblik linearne funkcije?
10. Gdje se nalazi nultoka linearne funkcije?
2. Kako nazivamo koeficijent a u linearnoj
11. S kojom osi je usporedan pravac y = 5?
funkciji f (x ) = ax + b i koje je njegovo

znaenje?
13. Navedi dva primjera linearne funkcije koja
3. Kako nazivamo koeficijent b u linearnoj

funkciji f (x ) = ax + b i koje je njegovo
znaenje?
je rastua. Po emu prepoznajemo rastuu

linearnu funkciju?
14. Navedi dva primjera linearne funkcije koja je
4. Proitaj koeficijent smjera ove linearne

funkcije f(x) = 5x - 4.
padajua. Po emu prepoznajemo padajuu

linearnu funkciju?
5. Proitaj odsjeak na osi ordinata ove

linearne funkcije f(x) = -2x -3.
15. Kakve jednadbe imaju usporedni pravci?

16. Koji sustav dviju linearnih jednadbi s dvije
6. Kako moemo prikazati linearnu funkciju?

7. to je grafiki prikaz linearne funkcije?
nepoznanice nema rjeenja?

17. Koji sustav dviju linearnih jednadbi s
8. Kad neka toka pripada pravcu?
dvije nepoznanice ima beskonano mnogo
9. Kako glasi eksplicitna jednadba pravca?
rjeenja?
Z a d a c i
z a
1. Napii formulu funkcije i izraunaj njenu

vrijednost za x = 10.
a) Za raun za struju naplauje se stalna naknada
15kn te 0.70kn po potroenom kW struje.
b) Taksi sluba naplauje poetnih 30kn te 7.5
kuna po prijeenom kilometru.
c) Za autobusni prijevoz plaa se naknada 100kn
te 30kn po kilometru.
d) Foto studio naplauje 10kn razvijanje filma te
1kn po fotografiji.
2. Izraunaj vrijednosti funkcije za zadane brojeve,
a zatim je prikai u koordinatnom sustavu. Napii
je li funkcije rastua ili padajua.
a) f(x) = 2x + 1;
b) f(x) = 3x + 2;
x
2
1
0
1
2
158
12. S kojom osi je usporedan pravac x = 5?
f(x)
x
4
2.5
0
2
3.5
f(x)
c) f (x ) =
x
3
x 1
2
f(x)
2
3
4
3
4
3. Majstor Francek naplauje svoj dolazak 50 kn, te
svaki sat rada 25 kn. Koliko je trajao posao ako
je majstor ispostavio raun na 350 kn?
f(x) = 0.4x 2.3. Za koji argument x zadana
a) 2.3;
b) 0.3;
c) 5.7.

5. Maja je za roendan dobila 350 kn. Namjerava te
novce troiti na pecivo za uinu, pa joj je svaki
dan potrebno 5 kn. Koliko dana je Maja kupovala
pecivo ako joj je preostalo 200kn uteevine?
Koliko dana bi joj potrajala uteevina ako bi
troila svaki dan 7 kn?
a) f(x) = x + 2;
b) f(x) = 2x + 4;
c) f(x) = x ;
d) f(x) = 2x 1;
1
e) f (x ) = x 1;
2
2
f) f (x ) = x + 2
3
g) f(x) = 6x;
h) f(x) = 5x.
i) f (x ) =
3
x + 1.5 ;
2
j) f (x ) =
a) y = 3x 6; b) y = 4x 8 ; c) y =
3
1
x+ .
7
4
rast ili
pad
sjecite
s osi
ordinata
y = 3x + 5
y = -7x 11
y = 4.6x + 1.5
y =
3
x + 2.6
4

f(x) = 2x 1. Iskoristi nacrtani pravac da odredi
A(1,__); B(3,__); C(__, 3), D(2, __),
F(__, 3); G(__, 0).
f (x ) =
3
x +5
4
7
A(2,
);
2
B(2, 3);
F(6, 15);
G(6,
C(4, 2),
D(8, 11),
3
x 1;
2
e) y = 5x 2;
d) y =
5
x +2.
2
14. Stolar Filip dobio je dvije ponude za posao.

Tvrtka Bukva nudi mu 1000kn plus 20kn po
svakom prodanom komadu namjetaja, a tvrtka
Hrast 1500kn plus 15kn po svakom prodanom
komadu namjetaja. Koju ponudu bi trebala
odabrati ako oekuje da e se prodati 80
komada namjetaja, a koju ako oekuje prodaju
200 komada namjetaja?
15. U rentacaru Auti iznajmljivanje automobila
naplauju 300kn plus 6.5kn po prijeenom
kilometru. U rentacaru Vlaki iznajmljivanje
automobila naplauju 400kn plus 5kn po
a) U kojoj tvrtki je povoljnije iznajmiti
automobil za put dugaak 50 km, a u kojoj za
put dugaak 100 km?
odaberemo povoljniju tvrtku?
1
x +4
3
;
5
y = x 3
6
a) y =
b) 3x + y = 9
2x + y = 4;
c) 5x + 2y = 8
4x y= 4
d) 7x + 4y = 19
3x 2y = 8
7
).
4
10. Odredi sjecita pravaca s koordinatnim osima:

a) y = 2x 8;
b) y = 3x+ 6 ;
c) y =
31
15
x+
;
4
19
13
1
6
x 6.2 .
; h) f (x ) =
g) f (x ) = x
9
4
11
e) f(x) = 111x +15; f) f (x ) =
13. Odredi za koje vrijednosti x je y < 0, a za koje je y > 0.
7. Prepii, pa ispii koeficijente smjera i odsjeke na

osi ordinata iz zadanih jednadbi pravaca. Prema
koeficijentu smjera odredi je li funkcija rastua
ili padajua i odredi koordinate sjecita sa osi
ordinata
jednadba pravca
ili padajua:
a) f(x)= 7x 14;
b) f(x) = 14x + 1;
c) f(x) = 9.99x 2; d) f(x) = 47x 45;
2
x +4;
3
f) y = 6x -4.2;
2
g) y = x + 21.
5
11. Nacrtaj pravce
x = 3; y = 2; x = 1; y = 3; x = 5; y = 2;
x = 4; y = 3; x = 5; y = 6.
12.Odredi bez crtanja je li linearna funkcija rastua

a) 9x +3 y = 6
6x + 2y = 4;
b) 5x + 3y = -4
5x 5y =20;
c) 4x 2 y 12 = 0
1
x y 3 = 0;
2
d) 12x 3y = 15
4x 6y = 2;
159

e) 8x + 2y = 5
4x y= 4.
18. Napii po tri pravca koja su usporedni sa
zadanim
1
x + 5;
7
a) y =
b) y = 11x 12;
c) 3x 7y = 2.
I g r a
Svakodnevna linearna
Istraite koji rauni u svakodnevnom ivotu (struja, plin, voda, telefon, prehrana i sl.) se mogu
prikazati linearnom funkcijom. Odaberite jednu od tih funkcija, pa je detaljnije opiite i usporedite
razliite ponude. Rezultate istraivanja prikaite u obliku plakata ili prezentacije.
P r i m j e r a k
1. Zadana je linearna funkcija f (x ) =
o g l e d n o g
3
x 3.
2
a) Grafiki prikaz linearne funkcije

je __________________;
x y b) Zapiite karakteristike svake ponude u

tablicu i napiite formulu funkcije
b) Koeficijent smjera __________________;

c) Odsjeak na osi ordinata _________________;
d) Ta funkcija je __________________;
e) Nacrtaj grafiki prikaz te funkcije;
f) Napii koordinate sjecita s osi ordinata;
g) Napii koordinate sjecita s osi apscisa.
2. Za zadani sustav napii koliko rjeenja
ima i u kakvom se poloaju nalaze pravci
odreeni tim jednadbama. Sustav ne treba
rjeavati.
2x -3y =7
3x - 2y = 4
3. Prijevoz
Tvrtka G naplauje poetnu cijenu prijevoza
Tvrtka G
Tvrtka H
poetna cijena
po kilometru
formula funkcije
c) Nacrtajte grafiki prikaz obje funkcije i
odredite koordinate sjecita.
Koordinate sjecita su (
d) Tvrtke G i H imaju jednaku ponudu ako je

udaljenost __________ kilometara.
Za prijevoz na udaljenost manju od ________
kilometara povoljnija je ponuda tvrtke _____.
Za prijevoz na udaljenost veu od __________
kilometara povoljnija je ponuda tvrtke _____.
Ukoliko elimo prijevoz do mjesta koje je
30 kn, a svaki kilometar 2 kn. Tvrtka H
udaljeno 5 km, trebali bismo odabrati
naplauje po kilometru 3 kn, a poetna
tvrtku __________.
cijena im je 20 kn.
Ukoliko elimo prijevoz do mjesta koje je
Odgovorite na pitanja.
udaljeno 20 km, trebali bismo odabrati
a) Opiite to ete prikazati kojom
tvrtku __________.
varijablom
160
t e s t a :
10. Zavrno ponavljanje

