Petica 8 I Svezak

Udbenik i zbirka zadataka
iz matematike za 8. razred
1. svezak
Matematika 8
petica+
D. Glasnovi Gracin Z. urkovi L. Kralj S. Bani M. Stepi
SysPrint
SysPrint
prvi svezak
D. Glasnovi Gracin, L. Kralj, Z. urkovi, M. Stepi, S. Bani
Petica+ 8
udbenik i zbirka zadataka za 8. razred osnovne kole
PRVI SVEZAK
1. izdanje
Zagreb, 2010.
Autorice: Dubravka Glasnovi Gracin, Lidija Kralj, Zlata urkovi, Minja Stepi, Sonja Bani
Urednik: Vinkoslav Galeev

Recenzija: Ines Kniewald, Maja Ljubii
Lektura: Jasmina Han
Ilustracija naslovnice: Ivan Marui

Ostale ilustracije: Ivan Marui, Antonija Jeli
Priprema za tisak: Ivana Bilu, Robert Braun, Antonija Jeli,
Josip Mari, Tomislav Stanojevi
Tisak: Gradska tiskara Osijek
Za nakladnika: Robert ipek
Nakladnik: SysPrint d.o.o.
XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr/udzbenici
SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja
Sadraj
0. Uvodno ponavljanje............................................................................... 6
1. Kvadriranje...............................................................................................18
1.1. Kvadriranje racionalnih brojeva......................................... 19
1.2. Zbrajanje i oduzimanje matematikih izraza..................... 26
1.3. Mnoenje matematikih izraza.......................................... 30
1.4. Kvadriranje matematikih izraza........................................ 36
1.5. Potencije........................................................................... 45
1.6. Potencije s bazom 10........................................................ 51
1.7. Ponavljanje........................................................................ 58
2. Korjenovanje i realni brojevi............................................................60
2.1. Korjenovanje..................................................................... 61
2.2. Priblino raunanje korijena.............................................. 67
2.3. Grafovi funkcija kvadriranja i korjenovanja........................ 71
2.4. Realni brojevi.................................................................... 78
2.5. Raunanje s korijenima..................................................... 84
2.6. Djelomino korjenovanje................................................... 90
2.7. Kvadratna jednadba......................................................... 97
2.8. Ponavljanje...................................................................... 101
3. Pitagorin pouak................................................................................. 104
3.1. Pravokutni trokut............................................................ 105
3.2. Pitagorin pouak............................................................. 108
3.3. Realni brojevi na brojevnom pravcu................................. 115
3.4. Primjena Pitagorina pouka na pravokutnik i kvadrat...... 121
3.5. Primjena Pitagorina pouka na
jednakokrani i jednakostranini trokut............... 127
3.6. Primjena Pitagorina pouka na romb i trapez.................. 135
3.7. Ponavljanje...................................................................... 139
Rjeenja.................................................................................. 142
Kazalo.................................................................................... 157
Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!
Luka
Uiteljica
Maja
Matija
Beni
Luka je odlian uenik. Iako se

kod njega nikad ne zna hoe li
imati 4 ili 5, matematika mu je
jedan od najdraih predmeta.
Kada mu neto nije jasno, ne
srami se pitati uiteljicu da mu
pojasni gradivo.
Matija voli playstation i svoj

skateboard mnogo vie od
matematike. No, pravi je
strunjak za raunala svih vrsta,
pa tako i za depna. Otkad
je uiteljica dozvolila njihovo
koritenje, pomae cijelom
razredu u svladavanju gradiva.
Beni je Lukin pas. Voli dobro

jelo, voli spavati, ali voli i
prislukivati kada Luka kod
kue pria o koli. Beni naroito
voli matematiku i voli na aljiv
nain komentirati matematike
probleme.
Maja ima sve petice i najbolja

je uenica u razredu. Voli
matematiku i redovito pie
zadae. esto se prepire s Lukom
i Matijom oko tonih rjeenja
zadataka. Naravno, smatra da je
ba ona uvijek
u pravu!
Uiteljica na zanimljiv nain

pribliava uenicima i najtee
gradivo iz matematike. Uvijek
je tu ako treba neto dodatno
objasniti i strpljivo odgovara na
njihova brojna pitanja.
Dragi itatelji,
pred vama je prvi svezak udbenika sa zbirkom zadataka iz matematike za 8. razred osnovne
kole, koji je u potpunosti usklaen sa strunim i metodikim zahtjevima Hrvatskog nacionalnog
obrazovnog standarda (HNOS). Uz objedinjeni udbenik sa zbirkom zadataka i rjeenjima, u
udbeniki komplet ubraja se jo i CD za uenike koji e vam pribliiti gradivo matematike i uiniti
ga zanimljivim, pa i zabavnim.
Gradivo osmog razreda zapoinje poglavljem o kvadriranju racionalnih brojeva. Kvadriranje
brojeva esto se koristi u matematikoj i tehnikoj praksi, povezuje se s geometrijom i povrinom
kvadrata, te ini osnovu za kompletno gradivo matematike u osmom razredu. Uz neka svojstva
funkcije kvadriranja, upoznat emo se poblie i s potencijama s bazom 10. Zatim slijedi
korjenovanje i upoznavanje s novim skupom brojeva iracionalnim brojevima, te sa skupom
realnih brojeva. Ova su nam znanja vana za jedan od najpoznatijih kolskih matematikih
pouaka Pitagorin pouak i njegove primjene u geometriji.
Svaki naslov u udbeniku zapoinje problemom koji e vas kroz zanimljiv zadatak iz ivota
uvesti u novo gradivo. Zatim slijede rijeeni primjeri, putem kojih ete stjecati nova znanja iz
matematike. Znanje ete utvrditi pomou raznovrsnih zadataka koji se nalaze iza primjera. Zadaci
su sloeni po teini od lakih prema teima i obojani odgovarajuim bojama: plavo - laki zadaci,
crno - srednje teki zadaci i naranasto - sloeniji zadaci. Ako neku vrstu zadataka poelite jo
vie uvjebati, na CD-u ete nai dodatne i dopunske zadatke te druge obrazovne materijale i igre
vezane uz matematiku.
Kroz gradivo matematike voditi e vas simpatini likovi: Luka, Maja, Matija, uiteljica, Beni i
ostali, koji e se, ba kao i vi, uhvatiti u kotac s gradivom matematike. Svojim razgovorima i
savjetima olakat e vam svladavanje poetnih tekoa.
Kako bi va uspjeh iz matematike bio jo bolji, na kraju svake nastavne teme nalaze se pitanja
za ponavljanje i uvjebavanje gradiva. U udbeniku su posebno oznaeni dijelovi gradiva koji nisu
dio obaveznog programa, ali su namijenjeni uenicima koji ele znati vie. Osim toga, i drugi
dijelovi grae istaknuti su posebnim okvirima. U tablici su dani njihovi opisi i znaenja:
Oblik
Znaenje
Zadatak 4.
Laki zadatak (redni broj zadatka obojan svijetlo-plavom bojom)
Zadatak 5.
Sloeniji zadatak i zadaci za nadarene (redni broj zadatka obojan

naranastom bojom)
Vaan dio gradiva kojeg treba dobro nauiti
Dio teksta za lake praenje i pamenje gradiva
Formula
Gradivo za radoznalce
Ako se u nekom zadatku trai crtanje ili upisivanje rjeenja u udbenik, rijeite
zadatak u svojoj biljenici. Udbenik trebaju koristiti i generacije iza vas.
Puno uspjeha u radu ele vam autorice udbenika!
0. Uvodno ponavljanje
Uvodno ponavljanje
Koordinatni sustav
Koordinatni sustav na pravcu
Pravokutni koordinatni sustav

os y
os ordinata
E2
O
Toka na x - osi
E1 os x
os apscisa
y
T(x,0)
Kvadranti
y
II. kvadrant
(-,+)
Toka na y - osi
I. kvadrant
(+,+)
V(0,y)
III. kvadrant
(-,-)
IV. kvadrant
(+,-)
Omjeri i proporcije
Omjer dvaju brojeva a : b =
a
.
b
Jednakost omjera a : b = c : d naziva se proporcija

ili razmjer i vrijedi a d = b c
Dvije veliine su meusobno proporcionalne
Dvije veliine su meusobno obrnuto proporcio
ako iz poveanja (smanjenja) jedne veliine
nalne ako iz poveanja (smanjenja) jedne veliine
slijedi poveanje (smanjenje) druge veliine za
slijedi smanjenje (poveanje) druge veliine za isti
isti faktor.
faktor.
Kolinik dviju proporcionalnih veliina je

y
stalan. k =
ili k = y : x.
x
Umnoak dviju obrnuto proporcionalnih veliina je

stalan. k = x y.
Postotni i kamatni raun
Postotak oznaava omjer nekog broja
Jednostavni kamatni raun
naprema 100.
kamate - k
Postotni iznos - y
Postotak - p %
glavnica - g
y = p% x
kamatna stopa - s
Osnovna vrijednost - x.
k = gsv
vrijeme (godine) - v
Osnove statistike i vjerojatnosti

Stupasti dijagram
grafiki prikaz koji se sastoji od niza pravokutnika jednakih irina, a

visina mu odgovara razliitim vrijednostima promatranog obiljeja.
Frekvencija
broj koji nam kazuje koliko puta se ta vrijednost pojavila u

nekom skupu.
Relativne frekvencije
raunamo tako da svaku frekvenciju podijelimo s ukupnim brojem

pojavljivanja u nekom skupu. Zbroj svih relativnih frekvencija
nekog skupa uvijek mora biti 1.
Aritmetika sredina n brojeva
x =
Vjerojatnost nekog dogaaja A
P(A) =
x1 + x2 + x3 + x 4 + ... + xn
.
n
broj povoljnih elementarnih dogaaja
.
ukupan broj elementarniih dogaaja
C
Slinost
C
trokuta
C
A
c
B
B
o
P
a
b
c
=
=
= k , 1 = k , 1 = k k
o
a' b' c'
P
Pouci o slinosti trokuta
1. Pouak o slinosti trokuta:
stranica stranica stranica
(SSS)
Ako su omjeri duljina svih triju
stranica
jednaki,
onda
su
trokuti slini.
a
ti

stranica kut stranica (SKS)
Ako je jedan unutarnji kut jednog
trokuta jednak po veliini kutu
drugog trokuta i ako su omjeri
duljina stranica uz taj kut jednaki,
onda su ti trokuti slini.
Ako su dva unutarnja kuta jednog

trokuta jednaka po veliini dvama
kutovima drugog trokuta, onda
su ti trokuti slini.
Talesov pouak o proporcionalnim duinama:
Mnogokuti
B
O
kut kut (KK)
'
'
' '
OA : OA = OB : OB = AB : A B
Iz jednog vrha
mnogokuta s n
vrhova moe se
nacrtati d = n 3
dijagonala.
C
'
i OA : AA = OB : BB
'
Mnogokut s n
Zbroj veliina svih unutarnjih
vrhova ukupno
n (n 3)
ima Dn =
2
dijagonala.
kutova n-terokuta raunamo po
Zbroj veliina svih

vanjskih kutova
formuli
n-terokuta je 360.
Kn = (n 2) 180
Pravilni mnogokuti
karakteristini
trokut
veliina unutranjeg
kuta
n =
A1
P =n
ar
2
odnosno visina
karakteristinog
trokuta
n
360
n
upisane krunice,
n =
povrina
r je polumjer
(n 2) 180 Kn
=
n
n
veliina
sred. kuta
A2
opseg
O = n a
Povrina i opseg trokuta i etverokuta
pravokutni trokut
B
trokut
a
C
P=
a b
2
kvadrat
P=
c vc
2
P = a a = a
P=
pravokutnik
paralelogram
vb
va
O = 2a + 2b = 2(a + b )
P = a b
O = 2a + 2b = 2(a + b )
P = a va = b vb
trapez
deltoid
d d d2
=
2
2
romb
D
va
A
a va
2
P=
a va b vb c vc
P=
=
=
2
2
2
O = 4a
A
O = 3a
va a
a
B
va
b
vc
O =a +b +c
C
d
vb
O =a +b +c
jednakostranian trokut
a
B
C
d
e a
B
c
s
a
O = 4a
O =a +b +c +d
e f
P = a v =
2
s=
a +c ,
2
P = s v =
(a + c )
v
2
D
a
O = 2a + 2b = 2(a + b )
P=
e f
2
Krug i krunica
krug
kruni isjeak
duljina krunog luka

l
A
S
P = r2
P = r2
O = 2r
r
r
.
360
l=
r
180
Pouak o sredinjem i obodnom kutu:
Talesov pouak:
Ako se sredinji i obodni kut nalaze nad istim
Svaki obodni kut nad promjerom krunice je
krunim lukom, onda je sredinji kut dvostruko
pravi kut.
vei od obodnog kuta.
promjer
Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice

a 1x + b 1y = c 1
a 2x + b 2y = c 2
Metoda supstitucije ili zamjene je nain

rjeavanja sustava u kojem jednu nepoznanicu
zamjenjujemo nekim izrazom.
10
Rjeenje sustava (x, y)
Metoda suprotnih koeficijenata zasniva se na

injenici da je zbroj suprotnih brojeva jednak 0.
Linearna funkcija f (x) = ax + b
Graf
Graf linearne funkcije u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini je pravac

Linearna funkcija kojoj je koeficijent smjera pozitivan, a > 0 je rastua funkcija.
Tok
Linearna funkcija kojoj je koeficijent smjera negativan, a < 0 je padajua funkcija.

Nultoku linearne funkcije odreujemo rjeavanjem linearne jednadbe ax + b = 0 .
Sjecite s
koordinatnim
osima
Grafiko
b
Sjecite s osi apscisa nultoka N ,0 .
a
Sjecite s osi ordinata A(0, b).
Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice moe:
o imati jedno rjeenje - sjecite pravaca odreenih tim jednadbama
rjeavanje
o nemati rjeenja - dva usporedna pravca odreena tim jednadbama
sustava dviju
o imati beskonano mnogo rjeenja - isti pravac je odreen tim jednadbama
jednadbi
Eksplicitna jednadba pravca je y = ax + b

Jednadba
Pravci su usporedni ako imaju jednake koeficijente smjera.
pravca
Pravac x = broj usporedan je s y osi.

Pravac y = broj usporedan je s x osi.
Z a d a c i
1. Organiziraj koordinatni sustav na pravcu, ucrtaj
rantu ili koordinatnoj osi pripada koja toka.
10
1
1
),B (1.12), A(2 ),I ( ) ;
3
5
7
11
3
b) R(0.3), A( ),G (3.42),D (2 ) ;
6
4
13
1
c) A(2.4), (0.15),R( ),U (1 ) .
5
6
a) R(
5. U koordinatnoj ravnini istakni toke
1
2
3
1 4
A( , 2),B (3,3 ),C (0, ),D (2 ,1 ).
2
3
4
2 5
6. U koordinatnoj ravnini nacrtaj trokut s vrhovima
2. Kojim su brojevima pridruene toke A, B, C i D

sa slika?
4. U koordinatnoj ravnini istakni toke A(3, 0),

B(4, 2), C(0, 1), D(2, 2). Napii kojem kvad
toke, te odgonetni rije:
A(3, 2), B(0, 4), C(3, 4). Kojoj vrsti pripada

taj trokut obzirom na duljine stranica? Nai
ED
1
3. a) Nai sve ureene parove kojima je prvi lan

prost broj vei od 3 i manji od 10, a drugi lan
je viekratnik broja 3 manji od 10.
njegovu osnosimetrinu sliku obzirom na os y.

7. U koordinatnoj ravnini nacrtaj etverokut s
1
2
3
2
1
2
, .5),B (0, ),C (1, ),D (0,2 ) .

vrhovima A(11
Kako se zove taj etverokut? Nai njegovu
osnosimetrinu sliku obzirom na os x.
8. Izraunaj x u omjeru
b) Kakve koordinate mogu imati toke koje su
a) 16 : 2.5 = x;
jednako udaljene od obje koordinatne osi?
b) 34 : x = 2;
c) x :
1
= 6.
2
11
20. Elektrina grijalica za 2 sata i 20 min potroi
9. Pojednostavni omjere:
a) 10.5 : 7;
4 7
b)
:
;
9 6
2.1 kW struje. Koliko e potroiti za 5.5 sati?
7
c) 3.5 :
.
2
10. Izraunaj nepoznati lan proporcije:

a) 2 : x = 4 : (3);
b) x : 6 = (x + 2) : 3.
21. Majka pegla rublje 4 sata. Koliko bi ranije bila

gotova da joj pomognu sin i dvije keri?
22. 18 radnika 20 dana grade tunel. Za koliko bi se
dana skratio taj posao ako nakon 5 dana dou
11. Najkraa udaljenost od grada A do
jo 2 radnika?
grada B na karti je 12 cm. Kolika je ta

udaljenost u km, ako je karta izraena u
mjerilu 1 : 1 000 000?
12. Dva radnika, Damir i Josip, radili su zajedno
jedan posao. Damir je radio 12 dana, a Josip 15
dana. Zajedno su zaradili 1350 kn. Kako e ih
pravedno podijeliti?
13. Izraunaj kutove trokuta koji se odnose kao
7 : 3 : 8.
14. Dok se zupanik A okrene 3 puta, zupanik B e
se okrenuti 7 puta.
23. Za 62 l vina potrebno je 93 kg groa. Koliko

groa je potrebno za 472 l vina?
24. Luka je za 15.50 kn kupio 40 dag oraha.
a) Koliko oraha moe kupiti za 24.80 kn?
b) Ako eli kupiti 120 dag oraha koliko e to
platiti?
25. Sat u toku 12 sati kasni 3 min i 20 sek. Koliko
e kasniti u 9 dana?
26. 6 radnika oisti dno jezera za 30 dana. Koliko
bi radnika trebalo raditi, pa da dno jezera bude
Ako je zupanik A napravio 12 okreta koliko ih
oieno za 18 dana?(pretpostavimo da svi
je napravio zupanik B?
radnici imaju isti uinak)
Ako je zupanik B napravio 84 okreta koliko ih

je napravio zupanik A?
27. a) Kilogram kruaka prodaje se za 4.5 kn.

Nacrtaj tablicu i izraunaj koliko treba platiti
15. Smreka visoka 16 m baca sjenu dugaku 12 dm.
0, 1, 2 i 3 kg tih kruaka. Nacrtaj grafiki
Koliko je visoka breza koja baca u isto vrijeme
prikaz.
sjenu dugu 0.9 m.
b) Kilogram krumpira prodaje se za 1.2 kn.
16. Izraunaj x iz proporcije:
1
):4
(7 + x) : 6 = (x +
3
17. Za 23.40 kn moe se kupiti 9 kg eera. Koliko
se eera moe kupiti za 39 kn?
Nacrtaj tablicu i izraunaj koliko treba platiti

0, 2, 4 i 6 kg tih krumpira. Nacrtaj grafiki
prikaz.
28. Odredi koliko je 5 % od 12346.
29. Odredi broj od kojeg 12 % iznosi 187.2.
18. 35 uenika posadi cvijee u kolskom dvoritu

za 6 sati. Koliko bi uenika trebalo raditi da bi
cvijee bilo posaeno za 5 sati (pretpostavimo
30. Breskve kotaju 86 kn. Koliko e kotati nakon

pojeftinjenja od 14 % ?
da svi uenici rade jednako brzo)?

31. Jagode kotaju nakon poskupljenja od 9 % 109
19. Postaviti ogradu oko manjeg dvorita moe
kn. Koliko su kotale prije?
Mate za 15 sati, a Goran za 25 sati ako rade

svaki za sebe. Za koliko bi sati zajedno postavili
ogradu oko tog dvorita?
12
32. Koliko je posto 54 od 90?
33. Stranica kvadrata je 24 cm. Ako stranicu
40. 15 uenika se natjee u skoku u vis. Rezultati
umanjimo za 25 %, za koliko posto e se
su im sljedei: 1.5m, 1.44 m, 1.35 m, 1.44 m,
umanjiti opseg i povrina kvadrata?
1.35 m, 1.5 m, 1.48 m, 1.48 m, 1.44 m, 1.35 m,

1.44 m, 1.48 m, 1.44 m, 1.48 m, 1.35 m
34. Prepii, pa dopuni tablicu:
a) Nacrtaj kruni dijagram frekvencija;

b) Izraunaj relativne frekvencije i nacrtaj stupasti
glavnica 4000 eura 5000 kn 9000 kn
dijagram za njih.
kamatna
stopa
5.2 %
vrijeme
7g
1.7 %
4.4 %
41. Prikai podatke o temperaturama zraka u obliku
kamate
3g
510 kn
2g
linijskog dijagrama:
1539 kn 704 eura
35. U banku je uloeno 7200 kn. Uz koliku

kamatnu stopu e se za 40 mjeseci dobiti
1440 kn kamata ako se radi o jednostavnom
ukamaivanju?
36. Koliku svotu treba vratiti klijent banke
koji eli kredit od 800000 kn po kamatnoj
stopi 4.5%, ako je vrijeme otplate kredita
250 mjeseci? Kolika je mjesena rata tog
klijenta (jednostavni kamatni raun)?
37. Koliko vremena treba da bi oroena tednja od
7000 kn narasla na 7700 kn, ako je kamatna
stopa na tu tednju 2.5 % (jednostavni kamatni
raun)?
Srednja temperatura zraka u Ogulinu(C)

I
II
III
VII VIII IX
IV
VI
12 11 9 4
11 21 28 28 18
XI
XII
a) Izraunaj srednju temperaturu za tu godinu.

b) Koji mjesec je temperatura najnia, koji
najvia, a koji najblia srednjoj?
c) Kolika je razlika u temperaturi najtoplijeg i
najhladnijeg mjeseca te godine?
42. Napravi histogram frekvencija i relativnih frek
vencija za rezultate ispita znanja (od ukupno
24 boda) u 7.a razredu s postignutim bodovima
0, 2, 7, 7, 8, 10, 11, 11, 15, 16, 16, 16, 18, 18,
20, 20, 20, 21, 22, 23, 23, 24, 24, 24:
a) Izraunaj aritmetiku sredinu tih podataka.
38. Maja je dobila 1620 kn kamata. Koliko je
b) Izraunaj postotak rijeenosti ispita.
uloila ako je tedjela 5 godina po

kamatnoj stopi 3.6 % (jednostavni kamatni
raun)?
43. Sedmi razred je na sistematskom pregledu.

Svi se moraju izvagati. Svrstaj teinu uenika
u histogram frekvencija, i relativnih
39. Zavrne ocjene 7b razreda na kraju prvog
frekvencija, i nai aritmetiku sredinu tih
polugodita iz matematike su 4, 5, 5, 4, 3, 3,
podataka. Izmjerene teine u kg su slijedee:
3, 2, 2, 4, 3, 3, 3, 5, 5, 4, 4, 4, 5, 5, 3, 5, 5, 4,
55, 49, 60, 61, 45, 59, 69, 49, 56, 55, 57, 49,
3, 5:
55, 67, 64, 63, 66, 61, 66, 50, 56, 56, 49,
a) Nacrtaj stupasti dijagram frekvencija;
60, 68. Relativne frekvencije prikai u obliku
b) Izraunaj relativne frekvencije i nacrtaj

stupasti dijagram za njih;
postotka.
44. U posudi se nalazi 10 plavih kuglica, 10 zelenih,
c) Zapii relativne frekvencije u obliku
4 zlatne i 1 bijela. Ana i Luka se igraju tako da
postotka;
naizmjenice izvlae po jednu kuglicu i vraaju
d) Izraunaj srednju ocjenu tog razreda iz

matematike
je natrag u kutiju. Promatramo koja je kuglica

izvuena u bilo kojem izvlaenju. Koliko ima
elementarnih dogaaja?
13
Odredi vjerojatnost da je izvuena:
c) iji zbroj je 8;
a) plava kuglica;
d) iji zbroj je manji od 10;
b) bijela kuglica;
e) iji zbroj je vei ili jednak 10;
c) zelena kuglica;
f) koji nisu jednaki.
d) zlatna kuglica.
49. Izraunaj nepoznatu duljinu duine sa skice (sve
45. U eiru se nalazi esnaest kuglica, oznaenih
brojevima od 1 do 16. Igrai izvlae po jednu
kuglicu i vrate ju natrag u eir.
a)

mjere su izraene istom mjernom jedinicom).

a)
20
a) Kolika je vjerojatnost da je igra izvukao

paran broj?
b) Kolika je vjerojatnost da je izvukao prosti

4
broj?
c) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj
b)
dvoznamenkast?
d) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj
b)
7
viekratnik broja 5?
e) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj

djelitelj broja 36?
36
11
46. U posudi se nalazi 150 kuglica. Od toga je 40%

utih, 12% bijelih, 2% crvenih, 24% plavih, a
ostale su zelene. Igra izvlai jednu kuglicu.
a) Koliko ima kojih kuglica?
b) Kolika je vjerojatnost da je izvuena uta

c)
c)
kuglica?
c) Kolika je vjerojatnost da je izvuena bijela ili
crvena kuglica?
14
d) Kolika je vjerojatnost da je izvuena
jednobojna kuglica?
e) Kolika je vjerojatnost da je izvuena crna
kuglica?
47. Ana baca kockicu iz igre ovjee ne ljuti se.
21
d)
d)
x
a) Kolika je vjerojatnost da je pao broj manji
od 3?
b) Kolika je vjerojatnost da je pao broj vei ili
jednak 3?
4
48. Maja se igra bacajui istovremeno dvije kockice,

crvenu i crnu. Odredi vjerojatnosti da na
kockicama padnu brojevi:
a) 2 i 3 ili 3 i 2;
b) iji je zbroj 11;
14
50. Nacrtaj duinu AB duljine 10 cm. Na toj duini
konstruiraj toku C tako da vrijedi:
AC : CB = 3 : 4
61. Povrina stola je u obliku mnogokuta. Koliko

stranica ima povrina stola ako zbroj svih
njegovih unutarnjih kutova iznosi dvadeset dva
prava kuta?
51. Konstruiraj trokut opsega 15 cm tako da mu se

duljine stranica odnose kao 1 : 2 : 3.
62. Izraunaj veliinu unutranjeg kuta pravilnog

12-kuta.
52. Trokuti
su slini. Izraunaj
nepoznate duljine stranica ako je:

a) a = 1.2 cm, b = 4.6 cm, c = 4.2 cm i
a : a = 1 : 2;
b) a = 28 mm, b = 25 mm, c = 16 mm i
c = 2 cm;
b' 5
=
i b = 2.5 cm, a = 2.4 cm,
c)
b
3
c = 3.5 cm.
53. Sjena bora duga je 5.1 m. U isto vrijeme sjena
tapa duga je 1.7 m. Koliko je visok bor ako je
duljina tapa je 2 m?
54. Koliko najvie dijagonala moe nacrtati iz
jednog vrha osamnaesterokuta.
55. Koliko kutova ima n-terokut ako zna da se iz
jednog njegovog vrha moe nacrtati najvie
17 dijagonala?
56. Koliko ukupno dijagonala moe nacrtati
mnogokutu koji ima 24 stranice?
57. Postoji li mnogokut koji ima 20 dijagonala?
58. Koliki je zbroj svih unutarnjih kutova u
63. Kolika je duljina stranice pravilnog mnogokuta

opsega 37.5 cm, i veliine unutranjeg kuta
156?
64. Koliko vrhova ima pravilni mnogokut veliine
sredinjeg kuta 20?
65. Konstruiraj pravilni osmerokut upisan u
krunicu polumjera r = 5 cm.
66. Konstruiraj pravilni dvanaesterokut, duljine
stranice a = 2 cm.
67. Konstruiraj kvadrat opsega 16 cm.
68. Vrt u nekoj koli je oblika pravilnog
osmerokuta. Oko njega treba zasaditi rue.
Ako je stranica osmerokuta 3.6 m, a svaku ruu
treba zasaditi na razmaku od 30 cm, koliko
rua treba kupiti?
69. Lukin djed eli oko drveta u vrtu sloiti klupu u
obliku esterokuta, kao na slici. Koliko je drveta
potrebno za tu klupu? Napomena: pogledaj od
kojih dijelova je sastavljena ta esterokutna
klupa.
dvadeseterokutu?
59. Koliko vrhova, stranica i kutova ima mnogokut
b) 7560.
17.3 cm
50 cm
a) 4140;
30 cm
kojemu je zbroj svih unutarnjih kutova
60. Kojem mnogokutu je zbroj veliina vanjskih

kutova osamnaest puta vei od broja njegovih
vrhova?
15
70. Nacrtaj krunice k(A, 2.3 cm) i k(B, 3.5 cm) tako
81. Provjeri je li zadani ureeni par (3, 2) rjeenje
da se one:
sustava:
a) sijeku;
2x + 3y = 0
b) dodiruju;
3x + 4y = 2.
c) niti sijeku niti dodiruju.

Koliko im moraju biti udaljena sredita tako da
82. Rijei sustave metodom supstitucije:

a) 2x + y = 4
se one nee sjei ni dodirivati?

71. Nacrtaj trokut i konstruiraj mu opisanu
x y = 3.5
b) 3x + 2y = 5
7x + 3y = 4
krunicu. U kakvom su poloaju pravci, na

kojima lee stranice trokuta, u odnosu na tu
krunicu ?
72. Koliki je pripadni obodni kut ako je
83. Rijei sustave metodom suprotnih

koeficijenata:
a) 4x + 3y = 2
3x 6y = 18
sredinji 252?
b) 2x 7y = 21
73. Koliki je pripadni sredinji kut ako je
3x + 2y = 6
obodni 42?
84. Rijei sustave:
74. Konstruiraj pomou Talesovog pouka
pravokutan trokut kojem je:
a)
a) Hipotenuza duga 3.4 cm, a jedna kateta
2.4x 3y = 7.8
2.1 cm;
b) Hipotenuza duga 5.3 cm, a jedan kut
b)
iznosi 40.
c) 3(x +1) 2y = 6x + 2
te toke na krunicu.
76. Promjer kotaa bicikla je 64 cm. Koliki put
prijee bicikl kada se kota okrene 255 puta?
77. Polumjer krunice iznosi 2.4 cm. Izraunaj
2
1
x + y =3
3
2
1
3
x y = 2
3
2
75. Konstruiraj krunicu promjera 67 mm i istakni

jednu toku na krunici. Konstruiraj tangentu iz
1
x +y = 0
2
2x 2(y 2) = 4y + 2
d)
x + 3 y 1
=2
2
3
2x 1 y + 2
5
+
=1
3
2
6
duljinu krunog luka kojem pripada sredinji

kut veliine 60.
85. Na igralitu je sedmerostruko vie djeaka nego

djevojica. Koliko je djeaka, a koliko djevojica
78. Kolika je povrina poprenog presjeka cijevi ako

je njen promjer 8.5 cm?
79. Kolika e biti povrina poprenog presjeka
balvana ako je njegov opseg 28.26 dm?
na tom igralitu, ako je ukupno 64 djece na

igralitu?
86. Opseg pravokutnika je 16.4 cm. Duljina
jedne stranice je za 0.8 cm vea od
duljine druge stranice. Kolike su
80. Polumjer krunice iznosi 2.3 cm. Kolika je

povrina krunog isjeka kojem pripada
sredinji kut veliine 40.
16
duljine stranica? Kolika je povrina tog

pravokutnika?
87. Tijekom ljeta Ana je radila est puta vie dana
nego Luka. Ukupno su radili 49 dana. Koliko
dana je radio svatko od njih?
88. Zbroj znamenki dvoznamenkastog broja jednak
je 13. Ako znamenke zamijene mjesta dobiva se
broj vei za 9. Koji je to broj?
89. Omjer dva broja je 5 : 6. Ako prvi uveamo za 5,
95. Prepii, pa ispuni tablicu:

jednadba
pravca
sjecite nuls osi

ili pad ordinata toka
rast
y = 3x + 5
y = -7x 11
y = 4.6x + 1.5
a drugi umanjimo za 8, dobit emo vrijednost

omjera 2. Koji su to brojevi?
y =
90. 2.4 kg kruaka i 3.2 kg banana treba platiti
3
x + 2.6
4
38.4 kn. 5.1 kg kruaka i 2.7 kg banana

treba platiti 69.3 kn. Kolika je cijena jednog
kilograma kruaka, a kolika jednog kilograma
banana?
96. Nacrtaj pravce x = 6 ; y = 4.

97. Sustave rijei grafiki
91. Koliko treba uzeti 22-postotnog srebra, a koliko

34-postotnog srebra da bi se dobilo 150 grama
30-postotnog srebra?
a) y = 2x 3
y = 1x + 3;
b) 3x y = 4
2x + 5y = 3.
92. Da bi se dobilo neku slitinu treba mijeati dva

metala u omjeru 8 : 3. Koliko kojeg metala
treba za 165 dag te slitine?
93. Nacrtaj grafove linearnih funkcija:
a) f(x) = 2x + 1;
b) f(x) =
1
x 3.
2
94. Koje od ovih toaka pripadaju grafu funkcije
f (x ) =
3
x 1:
4
1 5
2
A(4, 2), B(4, 4), C( ,
), D( , 1.5).
2 8
3
98. Napii jednadbe i ucrtaj u pravokutnom

koordinatnom sustavu tri pravca koji su
usporedni sa zadanim pravcem y =
1
x + 1.
2
99. Taksist Marko naplauje start 20 kn plus

6.5 kn po prijeenom kilometru. A taksist Jura
start naplauje 40 kn plus 5 kn po prijeenom
kilometru.
a) S kojim taksistom se povoljnije voziti 20 km,
a s kojim 5 km?
b) Koliko bi utedjeli ako za put duljine 15 km
odaberemo povoljnijeg taksistu? A za put od
45 km?
17
1. Kvadriranje
Vani pojmovi
kvadriranje
kvadrat broja
kvadratne mjerne jedinice
kvadratna funkcija
parabola
kvadrat umnoka i kolinika
kvadrat zbroja i razlike
razlika kvadrata
potencija
baza potencije
eksponent potencije
potencije broja 10
znanstveni zapis
Stari su Grci umnoak a a shvaali kao povrinu kvadrata sa stranicom a.

Kvadrirati neki broj to je za njih znailo izraunati povrinu kvadrata koji ima
stranicu duljine a. To je razlog povezivanja imena kvadrata i kvadriranja broja.
I naziv kvadriranje potjee od latinske rijei quadratum, to znai kvadrat.
1 mm
1 mm
1cm2 1 cm
1 cm
1 cm2 = 100 mm2
Na slian su nain stari Grci umnoak a a a shvaali kao obujam (volumen)

kocke s bridom a. Kocka se na grkom nazivala kubos pa otuda potjee naziv
kubiranje. Kubirati neki broj to je za njih znailo izraunati volumen kocke koja
ima brid duljine a. To je razlog povezivanja imena kocke (kubosa) i kubiranja broja.
cm3
= 1000
moda j e rj eenj e u knjizi...
mm3
1 cm
1cm3
1 cm
1 cm
heureka!
18
Kvadriranje
U ovom e poglavlju, primjerice, nauiti:
- Kako kvadrirati racionalne brojeve;
- to zapravo znai ona mala dvojka u mjernim jedinicama cm2, dm2 itd.;
- to je parabola i gdje je susreemo;
- to je potencija;
- Kako znanstvenici zapisuju vrlo velike i vrlo male brojeve.
Kratki zadaci za ponavljanje
3. Nastavi niz iz prethodnog zadatka!

4. Koja je razlika i koja je slinost izmeu
mjernih jedinica: cm, cm2 i cm3?
1. Nabroji neke dekadske jedinice.
5. Nastavi niz: 2, 4, 8, 16, 32, 64, ...
2. to je zajedniko brojevima 1, 4, 9, 16, 25,
6. Nastavi niz: 3, 9, 27, 81, ...
36, 49, ...?
7. Nastavi niz: 1, 8, 27, 64, 125, ...
1.1. Kvadriranje racionalnih brojeva

Uoi vezu!
Prepii tablicu pa je popuni odgovarajuim brojevima.
1
16
25
10
11
12
13
169
14
15
225
Mnoenje broja sa samim sobom nazivamo kvadriranjem.

Tako mnoenje 7 7 = 49 krae zapisujemo
72 = 49
i itamo: 7 na kvadrat jednako je 49. Isto tako je
42 = 4 4 = 16
202 = 20 20 = 400
(6)2 = 6 (6) = 36
1.52 = 1.5 1.5 = 2.25
kvadriranje
Kvadrirati neki broj znai pomnoiti ga sa samim sobom.
a 2 = a a (itamo: a na kvadrat)
Zapis a2 moemo itati na jo nekoliko naina: a na kvadrat ili a na drugu ili
kvadrat broja a. Tako je 49 kvadrat broja 7 jer je 72 = 49.
25 je kvadrat broja 5 jer je 52 = 25 itd.
19

Formula za
povrinu kvadrata
j e P = a2
A zato se a2 ita ba a
na kvadrat? Kakve veze
kvadrat ima s tim?
Stari su Grci uvij ek a2

shvaali kao povrinu
kvadrata sa stranicom a.
To j e razlog povezivanj a
naziva kvadrat i
kvadriranj e broj a.
Primjer 1.
Kvadriranje racionalnih brojeva
Izraunaj,
zatim
proitaj
rjeenjem:
a) 92; b) 2.12; c) (2.1)2; d) 9
cijeli
2
jer je 2.12= 4.41 i (2.1)2= 4.41.
izraz
s
2
; e) 3 .
5
Rjeenje:
a) Znamo da kvadrirati znai pomnoiti zadani

broj sa samim sobom pa je 92 = 9 9 = 81.
Zato je 92 = 81 i itamo: 9 na kvadrat jednako
je 81.
b) 2.12 = 2.1 2.1 = 4.41. Kvadriranje
decimalnog broja se svodi na mnoenje
decimalnih brojeva.
To vrijedi za svaka dva suprotna broja a i a jer

je (a)2 = a (a) = a 2.
Stoga kaemo da suprotni brojevi imaju
jednake kvadrate.
Suprotni brojevi imaju jednake kvadrate.
(a)2 = a 2
2
4
4 4 16
d) = =
. Prisjetimo se, dva razlomka
9 9 81
9
mnoimo tako da im pomnoimo brojnik s

brojnikom te nazivnik s nazivnikom.
2
4 4 42
4
Primjeujemo da je = = 2 . Stoga kod
9 9 9
9
kvadriranja razlomka kvadriramo njegov
c) (2.1)2 = (2.1) (2.1) = 4.41. Kako je

umnoak dvaju negativnih brojeva pozitivan
broj, zakljuujemo da je kvadrat negativnog
brojnik i njegov nazivnik = 2 . O ovom

b
b
svojstvu kvadriranja jo emo govoriti kasnije,
broja uvijek pozitivan broj.
a sada e nam dobro doi za brzo kvadriranje
a2
Kvadrat negativnog broja uvijek je
razlomaka.
pozitivan broj.
e) Treba kvadrirati mjeovit broj. Njega emo

prvo pretvoriti u razlomak, a onda kvadrirati
Promotrimo jo jednom zadatke b) i c). Brojevi

koje treba kvadrirati su 2.1 i 2.1. To su suprotni
brojevi. Oni imaju jednake kvadrate
Primjer 2. Pripazi na zagrade!

U svakom zadatku prikazana su dva kvadriranja.
U emu je njihova slinost, a u emu razlika?
postupkom kao u zadatku d):

2
16 16 256
1
16
.
3 =
=
=
5
5
5 5
25
4
a) =
7
42
=
7
b) (4)2 =
42 =
Jesu li rezultati u pojedinom zadatku jednaki?
20
Kvadriranje
Rjeenje:
Kvadriranje na depnom raunalu
a) Jedan razlomak nalazi se u zagradi, a drugi
I. nain - pomou tipke za mnoenje
ne. To znai da kod kvadriramo cijeli ra7

4
Da biste izraunali koliko je 82, pritisnite:

2. Tipku za mnoenje
3. Tipku s brojem
42
izostavljene su zagrade. To
7
U zadatku
1. Tipku s brojem
4
4 4 16
zlomak = =
.
7
7
7 49

ENTER
4. Za prikaz rezultata pritisnite tipku
znai da se ne kvadrira cijeli razlomak, nego
5. Na zaslonu e se prikazati rezultat 64.
samo brojnik 4. Rezultati nisu jednaki jer je
II. nain - pomou tipke za kvadriranje
4 2 4 4 16 .
=
=
7
7
7
Da biste izraunali koliko je 82 pritisnite:
1. Tipku s brojem
b) Znamo da je (4)2 = 16.
x2
Pitamo se koliko iznosi 42.
2. Tipku za kvadriranje
Taj je izraz zapravo skraen
ENTER
4. Na zaslonu e se prikazati rezultat 64.
zapis od (4 ) . To znai da se
kvadrira samo broj 4, a zatim
se trai suprotan broj od dobivenog kvadrata 16. Rezultat je stoga 16.
Ne zaboravi staviti
zagrade kad kvadrira razlomak ili
negativan broj!
x2
42 = (42) = 16 = 16.
kvadriranje
Z a d a c i
1. Izraunaj:
a) 92, 12, 102, 32, 82;
b) (1)2, (9)2, (3)2, (6)2, (2)2.
6. Izraunaj:
2. Izraunaj:
a) 4.12, (1.6)2, 0.92, 3.02, (8.5)2;
b) (0.3)2,
a) 42, 62, (5)2, 3.22,
7. Izraunaj:
2 1 4 8 6
, ,
, , ;
9 7 10 7 5
2
a
a2
2 4 11 10 4
,
, ,
,
.
7 5 1 9 3
4. Izraunaj:
6 3
5 1 7
, 2 , 3 , 1 , 9 .
7 10
9 9 8
5. Koja je razlika izmeu zadanih kvadriranja? Izraunaj ih.

2
12
22
a) ,
; b) ,
; c) (4.2)2, 4.22;
3
5
3
5

d) 252, (25)2.
1.5
1.5
9. Izraunaj

a) 1 , 5 , 2
, 1 , 4 ;
3 3 10 2 5
b) 4
8. Prepii u biljenicu pa popuni tablicu:
b)
4
11
3 1
+ 1 ; c) + 1 ; d) 3 ; e) 5
2
2
2
2
1
3
a) 1 ; b)
a)
3. Izraunaj:
2
2
1
11
, (7.44)2, 652, .
2
2
b) (1.11)2, 29.072, 0.352, (0.709)2, (2.006)2.

2
72 2
,0 ;
5
a) 22; (-2)2; -22;
32 3
b) -42; (-4)2; 42;
5 5
52
c) ; ; ; ; d) ;
;
; ;
8 8 8 82
6 62 6 6
10. Izraunaj:

a) 12 + 22-22 -(-1)2=
b) (-5)2 + 32-22 -(-2)2=
c) -52-(-5)2=
d) -52+(-5)2=
f) c) 52 - 52=
g) -( -5)2-(-5)2=
e) (-5)2-(-52)=
21
treba staviti zagradu kako bi sva kvadriranja
12. a) Napii jedan par suprotnih, cijelih brojeva i

njihove kvadrate. to primjeuje?
bila tona?
b) Napii kvadrate brojeva: -1, 1 i 0.
11. Neka su kvadriranja tona, a neka nisu. Gdje
a)
32 9
7 2 49
9 2 81
=
; b)
=
; c)
=
;
5
25
4
4
6
36
d)
12 1
7 2 49
= ; e)
=
.
5
5
1
1
c) Koji brojevi su jednaki svojim kvadratima?
Primjer 4. Procjena
Prvo procijeni, a zatim
izraunaj:
smjestiti izmeu dvije vrijednosti. Tako je 332
Koliko j e 402?
Je li 160? Ili 1600?
vei od 900, a manji od 1600.

c)
Procjena:
a) 302; b) 332;
(jer je to
302)
c) 392; d) 3412.
moemo
sa
392
se
nalazi
i 1600 (jer je to
sigurnou
rei
izmeu
900
402).
Zapravo,
da
traimo
broj blii broju 1600. Toan rezultat je
Rjeenje:
392= 1521.
a) 302 = 900 jer je 30
d)
30 = 900. Neki uenici
400, tada se 3412 nalazi izmeu 90 000
krivo napamet raunaju
(jer je to 3002) i 160 000 (jer je to 4002). Toan
da je 302 jednako 90.
rezultat je
No, pripazimo ovdje jer ne mnoimo 30 3,
3412 = 116 281.
ve 30 30 pa umnoak mora zavravati s dvije

nule. Ovo svojstvo mnoenja smo uili u petom
razredu.
b) Procijenimo rezultat. Kako se broj 33 nalazi
izmeu 30 i 40, znai da se 332 nalazi izmeu
302 i 402, a njih moemo lako kvadrirati napamet
kao u primjeru a). Toan rezultat je 332 = 1089.
Kod kvadriranja nam se pogreka procjene moe
initi velika, no najvanije je uvijek rezultat
Kako
se
341
nalazi
izmeu
300
Ovo je tablica kvadrata brojeva do

20. Bilo bi dobro znati je napamet!
1
1 2
112 121
2
4
2
122 144
9
3 2
132 169
2
4 16
142 196
2
5 25
152 225
2
6 36
162 256
72 49
172 289
2
8 64
182 324
2
9 81
192 361
2
10 100
202 400
Z a d a c i
13. Bez raunanja nai koliko znamenaka imaju
brojevi
102,
1002,
10002,
10
0002,
1 000
15. Procijeni izmeu koja se dva kvadrata nalaze

brojevi:
14. Napamet izraunaj:
a) 532, (72)2, 812, 122;
a) 302, 102, 702, (60)2, 802;
b) 442, (65)2, 792, 182.
b) 4002, (200)2, 5002, 8002, (900)2;

c) 20002, 502, 7002, (1000)2, 902.
22
0002.
Kvadriranje
b) Izraunaj koliko je 132 i koliko je 142. to
16. Procijeni pa izraunaj:

a)
422,
612,
182,
(73)2,
852;
primjeuje?
b) (144)2, 3522, (998)2, 17442, 320112.

17. Izraunaj sluei se tablicom kvadrata brojeva do 20:
b) 142, (16)2, (15)2, 192, 172, 202.
18. a) Izraunaj koliko je 122 i koliko je 212. to
primjeuje?
Broj
decimala
kod
rezultati, a zatim procijeni i izraunaj:

a) 2.12; b) (5.27)2 ; c) 0.32 ; d) 0.032 ;
e)
2 1 11 13 18
,
,
, ,
.
16 13 17 19 3
b)
b) Umnoak e imati etiri decimalna mjesta.

Primijetimo da kod kvadriranja decimalnih
Prvo napamet izreci koliko e decimala imati
0.0032
12 1 14 18 6
,
;
, ,
,
19 11 15 7 15
a)
a) 122, 112, 102, (13)2, 182;
Primjer 5.
kvadriranja
brojeva rezultat uvijek ima dvostruko decimalnih

mjesta u odnosu na broj koji kvadriramo.
Procjenu radimo gledajui samo cijeli dio broja,
(5.27)2 (5)2 pa je rezultat
25. Tono: (5.27)2 = 27.7729;
Rjeenje:
c) Obratimo panju na posljednja tri kvadriranja
a) Decimalne brojeve kvadriramo na isti nain
0.32, 0.032 i 0.0032. Procjena svih rezultata je 0.
kao i prirodne. Stoga kod 2.12 mnoimo
Znamo da je 32 = 9. elimo li kvadrirati decimalni
2.1 2.1. Svaki od faktora ima po jedno
broj 0.3, rezultat e imati dvije decimale jer
decimalno mjesto pa e rezultat kvadriranja
mnoimo 0.3 0.3. Rezultat je 0.32 = 0.09. Na
imati dva decimaln a mjesta. Procijenimo
isti nain napamet moemo izraunati slina
rezultat gledajui samo cijeli dio broja, 2.1 2.
kvadriranja.
Kvadriramo li ga, dobivamo da je 2.12 4.
d) etiri decimalna mjesta. 0.032 = 0.0009;
Toan rezultat je 2.12 = 2.1 2.1 = 4.41.
e) est decimalnih mjesta. 0.0032 = 0.000009.
Primjer 6. Kvadriranje u geometriji
b) Povrinu kruga raunamo po formuli
a) Izraunaj povrinu kvadrata sa stranicom

duljine 4 cm;
b) Izraunaj povrinu kruga kojem je polumjer
2.3 cm.
P = r r . I tu primjeujemo mnoenje r sa
samim sobom. Zapiimo ga u obliku kvadriranja.
Formula za povrinu kruga glasi:
P = r 2
Povrina kruga sa stranicom duljine 2.3 cm je
Rjeenje:
a) Povrinu kvadrata raunamo po formuli
P = 2.32 = 5.29 cm2. Uvrstimo li umjesto

broja njegovu priblinu vrijednost 3.14
P = a a. Kako duljinu stranice mnoimo sa
dobit emo i priblinu povrinu
samom sobom, ovdje se radi o kvadriranju.
P 5.29 3.14
Formula za povrinu kvadrata glasi: P = a2

Povrina kvadrata sa stranipovrina kvadrata
P = a2
com duljine 4 cm je
P=
42
= 16
cm2.
P 16.6106 cm2
Dobivenu povrinu zaokruimo

na dvije decimale i zadatak je
rijeen:
povrina kruga
P = r 2
P 16.61 cm2 .
23
Kvadratne mjerne jedinice

Kao to mnoenjem broja sa samim sobom
dobivamo kvadrat tog broja, tako i mnoenjem
mjerne jedinice za duljinu sa samom sobom
(duljina irina) dobivamo kvadratnu mjernu
jedinicu.

1 mm
1 mm
1cm2 1 cm
1 cm
1
cm2
= 100 mm2
Kvadratne mjerne jedinice koje smo spominjali

do sada su:
mm2 (kvadratni milimetar),
cm2 (kvadratni centimetar),
dm2 (kvadratni decimetar),
m2 (kvadratni metar) itd.
Postoje kvadratne jedinice s posebnim
nazivima kao to su ar (iznosi 100 m2) i hektar
(iznosi 10 000 m2). Kvadratne mjerne jedinice
se nazivaju i mjerne jedinice za povrinu.
Z a d a c i
20. Koliko e decimala imati rezultat kvadriranja:
0.92,
0.012,
0.052,
0.00032,
0.0082?
b) Nakon to je Maja izrezala kvadrat preostao joj

je pravokutnik. Iz njega opet ree najvei mogui
kvadrat. Kolika povrina novog kvadrata i kolika
je povrina otpadnog papira?
a) 0.22, 0.022, 0.0022, 0.12, 0.0012;

b) 0.42, 0.62, 0.052, 0.00082, 0.0072, 0.000092.
a) 122, 1.22, 0.122, 0.0122, 0.00122;
b) 1.42, 0.192, 0.000182, 1.72, 0.0152.
23. Napamet izraunaj povrinu kvadrata sa stranicom duljine:
3
mm; e) 0.05 m.
a) 1 cm; b) 6 cm; c) 0.2 dm; d)
29. Provjeri uz pomo depnog raunala:

a) (2.5)2 = 6.25; b) 91.42 = 835.96;
c) 1.2052 = 1.452025; d) (0.59)2 = 0.2581;
e) 60.22 = 3624.04.
30. Procijeni pa izraunaj:
2
f)
24. Procijeni pa izraunaj povrinu kvadrata sa strani-
25. Izraunaj povrinu kruga (tono i priblino)
1
2
1
; b) 82 = 64; c) (0.2)2 = 0.04;
4
32
9
d) (0.03)2 = 0.00009; e)
=
.
8
64
a) =
a) 2 cm; b) 3.3 mm; c) 0.12 cm; d) 2 m; e) 0.002 dm.
32. Zaokrui tone jednakosti. Netona rjeenja

ispravi:
2
26. Izraunaj povrinu presjeka cijevi krunog oblika
a) (0.81)2 = 0.9; b)
2
5
s promjerom duljine:
a) 8.2 cm; b) 84.7 mm; c) 223.5 mm;
d) 73.37 cm; e) 8.513 dm.
27. Lukini roditelji su kupili ploice u obliku kvadrata
stranice 16.5 cm.
a) Kolika je povrina jedne ploice?
b) Koliku povrinu ele poploiti ako su izraunali
da im treba tono 120 ploica?
c) Kolika je duljina hodnika kojeg ele poploiti
ako je on pravokutnog oblika i irok je 90 cm?
28. Papir formata A3 ima dimenzije 21 x 30.
a) Maja treba iz njega izrezati najvei mogui
kvadrat. Kolika je povrina tog kvadrata?
24
11
g) 2 ; h) 5002; i) 97.42.
12
ispravi:
e) 0.871 m.
kojem je polumjer jednak:
0 2;
31. Zaokrui tone jednakosti. Netona rjeenja
com duljine:
a) 0.5 cm; b) 1.2 cm; c) 2.53 cm; d) 1.5 dm;
4
7
a) (3.5)2 ; b) 1.32 ; c) 2 ; d) 4.882; e) 0.0532;
121
11
;
=
29
841
572 3249
c) 0.742 = 5476; d)
=
.
44 1936
33. Tablicu prepii u biljenicu pa kvadriraj upisane

racionalne brojeve.

3.2
0.22
160
6
7
1
2
x2

34. Tablicu prepii u biljenicu pa kvadriraj upisane
racionalne brojeve.
x
x2
28 13.5 17
11
6
0.082 4.833 7
19
7
51
16
Kvadriranje
35. Duljina stranice utog kvadrata je dvostruko
manja od duljine stranice crvenog kvadrata, a
duljina stranice plavog kvadrata je tri puta manja
od stranice utog kvadrata.
Koliko je puta povrina plavog kvadrata manja od

povrine crvenog kvadrata?
36. Stranica crvenog kvadrata
sa slike dvostruko je dulja
od stranice utog kvadrata
a stranica utog dvostruko
je dulja od stranice plavog
kvadrata.
1
2
3. Izraunaj:

11
( 5)2
; h)
a)
e) 2
h)
c)
( 3)2 ; b)
5
32 3
;
5 52
2
3 1 3 1
2

; d) 0.2 .
4 2 4 2
5
2
3
4
5
1.4
1
2
3
5
2.2
1
2
(a)2
8. Prepii pa popuni tablicu:
2
7
a2
2
+ 2 ; b) 2.5 ; c)
0.22 ; i) .
2
1
a) +
d) 3 ; e) 5 .
4. Izraunaj:
2
5
+ 1 ; c) + 1 ;
a) 1 ; b)
2
3
2
2
2
e) 0.52; f) 4 ; g)
2
32 4
2
1
52
;
a) 2 +
; b) +
5
10 3
3
6
2
2
2
3 1
2
3
c) + 0.31; d)
.
2 5
7
14
6. Izraunaj:
3
4
( 3)
2
2
f)
; g)
; h)
; i)
; j) -(-4) .
5
( 2)
7
2
2. Izraunaj:
2
62
32
1
a)
; b)
; c) (5)2; d) 3.22; d) 3 ;
4
7
3

38. Ana je nainila plakat u obliku kvadrata duljine

stranice 4.2 m, no reeno joj je da ga mora
smanjiti tako da novi plakat ima isti oblik ali da
zauzima 25% povrine od prvotnog. Kolika mora
biti duljina stranice novog plakata? Rezultat
Ako iz kruga izreemo

kvadrate kao na slici,

kolika je povrina
preostalog dijela kruga?
Rezultat zaokrui na
dvije decimale. Koliko
iznosi ta povrina
izraena u dm2?
1. Izraunaj:
2
2
4
32
8
6
2
a) 2 ; b)
; c) 2 ; d) ; e) ;
5
3
5
7
9

37. Neka je promjer zadanog kruga 8 cm, a duljina

stranice svakog od kvadrata sa slike 2 cm.
5. Izraunaj:
Ako je duljina stranice crvenog kvadrata a, kolika

je povrina ute pruge?
izrazi u centimetrima!
Vjeb lica
2
1
18
2 2 ; d) 7 3 ;
6
22
1
4
1
; f) 2
; g) +
;
15
3
2
5
62
2
2
12 3
1
18
13
2 ; i)
;
j)
1
3
5
9
4
32
5.1
2
3
3
4
0.5
1
3
(a)2
25

1.2. Zbrajanje i oduzimanje matematikih izraza
1.2. Zbrajanje i oduzimanje

matematikih izraza
Izraunaj !
a) 2x + 3x = 15
b) a + a a + a + a a = 8 + 4a
c) z z z z z 1 = 3.6
matematiki
Pri rjeavanju jednadbi u estom i sedmom razredu ve smo se susreli sa zadacima
izraz
kao u uvodnom primjeru. Svaka se jednadba sastoji od znaka jednakosti i dva

matematika izraza, jednog na lijevoj strani jednakosti, a drugog na desnoj
strani jednakosti.
znak jednakosti
7x + 9x 3 = x + 5
lijeva strana
jednakosti
desna strana
jednakosti
Da bismo rijeili jednadbu, esto prije toga

izraze moramo pojednostaviti. Primjerice, u
jednadbi
7x + 9x 3 = x + 5
prvo treba zbrojiti sve lanove istog imena kako
bismo jednadbu pojednostavnili. Upravo zbog
toga sve nepoznanice prebacujemo na jednu stranu jednakosti, a poznanice na

drugu. to sloenije i tee jednadbe dobivamo, to nam je vanije da to bolje i
elegantnije pojednostavimo izraze. U nekoliko narednih poglavlja pokazati emo
neke vane tehnike pojednostavljivanja matematikih izraza.
Reenica:
Nekom broju x dodaj 8
Trostruka vrijednost od a
Broj 25 umanjen za x
Broj 25 umanjen za dvostruku
vrijednost od x
Zbroj broja x i njegova kvadrata
Kolinik od y i kvadrata broja 2
3
26
Matematiki izraz:
x+8
3a
25 x
ili
3a
25 2x
x + x2
2
y:
3
Primjer 1. Uvrtavanje u
matematiki izraz
Rjeenje:
U izraz 3x 2 + 5 uvrsti sljedee vrijednosti:
uvrtavamo zadanu vrijednost x = 2.
a) Kao i kod funkcija, umjesto nepoznanice x
a) 2;
3x 2 + 5 = 3 22 + 5 = 3 4 + 5 = 12 + 5 = 17;
b) 2;
b) 3x 2 +5 = 3 (2)2 +5 = 3 4 + 5 = 12 + 5 = 17;
c) 0.
c) 3x 2 + 5 = 3 0 + 5 = 5.

Kvadriranje
Z a d a c i
1. Prepii u biljenicu pa ove reenice zapii u obliku
matematikih izraza:
Reenica:
Matematiki izraz:
Reenica:
Matematiki izraz:
5x
x+2
Nekom broju x dodaj 1
9x
Dvostruka vrijednost nekog

broja
7x 2
Neki broj umanji za 223
(5x 3)2
(x + 9)2
Od nepoznatog broja oduzmi

njegovu dvostruku vrijednost
3. Kolika je vrijednost izraza x 2 3 ako x iznosi:

a) 1; b) 1; c) 0; d) 5; e) 6.
4. Kolika je vrijednost od 2x 2 + 1 ako x iznosi:

8 pa razliku kvadriraj
a) 1; b) 1; c) 3; d) 1.5; e) 0.5.
Kvadriraj zbroj nepoznatog

broja i broja 3
2. Prepii u biljenicu pa matematike izraze zapii
u obliku reenica:
Primjer 2.
Zbrajanje i oduzimanje izraza
5. Izraunaj vrijednost izraza x 2 + x 4 za sljedee

vrijednosti od x:
1
4
a) 6; b) 3; c) 0; d)
; e) .
lan 3 nema faktor a pa stoga nije istog imena

kao ostali lanovi i ne moe im se pribrajati.
Kada uoimo lanove istoga imena, zbrojimo
Pojednostavi:
ih:
a) 9a + 7a 3 20a;
9a + 7a 3 20a = 4a 3.
b) 3a 2 + 4b 2 3a 2 5b 2.
b) Ovo je izraz s dvije nepoznanice: a2 i b2.
Rjeenje:
lanovi istog imena su 3a 2 i 3a 2, te 4b 2 i
a) Zbrajati i oduzimati moemo samo lanove
5b 2.
istog imena. Tako su lanovi istog imena 9a,
3a 2 + 4b 2 3a 2 5b 2 =
7a i 20a. Vano je ispred lana 20a primijetiti
6a 2 1b 2 =
predznak minus koji ovdje predstavlja raunsku
6a 2 b 2.
operaciju oduzimanja. Naime, prisjetimo se da

je oduzimanje zapravo zbrajanje sa suprotnim
1x = x
brojem pa je ova
1x = x
jednadba skraeni oblik od

9a + 7a 3 + (20a).
ZBRAJAJU SE SAMO ISTOIMENI LANOVI
Duljine duina moemo zbrajati
Povrine likova moemo zbrajati
a
2a
a2
Ali duljine duina ne moemo

pribrojiti povrini
2a2
a
a + 2a = 3a
a2
??
a2
2a2
a2 + 2a2 = 3a2
27
Z a d a c i
c) 11 3d + 2c d d + 6e;
6. Pojednostavi:
d) 8z 2 2 2 y 2 + 6z 2 6y 2 4;
a) 3x + 6x; b) 10a 13a; c) a a;

d)
5x 2
6x 2;
e)
17y 2
17y 2.
e) 5ax 2 + 5a 2x 3a 2x + 3ax 2 a 2x 2 4a 2x 2.
7. Pojednostavi pa uvrsti a = 1, x = 0, b = 2, y = 4:
12. to ne valja u sljedeim zadacima? Objasni.
a) 6a + 2a 4a;
a) 7a 2 a 2 = 6;
b) 23ab 15ab = 8ab;
c) 7.5y 7.2y 2 = 0.3y.
b) x + 8x 11;
c) b 2 + b 2 + b 2; d) x 2y 2 + 5x 2y 2 x 2y 2;
e)
15ax 2
14ax 2
ax 2.
8. Pojednostavi:
13. Uiteljica je na plou napisala zadatke. Matija ih
a) 2x + 3y 7x;
b) 5a + 3 + 2a 1 + 3a;
je sve rijeio i na plou napisao svoje rezultate.
c) 7p 2 + 9g 2 8p 2 4g 2 5g 2;
d) 12ab
4a 2b
Jesu li svi rezultati toni?
8a 2b;
e) xy 2 + 2x2y +5x 2y xy 2 x 2y.

9. Pojednostavi:
a) 1.2c 2.2c + d 0.5d;
b) 4.5x 2 + 11.5y 5.5x 2 2.5y;
c) 1.1ab + 1.1ba 1.1 1.1ba +1.1;
d) 0.2yxz 8.3ab 2 + 9.2xyz 3.9ab 2 ab 2;
e) 2.4x 2y 2 3.4xy 2 1.9x 2y 2 + 0.5x 2y 2 3.2xy 2.
10. Pojednostavi:
a) 3.5x + 11.2x = 14.7x;

b) 7b2 - 0.5b2 = 6.5b2;
c) 12 x + 13 x = 25 x;
d) 41 x + 3 x = x2;
4
e) 0.5a + a + a + a + a - 1.5a = 3.5a.
a) 7m 11n 12n + 6m 14m m n;

b) 3x 2 + 2y 2 y 2 y 2 + x 2 + x 2;
14. Koje izraze treba zbrojiti da bi njihov zbroj bio
c) 2 2a 2 + 2 2a 2 2a 2 2 2;
d)
7a 2b
8ab 2
11a 2b
a 2b
ab 2
3a 2b
e) x 2y 2 2xy 2 2xy 2 + x 2y 2 3x 2y 2+ 5x 2y 2 + 7xy 2.
7.5a ?
0.25a
0.5
1.5a
6.75a
7a
6.25a
5.5a
3.2a
7.3a
11. Pojednostavi:

a) 5a + a 2b + c 3b;
b) 7y 2x y z z + 2x;
Primjer 3. Izrazi i zagrade
rjeavanje zagrada:
Pojednostavi:
17a + (4b 6b) + b = 17a 2b + b = 17a b.
a) 17a + (4b 6b) + b;

b) 8x 2 (25x 2 3y 2 + 5x 2);
b) Pogledajmo moemo li u ovom zadatku
2
2
c) 2 + 5a b 1+ 4 3a b 5 .
pojednostaviti izraz u zagradi. Moemo, jer
Rjeenje:
raunamo:
a) Prisjetimo se pravila za rjeavanje zagrada.

U ovom je zadatku ispred zagrade znak + pa
se zagrada moe izostaviti. Taj je postupak u
redu. Meutim, prije nego to krenemo raunati
na taj nain, pogledajmo bolje izraz u zagradi.
Tu se nalaze elementi istog imena 4b 6b, koje
28
moemo izraunati. To je elegantniji nain za
su pribrojnici 25x 2 i 5x 2 istog imena. Stoga

8x 2 (25x 2 3y 2 + 5x 2) = 8x 2 (30x 2 3y 2).
Sada vie nikako ne moemo oduzeti lanove u
zagradi pa se oslobaamo zagrade po pravilu
ako je ispred zagrade minus, svim lanovima
unutar zagrade mijenjamo predznak.
8x 2 (30x 2 3y 2) = 8x 2 30x 2 + 3y 2 = 38x 2 +3y 2.
Kvadriranje
c) Ako je u zadatku vie zagrada jedna unutar
Kako se rjeavamo zagrada:
druge, tada izraz raunamo poinjui od one

unutarnje.
- Ako moemo zbrojiti istoimene izraze u

zagradi, prvo ih zbrojimo.
2 + 5a 2b 1+ 4 3a 2b 5 =
- Ako je ispred zagrade +, zagradu uklonimo.