Koordinatni sustav
Koordinatni sustav na pravcu
Pravokutni koordinatni sustav
os y
os ordinata
O
os x
os apscisa
Toka na x-osi
Toka na y- osi
Kvadranti
y
y
V(0,y)
T(x,0)
x
II. kvadrant
I. kvadrant
(, +)
(+, +)
x
IV.
kvadrant
III. kvadrant
(, )
(+, )
Omjeri i proporcije
Omjer dvaju brojeva a : b =
a
.
b
Dvije veliine su meusobno proporcionalne

ako iz poveanja (smanjenja) jedne veliine
slijedi proporcionalno poveanje (smanjenje)
druge veliine.
Kolinik dviju proporcionalnih veliina je
y
stalan. k =
ili k = y : x.
x
Jednakost omjera a : b = c : d naziva se proporcija ili

razmjer i vrijedi a d = b c
Dvije veliine su meusobno obrnuto proporcionalne

ako iz poveanja (smanjenja) jedne veliine slijedi
proporcionalno smanjenje (poveanje) druge veliine.
Umnoak dviju obrnuto proporcionalnih veliina je
stalan. k = x y.
161
Zavrno ponavljanje
Postotni i kamatni raun
Postotak oznaava omjer nekog broja naprema 100.
Jednostavni kamatni raun

kamate - k
glavnica - g
kamatna stopa - s
vrijeme (godine) - v
Postotni iznos - y
Postotak - p %
y = p% x
Osnovna vrijednost - x.
k = g s v
Osnove statistike i vjerojatnosti

Stupasti dijagram
grafiki prikaz koji se sastoji od niza pravokutnika jednakih irina, a

visina mu odgovara razliitim vrijednostima promatranog obiljeja.
Frekvencija
broj koji nam kazuje koliko puta se ta vrijednost pojavila u nekom skupu.
Relativne frekvencije
raunamo tako da svaku frekvenciju podijelimo s ukupnim brojem

pojavljivanja u nekom skupu. Zbroj svih relativnih frekvencija nekog
skupa uvijek mora biti 1.
Aritmetika sredina n brojeva
x =
Vjerojatnost nekog dogaaja A
P(A) = broj povoljnih elementarnih dogaaja .

ukupan broj elementarniih dogaaja
x1 + x2 + x3 + x 4 + ... + xn
.
n
Slinost trokuta
o
P
a
b
c
=
=
= k , 1 = k , 1 = k k
o
a' b' c'
P
Pouci o slinosti trokuta

1. Pouak o slinosti trokuta:

stranica kut stranica (SKS)
Ako je jedan unutarnji kut
jednog trokuta jednak po veliini
kutu drugog trokuta i ako su
omjeri duljina stranica uz taj kut
stranica stranica stranica

(SSS)
Ako su omjeri duljina svih triju
stranica jednaki, onda su ti
trokuti slini.
b
c
162
jednaki, onda su ti trokuti slini.
b
c
a
b

kut kut (KK)
Ako su dva unutarnja kuta
jednog trokuta jednaka po
veliini dvama kutovima drugog
trokuta, onda su ti trokuti slini.
Zavrno ponavljanje
Talesov pouak o proporcionalnim duinama:
a
q
p
B
G
f
B
0
Mnogokuti
OA : OA' = OB : OB ' = AB : A'B ' i OA : AA' = OB : BB '

Iz jednog vrha
mnogokuta s n
vrhova moe se
nacrtati d = n 3
dijagonala.
Mnogokut s n
Zbroj veliina svih unutarnjih
vrhova ukupno
n (n 3)
ima Dn =
2
dijagonala.
kutova n-terokuta raunamo po
Zbroj veliina svih

vanjskih kutova
formuli
n-terokuta je 360.
Kn = (n 2) 180
Pravilni mnogokuti
karakteristini
trokut
veliina unutranjeg
kuta
veliina
sred. kuta
povrina
P =n
n =
n= 360
n
n =
360
n
je polumjer
O = n a
upisane krunice,
karakteristinog
a
2
odnosno visina
A1
K
(n 2) 180
= n
n
n
opseg
trokuta
A2
Povrina i opseg trokuta i etverokuta

pravokutni trokut
trokut
jednakostranian trokut
c
a
O =a +b +c
P=
a b
2
c vc
P=
2
O =a +b +c
P=
a va b vb c vc
=
=
2
2
2
O = 3a
P=
a va
2
163
Zavrno ponavljanje
kvadrat
O = 4a
P = a a = a2
P=
d d d2
=
2
2
pravokutnik
d
A
romb
D
va
A
b
B
trapez
deltoid
c
s
a
O =a +b +c +d
s=
e f
P = a v =
2
vb
va
O = 2a + 2b = 2(a + b )
P = a va = b vb
O = 4a
O = 2a + 2b = 2(a + b )
P = a b
C
e
B
paralelogram
D
b
B
O = 2a + 2b = 2(a + b )
e f
P=
2
a
a +c ,
2
P = s v =
a e
(a + c )
v
2
Krug i krunica
krug
kruni isjeak
a)
duljina krunog luka
b)
c)
r
S
P = r2
O = 2r
Ovo je
P = r2
.360Ovo
je
Pouak o sredinjem i obodnom

kutu:
d)
Ako se sredinji i obodni kut nalaze nad istim
e)
krunim lukom, onda je
r
l=
Ovo je180
Talesov pouak:
f)
Svaki obodni kut nad promjerom krunice je pravi

kut.
sredinji kut dvostruko

vei od obodnog kuta.
2
Ovo je
164
Ovo je
Ovo je
promjer
.
S
Zavrno ponavljanje
Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice
a 1x + b 1y = c 1
Rjeenje sustava
a 2x + b 2y = c 2
(x, y)
Metoda supstitucije ili zamjene je nain

rjeavanja sustava u kojem jednu nepoznanicu
zamjenjujemo nekim izrazom.
Metoda suprotnih koeficijenata zasniva se na

injenici da je zbroj suprotnih brojeva jednak 0.
Linearna funkcija f (x) = ax + b