- Ako je ispred zagrade , svim lanovima
unutar zagrade mijenjamo predznak.
2 + 5a 2b 1 4 3a 2b 5 =
- Ako je u zadatku vie zagrada (...)
{
}
2 + {8a b 2} = 2 + 8a b 2 = 4 + 8a b
2 + 5a 2b 1+ 4 + 3a 2b 5 =
jedna unutar druge, tada izraz raunamo

poevi od one unutarnje.
Z a d a c i
15. Pojednostavi:
d) 5 (4x 2 2y 2 + x 2) + 2x 2 y 2 + (3x 2 x 2);
a) 2x + (5x) (2x);
e) 1.2ab 2 (a 2b 5.1ab 2 2ab 2+8.3ab 2) +
b) (3a) + (2b) 5b + (a);
c) 9x 2 (8x 2) +(1);
d) 6a 2b 2 + (5a 2b 2) (6b 2a 2);
e) 11 (xyz) (xyz) + (5xyz) + (1).
16. Pojednostavi pa uvrsti
4.9ab 2.
19. Pojednostavi:

a) 6 + a + ( 4 + 3a ) ;
b) 5x + 2y (y + 2x ) ;
a = 10, b = 3, x = 2.2, y = 0.5:
c) 17ab 2a (ab + a ) + (4a + 3ab ) ;
a) 6a + (4b 2b);
d) 12x 2 + 3y 2 4x 2 + 4y 2 + 2x 2 3y 2 3x 2 ;
b) 4x (5x 3x);
c) y 2 (5 10);
e)
d) 16x 2 + (11x 2 12x 2);
e) (2a 2b 2 6b 2a 2) a b 2.
1 6.5xy 2z 2 + 1.1xy 2z + 2.9xy 2z 1.6 0.99xy 2z + 0.7
20. Pojednostavi:
17. Pojednostavi:

a) 5x + (2x y);
b) 5x (2x y);
c) (4a 2b + c) b;
d) (2x 2 2y 2) + 2x 2 y 2;
e) 6a b 2 (3a 2b a b 2) + 4a b 2.
18. Pojednostavi:

a) x + (2x y 5x);
b) 3x (x 3y + x + y);
c) (a 2b + a) (9b b + a 2a);
a) 11a + 2a (a + 2b ) (a 6b );
b) 2a + (1 3a ) + 5 + (a 2) ;
c) (2xy 3) + 9xy + 1 2xy (yx + 2) ;
d)
x 2 y 2 x 2 1
e)
{x y ( xy
2
{y (2x
)}
3y 2 + 2x 2 + 1 ;
)}
3x 2y + 3y 2x 2x 2y 4yx 2 3xy 2 .
29
1.3. Mnoenje matematikih izraza

Zbrojiti ili pomnoiti
Objasni kako bi rijeio ove zadatke:
a) 5x 4x =
b) 5x + 4x =
Pri zbrajanju lanova istog imena primijenili smo svojstvo distributivnosti i izluivali zajedniki faktor.
Tako je 2x + 3x = x (2 + x) = x 5 = 5x. To krae piemo 2x + 3x = 5x.
No pitamo se koliki je umnoak lanova 2x 3x ? Prema svojstvu asocijativnosti
i komutativnosti racionalnih brojeva vrijedi:
2x 3x = 2 x 3 x = 6 x x = 6 x 2 = 6x 2.
To krae piemo 2x 3x = 6x 2.
Na isti nain moemo mnoiti i druge izraze istoga tipa. Zakljuujemo da
jednostavne izraze mnoimo tako da meusobno pomnoimo brojane faktore,
a zatim meusobno pomnoimo i sve nepoznanice.
Tako je, primjerice, umnoak izraza 5x i 4y jednak 5x 4y = 20xy.
Prisjetimo se da zbroj istih izraza 5x + 4y neemo moi dalje pojednostavljivati
jer to nisu istoimeni pribrojnici.
Primjer 1.
Mnoenje jednostavnih izraza
b) Prvo pomnoimo brojane lanove

8 8 = 64, a zatim prepiemo nepoznanice.
8x 8y = 64 x y = 64xy;
a) 9a 4; b) 8x 8y;
c) 5a 6b a 2b;
d) 5x (2y 2) 3x.
Rjeenje:
a) Meusobno pomnoimo brojane faktore, a
nepoznanicu a prepiemo.
9a 4 = (9 4) a = 36a
Ovakve zadatke rjeavat emo raunanjem
napamet i odmah zapisivati rezultat 9a 4 = 36a.
c) 5a 6b a 2b = 60a 2b 2;
d) Jedan od lanova ima negativan predznak. No
poznata su nam pravila za mnoenje
brojeva s pozitivnim i negativnim
++=+
predznacima. Ona vrijede i za mnoenje + =
izraza jer mnoimo brojane izraze + =
koji su racionalni brojevi pa mogu biti
i negativni.
5x (2y 2) 3x = 30x 2y 2.
=+
Z a d a c i
1. Izraunaj napamet:
a) 2a b; b) 4x 3; c) x 5x; d) x 6y; e) 7y 8.
a) x (y); b) 3x 9; c) 5d (6);
d) 2a (7); e) 7y (8).
3. Kolika je povrina pravokutnika sa slike:
30
a)
2x
b)
a
a
x
x
x
3x
Kvadriranje
4.

5.

6.

Izraunaj:
a) 5a 3a; b) 5a + 3a; c) 5a 3b;
d) 5a + 3b; e) 5a 3a.
Pojednostavi:
a) 4a a; b) 4a + a; c) 4a : a;
d) 4a a; e) 4a b; f) 4a + b.
Pojednostavi:
a) 3x 4y z; b) a 5x x; c) 2x 3y 5;
d) 7y (2x) y; e) 10x 2 (y) (y).
7. Pojednostavi:
a) 7ab 9ac;
b) 4a 6ab;
c) 8uv (-4w);
d) 6xy (-6xy);
e) -3abc (-3abc):
f) -5xy 4 x;
9. Koji lanovi nedostaju?
2a ? = 14a2b
? 7x = 28 xyz
6ab ? = 42a2b2
0.3de (2.2df 2) = ?
10. Luka treba izmjeriti opseg i povrinu kvadrata,
ali pri ruci ima samo komad ueta i kare.
Primijetio je da ako malo skrati ue, ono e stati
u jednu stranicu tono dva puta. Kada je doao
kui izmjerio je duljinu ueta. Koliki su opseg i
povrina kvadrata ako je duljina ueta:

a) 4 m; b) 5 cm; c)
1
m; d) a?
4
11. Koliko iznosi d ako je povrina lika na slici

44 dm2?
g) 2x 3x + 4x 3y - 5 -2x 3y;
h) 4y 2y - 4y 5 + 3 2y -5 3;
8. Pojednostavi:
a) a 4ax (3) x;
b) 0.5 (0.2x) ax (10a);
c) 3d (3d) (3x);
d) 1.3x 2y 2.5ya (5am);
1.5d
4d
e) 15xy (0.2yz) 5 (xz).
Primjer 2. Mnoenje zagrade

pozitivnim izrazom
a) 6 (2x + a 2 + y 2);
b) (x + 4ay 7) 3x.
Rjeenje:
3.5d
5d
6 (2x + a 2 + y 2) = 6 (2x) + 6a 2 + 6y 2 =
12x + 6a 2 + 6y 2;
b) U ovom zadatku faktor se nalazi s desne
strane zagrade. Po svojstvu distributivnosti
njega mnoimo sa svakim lanom u zagradi.
(x + 4ay 7) 3x =
a) Zagrade se oslobaamo po pravilu
x 3x + 4ay 3x
distributivnost
distributivnosti: svaki lan u zagradi
7 3x =
(a + b) c = a c + b c
mnoimo s faktorom ispred zagrade.
3x 2 + 4axy 21x.
(a b) c = a c b c
Primjer 3. Mnoenje zagrade s

negativnim izrazom
Rjeenje:
a) 1 (2x + a 2 + y 2);
b) 2x(x + 4ay 7).
Pri mnoenju zagrade s negativnim brojem treba

paziti na predznake faktora i samog umnoka.
a) 1 (2x + a 2 + y 2) =
1 (2x) + (1) a 2 + (1) y 2 =
2x a 2 y 2.
31

Primijetimo da poetni izraz u zagradi i krajnji
b) Zagradu mnoimo s 2x. Ako zagradu
rezultat imaju iste lanove, ali s promijenjenim
mnoimo izrazom, moemo izostaviti oznaku
predznacima. To je zato to smo zagradu
za operaciju mnoenja.
mnoili s 1.
2x (x + 4ay 7) =
Ako zagradu mnoimo s 1, lanovi e
2x x + (2x) 4ay + (2x) (7) =
samo promijeniti predznak.
2x 2 + 8axy + 14x.
1 (a + b c) = a b + c
Primjer 4. Sloeniji zadatak
mnoimo zagrade su 3x i 5.
Izraunaj:
2 4x 3x(7 2x) + (6x 2 x) (5) =
2 4x 3x(7 2x) + (6x 2 x) (5).
8x 3x (7) 3x (2x) + 6x 2 (5) x (5) =

8x + 21x + 6x 2 30x 2 + 5x =
Rjeenje:
34x 24x 2.
U ovom zadatku treba dobro obratiti panju na

predznak pojedinog umnoka. Faktori s kojima
Z a d a c i
12. Oslobodi se zagrada:
U zadatku a (x 5 4y2) 2 zagradu
a) 3 (x 6);
mnoimo s dva faktora: jedan je ispred,
b) 2 (1 + y 2);
a drugi iza zagrade. Tada je najbolje
c) (17 a) a;
prvo pomnoiti faktore a i 2, a tek onda
d) x (2x 1);
primijeniti distributivnost!
e) (x 2y 5) y.
a (x 5 4y2) 2 = 2a (x 5 4y2)
13. a) 5 (1 + 2a + y 2);
b) 10a (a 8 2y 2);
16. Koje jednakosti su tone? Netone ispravi:
c) (x + y 2 + z 2) 3x;
a) 6a(2x + 3y 4z) = 12ax + 18ay 24z;
d) 2x (2x 8 y 2);
e) (1 2x
a2
y 2)
b) x (y 2 x + 2) = xy 2 x 2 2x;
6x.
14. a) ab (a + 2ab);
17. Prepii u biljenicu pa u kvadrati upii lan
b) 3xz ( 1 5y2);

c) (2x +
y2
6z2)
c) 3x 2(4 y + 2y 2) = 12x 2 3x 2y + 6xy 2.

izraza tako da jednakost bude tona:
(5xa);
3
1
x y + 1 10xyz;
5
2
d)
e) (6 2x + a2 + 3y) (5xyb2).
15. a) 5ax (2 + a + 3y2);
b) a (x 5 4y2) 2;
c) (x + y2 + z2) (x);
d) 2x (2x + 8
y2 )
4;
e) 7 (6 2x + a2 + y2) (x).
) = 2x + xy;
a) x (2 +
b) 2x(1 +
c) x(3x
d) (2
e) 5x (
) = 2x + 10x;
) = 3x 2 + x;
) (3x) = 6x + 6x 2;
xy) = 20x 2 5x 2y.
18. a) 3x(2 + x) + 4(6x 1);

b) 3 (3x) + x(1 x) 2(1 x);
c) (3 2x) (3x) + 4 (4x) + (2x 2 y) (1);
d) 4a(3 + a 2a) + (6 a) (7a) 3a 2;
e) y (3y) y(5y 2 + y) (y 2 y) (4).
32
Kvadriranje
Primjer 5. Mnoenje zagrada
Zakljuujemo da se dvije zagrade mnoe tako da

se svaki pribrojnik iz prve zagrade pomnoi sa
Oslobodi se zagrada pa pojednostavi:
svakim pribrojnikom iz druge zagrade. Nakon toga
a) (2 + a) (b + 4);
pojednostavljujemo izraz, ako je mogue.
b) (7x 2y) (3x 4).
Rjeenje:
(2 + a) (b + 4) =
a) Opet emo primijeniti distributivnost tako

da cijeli izraz (b + 4) shvatimo kao faktor izvan
2b+24+ab+a4=
2b + 8 + ab + 4a;
zagrade.
b)
(2 + a) (b + 4) =
(7x 2y) (3x 4) =
2 (b + 4) + a (b + 4) =
7x (3x) + 7x (4) 2y (3x) 2y (4) =
2b+24+ab+a4
21x 2 28x + 6xy + 8y.
Primjer 6. Sloeniji zadatak sa

zagradama
Oslobodi se zagrada pa pojednostavi:
(2x 1)(3 + x) (8 6x)(x + 1).
Rjeenje:
Ako mnoimo dvije zagrade, moemo izostaviti
znak za operaciju mnoenja izmeu njih.
Primijetimo da ispred mnoenja dviju zagrada
(8 6x)(x + 1) stoji minus. To znai da svaki
umnoak koji dobijemo treba imati suprotan
predznak. Kako se ne bismo zabunili pri

raunanju, korisno je prvo samo pomnoiti
dvije zagrade (8 6x)(x + 1) kao da nema
minusa ispred njih, a rezultate staviti u zagradu.
Tek u sljedeem koraku moemo rjeavati
predznake.
(2x 1)(3 + x) (8 6x)(x + 1) =
2x (3) + 2x x 1 (3) 1 x (8 x + 8
1 6x x 6x 1) =
6x + 2x 2 + 3 x (8x + 8 6x 2 6x) =
6x + 2x 2 + 3 x 8x 8 + 6x 2 + 6x =
8x 2 9x 5.
Z a d a c i
19. Pomnoi:
a) (x + 1) (y + 5); b) (2 + a) (b 7);
c) (4 x) (2 d); d) (x y)(4 + a);
e) (y + 2)(x y);
f) (f + 7)(g 8).
23. Pomnoi i pojednostavi:

a) (x 2) (x + 2) (x2 2) 2;
b) 3(a b) (a 3) (3 b);
c) (z t) (z 6) (z t) (6 t);
20. Pomnoi pa pojednostavi:

a) (x + 3) (x + 1); b) (5 + a) (a 3);
c) (1 y) (2 y); d) (x 5)(4 + x);
e) (y + 6)(6 y).
d) ab [b2 (b a) b].

a) (2 + 3x) (x + 1); b) (y + 5) (5y 3);
c) (1 2y) (1 4y); d) (5x 3)( 4 + 3x);
e) (6a + 4)(2 7a).
a) x (x + 2) + (x 2) (x + 2);
b) 3a(a b) + (a 2) (3a + 1);
c) x(x + 4y) 6(6x y);
d) (x y) (x 6) 5x (6 y);
e) 2ab [b(a 1) + (b a) b].
24. Prepii u biljenicu i upii lanove koji nedostaju:

a) (
+ b) (p + r) = ap + ar +bp + br;
b) (2a + b) (d +
) = 2ad + 2ag + bd + bg;
) (g + h) = 7g + 7h + bg + bh;
c) (
d) (
+ c) (
) = 4x + xz + 4c + cz.

a) (x 1)(3 + y) + (1 x)(y + 1);
b) (2x 1)(3 + x) + (8 6x)(x + 1);
c) (6 2a)(a + 5) (1 6a)(2a + 1);
d) (1.4y 20x)(0.9x 30y) (y x)(0.2x + 8y);
e)
1
3
3
(3x) (x + 1)(
+ x) (1 9x)(x + ).
2
8
5
33
Vjeb lica
a
1. Izraunaj vrijednost izraza x2 2x + 3 ako je :

3
1
a) x = 3 ; b) x = 2 ; c) x = ; d) x = .
4
3
2. Izraunaj vrijednost izraza x2 x + 2 ako je :
a) x = 2 ; b) x = 1 ; c) x = 3 ;
2
1
d) x = ; e) x = .
3
2
3. Izraunaj vrijednost izraza 2x2 + 2 ako je :

a) x = 2 ; b) x = 1 ; c) x = 1.2 ;
1
2
d) x = ; e) x = .
3
5
4. Izraunaj vrijednost izraza 3x2 x ako je :

a) x = 4 ; b) x = 2 ; c) x = 0 ;
d) x =
5
5
; e) x = .
8
4
5. Ako je a = 3, b = 2 izraunaj (a + b)2, a2 + b2,

(a b)2, a2 b2.
(a b)2, a2 b2.
7. Ako je a = 1, b = 2 izraunaj (a +
(a b)2, a2 b2.
b)2,
a2
b2,

(a b)2, a2 b2.
(a b)2, a2 b2.
a) 4x + y 7x; b) 3a + 4 + 2a 7 + 3a;
c) 4p2 + 2g2 p2 3g2 4g2;
d) 2ab 12a2b + 3a2b;
e) xy2 + 3x2y +6x2y 2xy2 x2y
16. Pojednostavi pa uvrsti a= 2, x = 1, b = 3,

y = 0:

a) 2x + 9y 17x; b) 52a + 13 + 12a 41 + 3a;

c) a2 + 92b2 18a2 24b2 b2;
d) 2ab 4a2b + 7a2b;
e) 2xy2 + 2x2y +3x2y 3xy2 x2y
17. Pojednostavi pa uvrsti a = 2, x = 1, b = 3,

y = 4:

a) 3a + 2 4a;
b) 2x + x 11;
c) b2 +7 b2 + 3b2; d) 2x2y2 + x2y2 x2y2;
e) 15x2 + 4ax2 ax2.
18. Pojednostavi pa uvrsti a = 11, x = 10, b = 12,

y = 14:

a) 6a + a 4a; b) 5x + x 11;

c) 6b2 + 2b2 + 10b2;

d) 4x2y2 + 5x2y2 3 x2y2;

e) 5ax2 + 4ax2 ax2.
19. Pojednostavi:
10. Ako je a = 0.5, b = 1.2 izraunaj (a + b)2,

a2 + b2, (a b)2, a2 b2.
a) 6 a ( 4 + 3a ) ;
b) 2x 2y (2y + 2x ) ;
1
, b = 2 izraunaj (a + b)2,
2

a2 + b2, (a b)2, a2 b2.
2
1
12. Ako je a = , b = izraunaj (a + b)2, a2 + b2,
3
3

(a b)2, a2 b2.
2
13. Ako je a = , b = 0.3 izraunaj (a + b)2,
5

a2 + b2, (a b)2, a2 b2.
3
1
izraunaj (a + b)2,
14. Ako je a = , b =
4
2

a2 + b2, (a b)2, a2 b2.
c) ab a (ab + a ) + ( a + ab ) ;
d)
11. Ako je a =
34
15. Pojednostavi:
2x 2 + 2y 2 2x 2 + 2y 2 + 2x 2 4y 2 4x 2 ;
e)
1 2y 2z 2 + xy 2z + 2xy 2z 1 3xy 2z + 1.

a) 2x (y); b) 6x 5c; c) 7d (8x);
d) 6a (7); e) 9y (8).
Kvadriranje
a) x (y) 3x 9;
a) (x 3) (x + 3) (x2 3) ( 4);
b) 5d (6d) 2a (7a);
b) 2(a b) (a 2) (4 b);
c) 7y (8) 2y x.
c) (z 4) (z 6) (z 5) (6 z);
d) (x 4) (x + 2) (x2 5) ( 2);
a) x (2y) 4y 9;
e) (x 2 4) (2) (x2 2) ( 2).
b) 3b (6b) 2x (25x);
c) 8a (8) 125a x.
23. Izraunaj:

a) 5a 7a;
b) 5a + 7a;
c) 5a 7b; d) 5a + 7b; e) 5a 7a.
24. Pojednostavi:

a) 5x x; b) 5x + x; c) 6x : x;
d) 3x x; e) 6a b;
3y2);
a) 4 (x 6);
b) 7 (2 +
c) (1 a) 5a;
d) 2x (2x 11);
e)
8) y.
a) 4a (1 + 3a + y2); b) 2a (a
3
1

c) (x + y2 + z2) 6x;
4
2
2
4

d) 3x ( x
y2);
3
6
4

e) (1 2x 3a2 + y2) x.
3
27. Pomnoi:
2
2y2);
5
a) (x 1) (y + 5);
b) (3 + a) (a 7);
c) (7 x) (2 x);
e) (2y + 1.2)(1 y);
d) (x y)(3 + a);
8
2
f) (f + )(f ).
3
5
28. Pomnoi:

a) (x + 1) (x 5); b) (2 + b) (b 7);
c) (3 d) (2 d);
d) (x 3)(4 + x);
8
2
5 3

e) (y + )( y); f) (g+ )(g ).
7
7
6 5

a) x (x+ 3) + (x 2) (x + 2);

b) 3a(a 1) (a 2) (3a + 1);

c) (x 4) (x 6) 5x (6 x);

d) (x y) (x 2) 5x (7 y);

e) 6ab [b(a 3) + (b a) 2b].

b) 3a(a 3) (a 2) (5);
c) (2x y) (x 6) 5x (6 y);
d) (x 3) (x 6) x (6 x);
e) 2x [x(x 1) + (x 5) x].
a) (x 1) (x + 2) (3) (x2 2) 2;
b) (a b) (a 1) (1 b);
c) (x 5) (x 5) (x 5) (5 x);
d) 4 [b2 (b 6) b].
33. Izlui zajedniki faktor:

a) x (x 3) + (x + 3) (x + 2);
f) 6a + b.
(x2y
a) 2x 2y;
b) 3x + 4xy;
d) 12x + 18y; e) 24a 24;
g) 12bc + 9cd.
c) 6x 6xy;
f) 14a + 7b;

a) 6x 9y; b) 3x2 + 4x; c) 8xy2 6x2 y;
d) 2x2 + 8y2; e) 42a 28; f) 32a + 36b;
g) 11xy + 22x2.

a) 3x 2xy; b) 32x2y + 4xy2; c) 16x 20xy;
d) 48x + 80y;
g) 2bc + 8cd.
e) a22a;
f) 4a + 6b;

a) 22x 12y; b) 32x2+ 44xy; c) 6x2y 6xy2;
d) 12x 8y; e) 24a 24; f) 14a 7b;
g) 12b 9b2.

a) 13x2 x; b) 2y 3xy; c) 24a2b 32ab2;
d) 12x x2;
e) 15ac + 25ab;
f) x2 x.
35
1.4. Kvadriranje matematikih izraza

Ima izraz...
Koje su jednakosti tone?

(6 2)2 = 62 22
(6 : 2)2 = 62 : 22
(6 + 2)2 = 62 + 22
(6 2)2 = 62 22
Kvadriranj e
izraza. to
znai ovaj
naslov?!
eh?
Pogledajmo kako emo najbre
I onda ga kvadrira!
kvadrirati umnoak i kolinik dvaju

brojeva. Primjerice, elimo izraunati (2 5)2. Oba faktora u zagradi
poznate su brojane vrijednosti pa
ih moemo pomnoiti:
(2 5)2 = 102 = 100.
Jednak emo rezultat dobiti ako ra-
pa da.
unamo i na drugi nain:
Ne zaboravi
zagradu!
(2 5)2 = (2 5) (2 5) =
2525=2255=
22 52 = 4 25 = 100
Sada elimo kvadrirati umnoak
a b. tj. izraunati (ab)2.
Faktore
a b pritom ne moemo pomnoiti
ups.
aju (2
5)2
kao to je to bilo u prethodnom slu=
102
= 100. Ali znamo: kvadrirati bilo koji broj ili izraz znai po-
mnoiti ga sa samim sobom. Nakon toga iskoristit emo svojstva asocijativnosti

i komutativnosti.
(a b)2 = (a b) (a b) = a b a b = a a b b = a 2 b 2
kvadrat umnoka
Kvadrat umnoka jednak je umnoku kvadrata.

(a b)2 = a 2 b 2
2
2
Izraunajmo sada . Ovaj sluaj ve smo spominjali pri kvadriranju razlomka.
5
2
2 2 22
4
2
=
= 2 =

5 5 5
25
5
kvadrat kolinika
To vrijedi i za kolinik bilo Kvadrat kolinika jednak je koliniku kvadrata.

(a : b)2 = a 2 : b 2
koja druga dva broja.
2
a a a2
a
= = 2
b b b
b
36
a2
a
=

b2
b
Kvadriranje
Primjer 1. Kvadrat umnoka
ako pomnoimo brojeve u zagradi.
Izraunaj:
(4 9)2 = 362 = 1296.
a) (4 9)2;
b) (7x)2;
b) U ovom zadatku treba kvadrirati izraz u kojem
c) (10abc)2.
Rjeenje:
se nalazi i nepoznanica x pa zadatak moramo
a) Primijetimo da treba kvadrirati umnoak

poznatih vrijednosti (nema nepoznanica). Ovaj
zadatak dodue moemo rijeiti po formuli
(a b)2 = a2 b2, ali bre emo doi do
rezultata
(7x)2 = (7 x)2 = 72 x 2 = 49x 2
rijeiti tako da kvadriramo svaki lan zagrade.
Primjer 2. Kvadrat kolinika
s vie faktora.
(10abc)2 = (10)2 a 2 b 2 c 2 = 100a 2b 2c 2
b) Primijetimo da je u ovom zadatku zadan

obrnut smjer formule (a : b)2 = a 2 : b 2. Dakle,
Izraunaj:
2
12
a)
;
ax
gledamo formulu a 2 : b 2 = (a : b)2 i raunamo:

b) 632 : 92.
632 : 92 = (63 : 9)2 = 72 = 49.
Rjeenje:
Pomou svojstva kvadriranja kolinika vrlo smo
a) Kvadrat kolinika jednak je koliniku kvadrata

pa raunajmo:
elegantno i napamet rijeili problem. Zadatak

bismo mogli rijeiti i na drugi nain:
632 : 92 = 3969 : 81 = 49,
2
( 12) = 144 .
12
=
ax
(ax )2
a 2x 2
ali tako bismo morali kvadrirati velik broj 63, a

zatim rezultat dijeliti s 81.
Primjer 3. Primjena
Izraunaj:
b) Na prvi pogled zadatak nam izgleda zahtjevno

zbog silnih raunanja kvadrata dvoznamenka2
11
stih brojeva. No kako oba faktora 252 i
a) 12002; b) 252 11 .
75
75
Rjeenje:
treba kvadrirati, gledamo obrnuti smjer formule
a) Na ovom emo primjeru pokazati kako nam

svojstvo
c) Na jednak nain moemo kvadrirati i umnoke
kvadriranja
umnoka
pomae
da
zadatak rijeimo na to bri nain.

12002 = (12 100)2 = 144 10 000 = 1 440 000
Rastavili smo 1200 na 12 100, a taj je umnoak
lako kvadrirati i napamet.
(a b)2 = a2 b2 i faktore stavljamo pod

zajedniki kvadrat.
2
11
121
11
11
11
252
= 25
= 1
=
=
75
75
3
3
9
Brojeve 25 i 75 mogue je skratiti s 25, a onda

2
11
je lako napamet kvadrirati po svojstvu
3
kvadriranja kolinika.
Z a d a c i
a) (2 4)2;
d) (6 (2))2;
b) (4 3)2;
c) (3 2)2;
e) (5 (2))2.
2. Oslobodi se zagrade:
a) (3a)2; b) (9 x)2; c) (2b)2; d) (bx)2; e) (xy)2.
a) (4ab)2; b) (10xy)2; c) (5yb)2;
d) (9xm)2; e) (13cdef)2.
4. Zapii u obliku kvadrata:
a) 16; b) 16a2; c) x2a2;
d) 25x2; e) 100a2b2; f) 121x2y2z2.
37

5. Kvadriraj:
10. Kvadriraj:
a)
a) 11002;
b) 2102;
d) 13002;
e) 350 0002.
6. Kvadriraj:
11. Izraunaj:
2
y
a
x
1
; d) ; e)
; b) ; c)
.
n
5
13
25
x
2
2x
1
a)
; b) 6 ;
3
x
2
11x
4ac
d)
; e)
8aby
7b
a) 162
a)
x2
x2
; b)
; c)
y2
4
144a 2b 2
81a 2
9x 2
; d)
;
e)
.
169x 2y 2
4
16b 2
d)
362
9 2;
9. Izraunaj:
a)
242
b) 422 : 72;
e)
812
c) 242 : 122;
Luka
izraunati
42
152
722
trebaju
a2
povrinu
ab
od etiri prostorije, a
ab
b2
12
2
:8 ;
32
b)
38 19
:
;
6 12
2
2
5
e) 8 : 2
1
3
5
9
d) 4 : 2 ;
1
.
10
No, Ana je zakljuila da je tlocrt cijelog stana

kvadrat sa stranicom duljine a + b. Zato je
zakljuila da je povrina stana:
P = (a + b)2.
Rjeenje:
Budui da se slika tlocrta zaista sastoji od
na slici.
Dvije prostorije su u
tlocrtu kvadrati stranice

a, odnosno b, a dvije pravokutnici sa stranicama
duljina a i b. Luka je raunao ovako:
zadanih kvadrata i pravokutnika, zakljuujemo

da je Luka u pravu. No, i Ana je u pravu jer je
duljina stranice tlocrta stana jednaka a + b.
Dakle, oboje su u pravu, pa je
P = a a + a b + b a + b b = a2 + 2ab + b2.
(a + b)2 = a2 + 2ab + b2.
Primjer 5. Kvadrat zbroja
pomnoimo sa svakim lanom iz druge zagrade.
Izraunaj:
a) (a + b)2 = (a + b) (a + b) =
a) (a + b)2;
b) (6x + 10y)2 .
Rjeenje:
Kvadrirati izraz znai pomnoiti ga sa samim
sobom. To znai da emo mnoiti dva jednaka
izraza. Podsjetimo se prethodnog poglavlja,
vielane izraze zapisane u zagradama mnoimo
tako da svaki lan iz prve zagrade
38
to misli tko je u pravu Ana ili Luka?
stana koji se sastoji

njegov tlocrt je prikazan
; b)
; c)
; d)
; e)
.
362
602
362
502
812
12. Izraunaj:
c)
Primjer 4. Povrina kvadrata sa

stranicom a + b
a
Ana
1
2
e) 1 7 .
a)
272.
302
8 56
;
:
11 121
8. Izraunaj:
a) 752 : 252;
4
5
14 18
;

27 35
2
2
3 25
d) 2
;
5 26
b)
4
;
5
c) (0.5)2
21
;
16
5x
c)
;
3y
c) 45 0002;
a a + a b + b a + b b = a 2 + 2ab + b 2
Dobivamo formulu (a + b)2 = a 2 + 2ab + b 2.
U zagradi (a + b)2 zbroj je dvaju brojeva, koji
treba kvadrirati. Dakle treba izraunati kvadrat
od zbroja dvaju brojeva. Zato tu
formulu nazivamo kvadratom
zbroja.
kvadrat zbroja
Kvadriranje
Vano
Nakon uvrtavanja potrebno je srediti dobiven

izraz. Tako je (6x)2 = 36x 2 po pravilu kvadriranja
Kvadrat zbroja:
umnoka.
(a + b)2 = a 2 + 2ab + b 2
Aha! Znai, (7 + 3)2
nij e j ednako 72 + 32
Tu formulu moemo izrei i ovako:
Tako j e!
Provj eri to.
(prvi + drugi)2 = prvi 2 + 2 prvi drugi + drugi 2

b) Primijenimo odmah formulu iz zadatka a)
koju moemo izrei i ovako:
(prvi + drugi)2 = prvi2 + 2 prvi drugi + drugi2
Prvi lan zagrade je 6x, a drugi lan je 10y.
Uvrstimo ih u gornju formulu:
(6x + 10y)2 = (6x)2 + 2 6x 10y + (10y)2 =
Nedostaj e ti dvostruki
prvi puta drugi.
ali (7 + 3)2 =
36x 2 + 120xy + 100y 2
72 + 2 7 3 + 32
Primjer 6. Kvadrat razlike

a) (a b)2;
Vano
Kvadrat razlike:
(a b)2 = a 2 2ab + b 2
(prvi drugi)2 = prvi2 2 prvi drugi + drugi2
b) (2x 5y)2.
Rjeenje:
a) Postupimo kao i u primjeru 4.
(a b)2 = (a b) (a b) =
a a a b b a b (b) =
Dobivamo formulu (a
b)2
a2
a2
2ab +
b2
2ab + b 2.
U zagradi je razlika dvaju brojeva koju treba

kvadrirati. Dakle, treba izraunati kvadrat od
razlike dvaju brojeva. Zato tu formulu nazivamo
kvadratom razlike.
kvadrat razlike
b) Primijenimo odmah formulu iz zadatka a)

koju moemo izrei i ovako:
(prvi drugi)2 = prvi2 2 prvi drugi + drugi2
Prvi lan zagrade je 2x, a drugi lan je 5y.
Uvrstimo ih u gornju formulu:
(2x 5y)2 = (2x)2 2 2x 5y + (5y)2 =
4x 2 20xy + 25y 2
Nakon uvrtavanja potrebno je srediti dobiven
izraz. Tako je (2x)2 = 4x 2 po pravilu kvadriranja
umnoka.
Z a d a c i
13. Izraunaj:
16. Prepii u biljenicu pa dopii to nedostaje:
a) (x + y)2; b) (a + 5)2; c) (7 + b)2;

d) (10 +
x)2;
e) (y +
b)2.
14. Izraunaj:
a) (5 y)2;
d) (d
x)2;
b) (x 1)2;
e) (y
c) (3 b)2;
12)2.
15. Izraunaj:
a) (1 + z)2;
b) (5 c)2;
d) (a + x)2;
e) (b 7)2.
c) (6 x)2;
a) (x + 4) 2 = x2 8x 16
b) (3a -b)2 = 9 - 6ab +
c) (a - 2b)2 = a2 4ab 4b2
d) (3 + 4x)2 = + x 16x2
e) (9 p)2 = 81 - 18p p2
f) (5a + b)2 = a2 + ab + 49 b2
g) 1 x y = 1
h) 5a + b = 25
xy +
+2 b
1 2
b .
25
39

17. Izraunaj:
a) (2x
+y)2;
23. Izraunaj:
b) (3a +
4)2;
c) (2 +
18. Izraunaj:
a) (3a b)2; b) (a 4b)2; c) (1 3b)2;
24. Izraunaj:
a) (ab 1)2 (ab)2;
b) (2ab)2 (2ab 3)2;
c) (a 10b)2 + (7ab)2;
d) (a 3b)2 + (a + 3b)2;
e) (2ab 1)2 (2ab + 1)2;
f) 25 10 (x + 5) + (x + 5)2.
d) (x 8y)2; e) (6x 4)2; f) (22 1)2.

19. Izraunaj:
a) (a + 11y)2; b) (3x 1)2; c) (6 8m)2;
d) (x + 12y)2; e) (5x 5)2; f) (3a a)2.
20. Izraunaj:
3
1
a + b)2; b) (0.5x 3)2; c) ( 5a)2;
4
5
7
x 6)2.
d) (3.5x + 10)2; e) (
12
a) (
25. Pomou formula za kvadrat zbroja i razlike

moemo brzo raunati kvadrate zadanih brojeva.
Ovdje emo raunati pomou meurezultata, a
u sljedeem zadatku pokuaj raunati napamet.
Prepii u biljenicu pa dopuni:
21. Izraunaj:
a) (3a + 4b)2; b) (7x 6y)2; c) (6n 3m)2;
d) (12x + 12y)2; e) (4xy 5ab)2; f) 3a .

3
22. Izraunaj:
a) 212 = (20 + 1)2 = 400 + 40 + _______ = _______;

b) 532 = (50 + 3)2 = 2500 + ______ + ______ = _____;
2
1
4
x + y)2; b) (0.5x 2y)2; c) ( ab 3a)2;
3
3
9
2
3
20 2
d) (6x +
xy)2; e) (
x
y) .
3
10
3
c) 692 = (70 1)2 = 4900 140 + _______ = _______;

d) 982 = (100 2)2 = 10 000 _______ + _______ = _______.
a) (
26. Izraunaj:
a) 332; b) 912; c) 292; d) 472; e) 822.
Primjer 7. Promjena predznaka
Do ovih se rezultata moglo doi i mnoenjem

dviju jednakih zagrada.
Pokai da je:
2
a) (b a ) = (a b ) ;
b)
( a b )2 = (a + b )2 .
Vano
Rjeenje:
(b a )2 = (a b )2 = ( b + a )2 = ( a + b )2
( a b )2 = (a + b )2
Primijenimo formulu za kvadrat razlike:

2
2
2
2
2
a) (b a ) = b 2ab + a = a 2ab + b = (a b )
2
a)
d) (y + 5x)2; e) (1 + 4b)2.
a + b
a + b
a
; b)
; c) a + b ;
2
ab
a
2
2
2a + b
a 2b
d)
; e) 3b 5d .
2c + 3
3b)2;
b) ( a b ) = ( a ) 2 ( a ) b + b 2 = a 2 + 2ab + b 2 = (a + b )
Z a d a c i
d) 0.25x 2 + 0.3xy + 0.09y 2;
27. Izraunaj:
a) (a +
b)2;
b) (x
y)2;
c) (n +
2m)2;
d) (2x + 10y)2; e) (4y 5x)2.

a) a 2 + 2ab + b 2; b) x 2 2xy + y 2;
c) b 2 + 4b + 4; d) 25x 2 + 30xy + 9y 2;
e) 100m 2 180mn + 81n 2.
a) 100 20b + b 2; b)
9 2 6
x
xy + y 2;
25
5
c) 0.01b 2 + 0.04b + 0.04;
40
e)
4 2
m 12mn + 81n 2.
9
30. Pojednostavi:
a) (a + b)2 + (2a b)2; b) (x y)2 + (x + y)2;
c) (3a + b)2 (a 3b)2; d) (a 5b)2 + (2a 3b)2;
e) (4x + 3y)2 (2y 8x)2.
31. Pojednostavi:
a) (a + b)2 + a(a b); b) (x y)2 2x(x + y);
c) 6(3a 4) + (2a 3)2; d) 2(a 3)2 (4a 1)2;
e) 2(2x + 8y)2 5(3y 3x)2.
Kvadriranje
Primjer 8. Razlika kvadrata
koju obino zapisujemo u obrnutom redoslijedu:

a 2 b 2 = (a + b) (a b)
Izraunaj:
To je formula u kojoj su zadani kvadrati a 2 i b 2
(a + b) (a b).
i trai se njihova razlika. Zato tu formulu nazi-
Rjeenje:
vamo razlikom kvadrata.

razlika
Pomnoimo zadane zagrade:
kvadrata
(a + b) (a b) =
aaab+babb=
a 2 ab + ab b 2 = a 2 b 2
Zbroj pribrojnika ab + ab jednak je 0 jer su to
suprotni pribrojnici.
Vano
Razlika kvadrata:
a 2 b 2 = (a + b) (a b)
Tako dolazimo do formule
prvi 2 drugi 2 = (prvi + drugi ) (prvi drugi )
(a + b) (a b) = a 2 b 2
Kakve veze (a+b) (ab)

ima s razlikom kvadrata? Pa
tu nema nikakvih kvadrata!
aha!
sad vidim razliku
kvadrata!
tvoj a glava j e nekako

kvadratna. moda zbog
frizure?
dobro, nij e
kvadratna. mogu
sad skinuti kutij u?
Primjer 9.
Izraze 16x2 i 25y2 napisali smo u obliku kvadrata
Izraunaj razliku kvadrata
umnoka 16x2 = (4x)2 i 25y2 = (5y)2, a zatim ra-
a) 16x2 25y2;
stavili na umnoak dviju zagrada.
b) 103 97.
b) Razlika kvadrata e nam pomoi da zadatke
Rjeenje:
a) Zadani izraz zapiimo u obliku razlike kvadrata:
poput 103 97 izraunamo napamet. Primijetimo da su oba faktora udaljena do 100 za 3 , a sa

100 je lako mnoiti. Zatim primijenimo formulu
2
2
16x2 25y2 = (4x)
(5y)
= (4x 5y)(4x + 5y)
prvi
lan
drugi
lan
za razliku kvadrata da bismo olakali raunanje.

103 97 = (100 + 3) (100 3) = 1002 32 =
10 000 9 = 9991.
41
Z a d a c i
c) (1 + y)(1 y);
32. Zapii u obliku umnoka dviju zagrada:

a)
c2
d 2;
b)
d) x 2 b 2;
x2
y 2;
c)
m2
n2
d) (100 a)(100 + a);
e) z 2 t 2.
e) (m +
16
16
)(m
).
81
81
39. Izraunaj primjenjujui razliku kvadrata:
a) 64 a 2;
a) 49 51;
d) x 2 1;
b) x 2 25;
c) 36 y 2;
e) 4 b 2.
b) 8 12;
d) 204 196;
34. Izraunaj povrinu crveno obojanih geometrijskih
c) 103 97;
e) 29 31.
40. Zapii u obliku razlike kvadrata:
likova sa slike. to misli, koji od njih ima veu
a) (3a + b)(3a b);
povrinu? Provjeri za a = 3 i b = 5.
b) (2x + 3)(2x 3);
c) (1 + 6y)(1 6y);
5
5
5a)(
+ 5a);
3
3
5
2 5
2
e) ( m +
)( m
).
3
11 3
11
d) (
a-b
a+b

a) (2x + 8y)(2x 8y);
b
35. Zapii u obliku umnoka:
a)
25x 2
b) (7a + 9b)(7a 9b);
14
11
14
11
x+
y)(
x
y);
c) (
19
12
19
12
y 2;
d) (0.1b 0.3a)( 0.1b + 0.3a);

e) (6mn +
b) a 2 49b 2;
2
2
k)(6mn
k).
7
7
c) 100 49n 2;
42. Prepii u biljenicu pa dopuni:
d) 81 9y 2;
a) (5a + 2b) ( _____
_____ ) = 25a 2 4b 2;
e) 144c 2 d 2.
b) (a 0.3b) ( _____
_____ ) = a 2 0.09b 2.
43. Izraunaj:
a)
16x 2
49y 2;
a) ( + ) ( );
b) 25b 2 64a 2;
b) ( + )2
c) 121m 2 169n 2;
c) ( )2;
d) x 2 9y 2;
d) (uh)2 (oh)2;
e) 144c 2 d 2.
e) ( + )2.
44. Pojednostavi:
a) 0.16x 2 0.01y 2;
4 2
b 64;
25
1 2
1 2
a
b ;
c)
16
64
144 2
y ;
d) 2.25x 2
169
b)
e)
0.09y 2
9.
a) (x + y)(x y) + (2x y)2;

b) (a + 2)(a 2) + (2 7a)2;
c) (5d c)2 c(5 c);
d) (a + b)2 + (a b)2 (a + 2b)(a 2b);
e) (2x a)2 (a x)2 (4x + 3y)(4x 3y).
45. Rijei jednadbe:
a) (x 1)2 (x 1)(x + 1) = 6;
b) (x + 7)2 (x 2)(x + 2) = x;
42
c) (2x 3)2 (x 1)2 = 3x2 1;
a) (c + d)(c d);
d) (5y 8)2 + (5y 3)(5y + 3) = 2(y + 7) 9;
b) (x + 6)(x 6);
e) 4(a 7)2 (2a 1)2 = 3(1 4a).
Kvadriranje
Vjeb lica
a
a) (2a)2;
b) (3 x)2;
d) (ax)2;
e) (5xy)2.
c) (4b)2;
a) (3ab)2; b) (11xy)2;
d) (7xm)2; e) (19cdef)2.
c) (yb)2;

d)
16x2;
b)
25a2;
e)
81a2b2;
e) 3 : 1 :

1
9
23 .
35
a) (2x + y)2;
b) (3a + 5)2;
d) (y + x)2;
e) (7 + b)2.
a) (5 2y)2;
b) (x 1)2;
d) (5 x)2;
e) (y 2)2.
c)
a) (1 x)2;
b) (5a c)2;
f)
169y2z2.
d) (3a + x)2;
e) (2b 7)2.
c) (6 + b)2;
c) (3 4b)2;
5. Kvadriraj:
2
2
1
3x
7x
a)
; b)
;
; c)
8x
5y
3
6ac
d)
; e)
9b
c) (6 2x)2;
12. Pojednostavni:
c) 1 ;
n
a
x
d) ; e) .
14
16
2
;
19
11. Pojednostavni:
y
4
a) ; b) ;
15
x
2
x2a2;
4. Kvadriraj:
2
2
7
5
7
10. Pojednostavni:
a) 64;
d) 4 : 2 : 1
9. Pojednostavni:
1
5
a) (ab 2)2 (ab) 2;
b) (2a) 2 (2a 3)2;
c) (x 10y)2 + (7xy) 2;
d) (a 2b)2 + (a + 2b) 2;
e) (2x 1)2 (2x + 1) 2;
f) 25 10 (x + 3) + (x + 3) 2.
12x
7aby .
a) c2 + 2cd + d2; b) x2 2xy + y2;
c) x2 + 4x + 4;
e) 25m2 90mn + 81 n2.
d) 16x2 + 24xy + 9y2;

x2
196a 2b 2
25x 2
121a 2
81x 2
.
;
b)
a)
;
c)
;
d)
;
e)
16
4
169x 2y 2
y2
64b 2
a) 25c2 + 10cd + d2;
b) 64x2 80xy +25y2;
7. Izraunaj:
c) 9x2 + 12x + 4;
d) 100x2 +20 xy + y2;
e) 49m2 14mn + n2.
21
; b)
8
28 54
27 35 ;
2
a) 32
2 40
c) ( 0.5)
; d)
45
4
7
e) 1 7
8. Izraunaj:

12
2
32 : 88 ;
2
38 12 36
:
;
6 19 361
c)
3 25
2 5 39 ;
1 14
.
11 13
a) 8 : 56 ; b)
17 289
2

a) 81c2 + 18cd + d2;
b) x2 22xy + 121y2;
c) x2 4x + 4;
d) 16x2 24xy + 9y2;
e) m2 2mn + n2.

4
4
x2 xy + y2;

a) 121 22b + b2; b)
49
7

c) 0.04b2 + 0.04b + 0.01;
d) 0.25x2 0.3xy + 0.09y2;
e)
9 2
m 9mn + 9n2.
4
43

a) x2 10x + 25; b) x2 + 2x + 1; c) x2 9;
d) (3x y)2; e) (x +7 )(x 7 ).
a) 64 4a2;
b) x2 1; c) 144 y2;
d) x2 196;
e) 16 b2.
28. Primjenom formula za kvadrat binoma i

razliku kvadrata odredi:

a) x2 a2;
b) c2 4d2;
d) 25x2 81b2;
c) 16m2 n2;
e) 121z2 169t2.

a) (a + d)(a d);
b) (x + 7)(x 7);
c) (1 + b)(1 b); d) (11 a)(11 + a);

1
1

e) (m + )(m ).
8
8

a) (5c + d)(5c d);
c) (
e) (m +2x)(m 2x).
b) (3x + 6)(3x 6);
2
2
+ y)( y);
3
3
d) (1 a)(1 + a);
a) 4x2 16;
d) (3x + 2)(3x 2);
b) (2x 3)2;
c) 25x2 + 10x +1;

e) 81x2 72x + 16.


a) 169x2 26x + 1; b) 25x2 + 30x + 9;
c) 25x2 1; d) (2x 5y)2; e) (3x + 1)(3x 1).


a) x2 196; b) (x 4)2; c) 4x2 +12 x +9;
d) (7x +3 )(7x 3 ); e) x2 18 x + 81.


a) x2 20x + 100; b) x2 225; c) 49x2 + 28x + 4;
d) (x 5)2; e) (x + 6)(x 6).


a) 100x2 20x + 1; b) x2 25; c) x2 + 8x +16;

d) (7x 2)2; e) (x + 1)(x 1).

a) (x 15)2; b) 9x2 289; c) 121x2 + 22x + 1;
d) (x + 21)(x 21); e) 144y2 72y + 9.


a) x2 6x + 9 ; b) (4x 7)2; c) x2 49;
d) 25x2 + 60x + 36; e) (x + 3)(x 3).
33. Pojednostavi:

a) (2a + b)2 + (2a b)2; b) (x y)2 (x + y)2;
c) (4a + b)2 (a b)2; d) (5a b)2 + (a 3b)2;

e) (x + 3y)2 (2y x)2.
a) (3x 1)2; b) 49x2 25; c) 16x2 + 8x +1;
d) (x + 16)(x 16); e) 81y2 198y + 121
34. Pojednostavi:


a) 121x2 88x + 16; b) (x 12)2; c) x2 225;

d) x2 + 14x + 49; e) (3x + 17)(3x 17).


a) (4x + 1)(4x 1); b)

c)
4x2
x2
361;
+ 20x +25; d) (2x 5)2; e) x2 2x + 1.


a)
25x2
40x + 16; b)
c)
16x2
2y)2;
1; d) (x
36x2
+ 12x +1;
e) (8x + 1)(8x 1).

44
a) (3a + b)2 + a(3a b); b) (2x y)2 x(x + y);
c) (a 4) + (a 3)2; d) 2(4a 3)2 (a 1)2;
e) (x + 2y)2 5(y 3x)2.
35. Pojednostavni:

a) (3x + y)(x y) + (2x y)2;
b) (a + 2)(a 2) + (2 a)2; c) (5 c)2 c(5 c);

d) (a + 2b)2 + (a 2b)2 (a + b)(a b);
e) (2x y)2 (y x)2 (x + 3y)(2x y).
36. Pojednostavni:

a) (x + y)(x y) + (x y)2;
b) (3a + 2)(a 1) + (1 a)2;
c) (2 c)2 c(3 c);
d) (3 + b)2 + (4 b)2 (3+ 2b)(1 2b);
e) (2x 3)2 (1 x)2 (4x + 3)(4x 3).
Kvadriranje
1.5. Potencije
Pomnoimo
Pogledaj brojeve u tablici, prepii tablicu u biljenicu pa i dopii one koji nedostaju. Kakva vez postoji izmeu dva susjedna broja u tablici, a kakva izmeu prvog
i zadnjeg?
1
27
81
Matijino pitanje iz desne ilustracije moemo jo proiriti i pitati se: postoje li

a 4, a 5, a 6 itd.? Evo i odgovora.
Znamo da je 52 skraeni zapis za umnoak
5 5. Tada e na isti nain 53 biti skraeni
zapis za 5 5 5 jer se u rastavu nalaze tri
ista faktora 5.
Dalje, 54 je skraeni zapis od 5 5 5 5 itd.
A zato se
kvadriranj e
oznaava
ba s malim
broj em 2, a ne
s nekim drugim
broj em?
Postoji li
na primj er
i a3?
Zapiimo to:
52 = 5 5
itamo: 5 na drugu ili

5 na kvadrat
53
= 5 5 5
itamo: 5 na treu
54
= 5 5 5 5
itamo: 5 na etvrtu
55
= 5 5 5 5 5 itamo: 5 na petu
itd.
Dodajmo na poetak tog niza dogovor da je 51 = 5. Kaemo da smo te umnoke
zapisali pomou potencija broja 5.
potencija
Vano
Neka je a racionalan broj i n prirodan broj. Potencija an broj je zapisan u
obliku umnoka n jednakih faktora a.
a1 = a
a2 = a a
a3 = a a a
a4 = a a a a
...
an = a
a
...
a

n faktora
Broj a se pritom naziva bazom potencije an , a n je njezin eksponent.
a
baza
eksponent
baza
potencije
an
potencija
eksponent
45
1.5. Potencije
Primjer 1. Potenciranje
Izraunaj:
4
Kubne mjerne jedinice

Umnoak a a a zapisujemo u obliku poten-
cije kao a 3. Broj a 3 nazivamo treom potenci-
a) 37; b) ; c) 0.54.
7
jom od a ili kubom broja a.
Rjeenje:
Na isti nain i mnoenjem mjerne jedinice za
a) Baza potencije je 3, a eksponent je 7. To znai da se broj 3 pojavljuje kao faktor 7 puta. Izraunajmo umnoak:
37 = 3 3 3 3 3 3 3 = 2187.
duljinu sa samom sobom (duljina irina

visina) dobivamo kubnu mjernu jedinicu.
4
, a eksponent je 5. To zna7
4
i da se broj
pojavljuje kao faktor 5 puta. Izra7
5
4 4 4 4 4 1024
4
unajmo umnoak: = =
b) Baza potencije je
7 7 7 7 7
1 cm
Mjerne jedinice za obujam su:
16807
mm3 (kubni ili kubini milimetar),

cm3 (kubni ili kubini centimetar),
dm3 (kubni ili kubini decimetar) ili jedna litra,
m3 (kubni ili kubini metar) itd.
Potenciranje na depnom raunalu

Da biste izraunali koliko je
1 cm3 = 1000 mm3
1 cm
c) Baza potencije je 0.5, a eksponent je 4. To

znai da se broj 0.5 pojavljuje kao faktor 4
puta. Izraunajmo umnoak:
0.54 = 0.5 0.5 0.5 0.5 = 0.0625.
8 6,
1cm3
1 cm
Kubne mjerne jedinice nazivaju se i mjernim

jedinicama za obujam (volumen).
pritisnite:
1. Tipku s brojem
2. Tipku za potenciranje
3. Tipku s brojem
ENTER
potenciranje
4. Na zaslonu e se prikazati rezultat 262 144.
Z a d a c i
1. Izraunaj:
a) 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27;
b) 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37;
c) 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47.
6. Izraunaj:
a) 25 i 52;
d) 37 i 73;
2. Izraunaj:
a) 0.21, 0.22, 0.23, 0.24, 0.25;
a) 3 3 3 3;
7. Zapii u obliku potencije i izraunaj:
c)
8. Zapii u obliku potencije:
3. Izraunaj:
a) 53; b) 38;
g) 34; h) 93;
a) 125;
c) 24; d) 51;
i) 210; j) 77.
e) 62;
f) 84;
3
2
16
4
; b) ; c)
; d) ; e)
4
9
87

a)
b) 27;
f) 64; g) 1;
4. Izraunaj:
a) 0.53; b) 2.672; c) 1.444; d) 10.53; e) 7.34.
5. Izraunaj:
d)
5
;
11
e) 1 1 1 1 1 1 1 1.
1 1 1 1 1
, , , , .
8 8 8 8 8
46
b) 2 2 2 2 2 2 2;
c) 2.8 2.8 2.8 2.8;
b) 1.31, 1.32, 1.33, 1.34, 1.35, 1.36, 1.37;

1
b) 62 i 26; c) 53 i 35;
e) 310 i 103.
7
.
11
9.

c) 81;
h) 0.04;
d) 625;
i) 2.25;
j)
e) 729;
1
.
27
Zapii u obliku potencije:

a) a a a a a a;
b) x x x x x x x x x x x;
c) m m m m;
d) y y;
e) b b b b b b b b.
Kvadriranje
15. Papir podijelimo na tri dijela te svaki novi komad
a) (a + b) (a + b) (a + b);
papira opet na tri dijela. Koliko emo komada
b) (x y) (x y);
papira dobiti nakon tri takve podjele?
c) (2c 3d) (2c 3d) (2c 3d) (2c 3d) (2c 3d);
d) 2a;
16. Bakterija ima svojstvo da se svakog sata podijeli

tako da od jedne nastavu dvije bakterije, nakon jo
e) (a + 6)(a + 6)(a + 6)(a + 6)(a + 6).
jednog sata od one dvije nastanu etiri i tako redom.
11. Na drvetu su dvije grane, na svakoj su grani
Koliko e ukupno bakterija biti nakon 8 sati?
dvije granice, na svakoj granici po 2 lista.
17. Pratei obiteljsko stablo porodice etvrtkovi doli
Koliko je ukupno listova na drvetu? Nacrtaj sliku
smo do zanimljivih zapaanja: svaki potomak je
i izraunaj.
uvijek dobio tono etiri nova potomka. Koliko
12. U sobi je 7 vaza, u svakoj je vazi 7 cvjetova, na

svakom cvijetu 7 latica. Koliko je ukupno latica?
13. U uionici je 9 aka, svaki ak ima 9 knjiga,
je zaetnik obiteljskog stabla, gospodin Ivan

etvrtkovi, imao potomaka u petom narataju
(Ivana raunamo kao prvi narataj).
u svakoj je knjizi 9 listova, na svakom listu 9
18. Izraunaj:
reenica. Koliko je reenica ukupno?
a) 36 + 63;
14. Izmisli zadatak slian zadacima 12 i 13 i rijei ga.
Potencije su mone! (Pria o ahu)

Prema jednoj legendi, ovjek koji je izumio ah
bio je pozvan kod perzijskog cara. Car mu je
rekao:
- Nagradio bih te, to eli? Sam odaberi nagradu.
Odgovor je bio:
d)
82
25
b) 24 + 3 44;
2;
e) 4
52
c) 32 + 8 76;
+ 103 3.
do zadnjeg polja. Ta zrna penice bit e moja

nagrada.
Car se jako iznenadio jer mu se inilo da je nagrada skromna, ali kada su izraunali koliko je
zrna penice potrebno, vidjeli su da u cijelom
velikom carstvu nemaju toliko
penice za isplatu!
- Uzmi ahovsku plou i na prvo polje stavi jedno zrno penice, na drugo dvostruko vie, na
tree jo dvostruko vie i tako udvostruuj zrna
penice za svako sljedee polje dok ne doe
Primjer 2.
Mnoenje potencija jednakih baza
Izraunaj:
a) 102 103; b) 35 38.
Rjeenje:
) (
b) 35 38 = 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 = 313

3
3
Ukupno mnoimo 13 trojki, rezultat je 313. Za5
kljuujemo da je: 35 38 = 313. U eksponentima

primjeujemo da je 5 + 8 = 13.
.. ovo dalje je isto kako je bilo
a) Zapiimo zadane potencije u obliku umnoka.
Openito, ako su zadane potencije am i an ,
5
102 103 = 10
10 10
10
10

=10
gdje su m i n prirodni brojevi, tada vrijedi:
102
103
Ukupno mnoimo 5 desetica, rezultat je 105.

Zakljuujemo da je: 102103 = 105. U eksponentima primjeujemo da je 2 + 3 = 5.
am an = a
...
a a
...
a = am +n

m
faktora
faktora

n

ukupno m +n faktora
am an = am +n
47
1.5. Potencije
Primjer 3.
Dijeljenje potencija jednakih baza
b) 49 : 46 =
Izraunaj:
a)
108
107
; b)
49
6
444444444
= 4 4 4 = 43
444444
Zakljuujemo da je 49 : 46 = 43. U eksponenti49
4 6.
ma primjeujemo da je 9 6 = 3.
Rjeenje:
Openito, ako su zadane potencije am i an ,

gdje su m i n prirodni brojevi i m > n, tada vri-
a) Zapiimo zadane potenci-
jedi:
je u obliku umnoka jednakih faktora pa pokratimo odgovarajue faktore:
am
108
10 10 10 10 10 10 10 10
=
= 10 = 101
7
10 10 10 10 10 10 10
10
faktora
m

a ............ a
n
= am n
:a =
a
...
a

n faktora
Zakljuujemo da je 108 : 107 = 101. U ekspo-
U razlomku je u brojniku m faktora a, a u naziv-
nentima primjeujemo jednakost 8 7 = 1.
niku je n faktora a. Nakon skraivanja ostaje m n faktora a.
am : an = am n
Z a d a c i

a) 103 106; b) 105 1016; c) 1031 1065;
a) 52 53 = 56;
c) 105 : 104 = 109;
d) 104 109; e) 10100 10610; f) 104 105.
e) 186 182 = 1812.
g) 1013 106; h) 1055 1010; i) 103 1015;

b) b 2 : b 1;
a) a 9 a 9;
8
4
d) y : y ;
e) b 16 : b 5.
19. Pomnoi potencije:
j)
1044
1090;
k)
10102
1010;
fl
102
103.
20. Podijeli potencije:

a) 106 : 102; b) 1050 : 1016; c) 109 : 106;
d) 1014 : 109; e) 10100 : 1010; f) 107 : 105.
a) 1016 : 104; b) 105 : 10;
d) 10140 : 1040; e) 1010 : 1010; f) 107 : 107.
a) 62 68;
d)
1.336
1.333;
e)
348
1
2
13
1
2
c)
b) 105 105;
3426.
b)
77
3
56
d) 1.610 : 1.67;
29. Koje su jednakosti tone? Netona rjeenja ispravi.
33
3
3
:
10
10
e)

a) 87 81;
7
d)
10
;
105
b) 1112 : 113;
c) 32 314;
e) 5536 : 5530.
24. Koje jednakosti su tone? Netona rjeenja

ispravi.
48
e) (b 3a)9 : (b 3a)7.
c) (a + 1)5 (b + 1)3 = (a + 1)8.
c) 59 : 58;

a) (a 5)3 (a 5)2; b) (x + b)15 : (x + b)8;
c) (3x)7(3x)6; d) (2y + b)11 : (2y + b)10;
28. Zato ove jednakosti nisu tone?
a) 82 88 = 816; b) a3 b5 = (ab)8;

a) 1012 : 103;
c) x 5 x 6;
26. Izraunaj, pazei na razlike izmeu zbrajanja i

mnoenja:
a) 3a a;
b) 3a2 a2;
c) 3 29 29;
d) a4 + a4 + a4;
e) a4 a4 a4.
c) 1012 : 106;
b) 89 : 85 = 83;
d) 71 71 = 72;
a) 5 53 = 54;
c)
45
43
= 16;
b) 39 : 38 = 3;
d) 71 : 71 = 49;
e) 26 : 22 = 16.
a) x 2 x 4 x 8 ;
b) x 2 x 4 x 8 x ;
c) 21 22 23 24 25 ;
Kvadriranje
e) 32a +b 39a b .
5
7
2
d) (4a ) (4a ) (4a ) (4a ) ;
d) x14m +n x m 11n ;
2
2
2
2
e) (x + y ) (x + y ) (x + y ) (x + y ) .
31. U kvadrati upii broj koji nedostaje:

a) 2 26 = 28 ;
c) 108 : 10
6
e) x x
9
b) a : a
= 106 ;
3
x = x
13
= a8 ;
d) 59 53 = 5 ;
a)
b)
.
c)
32. Izraunaj:
22 26
102 106 105

32 33
a)
;
b)
;
c)
;
3
23
103 104
9 96 98 81
7 7 7
9 .
d)
; e)
49
93
d)
e)
a) x n x m ;
b) x 5a x 7a ;
c) z 6 z14k ;
Primjer 4. Potenciranje potencije

Izraunaj:
a) (103)5;
3 4
b) .
5
xn
x3
x a x 4a
x9
56a
56b
28 2n 24n 1
26+3n
a3m a 9n 2m a
a
2m +3n
a 6m n .
b)
6
4
4
4
4
4
4
6 4
24
3 4
3 3 3 3 3 3
3
3
=
= =
5
5 5 5 5 5 5
5
5
24
3 4
3
Zakljuujemo da je = . U ekspo 5
5
Rjeenje:
a) Napiemo danu potenciju u obliku umnoka:
nentima primjeujemo jednakost 4 6 = 24.
(103)5 = 103 103 103 103 103 =

= 10
3+3+3 +3+3=
(a )
105 3 = 1015.
Zakljuujemo da je
(103)5
1015.
U eksponenti-
= am
ma primjeujemo jednakost 3 5 = 15.
Primjer 5.
Mnoenje zagrada i potencije
Pojednostavi:
a) 2x 2 (3x 3 + x );
b) (3a + a 2 b 3)(7a 5 9ab 2).
Rjeenje:
2x 2 3x 3 = 2 3 x 2 x 3 = 6x 5
2x 2 x = 2 x 2 x 1 = 2x 3
Evo cijeloga postupka:
2x 2 (3x 3 + x ) = 2x 2 3x 3 + 2x 2 x = 6x 5 + 2x
b) Pomnoimo svaki pribrojnik prve zagrade
sa svakim iz druge. Nakon mnoenja zdruimo
odgovarajue faktore.
a) Izraz 2x 2 pomnoit emo sa svakim pribrojnikom u zagradi.
(3a + a 2 b 3)(7a 5 9ab 2) =
2x 2 (3x 3 + x ) = 2x 2 3x 3 + 2x 2 x
21a 6 27a 2 b 3 + 7a 7 b 3 9a 3 b 5.
3a 7a 5 3a 9ab 2 + a 2 b 3 7a 5 a 2 b 3 9ab 2 =
Sada emo zdruiti poznanice s poznanicama

i nepoznanice s nepoznanicama istog imena u
svakom pribrojniku.
49
Kvadriranje
Z a d a c i
35. Potenciraj:

a)( 103)6; b) (105)10; c) (1031)5; d) (104)9;
e) (10100 )10; f) (104)5;

i) (102)5; j) (104)8;
g)( 103)7; h) (105)11;

k) (1010 )7; l) (108)5.
36. Potenciraj:

a)( 123)6; b) (a5)10;

e)
(7100 )10;
i)
(y2)5;
(254)5.
f)
(24)8;
j)
c) (x31)5; d) (64)9;
g)( 43)7;
k)
h) (b5)11;
(310 )7;
l)
Vjeb lica
11. Izraunaj, pazei na razlike izmeu zbrajanja i

mnoenja:
a) 9a a; b) 4a2 a2; c) 9 211 211;
d) a6 + a6 + a6; e) a6 a6 a6.
1. Izraunaj:
a) 33; b) 45; c) (6)2; d) 71; e) (6)8; f) 24;
g) 35; h) 23; i) 110; j) 47.
2. Izraunaj:
a) 0.23; b) 7.62; c) (1.6)4; d) 11.53; e) 5.34.
4. Izraunaj:
a) 26 + 62; b) 34 + 3 (4)1; c) 22 + 8 36;
d) (1)2 (2)5 2; e) 4 (5)2 + 103 3.
5.

Izraunaj:
a) (2)6 + 32; b) (1)2 25 (2);
c) 22 + (7) 36; d) 4 (4)2 + 13 3;
e) 24 + (2) (1)1.
6.

Izraunaj:
a) 120 + (6)2; b) (3)4 + 3 (3)2;
c) 412 + (1)3 27; d) (2)2 (5)2 3;
e) 6 (7)2 + 113 (2).
b) 105 106;
c) 1031 105;
d) 1014 109;
e)
1010
1061.
8. a) 1062 : 1021;
1019
1016;
c)
e) 10101 : 1011;
b) 105 : 102;
d) 104 : 102;
f) 1075 : 105.

a) 89 81; b) 1129 : 113; c) 312 3114;

d)
1017
105
; e) 536 : 530.

a) a8 a8;
b) b4 : b1;
7
4
d) y : y ;
e) b15 : b5.
50
16
7
4
2
3
a) ;b) ; c)
; d) ;e) .
87
10
3
7
5
7. a) 1023 107;

a) 4x 2 (5x + 9x 2); b) 2a(a 2 + a 4 6a);
c) (3ax 2 4ax) a 2x 5; d) 6a 4y 2(7ay 5 + y 2);
e) 9xy(x 2y 5 + xy 3 3x).
a) (a 2 9a)(a + a 2); b) (7a 1)(a 2 + 3a 4 + a);
c) (2x 2 6x) (3x 5 +4); d) (7xy + xy 2)(y 5 + x 2);
e) (9x 5xy)(3x 2y 5 xy 3 3).
(x8)5.
3. Izraunaj:
a) a 2(a + a 2); b) 7a(a 2 + 3a 4 + a);

c) (5x 2 4x) x 5; d) xy 2(y 5 + x 2);
e) xy(3x 2y 5 xy 3 3).
c) x15 x6;
12. Izraunaj:
1212 120
45 414
78 76 75
a)
; b)
; c)
;
3
12
4
73 49
15 15 15
8 26 4 16
2 .
;
e)
d)
225
23
13. Izraunaj:
35 34
118 116 115
12 16
; b)
; c)
;
a)
3
113 114
13
12 12 12
8 86 88 64
; e)
d)
8.
144
83
14. Izraunaj:
122 126
a 8 a 6 a5
35 27
; b)
; c)
;
a)
3
12
a3 a16
3
4 8 16
5 56 58 25
d)
; e)
5.
3
2
53

a) x a x 4 ; b) x 7a x 5a ; c) z 6 z 3k ;
7m +n
x m 4n ; e) 33a +b 37a b .
d) x

a)
x 7n
x
3n
3m
; b)
x a x 8a
x
9n 2m
; c)
86a
6b
; d)
24 2n 23n 1
;
26+ 4n
7
7 6m n
7
.
72m +3n
a) x2(x + x2); b) 3a(a4 + 3a3 + a);
c) (3x2 x) 2x5; d) xy6(y2 + x3);
e) 2xy(3x2y5 3xy3 2).
e)

a) 4x2 (x + 2x2); b) 2a(a2 + 3a4 a);
c) (3ax2 4ax) (a2x5);
d) a4y2(ay5 + 10y2);
e) 8xy(4x2y5 + 5xy3 2x).
a) (a3 a)(a + a2); b) (3a 1)(a2 + 3a +1);
c) (x2 6x) (x5 +4); d) (7xy + y2)(2y5 + x2);
e) (10x y)(x2y5 xy3 1).
Kvadriranje
1.6. Potencije s bazom 10

Zanimljivi podaci
Proitaj ove reenice:
Zemlja je udaljena od Sunca 149 000 000 000 m.
Masa elektrona je 0.00000000000000000000000000091 g.
Svjetlosna godina je jedinica za duljinu i iznosi 9 460 000 000 000 000 m.
Priznat emo da je vrlo nezgodno itati tako velike brojeve, kao to bi bilo vrlo
nepraktino pisati ih i raunati s njima u tom obliku. Zato se za zapisivanje vrlo
velikih i malih brojeva upotrebljava zapis s potencijama broja 10.
Vano
Neka je n prirodni broj. Potencija broja 10 je broj zapisan u obliku umnoka
.
10n = 10
10
10

...

n faktora
101 = 10
102 = 100
103 = 1000
104 = 10 000
105 = 100 000
...
10n = 10
10
10
...00

...