Graf
Tok
Sjecite s
koordinatnim
osima
Grafiko
rjeavanje
sustava dviju
jednadbi
Graf linearne funkcije u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini je pravac

Linearna funkcija kojoj je koeficijent smjera pozitivan, a > 0 je rastua funkcija.
Linearna funkcija kojoj je koeficijent smjera negativan, a < 0 je padajua funkcija.
Nultoku linearne funkcije odreujemo rjeavanjem linearne jednadbe ax + b = 0 .
b
Sjecite s osi apscisa nultoka N ,0 .
a
Sjecite s osi ordinata A(0, b).
Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice moe:
o imati jedno rjeenje - sjecite pravaca odreenih tim jednadbama
o nemati rjeenja - dva usporedna pravca odreena tim jednadbama
o imati beskonano mnogo rjeenja - isti pravac je odreen tim jednadbama

Eksplicitna jednadba pravca je y = ax + b
Jednadba
Pravci su usporedni ako imaju jednake koeficijente smjera.
pravca
Pravac x = broj usporedan je s y osi.

Pravac y = broj usporedan je s x osi.
165
Zavrno ponavljanje
Z a d a c i
1. Organiziraj koordinatni sustav na pravcu, ucrtaj
toke, te odgonetni rije:
karti je 12 cm. Kolika je ta udaljenost u km, ako

je karta izraena u mjerilu 1 : 1 000 000?
10
1
1
),B (1.12), A(2 ),I ( ) ;
a) R(
3
5
7
11
3
b) R(0.3), A( ),G (3.42),D (2 ) ;
6
4
13
1
c) A(2.4), } (0.15),R( ),U (1 ) .
5
6
12. Dva radnika, Damir i Josip, radili su zajedno

jedan posao. Damir je radio 12 dana, a Josip 15
dana. Zajedno su zaradili 1350 kn. Kako e ih
pravedno podijeliti?
13. Izraunaj kutove trokuta koji se odnose kao
2. Kojim su brojevima pridruene toke A, B, C i D
7 : 3 : 8.
14. Dok se zupanik A okrene 3 puta, zupanik B e
sa slika?
E D
se okrenuti 7 puta.
Ako je zupanik A napravio 12 okreta koliko ih
je napravio zupanik B?
3. a) Nai sve ureene parove kojima je prvi lan

prost broj vei od 3 i manji od 10, a drugi lan je
viekratnik broja 3 manji od 10.
b) Kakve koordinate mogu imati toke koje su
jednako udaljene od obje koordinatne osi?
4. U koordinatnoj ravnini istakni toke
A(3, 0), B(4, 2), C(0, 1), D(2, 2). Napii kojem
kvadrantu ili koordinatnoj osi pripada koja toka.
5. U koordinatnoj ravnini istakni toke
1
2
3
1 4
A( , 2),B (3,3 ),C (0, ),D (2 ,1 ).
2
3
4
2 5
je napravio zupanik A?
15. Smreka visoka 16 m baca sjenu dugaku 12 dm.
Koliko je visoka breza koja baca u isto vrijeme
sjenu dugu 0.9 m.
16. Izraunaj x iz proporcije:
(7 + x) : 6 = (x +
1
):4
3
17. Za 2340 kn moe se kupiti 9 kg eera. Koliko

se eera moe kupiti za 3900 kn?
18. 35 uenika posadi cvijee u kolskom dvoritu
6. U koordinatnoj ravnini nacrtaj trokut s vrhovima
za 6 sati. Koliko bi uenika trebalo raditi da bi
A(3, 2), B(0, 4), C(3, 4). Kojoj vrsti pripada taj
cvijee bilo posaeno za 5 sati (pretpostavimo
trokut obzirom na duljine stranica? Nai njegovu
da svi uenici rade jednako brzo)?
osnosimetrinu sliku obzirom na os y.