= 100

n faktora
n nula
Primjeujemo da je za prirodni n potencija 10n zapravo dekadska jedinica.

Brojeve moemo zapisati u obliku a 10n , gdje je a bilo koji broj izmeu 1 i 10,
a n je cijeli broj. Budui da se taj zapis najvie upotrebljava u prirodnim znanostima, nazivamo ga znanstvenim oblikom broja. Tako brojeve lake moemo
pisati, itati, usporeivati i raunati s njima. Primjerice, broj zapisan u znanstvenom zapisu je 2.35 103. To je broj 2350.
Obratno, broj 230 se moe zapisati u obliku 2.3 102. Broj 56 890 moe se zapisati kao 5.689 104. Evo jo nekoliko primjera:
5438 = 5.438 103
688 000 000 = 6.88 108
Primijetimo da se velike vrijednosti prikazuju u znanstvenom zapisu s prirodnim eksponentima (tj. eksponenti su prirodni brojevi). Za male vrijednosti se
uvode negativni cjelobrojni eksponenti. Pogledamo kako:
Decimalni broj 0.1 pretvorimo u dekadski razlomak.
1
1
= 1
10 10
51
Sada se potencija 101 nalazi u nazivniku. Taj se broj

dakle, kao potencija s negativnim eksponentom.
1
1
= 1 oznaava s 10-1,
10 10
Potencije s negativnim eksponentom moemo na isti nain definirati i za bilo

koju drugu bazu a 0 :
a n =
1
a
1
.
a ... a
Isto tako je a0 = 1 za svaki broj a 0 . Stoga, kada u znanstvenom obliku zapiemo 8 10-3, to je broj 810-3 = 8
100 = 1
6.75 10-6
1
3
8
=0.008. Isto je tako, primjerice:
1000
10
6.75
=
= 6.75
= 0.00000675.
106 1 000 000
1
Znanstveni zapis broja uvjebat emo kroz primjere i zadatke koji slijede.
Vano
101 =
102 =
3
10
104 =
...
10n
1
1
10
1
10
1
103
1
104
1
= 0.1
10
1
=
= 0.01
100
1
=
= 0.001
1000
1
=
= 0.0001
10 000
a5 : a2 = a5 2 = a3
a5 : a3 = a5 3 = a2
a5 : a4 = a5 4 = a1 = a.
Na isti nain raunamo
a5 : a5 = a5 5 = a0. A vrijedi i a5 : a5 =
aaaaa
= 1.
aaaaa
Stoga zakljuujemo da je a0 = 1. Na isti nain bismo

mogli nastaviti i dalje:
1
= n =
= 0. 0
01
...

...
10
0
10

n
n nula
decimala
Dodajmo ovom nizu da je 100 = 1.
Primjer 1. Potencije s prirodnim

eksponentom
aaaaa = a-1.
aaaaaa
1
aaaaa
a 5 7 = a5 : a 7 =
= 2 = a-2. Itd.
aaaaaaa
a
a5 6 = a 5 : a 6 =
pomnoimo s faktorom ispred potencije. Ovaj

zadatak moemo izraunati napamet.
Izraunaj:
a) 2 102, 4 101, 8 103, 5 105;
2 102 = 200, 4 101 = 40, 8 103 = 8000,
b) 2.3 103; 3.5 102, 8.8 109, 1.9 104.
b) 2.3 103 = 2300; 3.5 102 = 350,
Rjeenje:
8.86 109 = 8 860 000 000,
a) Prvo izraunamo potenciju, a zatim
Primjer 2. Veliki brojevi

Broj 345 000 000 zapii u znanstvenom obliku.
Rjeenje:
Zadani broj treba zapisati u obliku a 10n ,
gdje je a broj izmeu 1 i 10. Da dobijemo takav
broj a stavit emo decimalnu toku iza prve
52
Pogledajmo ova dijeljenja s bazom a:
5 105 = 500 000.
1.9 104 = 19 000.
znamenke. Zakljuujemo da a mora biti 3.45.

Zatim se prisjetimo mnoenja broja s dekadskim
jedinicama i izbrojimo za koliko mjesta treba
pomaknuti decimalnu toku da bismo od 3.45
doli do 345 000 000. Treba pomaknuti za 8
mjesta pa je n = 8.
345 000 000 = 3.45 108.
Kvadriranje
Veliki brojevi
106
milijun
Ovaj postupak imenovanja velikih brojeva nastavlja se jo dalje. Kako se itaju
109
milijarda
jo vei brojevi pronai na CD-u Petice 8. Primjerice, broj 10600 se naziva
1012
bilijun
centilijun. No iza centilijuna dolazi njegov sljedbenik centilijun i jedan i tako
1015
bilijarda
dalje.
1018
trilijun
Osim ovih velikih brojeva koji su svoja imena dobili po latinskim nazivima
1021
trilijarda
brojeva, postoji i broj googol (itaj: gugl). To je broj 10100. Taj naziv izmislio
1024
kvadrilijun
je devetogodinji djeak Milton Sirrota kada ga je njegov stric, ameriki
...
itd.
matematiar Edward Kasner, zamolio da nadjene ime broju sa sto nula.
Znanstveni oblik broja na depnom raunalu
3. Na zaslonu e se pojaviti rijei FLO SCI ENG.
Da biste ukljuili znanstveni prikaz brojeva na

depnom raunalu:
Pomaknite pokaziva strelicama tako da bude
1. Pritisnite tipku
2nd
4. Pritisnite tipku
SCI/ENG
2. Pritisnite tipku
ENTER
DRG
Primjer 3. Raunanje sa
standardnim zapisom
Masa staklene kugle je 19.63 puta vea od mase

zlatne kugle.
Masa staklene kugle je 5.3 103 g, a masa

zlatne kugle je 2.7 102 g.
c) Treba oduzeti 5.3 103 2.7 102. No, to

nisu istoimeni pribrojnici pa se ne mogu oduzeti
(kao to se ne oduzimaju 5.3a3 i 2.7a2 jer nisu
a) Koja kugla ima veu masu?

b) Koliko puta je masa staklene vea od mase
zlatne kugle?
c) Za koliko je masa staklene kugle vea od
mase zlatne kugle?
istoimeni). Kako imamo zadane konkretne

brojeve, svedimo ih na istoimene pribrojnike.
Broj 103 moemo rastaviti na 102 10.
5.3 103 2.7 102 =
5.3 10 102 2.7 102 =
Rjeenje:
53 102 2.7 102

Izluivanjem zajednikog faktora 102 dobit
a) Staklena kugla ima veu masu.

b) Podijelimo
podcrtana rije SCI
5.3 103
2.7 102
emo u nastavku:
. Faktori 103 i 102 se oba
53 102 2.7 102 = 102 (53 2.7) =
mogu skratiti sa 100.
102 50.3 = 50.3 100 = 5030.
5.3 103
Masa staklene kugle je za 5030 g vea od
2.7 10
5.3 10 53
=
= 19.63 .
2.7
2.7
zlatne.
Z a d a c i
1. Zapii u obliku potencije broja 10:
3. Koji od ovih zapisa nije znanstveni? Zato?
a) 100;
a) 12 106;
b) 100 000;
d) 1 000 000 000;
c) 10;
d) 1.23333333 105;
e) 10 000.
b) 107;
c) 105;
d) 108;
c) 0.3 104;
e) 5 1010.
4. Izraunaj:
2. Koji broj predstavlja potencija:

a) 104;
b) 8.99 107;
e) 101.
a) 5 107;
b) 3 103;
105;
101.
d) 5
e) 9
c) 2 104;
53

5. Ove reenice prepii tako da brojku izrauna iz
znanstvenog oblika:
8. Zapii u znanstvenom obliku:

a) 3600;
a) Zraka svjetlosti za 1 minutu prijee 1.8
107
km;
b) Najbolje plaen sporta u 2000. godini bio

Michael Schumacher sa zaraenih 5.9
c) Promjer Saturna je 1.2
105
107
dolara;
b) 864 000;
d) 10 100 000;

a) 3675;
b) 34 762 000;
d) 11 001 552;
km;
d) U atmosferi se u obliku pare nalazi oko
c) 459 000 000;
e) 7 860 000 000.

c) 433 876 112;
e) 1 123 231 451 267.
10. Izraunaj:

a) 2.6 106 + 1.1 103;
e) U 70 godina ivota ljudsko srce zakuca
b) 7.88 103 + 4.13 106;
2.575 109 puta i potisne 1.8 108 litara krvi.
c) 3.685 105 + 4.122 104;
d) 5.76 104 + 53.1256 108;
e) 1.11116 105 + 1.15678 103.
1.4
1017
litara vode;
a) 20 000;
b) 500;
c) 90;
d) 70 000 000;
e) 3000 000 000 000 000.
11. Ukupna masa Zemlje je 5.97 1024 kg. Masa
7. Ove reenice prepii tako da brojku zapie u
Sunca je 1.99 1030 kg, masa Jupitera je

1.89 1027 kg, masa Marsa je 6.4 1023 kg, a
znanstvenom obliku:
a) Polumjer Zemlje na ekvatoru iznosi 6 377 397 m;
masa Urana 8.72 1025 kg.
b) Volumen Zemlje je
Izraunaj:
1 082 841 322 036 000 000 000 000 litara;
a) Za koliko je masa Sunca vea od mase Zemlje;
c) Zraka svjetlosti za 1 godinu prijee
b) Za koliko je masa Marsa manja od mase Zemlje;
9 460 800 000 000 km;
c) Za koliko je masa Jupitera vea od mase Zemlje;
d) Sva voda na Zemlji (slana i slatka) procjenjuje se
d) Za koliko je masa Urana vea od mase Zemlje.
na 1 400 000 000 000 000 000 000 litara.
Primjer 4. Potencije s cjelobrojnim

negativnim eksponentom
Izraunaj i prikai u decimalnom obliku:
a) Jedan mikron ima 10-6 m;
b) Zlatni privjesak je teak 3.2 10-4 kg;
c) Masa atoma vodika je 1.67 10-24 g.
Rjeenje:
a) Mikron je krai naziv za jedinicu mikrometar,
oznaka m.
10-6 =
1
6
10
Zakljuujemo da je
emo
vezu
= 0.000001. Jedan
izmeu
zadanog
eksponenta i decimalnog broja: u eksponentu

je broj 6, a zadani decimalni broj ima 6
decimalnih mjesta.
54
decimalnu toku od 3.2 trebati pomaknuti za 4

mjesta ulijevo.
3.2 10-4 kg = 0.00032 kg.
Evo i detaljnijeg objanjenja:
3.2 10-4 = 3.2
1
4
10
= 3.2
1
3.2
=
=
10 000 10 000
3.2 : 10 000 = 0.00032

c) Masa atoma vodika je 1.67 10-24 g.
24 mjesta ulijevo:
mikron ima 0.000001 m.

Primijetit
eksponentu je broj 4, to znai da emo
Pomaknimo decimalnu toku iz broja 1.67 za
1
= 0.000001
1 000 000
10-6
b) Zlatni privjesak je teak 3.2 10-4 kg. U
1.67 10-24 g =
0.00000000000000000000000167 g.
Kvadriranje
Kako znam idem li

za 24 mj esta ulij evo ili
udesno?
Razmisli! Ako treba

dobiti manji broj, ide ulij evo.
Ako treba dobiti vei broj,
ide udesno!
Primjer 3. Potencije s negativnim

eksponentom
Zapii u znanstvenom zapisu:
a) 0.001;
b) 0.0845;
c) 0.00000051674.
manji od dobivenog 8.45, zakljuujemo da se

mora raditi o negativnoj potenciji 2:
0.0845 = 8.45 10-2.
Evo i detaljnijeg objanjenja:
0.0845 = 8.45 : 100 =
Rjeenje:
8.45
1
102
8.45
1
= 8.45
=
100
100
= 8.45 102
1
1
= 3
a) 0.001 =
1000 10
c) Od broja 0.00000051674 treba dobiti faktor
b) Znamo da se znanstveni oblik sastoji od
izmeu 1 i 10. Opet ispred prve znamenke (koja
faktora koji je izmeu 1 i 10 i potencije broja 10.
je razliita od 0) stavljamo decimalnu toku.
Od broja 0.0845 treba dobiti faktor izmeu 1 i
Traeni broj je 5.1674.
10. Opet ispred prve znamenke (koja je razliita
Do njega smo doli pomicanjem decimalne
od 0) stavljamo decimalnu toku. Traeni
toke za 7 mjesta.
broj je 8.45. Do njega smo doli pomicanjem

decimalne toke za 2 mjesta. Kako je 0.0845
0.00000051674 = 5.1674 10-7.
55
Z a d a c i
12. Ove brojeve zapii u obliku potencija s bazom 10:
a)
1
;
100
b)
1
;
1000
1
c)
;
1 000 000
c) Procesor u raunalu izvri jednu instrukciju za

0.00000000067 s;
d) Svjetlost u vakuumu prijee jedan metar za
1
d)
; e) 1.
10
0.0000000033 s;
e) Zvuk u zraku prijee jedan metar za 0.00303 s.

a) 0.0000001;

a) 0.00678;
b) 0.001;
b) 0.346;
c) 0.00000000001;
c) 0.0105;
d) 1;
d) 0.0000000000899;
e) 0.1.
e) 0.443.
14. Zapii u obliku decimalnog broja i razlomka:

a) 10-6;
b) 100;
c) 10-4;
d) 10-28;
e) 10-16.

a) 0.7774;
b) 0.04000000001;
a) 2 10-45;
c) 0.000000000000562316;
c) 0.3
100;
b) 899 107;
d) 1.6
1002;
e) 53.
d) 0.1000000078;
e) 0.00000562006.

22. Izraunaj:
decimalnom obliku:
a) Masa protona je 1.673
10-24
g;
b) Depnim raunalom tee struja od
a)
5.23 10-3 A (ampera);

c) Jedna litra sadri 2.642
10-1
galona.
17. Izraunaj:
a) 5.2366 10-7;
b) 3.404 10-9;
c) 2.15555 10-4;
b)
c)
d)
d) 5.3511 10-10;
e) 9.99
10-1.

a) 0.0002;
b) 0.5;
e)
a)
b)
e) 0.0000000000005.
c)
znanstvenom obliku:
a) Mrav je preao put od 0.045 m;
d)
b) Debljina lista papira je 0.00021 m;

e)
56
1012
105 103
102
10 102 10
107
109 103
104 10
10 108 106
102 109
23. Izraunaj i zapii u znanstvenom obliku:
c) 4;
d) 0.00000000008;
103 108
5 102 7 103
;
10
105 10 5 2
106
6 1012 8 103
2 104
25 106 7 106 4
3 106
4 108 3 103 3 102
.
10
104
Kvadriranje
Vjeb lica
a
1. Zapii u obliku potencije broja 10:

1
1
1

a) 1000 ; b) 10 ; c)
;
1 000 000 000

d) 10 000 ; e) 100.
a) 1 000; b) 10 000; c) 100 000 000;
d) 100 000; e) 10 000 000 000.
a) 0.00001; b) 0.00000000001; c) 100 000 ;
d) 0.0000001; e) 0.1.
2. Koji broj predstavlja potencija:

a) 108; b) 103; c) 107; d) 100; e) 1011.
12. Zapii u obliku decimalnog broja i razlomka:

3. Izraunaj:
a) 10-5; b) 103; c) 106; d) 108; e) 10-10.
a) 4 106; b) 2 108; c) 1 101;
d) 3 105; e) 8 103.
a) 12 10-4;
b) 8.99 103;
c) 7.3 100;
d) 11.6 1002; e) 4.
a) 700 000; b) 800; c) 30 000;
14. Izraunaj:
d) 6 000 000; e) 8000 000 000 000 000.
a) 4.22 10-6; b) 2.99 10-4; c) 4.34 10-8;
d) 0.006 10-3; e) 2 10-4.
a) 4300; b) 564 000; c) 123 000 000;
d) 10 770 000; e) 7 550 000 000.
a) 0.0000023;
d) 0.0000000000118; e) 0.00000000004005.
a) 2564; b) 11 650 000; c) 5 454 102;
d) 15 770 000; e) 347 445 211.
a) 0.00345; b) 0.265; c) 2.085;
d) 0.0000000050055; e) 0.1203.
7. Izraunaj:
b) 0.7;
c) 60;
a) 1.5 105 + 2 103;
b) 4.8 104 + 5.1 105;
a) 0.09; b) 4010000000; c) 0.00000000000056;
c) 2.11 104 + 4.3 103;
d) 1550000000; e) 5.2060.
d) 8.7 105 + 59.44 103;
18. Izraunaj:
e) 4.65
107
+ 1.2
103.
a)
d)
8. Izraunaj:

a) 1.8 107 + 0.5 102;

b) 2.67
107
103
+ 0.4
105;
+ 5.2 107;
c) 2.8
d) 6.2 105 + 55.3 107;
e) 11.7
107
+ 1.17
b) 23.11
103
+ 24.1
105;
c) 6.2
d) 4.66 107 + 5.3 103;
e) 1 108 + 2 103.
104 10
;e
106 109 10
; c)
1025
1012 108 109

102 104
1017
7 102 6 103
105 105 25 4
a)
c)
e)
7 108 3 103 3 105

12 101 7 103
;
f)
;
14 10
107
4 108
g)
8 108 9 105 6 107
.
107
100
+ 4.2 107;
109 100
105 109
a) 22.7 105 + 1.13 105;

104
1016
; b)
19. Izraunaj i zapii u znanstvenom obliku:
105.
9. Izraunaj:
103 107
106
; b)
125 1019 8 103

4 104
; d)
108
2 107 6 106 4
3 104
57
1.8. Ponavljanje
1.8. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje:
1. to znai kvadrirati neki broj?
7. Nacrtaj graf funkcije f(x) = x 2.
2. Kakvi su kvadrati suprotnih brojeva? Navedi
8. Kako se zove graf kvadratne funkcije? Kako
primjer.
se zove graf linearne funkcije?

3
? Napamet
3. Koja je razlika izmeu i
8
8
izraunaj oba kvadriranja.
9. Kako glasi formula za kvadrat zbroja?
4. Koja je razlika izmeu (6)2 i 62? Napamet
11. Kako glasi formula za razliku kvadrata?
10. Kako glasi formula za kvadrat razlike?

12. to je potencija broja a? Na primjeru pokai
izraunaj oba kvadriranja.
nazive dijelova potencije.
5. Navedi neke kvadratne mjerne jedinice.

6. Je li kvadrat nekog broja uvijek pozitivan
13. Navedi neke kubne mjerne jedinice.
broj? Objasni svoj odgovor.
Z a d a c i
1. Izraunaj:
z a
2
5
a) 92; b) ; c) (3.8)2; d) 0.0132; e) 3
p o n a v l j a n j e :
2
1
.
13
2. Procijeni izmeu koja se dva kvadrata nalaze brojevi:

a) 722;
b) (36)2;
b) 0.62;
c) 0.0092.
4. Procijeni pa izraunaj povrinu kvadrata sa

stranicom duljine 7.86 cm.
5. Izraunaj povrinu kruga (tono i priblino) kojem
je polumjer jednak 2.6 dm.
a) 1+ 2a + ( 6 + a ) ;
b) 7xy 5y ( xy + 3y ) + (11y + 6yx ) ;
2
2
2
2
2
2
c) x 2y 4 + y + 6x 3x + x 1.
11. Pojednostavi:

a) y 2x x;
b) p (6f ) 3p;
c) 0.3 (1.2x) yx (5a).

a) y (1 + 4a + 3y);
a) f (x ) = 2x 6;
b) 2a (6a + 5 3x 2).
b) f (x ) = x 2.
Kako se zovu te funkcije? Kako se zovu njihovi grafovi?
a) (y + 5) (2 + y);
b) (6x + 4y)( 3y 2x).
6. Nacrtaj graf funkcije:
7. U izraz 3x 2 2x 1 uvrsti sljedee vrijednosti:

a) 2;
b) 1;
c) 0.3.
8. Pojednostavi:
a) 3a + 5 + 9a 10 + 3a;
58
c) 8.642.
a) 0.032;
10. Pojednostavi:

a) (7x 2)(1 + y) + (2 x)(2y + 1);
b (3y x)(5x y) (4y 2x)(2x + 3y).
b) 6ab a 2b + 3a 2b.
15. Kvadriraj:
9. Pojednostavi:
a) 4x + (x 3y 7x);
b) 9x (2x y + 6x + 4y).
a) (3x 2);
1
;
ax
b)
2x
.
3ay
c)
Kvadriranje
24. Izraunaj:

a)
;
b2
b)
2
3
a)
b)
18. Izraunaj:

a) (x + y)2;
12 15
: .
7 4
15
;
8
b) (2x y)2;
a) 1034 : 107;
c) 103 109;
a) 16x 2 25y 2;
a) 1041 : 1021;
c) (8m 3y)2.
a) (e + d)(e d);
b) (0.5x + 0.6y)(0.5x 0.6y).

1
a)
1
b)
;
29
e) 10101 : 1011:107;
f) 1025 105 108.
a) x 2 (2x + 5x 2 + 1);
b) 5a 7 y 3 (2 ay 2 7 y 2 ).
21. Izraunaj potencije:

45;
d) 104 102 : 105 ;
102
b) 1010 1021;
1010;
c)
105
b) 100b 2 64.
20.Zapii u obliku razlike kvadrata:

b) 1055 1061;

b) 7 42 23 2.
17. Izraunaj:

a) 25 + 53;
9x
.
16
c)
0.343.
a) 564;
b) 32 962 000;
c) 7 805 663 451 267.
a) 9 9 9 9 9 9;
b) y y y y y;
a) 0.0704;
c) (2a + 1)(2a + 1)(2a + 1).
b) 0.00000000011;
c) 0.000000000000698.
23. Prabaka ima troje djece, svako njezino dijete ima

po troje djece, i svako od te djece ima po troje
djece. Koliko ukupno prabaka ima potomaka?
P r i m j e r a k
1. Izraunaj:

2. Izraunaj:
32
8
a) :
;
25
100
6
52
b) .
2
5
2
5xy
a) (10a)2; b)
.
9abc
4. Pojednostavi:

a) 2a + (3a 2b + a);
b) 6x + 3 + 2x ( x + 7 5y ) .
a) 7 (2 +
t e s t a :
a) (x + 8)2;
b) (3x y)2;
c) (
2
3
2
3
m n)( m + n).
5
5
5
5
49a 2 16b 2.
b) 6x(y 2x + 10) 2(4xy
c) (8a + 3b) (2b 5a).
a) 4 4 4 4 4 4 4 4;
b) t t t t;
c) (a + 3)(a + 3).
a) 0.001;
b)
1
100 000
c) 10 000 000.
3x 6);
y2
c) 2.15 108.
3. Kvadriraj:
o g l e d n o g
b) 4.54 10-6;
a) 1.2786 103;
6. Izraunaj:
6
a) 42; b) ; c) (5.2)2;
7
2
5
2
d) 0.71 ; e) 4 .
12
2
30. Izraunaj:
3y 2);
a) 3688;
b) 0.00452;
c) 3 540 000 000 000.
59
2. Korjenovanje i realni brojevi

Vani pojmovi
kvadratni korijen
korjenovanje
funkcija korjenovanja
U prolom smo poglavlju nauili da kvadrirati znai pomnoiti neki broj

sa samim sobom. U poglavlju koje je pred nama bavit emo se obrnutim
postupkom: trait emo broj koji kvadriran daje zadani broj. Primjerice,
konaan decimalni broj
trait emo duljinu stranice kvadrata ako je zadana povrina toga kvadrata.
beskonaan periodiki
Kaemo da emo traiti korijen nekog broja.
decimalni broj
beskonaan neperiodiki
Stari Indijci korijen su nazivali mula, to znai osnova, strana (jer se iz
decimalni broj
povrine kvadrata dobivala stranica), ali i korijen drveta. Arapi su tu indijsku
iracionalni broj
realan broj
skup realnih brojeva R
rije preveli rijeju dizir, to znai korijen drveta. Europski matematiari to

su izravno preveli latinskim radix. Izraz vaenje drugoga korijena nekog
djelomino korjenovanje
broja interpretirao se dobivanjem stranice kvadrata iz povrine kvadrata.
racionalizacija nazivnika
Hrvatski naziv korijen u matematiku ulazi kao prijevod latinske rijei radix.
kvadratna jednadba
Mula!
Dizir!

- to je to korijen broja;
- Kako korjenujemo brojeve;
- Je li graf funkcije korjenovanja ba parabola;
- Kakvi su to iracionalni brojevi;
- Od kojih se brojeva sastoji skup realnih brojeva;
- to to znai djelomino korjenovati neki broj;
- to znai racionalizirati nazivnik nekog razlomka;
- Koliko rjeenja moe imati kvadratna funkcija.
60
Radix!
Korij en!
Korjenovanje i realni brojevi

Kratki zadaci za
ponavljanje:
1. Ako je povrina kvadrata 25 cm2, kolika je
duljina njegove stranice?
4. Ako je povrina kvadrata 0.16 m2, kolika je
5. Kakvi su kvadrati suprotnih brojeva? Navedi

primjer.
6. Kako se zove graf kvadratne funkcije? Kako
se zove graf linearne funkcije?
7. Kako glasi formula za kvadrat zbroja?
8. Kako glasi formula za kvadrat razlike?
9. Kako glasi formula za razliku kvadrata?
2.1. Korjenovanje
Dva kvadrata
a) Povrina kvadrata iznosi 16 cm2. Nacrtaj taj kvadrat.
b) Povrina kvadrata iznosi 0.01 cm2. Nacrtaj taj kvadrat.
Ako je zadana povrina kvadrata 900 cm2, pitamo se kolika je duljina stranice
a toga kvadrata. Prema formuli za povrinu kvadrata P = a a trai se broj koji
pomnoen sam sa sobom daje 900. Dakle kvadrat nepoznatog broja je 900. U
kvadratni korijen
ili drugi korijen
tom sluaju kaemo da traimo kvadratni korijen od 900.

a2 = 900
a = 30 cm
Trai se broj a
takav da je a2 = 900.
korjenovanje
Postupak traenja broja

kojemu je zadan njegov
kvadrat naziva se
korjenovanjem.
Tako je 25 = 5
jer je 52 = 25.
Matematiki se to
lj epe kae: trai
se korij en broj a
900.
61
2.1. Korjenovanje
Kvadratni korijen pozitivnog broja b je pozitivni broj a iji je kvadrat jednak b.

Zapisujemo: b i itamo: kvadratni korijen iz b ili drugi korijen iz b ili jednostavno
korijen iz b.
a2 = b
a= b
Stoga je
( b)
=b
Primjer 1. Veza kvadriranja i korjenovanja

Iz ovih kvadriranja izvedi korjenovanja:
a) 62 = 36;
Odakle tako udna

oznaka
?
b) 102 = 100;
Oznaka za korij en
razvila
se iz slova r, koj e j e poetno
slovo rij ei radix, to j e latinski
naziv za korij en.
c) 0.82 = 0.64;
d) 02 = 0.
Rjeenje:
a) 36 = 6 jer je 62 = 36;
b)
100 = 10 jer je 102 = 100;
c)
0.64 = 0.8 jer je 0.82 = 0.64;
d)
0 = 0 jer je 02 = 0. Rekli
smo da je kvadratni korijen

uvijek pozitivan broj. No
moemo uvesti i korjenovanje
nule:
0= 0
Kae,
81 = 9. Ali zato nij e

81 = 9? Pa i (9)2 = 81!
itaj to
ti gore pie! Kvadratni
korij en broj a definira
se kao pozitivan
broj.
Primjer 2. Kvadratni korijen

Izraunaj:
a)
81 ;
b)
0.04 ;
d)
1
;
49
e) 2
c)
1.44 ;
7
.
9
Rjeenje:
a) Traimo broj koji na kvadrat daje 81. To je broj 9 i
piemo
81 = 9.
b)
0.04 = 0.2;
d)
1
= 1;
49 7
c)
1.44 = 1.2;
e) Mjeoviti broj prvo pretvorimo u razlomak, a

zatim ga korjenujemo.
62
7
=
9
25 5
= .
9
3

Primjer 3. Broj decimala kod
korjenovanja
Prvo napamet izreci koliko e decimala imati
rezultati, a zatim izraunaj:
a)
0.09 ;
b)
0.000049 .
Rjeenje:
Prisjetimo se da je kvadrat decimalnog broja
imao dvostruko vie decimala od zadanog broja
koji smo kvadrirali.
a) Kako 0.09 ima dvije decimale, onda e
0.09
imati dvostruko manje decimala, tj. jednu.

Zaista,
0.09 = 0.3.
b) Broj 0.000049 ima est decimala pa e

0.000049 imati dvostruko manje decimala,
tj. tri. Zaista,
heej! u ovom
primj eru mudro ste zadali
samo broj eve s parnim broj em
decimala. A to ako broj ima
neparan broj decimala?
Primjer 4. Pripazi na pisanje

korijena!
U svakom zadatku prikazana su po dva
korjenovanja. U emu je njihova slinost, a u
emu razlika?
a)
25
25
i
;
64
64
b) 0.000036 i 0.000036 .
Rjeenje:
a) Pri pisanju korijena razlomka vano je povui
korijen skroz dolje do nazivnika. To znai
da elimo korjenovati cijeli razlomak:
0.000049 = 0.007
To e nauiti u
slj edeem poglavlj u.
Sad uivaj dok
moe...
25 5
jer je 5
=
64 8
8
25 .
64
Ali ako napiemo korijen samo u brojniku, to

znai da elimo korjenovati samo brojnik:
25
5 .
=
64
64
Zato pripazimo na pravilno pisanje korijena

u zadacima.
b) Takoer, ako elimo korjenovati broj s
mnogo znamenaka ili decimala, korijen
treba provui preko cijelog broja. To znai
da zapis
0.000036 nije dobar, pravilno je:
0.000036 = 0.006 .
63
2.1. Korjenovanje
Z a d a c i
102
8. Kolika je duljina stranice kvadrata ako je njegova

povrina:
= 100;
a)
100 = 10 jer je
b)
225 = 15 jer je ____________;
c)
0.01= 0.1 jer je ____________;
d)
0.0169 = 0.13 jer je ____________.
a) 0.49 m2;
b) 3600 cm2;
c) 169 mm2;
d) 0.000144 dm2;
e) 90 000 m2.

a)
49 = 7 jer je 72 = 49;
b)
400 = 20 jer je ____________;
c)
= 1 jer je ____________;
9. Korjenuj zadane brojeve. Pripazi na pravilno pisanje znaka korijena:
d) ____________ jer je 0.042 = _____;

e) ____________ jer je
1.32
f) ____________ jer je
_____2
d) 2
= _____;
nedostaje:
64 ; b)
100 ; c)
1; d)
4 ; e)
16 .
4. Izraunaj:
a)
400 ;
b)
10 000 ;
c)
900 ;
d)
360 000;
e)
4900 .
e)
144 ; b)
121.
a)
1 = 9;
d)
500 = 50 ;
361; d)
169 ; c)
a)
25 + 64 ;
b)
64 +
1
;
16
c)
25
1
;
100
d)
25
+
36
81
64
225 ;
6. Procijeni koliko e znamenaka imati rezultat korjenovanja pa izraunaj:

a)
0.16 ;
b)
0.0009 ;
c)
4.41;
d)
0.0000000064;
e)
0.000144.
e)
12. a)
7. Izraunaj:
a)
d)
64
25
;
4
b)
1
;
4
e)
b)
1 1 = 11;
c)
= 7;
e) 1. 9 = 1.3 .
11. Izraunaj:
5. Izraunaj:
a)
46
; e) 0.0000000196.
49
10. Prepii u biljenicu pa umetni znamenku koja
= 25.
3. Izraunaj:
a)
100
; c) 25 000 000;
9
a) 0.0001; b)
1
;
16
7
1 .
9
c)
49
;
81
1
+
49
81
49
1
;
16
49
1
16
+
9
900
8100
.
25
b)
25
36
625
;
100
25
64
c)
0.25
+
7
9
1.21
+
100
400 ;
1.44
1.96
0.01 1.69
1
+
:
e)
9
36
9
0
25
.

1
16
d)
9
49
:
;
49
0.01

Primjer 5. Kvadrat i korijen
Tako i bez raunanja moemo izraunati
Koja je razlika izmeu ova dva zadatka?
da je
( 5)
; b)
52 ; c)
korijena.
( 5)2 .
= 5.
Nije
teko
izraunati
da
je
5 = 25 = 5 . Stoga je 5 = 5 . Ovo e
Rjeenje:
svojstvo vrijediti za bilo koji pozitivni
a) Nauili smo da
je kvadratni korijen
pozitivnog broja b pozitivni broj a iji

je kvadrat jednak b. Dakle a2 = b, pa je
a=
b) U ovom sluaju kvadrat se nalazi ispod
Izraunaj ih:
a)
( 5)
b . To moemo pisati kao
Ako je b pozitivan broj, tada je
( b)
=b .
( b)
=b
broj. Stoga zapisujemo pravilo

pozitivan broj b.
=5
Ako je b pozitivan broj, tada je
c)
Primjer 6. Negativni brojevi i

korjenovanje
b 2 = b za
( 5)2 =
b2 = b
25 = 5. Primijetimo da je rezultat
pozitivan broj iako je pod korijenom bio

zadan -5.
Ne postoji kvadratni korijen negativnog

broja u skupu racionalnih brojeva.
Prepii u biljenicu i u kvadrati stavi broj koji

nedostaje:
a)
9 =
; b)
100 =
Rjeenje:
a) Traimo broj koji kvadriran
daje 9. No sjetimo se da
kvadrat bilo kojeg broja
moe biti samo pozitivan
broj, 32 = 9 i (3)2 = 9.
Pa to j e super!
Uope se ne moram zamarati
negativnim broj evima! Ispod
korij ena moe doi samo
pozitivan broj!
ekaj da
doe u srednj u
kolu...
Zakljuujemo da ne postoji
racionalan broj iji kvadrat
daje 9.
b) Iz istog razloga kao u a)
zadatak
100 =
pfuu
nema
rjeenje u skupu racionalnih

brojeva.
65
2.1. Korjenovanje
Z a d a c i
13. Bez korjenovanja i kvadriranja izraunaj:

( 9 ) ; b) ( 49 ) ; c) ( 19 ) ;
2
2
d) ( 8933 ) ; e) ( 59 611) .
2
a)
a)
32 ; b)
d)
60.562 ; e)
2.332 ;
112 ; c)

a)
d)
0.25 ; b)
2;
0.90001
e)
5112 ;
4.9 ; c)
a) 32 i
c)
7
13
a)
36 ; b)
d)
5 ; e)
4;
-25 ; c)
-64 .
-25 i 25 .
20. Koji rezultati korjenovanja nisu racionalni
( 3)2 ;
2.562 i
; e)
82 ;
c)
19. Objasni koja je razlika izmeu:
87.551 .
16. Izraunaj:

( 5.5)
( 1)2 ;
18. Koji rezultati korjenovanja nisu racionalni

b)
brojevi:
89112 .
( 5)2 ;
a)
d)

b)
( 2.56)2 ; d)
( 7)2 i
0.012 i
brojevi:
72 ;
( 0.01)2
Vjeb lica
a)
100 ; b) - 1.44 ; c)
d)
-1; e) - -16 .
-0.0144 ;
1. Prepii pa dopuni:
jer je _________;
121 =
jer je _________;
b) 289 =
jer je _________;
c) 0.04 =
jer je _________.
d) 0.0144 =
2. Prepii pa dopuni:
a) 17.64 = jer je _________;
b) 6.76 = jer je _________;
= 2.3 jer je _________;
c)
d) _________ jer je 0.82 = ____;
e) _________ jer je 1.62 = ____;
f) _________ jer je ___2 = 11.56.
3. Izraunaj:
a) 81; b) 2116 ; c) 1.44 ;
d) 0.09 ; e) 1369 .
4. Izraunaj:
a) 1600 ; b) 9.61 ; c) 441 ;
d) 810 000 ; e) 0.64 .
5. Izraunaj:
a) 3.24 ; b) 96.04 ; c) 20.25 ;

a)
d)
676 ; e)
5625 .
6. Izraunaj:

66
a)
25
; b)
16
1
; c)
25
169
;
121
d)
19
; e)
25
6
.
25
7. Izraunaj:
36 + 1.44 ; b)
0.81 +
a)
11
c) 38 25 39.69 ; d)
e)
64
49
8. a)
25
4
21
+
25
+
16
14
+ 4 0.81;
25
529
100 .
49
;
64
19
1
25
;
25
25 144
b) 6
1.69
c)
+
4
d)
e)
69
1
;
100
49
: 68.89 ;
16
: 11.56 +
4.41
9
2.25
36
81
49
9
;
25
2916
1
+
.
841
3364
2.2. Priblino raunanje korijena

Odgovori na Lukina pitanja:
a Povrina ovog
kvadrata j e 26 cm2.
Kolika mu j e stranica?
Povrina ovog kvadrata j e 25 cm2.

Kolika mu j e stranica?
HMM...
To j e bar
lako... To
smo uili
u prolom
poglavlj u.
Mogue j e,
mogue...
Kako
26 cm2?
Pa to j e
nemogue!
U prolom su poglavlju svi zadaci bili postavljeni tako da je broj koji treba
korjenovati zapravo kvadrat nekog racionalnog broja. Primjerice, trebalo
je izraunati
36 ,
25
itd. To je lako i napamet izraunati jer je
81
0.09 ,
2
25
5
=
. No, to ako je, kao u uvodnom primjeru, zadana
81
9
povrina kvadrata 26 cm2? Kolika je tada duljina njegove stranice? Traimo
broj koji kvadriranjem daje 26. Jasno je da to nije prirodan broj. Posluimo se
depnim raunalom pri traenju korijena broja 26. Na nekim raunalima je
dovoljno utipkati 26 i pritisnuti tipku za korijen. Slijedi postupak za sloenija
depna raunala.
36 = 62, 0.09 = 0.32 i
priblino
raunanje
korijena
Korjenovanje na depnom raunalu:

1. Pritisnite tipku 2nd pa zatim
2. Pritisnite tipku
x2 . Na zaslonu e se pokazati simbol za drugi
korijen i otvorena zagrada

3. Unesite broj
4. Pritisnite tipku za zatvorenu zagradu
5. Pritisnite tipku
ENTER
Pokazan je
primjer raunanja
korijena na
jednom modelu
depnog raunala.
Na drugaijem
modelu postupak
moe razliit od
navedenog.
67

Ovisno o veliini zaslona depnog raunala rezultat e biti ispisan na vie ili
manje decimala:
26 = 5.0990195135927848300282241090228...
Kada bismo imali raunalo s jo veim zaslonom, vidjeli bismo da dobiveni
broj ima jo decimala te da je ovo samo priblina vrijednost izraena 31
decimalom. Korijen
26 ne moemo tono zapisati u decimalnom obliku jer
on ima beskonano mnogo decimala. Stoga se sluimo njegovim priblinim

vrijednostima ili aproksimacijama. Evo primjera:
26 5.09901951 je broj zaokruen na 8 decimala;
26 5.0990195136 je broj zaokruen na 10 decimala;
26 5.1 je broj zaokruen na jednu decimalu.
Kada bismo ove pribline vrijednosti kvadrirali, dobili bismo broj koji je blizu
26, ali ne i tono 26. Primjerice, 5.099019512 = 25.99999996 .
Primjer 1. Priblino raunanje

korijena
broj koji zaokruen na 8 decimala iznosi

0.004 0.06324555 .
Pomou depnog raunala izraunaj i zapii:

a)
b)
39 na 3 decimale;
1. Izraunajte ili upiite neki broj
0.004 na 8 decimala.
2. Pritisnite tipku 2nd
Rjeenje:
FIX
3. Pritisnite tipku
a) Rezultat korjenovanja na depnom raunalu

valja zaokruiti na 3 decimale. Ne zaboravimo
na pravilo poveavanja posljednje znamenke
za 1 ako je sljedea znamenka 5, 6, 7, 8 ili 9.
To je upravo sluaj u ovom zadatku. Budui
da priblina vrijednost iznosi 6.2449, treu
decimalu 4 poveavamo za 1. Stoga je
39 6.245.
b) Na prvi pogled moe nam se uiniti da je
4. Pomaknite pokaziva strelicom udesno

da biste zadali broj decimala
5. Pritisnite tipku
ENTER
sve dok ga ne iskljuite. Da je zadan

broj decimala, prepoznaje se po tome
to na
dnu zaslona pie FIX.
Da biste ga iskljuili:
0.22 = 0.04. Rezultat korjenovanja
1. Pritisnite 2nd
0.004
broj decimala kvadriranjem se udvostruuje.

Zbog toga su svi kvadrati decimalnih brojeva
FIX
3. Pritisnite tipku
4. Pomaknite pokaziva strelicom ulijevo
imali paran broj decimala. U ovom je zadatku
na slovo F
zadan korijen broja s neparnim brojem
5. Pritisnite tipku
decimala. Rezultat je beskonaan decimalni
Zadani broj decimala ostaje ukljuen
rjeenje zadatka 0.2, no sjetimo se da

nije ni 0.02 jer 0.022 = 0.0004. Prisjetimo se,
68
Zaokruivanje na depnom raunalu:
ENTER
Z a d a c i
1. Pomou depnog raunala uvjeri se da vrijedi:
6. Bez korjenovanja odredi koji se rezultati mogu
a) 3 1.73205081; b) 5 2.23606798;
odrediti tono u decimalnom obliku:
c) 32 5.657; d) 101 10.0498756;
a)
e) 472 21.73.
9 ; b) 10 ; c) 15 ; d) 16 ; e) 101.
7. Bez korjenovanja odredi koja korjenovanja moe
2. Pomou depnog raunala uvjeri se da vrijedi:

a) 8.65 2.9 ; b) 0.008 0.0894427;
c) 1.1 1.04881; d) 6.4 2.52982;
e) 3.14 1.77200451.
odrediti tono u decimalnom obliku:

a)
0.09 ; b)
0.9 ; c)
d)
0.0009 ; e)
0.009 ;
0.00009.
8. Bez korjenovanja odredi koji rezultati se mogu
3. U svakom je zadatku jedna znamenka netona. Uz
odrediti samo priblino u decimalnom obliku:
pomo depnog raunala pronai je i ispravi!
a)
2.5 ; b)
a) 90 9.5868; b) 58 7.696;
d)
704.9025 ; e) 1000 .
0.0081; c)
600 ;
c) 7200 85.85281374;
d) 0.61 7.81024963;
Evo to se
dogaa kada j e
broj decimala
neparan!
e) 300 17.920508.
4. Pomou depnog raunala izraunaj i zapii:
7 na 5 decimala;
a)
999 na 3 decimale; b)
c)
150 na cijelo; d) 3.6 na jednu decimalu;
e)
7.1 na 7 decimala.

a)
501 na dvije decimale; b) 2.5 na 5 decimala;
c)
0.000049 na 8 decimala;
d) 97.79 na jednu decimalu;

e)
106.449 na 7 decimala.
Primjer 2. Procjena
Bez raunanja odredi izmeu koja se dva cijela
10 ; b)
b) Kod procjene decimalnih brojeva dovoljno je

gledati samo cijeli dio broja. Traimo kvadrate
broja nalazi broj:

a)
Zaista, broj 3.16 se nalazi izmeu 3 i 4.
39.88 ; c) 0.0059 .
prirodnih brojeva koji su najblii broju 39. To

su 36 i 49 pa se broj
Rjeenje:
6 i 7. Zaista, 39.88 6.31506136 .
a) Traimo kvadrate prirodnih brojeva koji su

najblii broju 10. To su kvadrati 9 i 16. To
znai da se broj
39.88 nalazi izmeu
10 nalazi izmeu brojeva
9 i 16 . Drugim rijeima, 10 se nalazi

izmeu brojeva 3 i 4. Provjerom na depnom
c) Opet
ispod
gledamo
korijena,
cijeli
a
dio
to
broja
je
0.
Broj
0.0059 se nalazi izmeu 0 i 1. Zaista,

0.0059 0.07681146 . To znai da se broj
0.0059 nalazi izmeu 1 i 0.
raunalu dobivamo da je 10 3.16227766 .
69

Primjer 3. Korjenovanje u
geometriji
Traimo broj koji kvadriran daje 17. Traeni

polumjer je r =
Koliki je polumjer kruga ako je njegova

povrina:
17 m, to je priblino 4.12
m. Piemo r 4.12 m.
b) Zadano je r2 = 45.77. U ovom sluaju
nemamo posebno istaknut broj kao faktor
a) 17 m2; b) 45.77 cm2.
u povrini.
r2 = 45.77
Rjeenje:
u ovom zadatku zadana povrina, raunamo:
r2 = 45.77 :
45.77
r=
. Ovo je tona vrijednost
r2 = 17.
polumjera kruga. Za praktinu uporabu
a) Formula za povrinu kruga je P = r2. Kako je
Dijeljenjem cijele jednadbe sa dobivamo
raunamo
da je r2 = 17
3.14 pa dobivamo:
/:
r2 = 17
priblinom
vrijednou
r 14.58 3.82 cm.
Z a d a c i
9. Procijeni izmeu koja se dva broja nalazi:
a)
70 ;
b)
49.88 ;
d)
44 ;
e)
5.723.
c)
0.8 ;
10. Procijeni izmeu koja se dva broja nalazi:

35.99 ; b) - 36.00001;
c) - 0.97 ; d) 10000 ; e) - 57 .
a)
a) 70 m2;
d) 0.256
Pa samo sam pokuao

izraunati -26 ...
dm2;
e) 45
a) 8 m2;
b) 600 cm2;
c) 169 mm2;
d) 80.6 dm2; e) 1.73 m2.

13. Koliki je polumjer kruga ako je njegova povrina:
a) 10 m2;
b) 2.5 cm2;
dm2;
c) 7966 mm2;
e) 205.25 m2.
Ti nisi bio
na prolom satu? U prolom
poglavlj u smo nauili da se
iz negativnog broj a ne moe
izvaditi korij en!
Kids, don t
try this at
home...
70
c) 55 mm2;
m2.
d) 99.45
povrina:
b) 3601 cm2;
2.3. Grafovi funkcija kvadriranja i

korjenovanja
Linearna funkcija
Nacrtaj u biljenicu koordinatni
sustav pa u njemu nacrtaj graf
funkcije f(x) = 2x - 1
x
2x 1
-5
-2
to je graf linearne funkcije?

U uvodnom zadatku, kao i u poglavlju ponavljanja gradiva 7. razreda, ponovili
smo linearnu funkciju i kako crtati njezin graf. Vrijednosti linearne funkcije dobivamo po formuli f(x) = ax + b. U uvodnom zadatku, primjerice, ta funkcija glasi
f(x) = 2x 1. To znai da smo brojevima x iz tablice pridruivali brojeve 2x 1.
Krenimo sada korak dalje i prouimo funkcije u kojima se pojavljuje kvadriranje.
Svakom racionalnom broju x moemo pridruiti njegov jedinstveni kvadrat x2
(koji se dobije mnoenjem broja x sa samim sobom). Pridruivanje (preslikavanje,
funkcija) koje broju x pridruuje njegov kvadrat nazivamo kvadratnom funkcijom
i oznaavamo je sa f (x) = x 2 . Tako kvadratna funkcija broju 3 pridruuje 9 jer je
kvadratna
funkcija
to njegov kvadrat, broju 10 pridruuje broj 100, broju 1.5 pridruuje 2.25 itd.
To matematiki zapisujemo u obliku:
f (3) = 9, f (10) = 100, f (1.5) = 2.25.
Kroz sljedee primjere nauimo neka zanimljiva svojstva kvadratne funkcije.
71
2.3. Grafovi funkcija kvadriranja i korjenovanja
Aha! Znai, kvadratna

funkcij a broj u 8
pridruuj e 64!
Funkcij a j e zapravo
vrsta pridruivanj a.
Nekom broj u
pridruuj e
drugi broj.
O ne!
Opet funkcij a!
Ma to to znai
funkcij a?
A kvadratna funkcija
je kada nekom broju
pridrui njegov
kvadrat!
Primjer 1. Moe li a 2 biti negativan?

Moe li pronai neki racionalni broj koji
nakon kvadriranja daje negativan broj?
Kvadrat racionalnog broja uvijek je

pozitivan broj ili nula.
a2 0
Rjeenje:
Treba pronai broj koji pomnoen sam sa
sobom daje negativan broj. Kvadriramo
li bilo koji pozitivni racionalni broj, dobit
emo pozitivan broj. Primjerice, 42 = 16. Iz
prethodnog primjera vidimo da i kvadrat
negativnog broja daje pozitivan broj.
Primjerice, (4)2 = 16. Zakljuujemo da ne
postoji racionalni broj koji nakon kvadriranja
daje negativan broj.
Ako kvadriramo bilo koji racionalni broj (razliit
od nule), njegov e kvadrat biti pozitivan. Ako
kvadriramo nulu, dobit emo 0, tj. 02 = 0.
72
3
2
1
0
1
2
3
B
9
4
1
0

Primjer 2. Kvadratna funkcija
Rjeenje:
Pogledaj ove etiri tablice. U svakom se stupcu
a) Preslikavanje koje broju 0 pridruuje 0, broju
gornjem broju pridruuje donji broj po nekom
1 pridruuje 1, broju 2 pridruuje 4, broju 3 broj
pravilu. U kojoj se od ovih tablica nalazi primjer
9 itd. kvadratna je funkcija, f(x) = x 2.
kvadratne funkcije?
b) Primijetimo da u ovoj tablici funkcija svakom
a)
x
f(x)
0
0
1
1
2
4
3
9
4
16
5
25
6
36
b)
x
f(x)
0
1
1
0
2
1
3
2
4
3
5
4
6
5
c)
x
f(x)
0
0
1
2
1
2
d)
x
f(x)
0
0
1.5 1.5
3
3
2
4
0.5 0.5 1.5 1.5

0.25 0.25 2.25 2.25
kvadratna funkcija jer broju x ne pridruuje x 2,

nego pridruuje broj x 1. Zato zapisujemo
f(x) = x 1. To je linearna funkcija.
c) Ovo je takoer linearna funkcija koja broju x
2
4
2
4
broju x pridruuje broj za 1 manji. To nije
2
4
pridruuje njegovu dvostruku vrijednost, f(x) = 2x.

d) U tablici je prikazana kvadratna funkcija,
f(x) = x 2.
Primjer 3. Parabola
Nacrtaj graf kvadratne funkcije f(x) = x 2.
Rjeenje:
U uvodnom primjeru prisjetili smo se kako
crtamo graf linearne funkcije. Koristit emo isti
postupak za crtanje grafa kvadratne funkcije.

Naini se tablica u koju se upisuju vrijednosti x.
to vie vrijednosti upiemo, to e na graf biti
bogatiji tokama. Zatim u drugi redak za svaki

x izraunamo x 2.
4
graf
funkcije
x
x2
0 0.5 0.5 1 1 1.5 1.5 2

0 0.25 0.25 1 1 2.25 2.25 4
2
4
3 3
9 9
Podatke iz svakoga stupca zapisujemo u obliku

ureenoga para (x, x2). To su (0, 0), (0.5, 0.25),
(0.5, 0.25), (1, 1), (1, 1), (1.5, 2.25) itd.
Zatim se te toke ucrtavaju u koordinatni sustav

u ravnini.
73

Iz 7. razreda znamo da je graf linearne funkcije
pravac. No na ovom crteu ve nakon tri
ucrtane toke zakljuujemo da se ne radi o
pravcu, nego o nekakvoj krivulji. to vie toaka
ucrtamo, to e dobivena slika grafa biti jasnija.
Graf kvadratne funkcije je krivulja koja
se zove parabola.
parabola
Ovaj izgled i poloaj parabole u
koordinatnom sustavu mnogo govore
o svojstvima kvadratne funkcije f(x) = x 2.
Parabola je osnosimetrina s obzirom na os y.

To je zato to suprotni brojevi imaju jednake
kvadrate. Tako je 22 = 4, ba kao i (2)2 = 4.
Parabola, graf funkcije f(x) = x 2, nalazi se samo
u gornjoj poluravnini iznad osi x. To je zato to
je kvadrat svakog broja pozitivan broj, jedino je
kvadrat od 0 jednak 0. O tome smo govorili u
primjeru 1.
U nuli se postie najmanja vrijednost grafa
f(x) = x 2, uz to nula lei na osi simetrije parabole.
Zato bi nulu svakako trebalo uvrstiti u tablicu
pri crtanju parabole. Toku (0,0) zovemo tjeme
parabole.
y = ax + b
2
0
y = x2
-2
Linearna funkcija ima oblik f(x) = ax + b.
Najjednostavnija kvadratna funkcija ima
Njezin graf je pravac.
oblik f(x) = x 2. Njezin graf je parabola.
Z a d a c i
1. a) Kvadrirali smo nepoznat broj i dobili 0. Koji smo
broj kvadrirali? Objasni svoj odgovor;
b) Kvadrirali smo nepoznat broj i dobili pozitivan
broj. Koji smo broj kvadrirali?
74
Objasni svoj odgovor;

c) Kvadrirali smo nepoznat broj i dobili negativan
broj. Koji smo broj kvadrirali? Objasni svoj
odgovor.
Z a d a c i
2. Zadane su etiri tablice. U kojima se od njih nalazi
primjer kvadratne funkcije f (x) =
a)
b)
c)
d)
x
f(x)
1 2 3 4 5 6
7
4
x
f(x) 3.5 2
(1, 1), (15, 3), (10, 100), (100, 10), (10, 100),
(2, 2), (2, 4), (0, 0).
2 1 0
x
f(x) 4 1 0
x 2?
6
6. Koje od ovih toaka pripadaju grafu kvadratne

funkcije f (x) = x 2 ?
36
18
15
12
12
0.5
7.5
1 1
1 1
, , (1, 1),
9 , 81 , (0.3, 0.09),
100 10
3 81
(0.12, 0.0144), 2 ,
, (100, 100 000).
4 16

7. Prepii u biljenicu pa u kvadratie upii koordi-
30 15 5 21 45 29 72
x
f(x) 990 225 25 441 2025 841 5184
nate tako da toke pripadaju grafu kvadratne

funkcije f (x) = x 2 . Zatim u koordinatnom sustavu
ucrtaj te toke i skiciraj parabolu.
3. Koja od ovih preslikavanja predstavljaju kvadratnu,

a koja linearnu funkciju? Po emu ih prepoznaje?
Nacrtaj sve grafove.
a) f (x) = 2x; b) f (x) = x 2 ;
4. Bez crtanja odredi koja od ovih preslikavanja za

graf imaju pravac, a koja parabolu. Po emu to
zakljuuje?
a) f (x) =
b) f (x) =
( ) , B ( 2, ) , C (0, ) , D 41 ,
E ( 1, ) , F 11 , , G ( 1.5, ) .
2
A 2,
8. Prepii u biljenicu pa dopuni tablicu. Zatim
c) f (x) = x + 2; d) f (x) = 5x 2.
2x 2 ;
x 2 ;
ucrtaj te toke u koordinatnu ravninu i skiciraj

parabolu.
x
x2
0.5 0.5
2.5 2.5
c) f (x) = 5x 1; d) f (x) = x.
9. Nacrtaj graf kvadratne funkcije f (x) = x 2 .
10. Nacrtaj graf kvadratne funkcije f (x) = x 2 .
funkcije f (x) = x 2 ?
Parabola svuda oko nas
75

Primjer 4. Funkcija korjenovanja
Nacrtaj graf funkcije f(x) =
x.
10
0.25
2.25
x 0
10 3.16
0.5
1.5
Rjeenje:
Svakom
racionalnom
x0
broju
moemo
x.
Pridruivanje koje broju x pridruuje njegov
pridruiti
korijen
njegov
jedinstveni
korijen
x nazivamo funkcijom korjenovanja
i oznaavamo je sa f(x) =
x . Tako funkcija
Podatke iz svakoga stupca zapisujemo u obliku

ureenog para (x,
(10,
x ). To su (0, 0), (9, 3),
10 ), (0.25, 0.5), (1, 1), (2.25, 1.5) itd.
Zatim se te toke ucrtavaju u koordinatni sustav

u ravnini.
korjenovanja broju 9 pridruuje 3, broju 10

pridruuje broj 10 3.16, broju 0.25 pridruuje
0.5 itd. To matematiki zapisujemo u obliku:
f(9) = 3,
f(10) = 10 3.16,
f(0.25) = 0.5.
10
Kao i prije kod crtanja grafova, nacrtajmo i

ispunimo tablicu. to vie vrijednosti upiemo,
to e na graf biti bogatiji tokama i slika grafa

bit e nam jasnija. Toke moemo izabrati tako
to vie toaka ucrtamo, to e dobivena slika
da im je korijen racionalan broj, ali i ne moramo
grafa biti jasnija. Graf funkcije korjenovanja je
jer sada uz pomo depnog raunala moemo
jedna grana parabole. Primijetimo da je graf
izraunati priblinu vrijednost korijena svakog
smjeten u I. kvadrantu koordinatnoga sustava
broja. U tablici je dovoljna aproksimacija na
jer su i x i
x pozitivni brojevi.
dvije decimale.
Z a d a c i
14. Zadane su etiri tablice. U kojima se od njih nalazi
primjer funkcije korjenovanja f(x) = x ?
a)
x
f(x)
1.41
1.73
2.24
2.45
b)
koja linearnu, a koja funkciju korjenovanja? Po

emu ih prepoznaje? Nacrtaj sve grafove.
a) f (x ) = 3x ;
b) f (x ) = x 2;
c) f (x ) = x ;
d) f (x ) = x 2 .
16. Bez crtanja odredi koja od ovih preslikavanja

x
f(x)
36
c)
x
18
f(x)
18
15
15
100
10
d)
76
predstavljaju pravac, a koja parabolu ili dio

parabole. Po emu to zakljuuje?
a) f (x ) = 4x 2;
b) f (x ) = x ;
c) f (x ) = x 1;
d) f (x ) = x 2.

korjenovanja f(x) =
x?
15
20
40
70
(1, 1), (15, 0), (100, 10), (100, 10), (25, 5), (4, 2),
f(x)
7.5
2.5
10
20
35
(2, 4), (0, 0).

( ) , B (2, ) , C (0, ) , D
F (5, ) , G (1.5, ) .

korjenovanja f(x) =
1 1
1
1
, (1, 1),
, , (0.16, 0.4),
,
36 6
100 10
81 1
, (100 000, 100).
,2
16 4
19. Prepii u biljenicu pa u kvadratie upii koordinate
tako da toke pripadaju grafu funkcije korjenovanja
f(x) = x . Zatim u koordinatnom sustavu ucrtaj te
toke i skiciraj parabolu.
(0.0144,0.12) ,
b) f(x) = 2x2;
c) f(x) = x 2;
d) f(x) = 3x 2.
2. Bez crtanja odredi koja od ovih preslikavanja za graf

imaju pravac, a koja parabolu. Kako to zakljuuje?
1
a) f(x) = 3x2 ;
b)ff(x)
(x ) == - xx2;- 1
2
c) f(x) = 5x 3;
d) f(x) = x + 1.
funkcije f(x) = x2?

(1, 1), (15, 225), (10, 10), (121, 11),
(10, 100), (3, 6), (2, 4), (0, 0).

funkcije f(x) = x2?
1 1
1
-1
7 , - 49 , (0.3, 0.9), - 10 , 100 , (1, 2),

1 81
(0.13, 0.0169), 2 , , (100, 1000).
4 16
5. U kvadratie upii koordinate tako da toke
pripadaju grafu kvadratne funkcije f(x) = x2. Zatim
u koordinatnom sustavu ucrtaj te toke i skiciraj
parabolu.
A -2,
) , B (-3, ) , C (0, )
( )
, D 3 , ,
4
E 1,
x
x2
0.3
0.3
2.5
0.5
0.75
1.5
1.75
x
21. Nacrtaj graf funkcije korjenovanja f(x) =
x.
9. Bez crtanja odredi koja od ovih preslikavanja

predstavljaju pravac, a koja parabolu ili dio
parabole. Kako to zakljuuje?
2
a) f (x ) = 9x ; b) f (x ) = 7 x ;
3
1
c) f (x ) = - x - 1; d) f (x ) = - x 2 .
4
2
korjenovanja f(x) = x ?

(121, 11), (1.6, 1.4), (81, 9), (81, 9), (64, 0.8),
(16, 4), (196, 14), (0, 0).

korjenovanja f(x) = x ?
1 , (0.81, 0.9), 36
1
,0.6 , (1,2),
25 , - 5
100

(0.0289, 0,17), 7.5625,2 , (10, 100).
4
12. U kvadratie upii koordinate tako da toke
pripadaju grafu funkcije korjenovanja f(x) = x .

Zatim u koordinatnom sustavu ucrtaj te toke i
skiciraj parabolu.
A 0.64,
9
D ,
4
) , B (12, ) , C (0, ) ,
, E (1, ) , F (6, ) , G (1.69, ) .
13. Prepii i popuni tablicu, a zatim ucrtaj te toke u

koordinatnu ravninu i skiciraj parabolu.
x
0.09
0.25
1.69
2.25
4.84
, F 11 , , G -1.6, .
3
6. Prepii i popuni tablicu, a zatim ucrtaj te toke u
koordinatnu ravninu i skiciraj parabolu.
20. Prepii u biljenicu pa dopuni tablicu. Zatim ucrtaj

te toke u koordinatnu ravninu i skiciraj parabolu.
8. Nacrtaj graf kvadratne funkcije f(x) = x2.

a koja linearnu funkciju? Po emu ih prepoznaje?
Nacrtaj sve grafove.
a)f(x) = 2x;
( ),
, E 1,
7. Nacrtaj graf kvadratne funkcije f(x) = x2.
1
,
4
22. Nacrtaj graf funkcije korjenovanja f(x) = - x .
Vjeb lica
A 4,
x?
14. Nacrtaj graf funkcije korjenovanja f(x) = 2
x .
15. Nacrtaj graf funkcije korjenovanja f(x) = - x + 2.
2.5
77
2.4. Realni brojevi
2.4. Realni brojevi

Od prirodnih do racionalnih brojeva
Proitaj ove tvrdnje i napii koja je tona, a koja nije. Za netone tvrdnje smisli
primjerkojim pokazuje da je netona.
a) Zbroj dvaju prirodnih brojeva je uvijek prirodan broj.
b) Razlika dvaju prirodnih brojeva je uvijek prirodan broj.
c) Umnoak dvaju cijelih brojeva je uvijek cijeli broj.
d) Kolinik dvaju cijelih brojeva je uvijek cijeli broj.
e) Brojevi 0, -6, 1.5 su racionalni brojevi.
f) Brojevi 0, -6, 1.5 su prirodni brojevi.
Prole smo se godine upoznali s racionalnim brojevima te s raunskim
operacijama na njima. Ove smo ih godine uili kvadrirati i korjenovati. No vidjet
emo, korjenovanjem emo dobiti i neke brojeve koji nisu racionalni. Krenimo
Skup prirodnih
brojeva N
redom i ponovimo:
Skup prirodnih brojeva oznaavamo s N.
N = {12
, ,3, 4,5,...}
Zbrajanjem prirodnih brojeva dobivamo opet prirodan broj. No, razlika dvaju
Skup cijelih
brojeva Z
prirodnih brojeva nije uvijek prirodan broj. Tako skup prirodnih brojeva valja
proiriti do skupa cijelih brojeva Z:
Z = {..., 4, 3, 2, 1, 0, 1, 2, 3, 4,...}
Skup prirodnih brojeva sadran je u skupu cijelih brojeva. To zapisujemo N Z

(itamo: skup N je podskup skupa Z).
Zbrajanjem cijelih brojeva dobivamo cijeli broj. Oduzimanjem dvaju cijelih brojeva
dobivamo opet cijeli broj. I mnoenjem cijelih brojeva dobivamo cijeli broj. No,
Skup racionalnih
kolinik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj. Tako skup cijelih brojeva valja
brojeva Q
proiriti do skupa racionalnih brojeva Q:

a
Q=
: a Z ,b N
b
a
, takvih da je a cijeli broj, a b prirodan broj. Skup
b
cijelih brojeva sadran je u skupu racionalnih brojeva. To zapisujemo N Z Q
Skup Q se sastoji od razlomaka
(itamo: skup N je podskup skupa Z i skup Z je podskup skupa Q). Moe nam se
uiniti da su to svi skupovi brojeva i da nema potrebe za novim skupovima. No
ipak e se pojaviti potreba za proirivanjem skupa racionalnih brojeva.
Racionalni brojevi mogu se zapisivati i u decimalnom obliku. Decimalni zapis
broja vrlo se esto upotrebljava u svakodnevnom ivotu i u tehnici. Decimalni
zapis broja upotrebljavaju i depna raunala. To je vrlo pregledan zapis i pogodan
za raunanje i aproksimacije. Takav e nam zapis, izmeu ostalog, ukazati na
injenicu je li broj racionalan ili nije.
78
79
2.4. Realni brojevi

Primjer 1. Decimalni zapis
racionalnog broja
decimale 3. Budui da se znamenka 3 u

tom broju periodiki ponavlja, kaemo da
je to beskonaan periodiki
Zapii u obliku decimalnog broja:

7
1
29
; b)
a)
; c)
.
4
3
7
decimalni
Rjeenje:
Racionalne
brojeve
zapisujemo
obliku
razlomka: oni se definiraju kao razlomci oblika

a
, pri emu je a cijeli, a b prirodan broj. Te
b
razlomke moemo zapisati na jo jedan nain: u
Znamenka
periodiki
Period oznaavamo tokicom:

1
= 1: 3 = 0.33333333... = 0.3
3
decimalni
oznaava operaciju dijeljenja, pa dijeljenjem
4.14285714285714285714...
7
= 7 : 4 = 1.75
a)
4
7
zapisan u decimalnom obliku
Broj
4
iznosi 1.75. To je konaan decimalni broj
jer ima konano mnogo decimala (tj. ima
tono dvije decimale). Razlomke koji imaju
konaan decimalni zapis lako je prepoznati:
njima se u nazivniku nalazi broj koji je
djelitelj neke od dekadskih jedinica. To su,
primjerice, nazivnici 2, 5, 10, 25, 4, 20,
2
17
100, 8, 125 itd. Tako razlomci
,
,
5
2
1
7
5
4
,
,
,
itd. prikazuju konane
10 25 8 125
decimalne
brojeve.
Oni
se
konaan
proirivanjem lako mogu svesti
decimalni
na dekadske razlomke i zato u
broj
decimalnom obliku imaju konano

mnogo decimalnih mjesta.
b)
1
= 1: 3 = 0.33333333...
3
Kod zapisivanja razlomka
malnom
obliku
kvocijent
broj
29
= 29 : 7 = 4.14285714285714285714...
7
29
primjeU decimalnom zapisu razlomka
7
ujemo niz znamenaka koji se periodiki
ponavlja unedogled:
zapis racionalnog broja.
beskonaan
3 je period zadanog broja.
decimalnom obliku. Znamo da razlomaka crta

brojnika s nazivnikom dobivamo decimalni
To znai da taj broj ima beskonano mnogo

decimala i zato je to beskonaan decimalni
broj. Kod njega znamo svaku sljedeu
decimalu. Budui da se niz znamenaka
142857 u tom broju periodiki ponavlja,
kaemo da je to takoer beskonaan
periodiki decimalni broj.
Niz znamenaka 142857 je period zadanog
broja.
Ako
se
period
sastoji
od
vie
znamenaka kao u ovom sluaju, tokice

stavljamo na prvu i posljednju znamenku
perioda. To znai da se taj niz znamenaka
ponavlja.
29
= 29 : 7 = 4.142857
7
Razlomke koji imaju beskonaan periodiki
decimalni zapis je lako prepoznati: oni se
proirivanjem ne mogu svesti na dekadske
razlomke.
Svaki racionalni broj moe se zapisati u
decimalnom obliku: kao konaan decimalni
1
3
u decidijeljenja
1 : 3 bit e broj 0.333333... gdje se znamenka

3 ponavlja unedogled. To znai da taj broj
ima beskonano mnogo decimala i zato je
to beskonaan decimalni broj. Kod njega
znamo svaku sljedeu decimalu jer su sve
80
c)
broj.
broj ili kao beskonaan periodiki

decimalni broj. Ako je nazivnik razlomka
djelitelj neke od dekadskih jedinica, tada je
to konaan decimalni broj. Ako nazivnik
razlomka nije djelitelj neke od dekadskih
jedinica, tada je to beskonaan periodiki
decimalni broj.