7. U koordinatnoj ravnini nacrtaj etverokut s
1
3
1
, .5),B (0, ),C (1, ),D (0,2 ) .
vrhovima A(11
2
2
2
Kako se zove taj etverokut? Nai njegovu

osnosimetrinu sliku obzirom na os x.
svaki za sebe. Za koliko bi sati zajedno postavili

ogradu oko tog dvorita?
20. Elektrina grijalica za 2 sata i 20 min potroi
gotova da joj pomognu sin i dvije keri?
b) 34 : x = 2;
1
= 6.
2
22. 18 radnika 20 dana grade tunel. Za koliko bi se

dana skratio taj posao ako nakon 5 dana dou
9. Pojednostavni omjere:
a) 10.5 : 7
Mate za 15 sati, a Goran za 25 sati ako rade
21. Majka pegla rublje 4 sata. Koliko bi ranije bila
a) 16 : 2.5 = x;
c) x :
19. Postaviti ogradu oko manjeg dvorita moe
2.1 kW struje. Koliko e potroiti za 5.5 sati?
8. Izraunaj x u omjeru
4 7
b)
:
9 6
jo 2 radnika?
7
c) 3.5 :
.
2
10. Izraunaj nepoznati lan proporcije:

a) 2 : x = 4 : (3);
b) x : 6 = (x + 2) : 3.
11. Najkraa udaljenost od grada A do grada B na
166
Ako je zupanik B napravio 84 okreta koliko ih
23. Za 62 l vina potrebno je 93 kg groa. Koliko

groa je potrebno za 472 l vina?
24. Luka je za 15.50 kn kupio 40 dag oraha.
a) Koliko oraha moe kupiti za 24.80 kn?
b) Ako eli kupiti 120 dag oraha koliko e to
platiti?
Zavrno ponavljanje
25. Sat u toku 12 sati kasni 3 min i 20 sek. Koliko
ako je tedjela 5 godina po kamatnoj stopi 3.6
e kasniti u 9 dana?
% (jednostavni kamatni raun)?
26. 6 radnika oisti dno jezera za 30 dana. Koliko
39. Zavrne ocjene 7b razreda na kraju prvog
bi radnika trebalo raditi, pa da dno jezera bude
polugodita iz matematike su 4, 5, 5, 4, 3, 3,
oieno za 18 dana?(pretpostavimo da svi
3, 2, 2, 4, 3, 3, 3, 5, 5, 4, 4, 4, 5, 5, 3, 5, 5, 4,
radnici imaju isti uinak)
3, 5:
a) Nacrtaj stupasti dijagram frekvencija;
27. a) Kilogram kruaka prodaje se za 4.5 kn.

Nacrtaj tablicu i izraunaj koliko treba platiti
b) Izraunaj relativne frekvencije i nacrtaj
0, 1, 2 i 3 kg tih kruaka. Nacrtaj grafiki
stupasti dijagram za njih;
prikaz.
c) Zapii relativne frekvencije u obliku postotka;
b) Kilogram krumpira prodaje se za 1.2 kn.
d) Izraunaj srednju ocjenu tog razreda iz
Nacrtaj tablicu i izraunaj koliko treba platiti
matematike
0, 2, 4 i 6 kg tih krumpira. Nacrtaj grafiki
40. 15 uenika se natjee u skoku u vis. Rezultati su
prikaz.
im sljedei: 1.5m, 1.44 m, 1.35 m, 1.49 m,

28. Odredi koliko je 5 % od 12346.
1.55 m, 1.5 m, 1.48 m, 1.48 m, 1.47 m, 1.37

m, 1.42 m, 1.43 m, 1.44 m, 1.47 m, 1.37 m
29. Odredi broj od kojeg 12 % iznosi 187.2.

30. Breskve kotaju 86 kn. Koliko e kotati nakon
pojeftinjenja od 14 % ?
a) Nacrtaj stupasti dijagram frekvencija;
b) Izraunaj relativne frekvencije i nacrtaj

stupasti dijagram za njih.
31. Jagode kotaju nakon poskupljenja od 9 % 109

kn. Koliko su kotale prije?
41. Prikai podatke o temperaturama zraka u obliku

stupastog dijagrama
32. Koliko je posto 54 od 90?
Srednja temperatura zraka u Ogulinu(C)
33. Stranica kvadrata je 24 cm. Ako stranicu

I
umanjimo za 25 %, za koliko posto e se

umanjiti opseg i povrina kvadrata?
34. Prepii, pa dopuni tablicu:
glavnica
vrijeme
5.2 %
1.7 %
7g
kamate
VII VIII IX
IV
VI
12 11 9 4
11 21 28 28 18
XI
XII
b) Koji mjesec je temperatura najnia, koji

4.4 %
3g
510 kn
III
a) Izraunaj srednju temperaturu za tu godinu.
4000 eura 5000 kn 9000 kn
kamatna
stopa
II
2g
1539 kn 704 eura
35. U banku je uloeno 7200 kn. Uz koliku
najvia, a koji najblia srednjoj?

c) Kolika je razlika u temperaturi najtoplijeg i
najhladnijeg mjeseca te godine?
42. Napravi histogram frekvencija i relativnih
frekvencija za rezultate ispita znanja u 7.a
razredu s postignutim bodovima 0, 2, 7, 7, 8,
kamatnu stopu e se za 40 mjeseci dobiti
10, 11, 11, 15, 16, 16, 16, 18, 18, 20, 20, 20,
1440 kn kamata ako se radi o jednostavnom
21, 22, 23, 23, 24, 24, 24:
ukamaivanju?
a) Izraunaj aritmetiku sredinu tih podataka.
36. Koliku svotu treba vratiti klijent banke koji eli

kredit od 800000 kn po kamatnoj stopi 4.5%,
b) Izraunaj postotak rijeenosti ispita.

43. Sedmi razred je na sistematskom pregledu. Svi
ako je vrijeme otplate kredita 250 mjeseci?
se moraju izvagati. Svrstaj teinu uenika u
Kolika je mjesena rata tog klijenta (jednostavni
histogram frekvencija, i relativnih frekvencija,
kamatni raun)?
i nai aritmetiku sredinu tih podataka.
37. Koliko vremena treba da bi oroena tednja od
Izmjerene teine u kg su slijedee: 55, 49, 60,
7000 kn narasla na 8000 kn, ako je kamatna
61, 45, 59, 69, 49, 56, 55, 57, 49, 55, 67, 64,
stopa na tu tednju 2.3 % (jednostavni kamatni
63, 66, 61, 66, 50, 56, 56, 49, 60, 68. Relativne
raun)?
frekvencije prikai u obliku postotka.
38. Maja je dobila 1620 kn kamata. Koliko je uloila
44. U posudi se nalazi 10 plavih kuglica, 10 zelenih,
167
Zavrno ponavljanje
4 zlatne i 1 bijela. Ana i Luka se igraju tako da
e) iji zbroj je vei ili jednak 10;
naizmjenice izvlae po jednu kuglicu i vraaju
f) koji nisu jednaki.
je natrag u kutiju. Promatramo koja je kuglica

izvuena u bilo kojem izvlaenju. Koliko ima
49. Izraunaj nepoznatu duljinu duine sa skice (sve

mjere su izraene istom mjernom jedinicom).
elementarnih dogaaja?
20
Odredi vjerojatnost da je izvuena:

a) plava kuglica;
b) bijela kuglica;
c) zelena kuglica;
d) zlatna kuglica.
45. U eiru se nalazi esnaest kuglica, oznaenih

brojevima od 1 do 31. Igrai izvlae po jednu
kuglicu i vrate ju natrag u eir.
a) Kolika je vjerojatnost da je igra izvukao broj
paran?
14
b) Kolika je vjerojatnost da je izvukao broj

prost?
c) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj
21
dvoznamenkast?
d) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj
viekratnik broja 5?
e) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj
djelitelj broja 36?
36
11
46. U posudi se nalazi 150 kuglica. Od toga je 40%

utih, 12% bijelih, 2% crvenih, 24% plavih, a
ostale su zelene. Igra izvlai jednu kuglicu.
a) Koliko ima kojih kuglica?
b) Kolika je vjerojatnost da je izvuena uta
kuglica?
c) Kolika je vjerojatnost da je izvuena bijela ili
crvena kuglica?
d) Kolika je vjerojatnost da je izvuena
jednobojna kuglica?
e) Kolika je vjerojatnost da je izvuena crna

kuglica?
47. Ana baca kockicu iz igre ovjee ne ljuti se.
a) Kolika je vjerojatnost da je pao broj manji
od 3?
b) Kolika je vjerojatnost da je pao broj vei ili
jednak 3?
48. Maja se igra bacajui istovremeno dvije kockice,
konstruiraj toku C tako da vrijedi:
AC : CB = 3 : 4
51. Konstruiraj trokut opsega 15 cm tako da mu se
duljine stranica odnose kao 1 : 2 : 3.
52. Trokuti
su slini. Izraunaj
crvenu i crnu. Odredi vjerojatnosti da na
nepoznate duljine stranica ako je:
kockicama padnu brojevi:
a) a = 1.2 cm, b = 4.6 cm, c = 4.2 cm i
a) 2 i 3 ili 3 i 2;
a : a = 1 : 2;
b) iji je zbroj 11;

c) iji zbroj je 8;
d) iji zbroj je manji od 10;
168
50. Nacrtaj duinu AB duljine 10 cm. Na toj duini
b) a = 28 mm, b = 25 mm, c = 16 mm i
c = 2 cm;
Zavrno ponavljanje
c)
b' 5
= i b = 2.5 cm, a = 2.4 cm, c = 3.5 cm.
b
3
kojih dijelova je sastavljena ta esterokutna

klupa.
53. Sjena bora duga je 5.1 m. U isto vrijeme sjena
17.3
cm

jednog vrha osamnaesterokuta.
50 cm
duljina tapa je 2 m?
30 cm
tapa duga je 1.7 m. Koliko je visok bor ako je