To znai da se
ponavlj a unedogled
u nekom smislenom
redoslij edu.
to to znai
periodiki?
Period j e niz
znamenaka u
decimalnom broj u
koji se ponavlj a u
beskonanost.
beskonaan
neperiodiki
Primjer 2. Iracionalni brojevi

a) Izraunaj
beskonaan neperiodiki
b) Izraunaj tonu vrijednost od
2.
Kako smo u Primjeru 1 nauili

da svi racionalni brojevi imaju ili konaan ili
Rjeenje:
a) Upotrebom depnog raunala dobivamo da je
2 1.41421356 . To je priblina vrijednost
broja
2 na 8 decimala. Potrebno je i korisno
upamtiti priblinu vrijednost od
2 na dvije
decimale: 2 1.41 .
Na zaslonu pie da
No kvadriranjem ovog broja ne bismo

dobili tono 2, to znai da je ovo priblina
2 , ali ne i tona. Kada bismo
imali depno raunalo s mogunou prikaza

jo vie decimala, uvjerili bismo se da
zakljuujemo da se
2 ne moe zapisati u
obliku racionalnog broja. To nije

racionalan,
nego
iracionalan
broj. Njega ne moemo tono
iracionalan
broj
ve ga tono zapisujemo jednostavno 2.
2 iznosi
1.4142135623730950488016887242097.
vrijednost od
beskonaan ali periodian decimalni zapis,
zapisati u decimalnom obliku,
b) P
ozovimo u pomo depno raunalo.
broj
decimalni broj.
2 priblino na 7 decimala;
decimalni
ima beskonaan decimalni zapis kojem je
U decimalnom
obliku zapisujemo
njegove pribline
vrijednosti.
I broj j e
iracionalan broj!
Skup iracionalnih
brojeva oznaavamo sa I.
Nj egova priblina
vrij ednost iznosi 3.14, ali zapravo
on ima beskonano mnogo
decimala koj e se ne ponavlj aj u u
smislenom redoslij edu.
nemogue odrediti period.

1 29
i
3
7
imali beskonano mnogo decimala koje se
I u prolom su primjeru brojevi

periodiki ponavljaju, a kod
2 decimale se
pojavljuju bez nekog smislenog redoslijeda,

tj. bez perioda. Zato kaemo da je to
Iracionalni brojevi ije pribline
vrijednosti treba upamtiti!
2 1.41
3 1.73
3.14
81
2.4. Realni brojevi

Primjer 3. Skup realnih brojeva
Na slici se nalaze skupovi brojeva, kao i njihov
meusobni odnos. Na pravo mjesto na slici
upii ove brojeve:
2
3
5, 0, -3, 17 , , -2.8, 1, , , , -11, - 6.13 .
4
7
4
2
3
, -2.8 i . U skup iracionalnih
7
4
i
brojeva I treba upisati brojeve 17 , ,
4
- 6.13 .
Skup racionalnih brojeva zajedno sa skupom
iracionalnih brojeva ini skup realnih brojeva
upisati brojeve
koji oznaavamo sa R.
Skup racionalnih brojeva zajedno sa
skupom iracionalnih brojeva ini skup
realnih brojeva koji oznaavamo sa R.
Rjeenje:
U skup prirodnih brojeva N treba upisati brojeve
5 i 1. U skup cijelih brojeva Z (ali izvan skupa
N) treba upisati brojeve 0, -3 i -11. U skup
racionalnih brojeva Q (ali izvan skupa Z) treba
Primjer 4. Usporeivanje realnih brojeva

Poredaj po veliini realne brojeve 2 , 1.4, 1.41,
1416 3
i
poinjui od najmanjeg broja.
1000 2
Rjeenje:
Pretvorimo sve zadane brojeve u decimalni
oblik, tako emo ih moi usporeivati.
1.414213
1
.4
000...
1.4000
...
3
1
.41 , 1416 ,
.
2
1.41000
... 1000
000...

1.416
1.5
Sada vidimo da je najmanji broj 1.4, a najvei

3
. Zadani brojevi poredani od najmanjeg do
2
najveeg glase:
1416 3
i .
1.4, 1.41, 2 ,
1000 2
Z a d a c i
1. Zapii u obliku decimalnog broja:
1
5
3
555
27
3
; d)
; e)
; f)
.
a) ; b) ; c)
2
4
10
100
125
25
7
2
1
17
53
; e)
.
a) ; b) ; c) ; d)
6
3
9
18
6
1
13
7
14
2
; b)
; c)
; d)
.
; e)
a)
27
11
26
39
13
9
4
36
2
59
; b)
; c)
; d)
; e)
.
a)
20
15
17
25
9
5. Bez raunanja odgovori koji su od ovih razlomaka konani, a koji beskonani periodiki decimalni brojevi:
1
4
3
14
5
; b)
; c)
; d)
; e) .
a)
200
33
25
5
9
82
6. Zapii ove brojeve pomou perioda (koristei

tokice za poetak i kraj perioda):
a) 0.23232323...; b) 13.6666666...;
c) 9.7825378253...; d) 0.53333...;
e) -13.44818181... .
7. Bez korjenovanja odredi koji su rezultati racionalni,
a koji iracionalni brojevi:
a)
16 ; b)
17 ; c)
65 ;
d)
64 ; e)
100 .
8. Bez korjenovanja odredi koja su rjeenja iracionalna:

a) 0.49; b) 4.9 ; c) 0.049; d) 490 ; e) 0.00001.
9. Bez korjenovanja odredi koji su rezultati mogu
odrediti samo priblino u decimalnom obliku:
a) 0.36; b) 0.0091; c) 200; d) 3.14; e) 4000.
10. Je li
3 = 1.73? Objasni odgovor.

13. Poredaj po veliini brojeve poinjui od najmanjeg:
9
i - 6.

11, 3, -1.1,
7
14. Poredaj po veliini brojeve poinjui od najveeg:
7
-2 3, -3.46, 3.5, - i -3 2 .
2
11. Koji je broj vei:

a)
2 ili 1.45;
d) 3.9 ili
3 ili 1.733; c) 3.14 ili ;
b)
15 ; e) -3 2 ili -4.2411.
12. Poredaj po veliini brojeve:
i 2.

3 , 1.73, 0.5,
2
Vjeb lica
a
1. U svakom zadatku jedna znamenka je netona. Uz

pomo depnog raunala je pronai i ispravi!
7. Koliki je priblino polumjer kruga ako je povrina

kruga:

a) 2 m2; b) 612 cm2; c) 169 mm2;
7254 85.1705174 ;
d) 8.6 dm2; e) 16 m2.
d)
0.71 0.8426129 ;
e)
301 17.74935157 .

555
27
3
18
1
5
a) ; b)
; d)
; e)
; f)
.
; c)
500
20
8
25
10
4
a)
95 9.7477 ; b)
c)
56 7.4834 ;
2. Pomou depnog raunala izraunaj i rjeenje

zaokrui:
a)
976 na 3 decimale; b)
c)
1340 na cijelo; d) 0.6 na jednu decimalu;
e)
4.6 na 2 decimale.
65 na 5 decimala;
3. Pomou depnog raunala izraunaj i rjeenje

zaokrui:

a)
51 na dvije decimale;
b)
27.6 na 1 decimalu;
c) 0.00049 na 4 decimala; d) 1000 na jednu

decimalu; e) 16.9 na 3 decimale.
4. Procijeni izmeu koja dva broja se nalazi:

a)
78 ; b)
d)
448 ; e)
67 ; c)
0.7 ;
5.99 .
5. Procijeni izmeu koja dva broja se nalazi:

a)
39 ; b) - 900 ; c) - 97 ;
d)
10 ; e) - 687 .
6. Kolika je priblina duljina stranice kvadrata ako je

povrina kvadrata:

a) 90 m2; b) 601 cm2; c) 5.5 mm2;
d) 56 dm2; e) 4523 m2.
a)
5
73
7
23
91
; b)
; c)
; d)
; e) .
6
18
19
6
6
10. Zapii ove brojeve pomou perioda (koristei

tokice za poetak i kraj perioda):

a) 0.242424242...; b) 11.77777777...;
c) 56.76327632763...; d) 0.422222...;
e) 14.443232... .
11. Bez korjenovanja odredi koji rezultati su racionalni,

a koji iracionalni brojevi:

a)
16 ; b)
17 ; c)
12. Koji broj je vei: a)

65 ; d)
64 ; e)
8 ili 2.95; b)
c) 3.14 ili ; d) 3.8 ili
100 .
7 ili 2.733;
15 ; e) -3 3 ili -5.2411.
5 , 1.99, 2,
6.
14. Poredaj po veliini brojeve poevi od najmanjeg:

50
55 , 8.5, 1.3,

i - 2.
7
15. Poredaj po veliini brojeve poevi od najveeg:

-2 13 , -13.46, 13.5, -
17
i -3 12 .
2
83
2.5. Raunanje s korijenima

Izraunaj
a) 254 i 25 4 ;
b)
25 + 4 ;
d)
c)
25 + 4 i
25
25
i
;
4
4
25 - 4 i 25 - 4 .
to primjeuje?
Iz uvodnoga primjera moemo zakljuiti da se kod korjenovanja umnoka korijen

moe rastaviti na umnoak korijena istih brojeva. Isto vrijedi i za dijeljenje. No, vano
je primijetiti da emo kod zbrajanja ikod oduzimanja dobiti razliite rezultate.
Ta vana i lijepa svojstva mnoenja i dijeljenja pomoi e nam da bre i elegantnije
rijeimo zadatke. U sljedeim primjerima pokazat emo da svojstva korjenovanja
umnoka i korjenovanja kolinika vrijede za sve brojeve.
Primjer 1. Korijen umnoka

Izraunaj:
ab
Zatim izraunajmo
25 4 .
a) 254 i
to zakljuuje?
= a b .
) = ( a ) ( b )
2
a b
Kako
Rjeenje:
su
oba
izraza
= ab .
jednaka
brojeva 25 i 4, a u drugom je zadan umnoak

korijena od 25 i 4. Izraunajmo:
254 = 100 = 10
25 4 = 52 = 10
b,
svojstvo vrijedi za bilo koja dva pozitivna broja

a i b. Evo i dokaza:
Primjer 2. Korijen kolinika

25 : 4
to zakljuuje?
ab
) =(
2
a b
. Tada su i izrazi koji se
kvadriraju jednaki, tj. ab = a b .

Korijen umnoka pozitivnih brojeva
jednak je umnoku korijena tih brojeva.
Primjeujemo da su rezultati jednaki. Isto
25 :
4.
b
b = 1
a2
4
4
3
1a23
korijen
umnoak
umnoaka od a i b
ab
Rjeenje:
U prvom zadatku zadan je korijen kolinika
brojeva 25 i 4, a u drugom je zadan kolinik
korijena od 25 i 4. Izraunajmo:
25 : 4 = 6.25 = 2.5
25 : 4 = 5 : 2 = 2.5
84
zakljuujemo da su i poetni izrazi jednaki, tj.
U prvom zadatku zadan je korijen umnoka
Izraunaj:
Znamo da je

Primjeujemo da su rezultati jednaki. Zadatak
25 5
=
se mogao zadati i u obliku dijeljenja
4
2
25 5
=
i
2.
4
Primjeujemo da su rezultati jednaki. Isto
svojstvo vrijedi za bilo koja dva pozitivna broja
Kako su oba izraza jednaka
a
, zakljuujemo da su i
b
poetni izrazi jednaki, tj.
a
b
izrazi koji se kvadriraju jednaki, tj.
. Tada su i
a
a
=
.
b
b
a i b. Evo i dokaza:
Znamo da je
a
b
a
b
( a) =a
2
( b) b
a
. Zatim izraunajmo
b
Korijen kolinika pozitivnih brojeva

jednak je koliniku korijena tih brojeva.
b =
a
:
b
a:

korijen
kolinika
ab
Primjer 3. Primjena
ili
kolinik
od a i b
a
a
=
b
b
3
181224 = 9 24364 = 9 4 4 1
2
34
6 = 3226 = 72
4
2
Izraunaj: a) 2712 ;
36
b)
3
1818
1212
2424
= 9; 24364 = 9 4 4 1
2
34
6 = 3226 = 72 .
4
2
36

c) 54 24 ; d) 180 .
c) Na prvi pogled izgleda da s ovim zadatkom
245
ne moemo drugo nego korjenovati pomou
depnog raunala jer ni 54 ni 24 nisu kvadrati
a) Jedan je nain rjeavanja pomnoiti brojeve
prirodnih brojeva. No primjenjujui svojstvo
27 i 12 te pronai korijen umnoka. No
kvadriranja umnoka korijena, zadatak
mnogo elegantnije i bez mnoenja velikih
moemo rijeiti mnogo bre:
brojeva ovaj problem moemo rijeiti uz
54 24 = 5424
pomo svojstva kvadriranja umnoka.
Jedan je nain da pomnoimo ove brojeve, no
Rastavimo brojeve 27 i 12 na faktore od
mnogo je elegantnije rastaviti ih do kvadrata
kojih je jedan kvadrat prirodnog broja.
i onda postupiti kao u primjeru a).
2712 = 9343
54 24 = 5424 = 9664 = 9 66 4 = 364 = 72
Vidimo da se rastav sastoji od brojeva 9 i 4,
54 24
= 54
9664 = 9 66 4 = 364 = 72
kojima je lako izraunati
korijen,
te24od= dva
Rjeenje:
faktora 3, iji je umnoak 9.
d) Znamo da je kolinik korijena jednak korijenu

Zatim skratimo dobiveni razlomak
2712 = 9343 = 9433 = 9 4 33 = 32kolinika.
3 = 18
i korjenujemo ga.
= 9343 = 9433 = 9 4 33 = 323 = 18 .
180
180
36 6 .
b) Na isti nain rjeavamo i korijene umnoka
=
=
=
245
49 7
245
koji imaju vie od dva faktora.
Z a d a c i
1. Primjenom svojstava za korijen umnoka izraunaj:
a) 25100 ; b) 916 ; c) 2581 ;
d) 4144 ; e) 6436 .
2. Primjenom svojstva za korijen umnoka izraunaj:
a) 0.011.44 ; b) 0.250.04 ;
c) 0.00490.25 ; d) 0.811.44 ;
e) 0.0000250.0025 .
3. Izraunaj:
a) 753 ; b) 2128 ; c) 232 ;
d) 2422 ; e) 287 .
85

11. Primjenom svojstva za korijen kvocijenta
4. Izraunaj:
a) 850 ; b) 5032 ; c) 18200 ;
d) 2045 ; e) 12872 .
izraunaj:
25
a)
; b)
49
5. Izraunaj:
izraunaj:
5
a) 1 ; b)
4
d) 122716 ; e) 50864 .
6. Izraunaj:
16a 2b 2 ; b)
d)
144y 2b 2 ; e)
100b 2 ;
25x 2 ; c)
36(fg )
b) 2 8 ;
d) 50 8 ;
8. Izraunaj:
d) 24 2 12; e) 6 8 3.
a)
9. Izraunaj:
c)
b) 16 x y y ;
e) 3a 2b 6ab .
d) 10
27 + 3 ; b)
40 + 10 ; e)
2 + 50 ; c)
8
Koliko je: a) 3 7
d)
125 + 20 ;
; b) 3a 5 ; c) 1+ 2 5 .
kod 3 7
korijen
2
200
24 75
64
( )
7
100
; d)
20
; c)
8 54
; d)
72
6ax 24xa
2
( 3a 5 )
= 32
121
; d)
128
98
27
; e)
; e)
25yz
( 7)
= ( 3)2 a 2
( 5)
86
( )
( )
= 9a 2 5 = 45a 2 .
i rijeimo:
= 21+ 4 5
( 7)
= 1+ 4 5 + 4 5 = 1+ 4 5 + 20 =
18. Izraunaj:
2
2
2
2
2
a) a 7 ; b) a 2 ; c) b 3 ; d) ab 5 ; e) xy 11 .
moemo kratiti tek kad
19. Izraunaj:
72
(1+ 2 5 ) =2= 12 + 21 2 5 + (2 5 )
17. Izraunaj:
2
2
2
2
2
a) 3 7 ; b) 2 2 ; c) 5 3 ; d) 9 10 ; e) 5 5 .
800
; e)
72 27
18xy 2xz
(a + b )2 = a2 + 2ab + b2
= 97 = 63 .
ne smiju odmah skratiti
169
c) Prisjetimo se formule za kvadrat zbroja
7 i kvadrat jer u zagradi postoji
144
; e)
Z a d a c i
(
19
1 .
81
b) Ovaj zadatak raunamo jednako kao onaj u
Kod ovog zadatka vano je naglasiti da se
25
81
; c)
primjeru a).
24
1 ; e)
25
zadani kvadrat rastavimo na 32
kvadrata, tj. (a b)2 = a2 b2. Tako je
25
16
; b)
i faktor 3.
a) Kvadrat umnoka jednak je umnoku

3 7
36
Rjeenje:
2
4
; d)
16
32 + 2 .
Primjer 4.
Kvadriranje izraza s korijenom
2
16. Izraunaj:
7 28x
a a
3x 3x
a)
; c)
; b)
;
81x
16
36y 2
2
c) a 4y a ; d) 5x 2y 2 10x ;
a) 3
400
.
121
15. Izraunaj:
50 10
45 12
; b)
;
a)
20
15
a) 8 6 3; b) 2 2 36 ; c) 18 6 3 ;
9
1 ; c)
16
14. Izraunaj:
3
a)
; b)
75
c) 3 3 ;
e) 72 32 .
a) x xy y ;
144
; e)
169
13. Primjenom svojstva za kolinik korijena izraunaj:
2.
7. Primjenom svojstva za umnoak korijena izraunaj:

a) 12 3 ;
64
; d)
16
12. Primjenom svojstva za korijen kolinika
a) 410016 ; b) 251009 ; c) 4912116 ;
a)
1
; c)
4
(
d) (3x
) (
) (
2
2
7x ) ; e) (5abc 5abc ) .
2
a) 3ab 7 ; b) xyz 2 ; c) 2a 6 ;

20. Izraunaj:

( ) 2 ( 3 + 2 ) ; c)2 (1 2 5 )
d) (2 + 2 2 ) ; e) (5 2 + 2 5 ) .
2
a) 1+ 5 ; b)
21. Izraunaj i pojednostavi:

;
( 3 + 5 ) + ( 2 + 5 ) ; b (1+ 5 ) + ( 3 2 ) ;
2
2
2
2
c) (1+ 2 5 ) (2 3 + 2) ; d) (1+ 2 5 ) (1 2 5 ) ;
2
2
e) ( 4 6 + 2 5 ) (5 2 2 5 ) .
2
a)
Primjer 5.
2 5 +3 5 7
Zbrajanje 2i oduzimanje
5 + 3 5 7 5 + korijena
1 5 = 5 (2 +3 7 +1) = 5 ( 1) = 1
5 + 1 5 = 5 (2 +3 7 +1) = 5 ( 1) = 1 5 = 5
5= 5.
Izraunaj: 2 5 + 3 5 7 5 + 5 .
Ovaj postupak moemo i skratiti tako da
Rjeenje:
preskoimo zapisivanje izluivanja zajednikog

5.
Zajedniki faktor svakog od pribrojnika je

Moemo ga izluiti.
Primjer 6. Zadaci sa zagradama

Pojednostavi:
a) 3 2 +
2 5 2 ;
) (
faktora, pa zapisujemo:
2 5 + 3 5 7 5 + 1 5 = 1 5 = 5 .
b) U ovom zadatku ni u jednoj se zagradi ne
b) 3 3 + 1 6 9 3 .
Rjeenje:
nalaze elementi istog imena pa ih nije

mogue izraunati. Zato se oslobaamo
zagrada po poznatim pravilima. Prva je
zagrada je na poetku pa se isputa, a
a) U zagradi se nalaze pribrojnici istog imena

pa ih moemo izraunati. Broj
2 skraeni
ispred druge je znak oduzimanja pa svi

pribrojnici iz nje mijenjaju predznak pri
je zapis od 1 2 .
oslobaanju od zagrada.
.
2 5 2 = 4 2
3 3 + 1 6 9 3 = 3 3 + 1 6 + 9 3 = 5 + 12 3
Sada raunamo zadatak:
3 3 + 1 6 9 3 = 3 3 + 1 6 + 9 3 = 5 + 12 3 .
3 2 + 2 5 2 = 3 2 + 4 2 = 2 .
()
) ((
) )
) (
Z a d a c i
26. Pojednostavi:
a) 8 2 - 5 2; b) 3 2 + 6 2; c) 2 5 - 2 5;
d) 3 + 3; e) 10 10 - 6 10.
a) 9 3 + 4 2 6 2 + 8 3 ; b)
23. Izraunaj:
a) 9 2 2 + 6 2 ; b) 3 3 11 3 + 2 3 ;
c) - 2 - 2 - 2 ; d) 17 2 18 2 + 5 2 ;
e) 5 5 55 5 + 555 5 .
24. Izraunaj:
a) 9 2 5 2 + 6 2 2 2 ; b) 4 3 + 2 3 8 3 3 ;
c) 5 5 5 + 3 5 + 5 ; d) 2 2 + 2 + 2 2 ;
e) 7 12 5 12 + 12 9 12 .
3+
5 2 5 + 2 3;
c) 4 2 6 2 + 3 + 8 3 2 3 ;
)
)
d) 9 2 + 2 4 5 6 2 2 ;
e) 9 9 2 2 2 25 + 8 16 .
27. Pojednostavi:
a) 4 3 + 3 2 + 3 + 7 3 ; b) 2 3 + 5 2 6 3 + 3 ;
c) 8
2 + 3 + 5 3 + 2 2;
d) 4 7 5 3 2 7 + 7 2 2 ;
) (
1122 33 11
1155 55 ++ 11
11++ 11
1177 55 .
e) 99 55 77 11
25. Zdrui pribrojnike istog imena i izraunaj:
28. Pojednostavi:
a) 2 2 + 5 2 + 5 + 6 5 ; b) 9 2 5 + 6 5 ;
a)
c) 4 3 1+ 3 + 6 ; d) 7 8 2 5 + 6 5 8 ;
c)
e) 4 7 3 6 + 6 5 + 7 + 7 .
e)
3 7 3 + 9 3 1+ 3 ; b)
; d)
;
.
87
Vjeb lica
a
9. Izraunaj:
1. Izraunaj:
a) 16 4 ; b)
2 98 ; c)
81 36 ;
d) 50 18 ; e) 112 7 .
2. Izraunaj:
a)
50 80 40 ;
81 25 16 ; b)
c) 169 121 49 ; d)
e)
432 28 2 42 ;
4 80 20 .
d)
529
; e)
729
2
225a 2 ; c) 121x ;
36x 2y 2 ; b)
d) 169x 2y 2 ; e)
289(ab )2 .
4. Izraunaj:
a)
63 2 7 ; b)
20 3 5 ; c) 5 6 6 ;
d) 7 150 2 6 ; e) 104 26 .
5. Izraunaj:
a)
d)
25
36
55
121
a)
d)
5
125
72
4 18
a)
d)
35 6 21 2 15 ; d)
10 55 22 ;
e) 3 8 ( 3 28) 2 14 .
a)
c)
e)
( 125 + 3 5) ; b) 3 (2 27 + 75) ;
2 ( 98 + 3 200 ) ; d) 11( 99 + 44 ) ;
6 (4 150 + 2 42 ) .
5
a)
d)
1
; e)
289
1
; c)
64
6
1
.
4
1
5
;
16
5 3
300
300
147
40 15
7 20
15 14 12
; c)
96
8 6 28
; b)
24
3 14
48 24
; c)
18
21 6 35
; e)
8 40 24
13. Izraunaj:

a)
c)
e)
5y y
20
2x 3 2x
; b)
6 24x
9x
49y 2
10yz 2 2xz
8ax b 32x
; d)
z 5xy
8. Izraunaj:
225
; b)
49
81
;
18
; c)
144
.
16
; e)
c)
4 25
; b)
c) 2 4 11 44 ; d)
42 3 21 4 2 ;
11
.
49
8 676
; e)
12. Izraunaj:
a) 18 12 6 ; b)
37
;
81
11. Izraunaj:
6. Izraunaj:
88
; b)
a) 3 5 2 5 ; b) 3 5 4 2 ;
15 2 3 5 .
10. Primjenom svojstva za kolinik korijena

izraunaj:
3. Izraunaj:
a)
25
169 ; c)
19
; b)
25
a)
ab 2
14. Izraunaj:
( ) ; b) (3 2) ; c) (5 4 )
2
( )
a) 2 5
d) 9 11 ; e) 6 5 .

15. Izraunaj:

( ) ( ) (
2
2
d) (a 5b ) ; e) ( x 7y ) .
2
a) x 5 ; b) a 3 ; c) 5 x
21. Izraunaj:
;
16. Izraunaj:
a) 3a 7a
d) 3x 5 ; e) 5abc c
; b) 5z 2 ; c) a 6b
a)
c) 2 6
e)
);
23. Izraunaj:
b) 9 2 2 + 6 ; c) 7 3 2 + 3 + 6 ;
d)3 5 3 + 2 5 4 .
b)
c) 4 11 6 3 + 11 + 8 11 2 3 ;
d) 9 + 2 4 6 2 3 ;
e) 9 9 8 2 8 4 + 8 16 .
19. Pojednostavi:
2
( ) ( 3 + 5)( 3 5) ;
2
c) (1 2 3 ) ; d) (1+ 3 )(2 2 ) ;
2
e) ( 2 + 2) ; f) ( 2 + 2)(2 3 ) .
a) 1+ 6 ; b)
24. Izraunaj:
5 7 8 +2 5;
( ) ; b) ( 3 + 2 5) ;
c) (3 2 3 )(3 + 2 3 ) ;
d) (2 3 + 3)(2 3 ) ;
2
2
e) ( 2 + 2 5 ) ; f) (1+ 2 3 ) .
a) 2 + 5
25. Izraunaj:
3 2 5
2 + 3 + 6 3;
a) 2 3 + 1 ; b)
c) 3 2 3 3 + 12 ;
d)
a) 8 3 3
b) 2 9 + 5
c) 8
d) 5 7 2 3 25 7 + 6 7 2 2 ;
e)
9 25 7 16 2 3 11 5 4 +
26 4 + 2;
16 + 3 + 5 3 + 2 ;
) (
81 + 11 7 .
20. Pojednostavi:
a)
b) 2 2
2 + 2 + 2 2 2;
)
d) 2 7 + 5 2 ( 2 6 7 ) + 7 ;
e) 3 ( 3 + 2) 3 2 ( 3 + 4) + 4 8
c)
16 + 5 2
5 7 5 + 9 5 1+ 5 ;
2+4 7 ;
( ) 2; b) ( 3 + 2 122 ) ;
c) (3 2 3 ) ; d) (1+ 2 3 ) ;
2
e) ( 2 + 2 5 ) ; f) ( 3 1)( 3 + 1) .
a) 2 + 5
a) 2 3 + 5 3 + 7 + 6 7 ;
a) 4 7 + 6 3 7 3 + 7 7 ;
150 + 6 .
24 + 2 6 ; d) 3 2
22. Izraunaj:
17. Zdrui pribrojnike istog imena i izraunaj:
18. Pojednostavi:
3 2 5 ;
5 1+ 3 5 ; b)
2 6 36 + 8 ;
3.
)(
( 2 + 3)(2 8 ) ;
2
e) ( 2 2 8 ) ; f) (1 3 )
)(
3+2 5 ;
( 3 + 12) ( 20 + 5) ;
2
2
b) (1+ 5 ) ( 5 2) ;
2
c) (1+ 2 3 ) (2 3 + 2)(2 3 2) ;
2
2
d) (1+ 5 ) (1 5 ) ;
2
e) (4 2 + 2 5 ) (5 2 2 5 )( 2 5 ) .
a)
89
2.6. Djelomino korjenovanje

Korijen umnoka jednak je umnoku korijena
Prepii u biljenicu pa dopuni:
a) 164 =
= ____ = __ ;
b) 163 =
= __
U uvodnom zadatku podsjetili smo se svojstva da je korijen umnoka jednak

umnoku korijena zadanih faktora, tj. ab = a b .
To nam je svojstvo bilo od koristi pri brem raunanju, kao u zadatku a) uvodnog
primjera. No ono e nam pomoi i pri pojednostavljivanju jo jednog zapisa.
Primijenimo ga i u sluaju b) iz uvodnoga primjera.
Korijen
umnoka
163
rastavimo
na
umnoak
korijena
16 3 .
Primijetimo da moemo izvaditi prirodni korijen samo iz 16. To je 4, pa je

rezultat 4 3 . Broj 3 nije racionalan broj pa ga ostavljamo zapisanog u obliku
s korijenom. Na kraju, broj 4 3 krae zapisujemo 4 3 .
163 = 16 3 = 4 3 = 4 3
djelomino
korjenovanje
Ovaj postupak naziva se djelominim korjenovanjem.

Djelomino korjenovanje nekog broja je postupak kojim zadani broj rastavljamo
na faktore tako da je bar jedan od faktora kvadrat prirodnog broja. Zatim
primjenjujemo svojstvo korijena umnoka.
A ba i nij e neka fora,

matematiarima se ne da pisati
tu j ednu tokicu u 4 3 pa sad
krae piu 4 3 . Pih!
a b = a b = a b
90
Matematiari
tede olovku...