17 dijagonala.
mnogokutu koji ima 24 stranice.
57. Postoji li mnogokut koji ima 20 dijagonala?
58. Koliki je zbroj svih unutarnjih kutova u
dvadeseterokutu?
a) 4140;
b) 7560.
60. Kojem mnogokutu je zbroj veliina vanjskih

kutova osamnaest puta vei od broja njegovih
vrhova?
61. Povrina stola je u obliku mnogokuta. Koliko
stranica ima povrina stola ako zbroj svih
njegovih unutarnjih kutova iznosi dvadeset dva
prava kuta.
62. Izraunaj veliinu unutranjeg kuta pravilnog
12-kuta.
63. Kolika je duljina stranice pravilnog mnogokuta
opsega 37.5 cm, i veliine unutranjeg kuta 156?
64. Koliko vrhova ima pravilni mnogokut veliine
sredinjeg kuta 20?
65. Konstruiraj pravilni osmerokut upisan u
krunicu polumjera r = 5 cm.
66. Konstruiraj pravilni dvanaesterokut, duljine
stranice a = 2 cm.
67. Konstruiraj kvadrat opsega 16 cm.
68. Vrt u nekoj koli je oblika pravilnog
osmerokuta. Oko njega treba zasaditi rue.
70. Nacrtaj krunice k(A, 2.3 cm) i k(B, 3.5 cm) tako
da se one:
a) sijeku;
b) dodiruju;
c) niti sijeku niti dodiruju.
Koliko im moraju biti udaljena sredita tako da

se one nee sjei ni dodirivati?
71. Nacrtaj trokut i konstruiraj mu opisanu krunicu.
U kakvom su poloaju pravci, na kojima lee
stranice trokuta, u odnosu na tu krunicu ?
72. Koliki je pripadni obodni kut ako je
sredinji 252?
73. Koliki je pripadni sredinji kut ako je obodni 42?
74. Konstruiraj pomou Talesovog pouka
pravokutan trokut kojem je:
a) Hipotenuza duga 3.4 cm, a jedna kateta 2.1 cm;
75. Konstruiraj krunicu promjera 67 mm i istakni
te toke na krunicu.
77. Polumjer krunice iznosi 2.4 cm. Izraunaj
duljinu krunog luka kojem pripada sredinji
kut veliine 60:
78. Kolika je povrina poprenog presjeka cijevi ako
je njen promjer 8.5 cm?
79. Kolika e biti povrina poprenog presjeka
balvana ako je njegov opseg 28.26 dm?
Ako je stranica osmerokuta 3.6 m, a svaku ruu
treba zasaditi na razmaku od 30 cm, koliko
sredinji kut veliine 40:
rua treba kupiti?

69. Lukin djed eli oko drveta u vrtu sloiti klupu u
81. Provjeri je li zadani ureeni par (3, 2) rjeenje

sustava
obliku esterokuta, kao na slici. Koliko je drveta
2x + 3y = 0
potrebno za tu klupu? Napomena: pogledaj od
3x + 4y = 2.
169
Zavrno ponavljanje
82. Rijei sustave metodom supstitucije
a) 2x + y = 4
x y = 3.5
b) 3x + 2y = 5
7x + 3y = 4
a) 4x + 3y = 2
30-postotnog srebra?
metala u omjeru 8 : 3 . Koliko kojeg metala
treba za 165 dag te slitine?
93. Nacrtaj grafove linearnih funkcija:
a) f(x) = 2x + 1;
b) f(x) =
94. Prepii, pa ispuni tablicu:
3x 6y = 18
b) 2x 7y = 21
jednadba
pravca
3x + 2y = 6
84. Rijei sustave:
1
a) x + y = 0
2
2.4x 3y = 7.8
2
1
b) x + y = 3
3
2
1
3
x y = 2
3
2
c) 3(x +1) 2y = 6x + 2
d)
y = 4.6x + 1.5
y =
3
x + 2.6
4
3
x 1:
4
A(4, 2), B(4, 4), C(
86. Opseg pravokutnika je 16.4 cm. Duljina jedne

stranice je za 0.8 cm vea od duljine druge
povrina tog pravokutnika?
87. Tijekom ljeta Ana je radila est puta vie dana
nego Luka. Ukupno su radili 49 dana. Koliko
dana je radio svatko od njih?
sjecite nuls osi

ili pad ordinata toka
rast
y = -7x 11
x + 3 y 1
=2
2
3
2x 1 y + 2
5
+
=1
3
2
6
tom igralitu, ako je ukupno 64 djece na igralitu?
y = 3x + 5
f (x ) =
djevojica. Koliko je djeaka, a koliko djevojica na
1 5
2
,
), D( , 1.5).
2 8
3
96. Nacrtaj pravce x = 6 ; y = 4.

a) y = 2x 3
y = 1x + 3;
b) 3x y = 4
2x + 5y = 3.
98. Napii jednadbe i ucrtaj u pravokutnom
koordinatnom sustavu tri pravca koja su
usporedni sa zadanim pravcem y =
1
x + 1.
2
99. Taksist Marko naplauje start 20 kn plus 6.5

kn po prijeenom kilometru. A taksist Jura
start naplauje 40 kn plus 5 kn po prijeenom
kilometru.
a) S kojim taksistom se povoljnije voziti 20 km,
89. Omjer dva broja je 5 : 6. Ako prvi uveamo za 5,

a drugi umanjimo za 8, dobit emo vrijednost
omjera 2.. Koji su to brojevi?
90. 2.4 kg kruaka i 3.2 kg banana treba platiti
38.4 kn. 5.1 kg kruaka i 2.7 kg banana treba
platiti 69.3 kn. Kolika je cijena jednog kilograma
kruaka, a kolika jednog kilograma banana?
91. Koliko treba uzeti 22-postotnog srebra, a koliko
34-postotnog srebra da bi se dobilo 150 grama
170
2x 2(y 2) = 4y + 2
85. Na igralitu je sedmerostruko vie djeaka nego
1
x 3
2
a s kojim 5 km?
odaberemo povoljnijeg taksistu? A za put od
45 km?

Petica+ 7 Razred II SV PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petica+ 7 Razred II SV PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

L. Kralj, D. Glasnovi Gracin, Z. urkovi, M. Stepi, S.

Urednik: Vinkoslav Galeev

SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!

Luka je odlian uenik. Iako se

Matija voli playstation i svoj

Beni je Lukin pas. Voli dobro

Maja ima sve petice i najbolja je

Uiteljica na zanimljiv nain pribliava uenicima i najtee gradivo iz matematike. Uvijek je tu

Laki zadatak (redni broj zadataka obojan svijetlo-plavom bojom)

Sloeniji zadatak i zadaci za nadarene (redni broj zadatka obojan

Mnogokuti se esto pojavljuju u arhitekturi, svakodnevnim

Trokute i etverokute dobro smo upoznali. U naoj svakodnevnici osim trokuta

Matematiarima je konstrukcija pravilnih mnogokuta uvijek bila velik izazov.

- Koliko dijagonala ima mnogokut koji ima 65 537 kutova;

- Kakvi su to pravilni mnogokuti;

- Izraunati opseg i povrinu mnogokuta;

- Koliki je zbroj svih unutarnjih kutova mnogokuta;

4. Koliko vrhova, stranica i kutova ima svaki

9. Koliki je zbroj unutarnjih kutova trokuta? A

8. Koje vrste trokuta poznaje? A etverokuta?

10. to je opseg nekog geometrijskog lika?

6.1. Osnovno o mnogokutima

b) Kako se zove geometrijski lik na slici koji ima

a) Zato se trokut zove trokut? A zato se etve

a) Trokut se zove trokut jer ima tri kuta, a e

tverokut se zove etverokut jer ima etiri kuta.

b) Geometrijski lik na slici koji ima pet kutova

zove se peterokut, a geometrijski lik koji ima est

dobit emo imena geometrijskih likova koji

imaju tri, etiri, pet, est i vie kutova. Njihovo

zajedniko ime je mnogokut.

kutova esterokut. Nastavimo li ovako nabrajati

Mnogokut je dio ravnine omeen duinama

Koji nisu? Zato?

Primijetimo da trokut osim tri kuta ima tri

vrha i tri stranice. etverokut ima etiri kuta,

etiri vrha i etiri stranice. Isto tako i peterokut

ima pet kutova, pet vrhova i pet stranica.

Broj stranica, vrhova, odnosno kutova nekog

mnogokuta openito oznaavamo slovom n . Za

elimo li nacrtati neki mnogokut, primjerice

abecednim redom, dobit emo

AB , BC , CD , DE , EF ,... ili malim slovima abecede a, b, c, d, e, .

Ponekad vrhove mnogokuta

EFG ili krae

Ako duinama spojimo vrhove mnogokuta, i to

esto, umjesto mnogokut, kaemo

= 4; za peterokut je n = 5 itd. Zato

Tako bez brojenja

iti koliko vrhova

3. Nacrtaj u biljenicu 7 toaka pa ih spoji

Oznai i napii njegove vrhove, stranice i

naziva taj lik? Oznai mu vrhove, stranice i

Matija je nacrtao mnogokut broj 2. Taj mnogokut

Luka i Matija nacrtali su esterokute. Matijinu

Oboji taj kut nekom bojom.

Mnogokut nije konveksan ako neka

Moemo primijetiti da mu je svaki unutarnji

Mi emo prouavati konveksne mnogokute.

Prepii pa dopuni reenice:

a) Ovaj se mnogokut zove _________________________

b) Vrhovi ovog mnogokuta su ______________________