Primjer 1. Djelomino korjenovanje
Rjeenje:
Djelomino korjenuj zadane brojeve:
Djelomino
a) 50 = 252 = 25 2 = 5 2 = 5 2 ;
kada broj pod korijenom moemo rastaviti
b) 80 = 16 __ = 16 __ = .__________________
na
korjenovanje
umnoak
dvaju
primjenjujemo
brojeva,
od
kojih
je
jedan potpuni kvadrat. Primjerice, moemo

djelomino korjenovati
50 jer je 50 = 25 2,
a 25 je kvadrat broja 5.
b) 80 = 16 5 = 16 5 = 4 5 = 4 5 .
Z a d a c i
1. Djelomino korjenuj:

a)
32 ; b)
8 ; c)
75 ; d)
2. Djelomino korjenuj: a)
c)
125 ; d)
27 ; e)
c)
18 ; d)
20 ; e)
98 ; e)
180 ; b)
63 .
300 ; b)
45 .
12 .
27
80 ;
24
2 5
2 6
128
8 2
72
20
6 2
20 000 ;
b)
50 000 ;
c)
4 000 000;
d)
27 000 000;
e)
50 000 000 000 ;
g)
392
j)
48 ;
4. Prepii u biljenicu pa spoji parove:
200
a)
h)
48
b)
ax 2 ;
f)
200 ;
i)
125
c)
49a ;
72 .
6. Pojednostavi:

a)
5x 2 ;
d)
300x 2y 2 ;
g)
49a 2x h)
j)
e)
6xy 2 . f)
12a3
i)
7a 2
27x 2a 2
16xy 2
10 2
3 3
Primjer 2. Djelomino korjenovanje i

zbrajanje
Izraunaj:

a) 2 12 + 3 27 ;
b) 50 + 3 2 6 8 .
moemo ih djelomino korjenovati. Tada

dobivamo da je 2 12 = 2 43 = 2 2 3 = 4 3
i 5 27 = 5 93 = 53 3 = 15 3 . Stoga je
2 12 + 5 27 = 4 3 + 15 3 = 19 3
b) I ovdje postupamo kao u primjeru a):

50 + 3 2 6 8 = 252 + 3 2 6 4 2 =
Rjeenje:
= 5 2 + 3 2 6 2 2 =
a) Primijetimo da pribrojnici 2 12 i 5 27 nisu
= 14 2.
= 5 2 + 3 2 12 2 =
istoga imena, pa ih ne moemo zbrojiti. No,
91
Z a d a c i
10. Pojednostavi:
7. Izraunaj:
a) 18 + 50 ; b) 2 8 + 3 32;
c) 10 700 + 28; d) 125 + 8 20;
a) 3 12 + 11 3 27 2 44 ;
e) 12 12 + 27 27.
c) 3 16 + 25 27 75 ;
b) 2 10 + 72 + 2 40 2 8 ;
d) 7 8 + 2 45 2 5 6 18 ;
8. Izraunaj:
12 - 3 27;
a)
c) 2 7 - 13 63;
e) 3 8 + 7 9 6 12 2 24 .
b) - 8 - 98;
d)
5 - 9 45;
11. Pojednostavi:
e) -6 288 - 11 7200.
9. Izraunaj:
12 + 5 27 3 ;
a)
a)
2x 2 + x 72 3 8x 2 ;
b)
a2 + a 4 a ;
2
2
2
c) - 3y - 27y - 12y ;
b) - 18 - 2 - 8 ;
2
2
d) 6 5x 8 20x + 7x +
c) 4 75 + 2 27 5 48 ;
45x 2 ;
2
2
e) x 40 6 10x + 3x 8 .
d) 20 5 45 + 5 ;
e) 10 200 4 2 + 3 50 .
Primjer 3. Zadaci sa zagradama

Pojednostavi:
a)
18 + 3 8 ;
( 2 1) ( 8 + 3 2 ) ;
c) (3 2 4) ( 27 5 2 ) ;
2
d) (2 3 + 3 2 ) .
b)
Sada primijenimo distributivnost, tj. svaki

lan zagrade pomnoimo sa 5 2 .
2 1 5 2 = 5 4 5 2 = 52 5 2 = 10 5 2.
c) Djelomino korjenujmo
27 = 93 = 3 3 .
Sada mnoimo svaki pribrojnik prve zagrade

sa svakim pribrojnikom druge zagrade:
(3 2 4) ( 27 5 2 ) =
(3 2 4 ) (3 3 5 2 ) = 3 23 3 3 25 2 43 3 + 45 2 =
Rjeenje:
5 2 43 3 + 4 5 2 =
2343
4 ) (3 3 5 2 ) = 3 23 3 3 25 2(394
(+343455212=2 )3=+320223 =39 63 230
(3 2 moemo
6 )15
12 3 + 20 2
a) Ovaj zadatak
rijeiti na dva
152 4 12 3 + 20 2 = 9 6 30 12 3 + 20 2
9 6da
15
4 primijenimo
12 3 + 20 2 svojstvo
= 9 6 30 1293 6+ 20
naina: tako
prvo
distributivnosti
korjenujemo
ili
da
izraze
prvo
djelomino
zagradi.
Primijetimo
da
se
rezultatu
nalaze
Ovdje
pribrojnici razliitog imena koje nije mogue

zbrojiti, niti ih je mogue djelominim
emo navesti rjeenje s djelominim
korjenovanjem svesti na pribrojnike istog
korjenovanjem:
da. je zadatak rijeen.
2 18 + 3 8 = 2 29 + 3 24 = 2 3 2 + 6 2 = imena.
29 2To
= 9znai
4 = 18
(
) (
8 ) = 2 ( 29 + 3 24 ) = 2 (3 2 + 6 2 ) = 29
d) Primijenimo formulu za kvadrat zbroja:
2 = 9 4 = 18.
b) Izraze u drugoj zagradi moemo djelomino

korjenovati.
( 2 1) ( 8 + 3 2 ) = (
2 ) = ( 2 1) (2 2 + 3 2 ) = ( 2 1)5 2
92
)(
(2 3 + 3 2 ) = (2 3 )
) (
21 2 2 +3 2 =
= 43 + 12 6 + 92 = 12 + 12 6 + 18 =
2 1 5 2 = 30 + 12 6
+ 22 33 2 + 3 2
Z a d a c i
12. Pojednostavi:
(
5(
( 2 + 1) ( 8 3) ;
b) (2 2 5) ( 27 5) ;
)
48 ) ;
a)
3 5 18 3 8 ;
a)
b)
50 + 3
3( 27 + 4 75) ;
d)
2 3 8 + 18 4 2 ;
(
8 (2 2 7
e)
(
e) (
8 128 .
)(
2 -2
( 3 + 3 ) ( 3 + 5) ;
c) ( 2 2 + 8 ) ( 8 + 6 ) ;
d) ( 75 4) ( 27 + 13 3 ) ;
e) ( 20 45 ) ( 7 + 3) .
a)
b)
Izraunaj s tonou od tri decimale broj
2+ 5
)(
2 5 ;
(
)2
c) (5 3 6 45 ) ;
2
d) ( 2 3 7 2 ) ;
e) ( 3 3 5 ) ( 12 2 3 + 1) .
2
iracionalnog). Stoga emo razlomak proiriti

sa
1
2
Rjeenje:
Treba izraunati kolinik 1: 2 s tonou od
tri decimale. Primijetimo da u nazivniku imamo
2
b) 9 3 27 ;
15. Pojednostavi:
Primjer 4. Racionalizacija
nazivnika
17. Izraunaj:
8 -5 2 ;
iracionalni broj
27 3 2 .
108 2 27 ;
b) ( 3 2 ) ;
( ) ;
2
2
d) (3 3 + 5 2 ) ;
c) (2 5 + 2 ) ;
2
2
e) (2 32 4 27 ) ; f) ( 5 - 2)
2
2
g) ( 5 + 3 ) ;
h) (2 5 + 5 3 )
;
2
2
j) (5 3 + 12 ) .
i) ( 18 - 2 3 ) ;

a) 1+ 7
( 7 + 3 5) ;
b) 3 (2 18 3 3 ) ;
c) 5 (2 45 12 ) ;
d) 2 2 ( 12 + 3 8 4 5 ) ;
e) 27 (3 3 8 5 32 ) .
a)
)(
6 1
)(
16. Izraunaj:
14. Pojednostavi:
18 + 4 2 ;
d) 5 3 25
13. Pojednostavi:
a)
)(
c) 2 2 - 3
c)
koji emo zaokruiti na
2 . Prisjetimo se, proiriti razlomak znai i
brojnik i nazivnik pomnoiti istim brojem.

1
1
2
2
=
=
2
2
2 2
2
. To znai da umjesto
2
2
dijeljenja 1: 2 moemo raunati 2 : 2 , to je
Dobili smo da je
mnogo lake podijeliti.
1.414. Pisanim dijeljenjem izraunamo da
1.414 : 2 = 0.707
je 1 : 1.414 0.707. Bez upotrebe depnog
To se moe i napamet podijeliti, za razliku
raunala ovo dijeljenje moe biti vrlo zamorno.
od 1: 2 . Taj postupak proirivanja razlomka
Zato se u matematici umjesto toga primjenjuje
(s
iracionalnim
jednostavniji postupak.
1
Zadani razlomak
proirimo tako da u
2
nazivniku dobijemo racionalni broj (umjesto
racionalnim
nazivnikom)
nazivnikom
do
razlomka
naziva
se
racionalizacijom nazivnika.
racionalizacija nazivnika
93

Sada vie
nemamo iracionalan broj u
nazivniku, nego racionalan.
Kaemo da smo racionalizirali
nazivnik.
Ovaj razlomak ima

2 u nazivniku. To j e
iracionalan broj.
Primjer 5. Racionalizacija
sloenijeg nazivnika
b) Ovaj zadatak moemo rijeiti na vie naina.

Evo jednoga:
Nazivnik 18 trebamo pomnoiti s nekim
Racionaliziraj nazivnik:
2
2
a)
; b)
.
18
3 2
Rjeenje:
brojem tako da dobijemo potpun kvadrat.

Ako pomnoimo 18 s 2 dobit emo
36 = 6 i tako u nazivniku vie nee biti
iracionalnog broja:
proirimo sa 2 jer emo

3 2
tako ukloniti korijen iz nazivnika.
a) Razlomak
2
3 2
2
3 2
Ti si tako
racionalna!
2
18
2
18
2 2
36
2 2
2 .
=
6
3
Do istog rjeenja moglo se doi djelominim
2 2
2
=
.
3
3 2
korjenovanjem
nazivnika
njegovom
racionalizacijom. Rezultat je isti kao u

zadatku a).
Z a d a c i
18. Izraunaj bez depnog raunala s tonou od
d)
tri decimale:
a)
; b)
2
3
; c)
; d)
5
5
; e)
(Napomena: racionaliziraj nazivnik).
2 3
; b)
3 6
; c)
20. Racionaliziraj:
a)
18
; b)
12
; c)
4
3 5
-3
12
; d)
; d)
7
2 7
; e)
50
50
5
2 10
; e)
9
45
e)
94
1
3
3
; b)
2
2
18
2 3
2
3
; e)
.
=
3
2
3 8
2
2
; c)
= 2;
3
2
1+ 2
5
; b)
1- 2
; c)
4 3 + 8 2
6
2+ 3
5
; d)
23. Racionaliziraj:
.
a)
21. Koji je od ovih razlomaka tono racionaliziran?

a)
12
22. Racionaliziraj:
a)
19. Racionaliziraj:
a)
d)
1+ 2
3
; b)
5+ 2
4 3 + 8 2
8
2
; e)
; c)
1+ 2
2 2
- 3-6 5
3 27
2 7+ 5
3

Primjer 5. Racionalizacija nazivnika i
razlika kvadrata
b)
5 3
Racionaliziraj:
2
22
4 2 +1 5 + 3
2 5 + 3
1
a)
; b)
; =c) 2
.
=
=

2
2
55- 33
3
1+ 2
5 6 32 25 + 3
5 3
(
)
( ) ( )
Rjeenje:
2 , umnoak
a) Pomnoimo li nazivnik sa
5 3
5+ 3
2
5+ 3
)=
5+ 3
(
) = 2 (
2
2
( 5) ( 3)
2 5 + 3
5+ 3
2
)=
5+ 3
5+ 3
c)
)(
) (
) (
4 2 +1 3 6 + 2 2
3 6 +2 2
= 4 2 + 1 3 6 + 2 2= 4 2 + 1
4
2
+
1
2
2
kojim se proiruje razlomak. No prisjetimo
=
3 6 2 2 3 6 2 2 3 6 +2 2 =
4 2
32 362 +
4 2
2 +21 3 634 62
2 +21
6 2+ 22 2
3
6
=
= 3 6
se razlike kvadrata i da je (a + b)(a b) =

6 4
23
2 + 16
3 +6 3 26 +
2 2 32 6 + 2 2
+ 3+ 26 2
+ 2 2 3 12
12 12 + 8 34 6
3
a2 b2. Stoga je mudro
=22 12 + 8 4 + 3 6 + 2 2 12
= 43 + 16 + 3
4 2 + 1pomnoiti
4 2 +nazivnik
1 3 6 + 2 2 = 4 2 +1
+
4
2
1
3
6
2
+
1
4 =2 + 1
4 2 + 1 3 6= + 2 2 9 6 42
==
54
8
=
=
= 2
2
a + b s faktorom 3
a 6bi2obratno.
2 3 6Pogledajmo
=2 2 3 6 +
2 2
+ 16
8+
33 +616 + 32 622+ 2 2 2= 12 129+68 44+23 6 + 2 2 = 12 4354
3 6 2 2 3 6 2 2 3 6 +24
2 2
3
6
2
2
=
. 24 3 + 169+ 3
zato:
6 64+2 2
54
46
=
.
+8 2
4 + 3 16+ 22 2 12 43 + 16 +
3
6
2
2
+
1
1
1 122 12 1
46+ 3 6 + 2 2
12 12 +=8 4 + 3= 6= + 2 2 12 43 + 16 + 3 6= + 2 2 24 3 + 16
=
=
=
.
= 54 8
=
1+ 2 1+ 2 1 2 12= 9 622492 1
46
6242
54 8
24 3 + 16 + 3 6 + 2 2
24 3 + 16 + 3 6
=
. +2 2
= 46
.
1 2
= 1+ 2.
=
46
1
e biti
2 + 4, to znai da nije dobar broj
4 2 +1
4 2 +1
() ( ) ( )
)
( ) ( ( )) ( )
( )
Z a d a c i
24. Racionaliziraj:
a)
d)
1
1+ 2
; b)
6+ 2
; e)
2 5 +5
; c)
14
2 7 -7 2
1
1- 2 3
d)
a)
3 6 -2 2
2 +3
; b)
a)
3 2
; c)
4 2 +1
3 6 2 2
50 ; b)
98 ; c)
44 ; d) 18 ; e)
24 .

a)
432 ; b)
675 ; c) 1620 ; d)
5 6 + 10 5
6 5 + 5 6
; b)
a -1
a -b
a a -b
; e)
1
a +3
; c)
a a +b b
a a b b
2
a - b
4. Pojednostavni:
a)
d)
Vjeb lica
; e)
26. Racionaliziraj:
25. Racionaliziraj:
4 2
3 5 2 3
3 5+2 3
28 ; e)
200 .
3. Izraunaj:

a) 3 12 + 5 75 - 3 ; b) -3 18 - 7 2 - 8 ;
c)
e) - 200 + 2 + 50 .
75 - 6 27 - 5 18 ; d) -2 20 - 45 + 3 5 ;
a) 6 12 + 3 11 - 27 -
b)
10 + 3 72 + 40 - 8 ;
c)
16 + 2 25 - 4 27 - 2 75 ;
d)
8 + 45 - 5 - 18 ;
e) 2 8 +
44 ;
9 - 2 12 - 24 .
5. Pojednostavni:

( 15 + 3 5) ; b) 3 (2 6 - 3 3) ;
c) 5 (2 15 - 10 ) ; d) - 2 ( 2 + 3 8 ) ;
e) - 27 (3 3 - 9 - 5) .
a)
95

6. Pojednostavni:

( 2 - 1)( 8 + 2) ; b) ( 3 + 9 )(
c) ( -2 2 + 8 )( - 2 + 6) ;
d) ( 5 - 4)( - 10 + 13 5 ) ;
e) ( 8 - 2 )( - 2 + 3) .
a)
3 +5 ;
14. Racionaliziraj:

(
) ; b) ( 6 - 2) ; c) (2 5 + 15) ;
2
d) (2 8 + 3 2 ) ; e) ( 32 - 4)(4 2 - 4) .
a) 1+ 12
8. Izraunaj:

)(
) ( 3 - 27 ) ;
c) (5 5 - 6 45 ) ; d) ( 12 - 7 2 )(2 3 +
e) ( 3 - 3 5 )( 12 - 4 3 ) .
a)
2 + 1 2 2 - 8 ; b)
a)
98 ;
a)
( 20 ) ; b) ( 2 + 2 18 ) ;
2
c) (3 - 2 3 )(3 + 12 ) ; d) ( 6 + 2 3 ) ;
2
e) ( 2 + 2 32 ) ; f) ( 3 - 8 )( 3 + 1) .
a) 2 +
a)
d)
3 + 1 1- 12 ;
; b)
a)
d)
a)
d)
( 6 ) ; b) ( 3 + 2 25) ;
c) (3 5 - 2 3 )(3 5 + 2 3 ) ;
d) ( 108 + 3)(2 - 3 ) ;
2
2
e) ( 2 + 2 8 ) ; f) (1+ 2 45 ) .
a) 2 +
12. Izraunaj:

a)
44 + 11 ; b)
)(
3 - 20
) (
c) 1- 2 3 3 + 12 ; d)
e)
10 - 2 8
; f) 1-
)(
a)
d)
96
( 6 + 122 ) - ( 20 +2 5) ;
b) (1+ 12 ) - ( 3 - 2) ;
2
c) (1+ 27 ) - ( 3 + 2)(2 3 - 1) ;
d) (1+ 45 ) - (1- 80 ) ;
2
a)
3+2 5 ;
)(
a)
d)
; e)
2 7
3
12
; b)
18
-3
; c)
45
; d)
20
15
2 10
; e) -
20
1+ 2
8
; b)
2+ 3
1- 32
2 5
-4 5 + 8 2
; e)
2+ 5
; c)
40
1+ 3
3
; b)
- 8+ 2
2
- 32 + 2
2 3
- 3- 5
; e)
1+ 6
; c)
3 15
1
1+ 3
; b)
-17
2 2 +5
7+ 2
; e)
; c)
1- 3 2
2 3 -3 2
1
1- 2
; b)
-5
5 +5
; e)
6- 8
19
; c)
10
1- 2 5
2 2 -3 2
23 2
3 6 -2 2
5- 3
5+ 3
; b) ; c)
3 +1
3 3 -2 2
5+ 5
; e)
5- 6
21. Racionaliziraj:

a)
d)
3 5
20. Racionaliziraj:
32 + 3 2 - 8 ;
2
3 5
; d)
19. Racionaliziraj:
11. Izraunaj:

; c)
18. Racionaliziraj:
)
(
) ( )(
2
c) (2 - 32 ) ; d) (1+ 3 3 )(2 - 15 ) ;
2
e) ( 2 + 2 50 ) ; f) ( 2 + 2)(2 - 8 ) .
a) 2 8 +
2 5
18 - 3 .
17. Racionaliziraj:
10. Izraunaj:

; b)
16. Racionaliziraj:
9. Izraunaj:

) - (5 16 - 2 27 )(
15. Racionaliziraj:
7. Izraunaj:

e) 4 8 + 2 3
4 2 -1
3 2 -2 5
3 5 -2 3
3 5+2 3
; b)
; e)
2 +3
3 -2
; c)
7+ 5
5- 7
2 +1
2 -1
22. Racionaliziraj:

a)
d)
4 3 -1
3-2 5
; b)
3 3 -2 2
3 3+2 2
2 +3
2 -2
; e)
; c)
2 3 +1
3 2 -1
2 7+ 5
2 5- 7
9
27
2.7. Kvadratna jednadba

Zapii matematikim jezikom i rijei
a) Dodamo li nepoznatom broju 8, dobit emo trostruki nepoznati broj. Koji je
to broj?
b) Kvadriramo li nepoznati broj, dobit emo 64. Koji je to broj?
Zadan je kvadrat sa stranicom a. Kolika je duljina stranice a ako je povrina

kvadrata 36 cm2? Zadatak toga tipa ve nam je poznat i nije teko tono
odgovoriti da je stranica a duga 6 cm. No ubacimo sada u taj zadatak malo vie
matematike.
Moemo ga pretoiti u jednadbu s nepoznanicom a. Trai se broj a, takav da
je a2 = 36.
Prije smo takav zadatak rjeavali pogaanjem, no sada, kada znamo raunati s
korijenima, zakljuujemo da se trai korijen iz 36.
kvadratna
a2 = 36
a=
jednadba
36
a = 6 cm.
Jednadba oblika a2 = 36 zove se kvadratna jednadba jer je nepoznanica
zapisana u obliku kvadrata.
Ovo j e
linearna
j ednadba.
Ovo j e
kvadratna
j ednadba.
97

Primjer 1. Kvadratna jednadba
x2 = b
d) Rjeenja ove jednadbe bit e iracionalni

brojevi. Raunamo:
x 2 = 50
Rijei kvadratnu jednadbu:
x1 =
a) x 2 = 49 ; b) x 2 = 0.0009 ; c) x 2 = 5 ;
16
d) x 2 = 50 ; e) x 2 = 0 ; f) x 2 =
.
81
No, primijetimo da ova rjeenja moemo

jo djelomino korjenovati jer je
50 = 252 = 5 2 . Zato su rjeenja ove
Rjeenje:
jednadbe x1 = 5 2 , x2 = 5 2 .
a) Traimo broj koji kvadriran daje 49. Naravno,

to je broj 7. No i broj 7

50 , x2 = 50
kvadriran daje 49. Zakljuujemo da kvadratna

jednadba x 2 = 49 ima dva rjeenja i piemo
x1 = 7, x2 = 7.
b) Ovu jednadbu rjeavamo na isti nain.

x 2 = 0.0009
e) Rjeenje jednadbe x 2 = 0 je 0 jer je

0 = 0 . To je jedina kvadratna jednadba
koja ima jedno rjeenje.
16
. No
81
znamo da je kvadrat bilo kojeg broja uvijek
2
pozitivan broj ili 0. Stoga x ne moe biti
f) Traimo broj koji kvadriran daje -
negativan broj. Ta jednadba nema rjeenja
x1 = 0.03, x2 = 0.03.
u skupu realnih brojeva.

2
c) Pri rjeavanju jednadbe x = 5 pitamo se

koji broj treba doi na mjesto nepoznanice x
Kvadratna jednadba
tako da njegov kvadrat bude jednak 5. To je

2
broj 5 jer je 5 = 5 .
Ako je b > 0, tada kvadratna jednadba
( )
No, rjeenje jednadbe je i - 5 jer je
( 5)
= 5 . Stoga rjeenja jednadbe x 2 = 5

su x1 = 5 , x2 = 5 . Primijetimo da ova
rjeenja
nisu
racionalni
brojevi,
nego
iracionalni.
Primjer 2. Kvadratna jednadba

oblika ax2 = b
oblika x 2 = b ima dva rjeenja, x1 =

x2 = b .
Ako je b = 0, tada kvadratna jednadba

oblika x 2 = b ima jedno rjeenje, x = 0.
Ako je b < 0, tada kvadratna jednadba
oblika x 2 = b nema rjeenja u skupu realnih
brojeva.
b) U jednadbi 9x 2 = 121 prvo elimo dobiti

koliko je x 2 kako bismo iz toga izraunali
Rijei jednadbu:
x. No umjesto x2 zadano nam je 9x2. Stoga
a) x 2 4 = 0 ; b) 9x 2 = 121; c) 3x 2 = 75 .
emo x2 dobiti dijeljenjem jednadbe s 9.
Rjeenje:
a) Kao i kod rjeavanja linearnih jednadbi,
prebacimo poznanicu na desnu stranu. Tada
treba rijeiti jednadbu x 2 = 4 . Rjeenja su
x1 = 2, x2 = 2.
9x 2 = 121 / : 9
121
9
11
11
, x2 = .
x1 =
3
3
c) Dijeljenjem jednadbe
x2 =
dobivamo:
3x 2 = 75
/:3
x = 25
x1 = 5, x2 = 5.
98
b ,
3x 2 = 75

Primjer 3.
Kvadratna jednadba sa zagradom
Rijei jednadbe:
a) (2x3)2 = 49 ;
b) 3(2x+1)2 27 =0.
Uoite da kvadratna jednadba ima dva

rjeenja, ali ona sad nisu par suprotnih
brojeva.
b) 3(2x+1)2 27 =0. Najprije sredimo
Rjeenje:
jednadbu tako da nam na lijevoj strani ostane
a) Promatramo cijelu zagradu kao nepoznanicu
3(2x+1)2 = 27
u toj kvadratnoj jednadbi i dobivamo dva
(2x+1)2 = 9. Zatim nastavimo kao u
rjeenja:
prethodnom primjeru dobivamo dvije
2x13 = 7 i 2x2 3 = 7.
linearne jednadbe.
Rijeimo te linearne jednadbe svaku zasebno.
2 x1+1 = 3 i 2 x2 + 1 = 3. Rjeavanjem tih
samo zagrada s kvadratom.
2x13 = 7
2x2 3 = 7
2x1 = 7 + 3
2x2 = 7+3
2x1= 10
2x2 = 4
x1 = 5
x2 = 2.
linearnih jednadbi dobivamo rjeenja : x1 = 1

i x2 = 2.
Z a d a c i
7. Rijei jednadbe:
1. Rijei jednadbe:
2
a) x = 49; b) x = 16;
c) x = 100;
d) x = 1; e) x = 400.
2. Za koje brojeve a vrijedi jednakost:
b) a 2 = 0.000009 ; c) a 2 = 9 ;
121
2
2 3600
2
d) a =
; e) a = 2 .
169
49
a) a 2 = 0.64;
a) x = 5;
2
d) x = 15;
b) x = 13;
g) -5x2 = 125; h) 27 = 3x2;
i) -2x2 = -200;
j) 25x2 = 16.
8. Rijei jednadbe:
a) 7x 2 = 0.28 ; b) 0.01x 2 = 6.25 ; c)
d)
c) x = 0 ;
e) x = 52.
1 2
16
.
x = 1; e) 3x 2 =
27
9
1 2
x = 36;
4
9. Rijei jednadbe:
a) (x + 3)(x 2) = x + 10 ;
4. Rijei jednadbe:
a) x 2 = 50;
c) 9x 2 = 64;
f) 4x2 = 64;
d) 25x = 1; e) 121x = 289;
3. Rijei jednadbe:
2
a) 3x 2 = 75; b) 4x 2 = 100;
b) (x + 1)(x 1) = 1 ;
c) (x 6)(x 3) + 2 + 9x = 0;
b) x 2 = 320 ; c) x 2 = 600;
2
d) x = 3200; e) x = 180 .
d) (2x + 5)(2x 5) = 4 ;
e) (2x + 1)(x 2) = 2 3x + 6 .
5. Koja je linearna, a koja kvadratna jednadba?

Rijei ih!
a) x 2 = 49;
b) 7x = 49; c) x = 49 ;
d) 7x = 49; e) x 2 = 42.
2
10. Rijei jednadbe:

6. Koliko rjeenja imaju zadane jednadbe?

c) x 2 4 = 23;
2
b) (x 3) = 16 ;
c) (x 1)2 81 = 0;
d) (4x 3)2 42 = 7 ;
e) (5x + 5) = 5 ;
f) (x-2)2 = 64;
g) (x+5)2 = 25;
h) 27 = 3(x-4)2;
i) -2(3x+1)2 + 200 = 0;
j) (2x-3)2 - 81= 0.
Rijei ih!
b) x 2 = 0 ;
a) x 2 = 4;
d) x 4 = 23; e) x = 52 + 2.
a) (x + 3)2 = 1;
99
Vjeb lica
a
1. Rijei jednadbe:
e) 4x2 + 12x + 9 = 0;
a) x 2 = 36 ; b) x 2 = 121; c) x 2 = 196 ;
25
400
2
2
d) x =
; e) x =
.
49
16
2. Rijei jednadbe:
121
2
; b) x 2 = 0.04 ; c) x 2 = 1.69 ;
a) x =
25
g) 16x2 + 8x + 1 = 0.
2
d) x =
25
81
2
; e) x =
.
36
49
3. Rijei jednadbe:

121
= 0;
a) x2 36 = 0; b) x 25
2
b) x 2 - 2.89 = 0 ; c) x 2 - 1.69 = 0 ;
5
32
2 20
2
=
= 0.
d) x ; e) x - 1
36 36
49
4. Rijei jednadbe:

a) 3x 2 = 48 ; b) 4x 2 = 196 ; c) 9x 2 - 64 = 0 ;
d) 25x 2 = 100 ; e) 16x 2 - 289 = 0 .
5. Rijei jednadbe:

a) 7x 2 - 112 = 0 ; b) 6x 2 = 216 ;
c)
1 2
x = 25 ;
4
2 2 48
;
x =
3
50
6. Rijei jednadbe:
e)
d)
1 2
x = 32 ;
8
3 2 4
f) x = .
4
3
9. Rijei jednadbe:

a) (x 3)2 = 49;
b) (2x + 1)2 = 36;
c) (x 3)2 = 25;
d) (x + 8)2 = 49;
e) (2x + 3)2 = 9;
f) (x 7)2 = 64;
g) (x + 3)2 = 36.
10. Rijei jednadbe:

a) (2x + 1)2 36 = 0;
b) (x 11)2 121 = 0;
c) (3x + 2)2 4 = 0;
d) (x + 4)2 64 = 0;
e) (x + 1)2 1 = 0;
f) (x + 5)2 4 = 0;
g) (3x 6)2 144 = 0.
11. Rijei jednadbe:

a) 2(x + 2)2 8 = 0;
b) 3(x 1)2 + 12 = 0;
c) 4(x + 2)2 4 = 0;
d) 5(x + 4)2 + 20 = 0;
e) 6(x + 1)2 6 = 0;
g) 7(3x 6)2 28 = 0.
f) (x + 5)2 + 4 = 0;
12. Rijei jednadbe:

a) 36x2 +12x +1 = 121;
b) 4x2 4x + 1 = 16;
c) x2 + 6x + 9 = 64;
d) x2 8x + 16 = 36;
a) (x + 2)2 = 0;
b) (2x + 1)2 = 0;
e) x2 14x + 49 = 121;
c) (x + 4)2 = 0;
d) (3x 1)2 = 0;
f) x2 12x + 36 = 100;
e) (x 12)2 = 0;
f) (2x + 3)2 = 0;
g) 25x2 + 30x + 9 = 1.
g) (x 10)2 = 0.
13. Rijei jednadbe:
7. Rijei jednadbe:
a) 2x2 = 25;
b) 3x2 49 = 0;
a) (x 3)(x + 4) = 0;
b) (2x 3)(3x + 2) = 0;
c) 5x2 + 36 = 0; d) 7x2 = 16;
c) (x + 5)(2x 2) = 0;
d) (x + 7)(3x + 6) = 0;
e) 3x2 = 121;
e) (2x + 6)(3x 9) = 0; f) (4x + 4)(3x 6) = 0;
g) 2x2 + 169 = 0.
g) (x + 6)(3x + 5) = 0.
14. Rijei jednadbe:
8. Rijei jednadbe:
100
f) 9x2 24x + 16 = 0;
a) 4x2 + 4x +1 = 0;
b) x2 6x + 9 = 0;
c) 36x2 + 12x + 1 = 0; d) x2 + 8x + 16 = 0;
f) 8x2 81 = 0;
a) 6x2 = 25;
b) 2x2 100 = 0;
c) 5x2 + 60 = 0; d) 7x2 = 25;
e) 3x2 = 135;
g) 2x2 + 17 = 0.
f) 8x2 64 = 0;
2.8. Ponavljanje
1. to je kvadratni korijen nekoga pozitivnog broja?
12. Kakvi su to iracionalni brojevi?
2. to znai korjenovati?
13. Kojim slovom oznaavamo skup realnih brojeva?
3. Kojim znakom zapisujemo kvadratni korijen?
14. Od kojih se skupova sastoji skup realnih brojeva?
0?
4. Koliko je
0.0000000016 ?
5. Koliko e decimala imati
6. Navedi neke brojeve iz kojih nikako ne moemo

izvaditi realan korijen.
7. Navedi neke brojeve iji korijen nije prirodan
broj, ali je racionalan.
8. Navedi neke brojeve iji korijen nije racionalan
broj.
9. Navedi nekoliko primjera konanih decimalnih
15. Koji su od ovih brojeva iracionalni: 2 , 3 ,

1
, 4 , .
3
16. Koji se od ovih brojeva mogu djelomino
korjenovati: 12 , 10 , 20 , 18 , 30 ?
17. to znai racionalizirati nazivnik nekog razlomka?
18. Koje od ovih nazivnika treba racionalizirati:
1 1
3
1
,
,
, 1 .
,
3
3
3
24 24
19. Koje su od ovih jednadbi kvadratne, a koje
linearne:
brojeva.
10. Navedi
nekoliko
primjera
a)
beskonanih
nekoliko
primjera
beskonanih
7x 3 = 56 ; c)
2x 2 = 164 ;
d) 2x = 164 ; e) x 22 = 42 .
periodikih decimalnih brojeva.

11. Navedi
x 2 = 25 ; b)
20. Koliko
rjeenja
moe
imati
kvadratna
jednadba i o emu to ovisi?
neperiodikih decimalnih brojeva.
Zadaci za ponavljanje
1. Izraunaj:
a)
25 ; b)
d)
1
; e)
4
6. Zapii s tonou od 5 decimala kolika je duljina
1
; c)
16
stranice kvadrata ako je njegova povrina:
0.81;
a) 23 m2; b) 6.87 cm2.

0.000049.

povrina:
a) 100 m2; b) 0.36 cm2; c) 1.69 mm2.
a) 25 m2; b) 6.2 cm2; c) 16.9 mm2.

8. Nacrtaj graf kvadratne funkcije f(x) =
x.
9. Primjenom
umnoka
a)
( 6 ) ; b)
4. Koji
rezultati
41
42
; c)
500.8 .
korjenovanja
nisu
10. Izraunaj: a)
racionalni
brojevi:
a)
200 ; b) - 36 ; c)

a)
3 na est decimala; b)
decimala.
0.7257 na 5
9a 2 ; b)
36x 2y 2 .
11. Izraunaj:

-36 .
korijen
a) 2549 ; b) 25x 8100x .
2
2
za
izraunaj:

2
svojstva
a) a ab b ;
12.
Primjenom
b)
svojstva
4a 3b 12ab .
za
kolinik
korijena
izraunaj:
a)
100
36
; e)
14400
25
101
2K o. 8r. j ePnoonvaavnl j ea nij er e a l n i b r o j e v i

13. Izraunaj:
19. Pojednostavi:
( ) ; b)2 ( 10 2 ) ; c) (2a 2 ) ;
d) (3c 5x ) .
a) 3 2
14. Izraunaj:
a) 5 + 2 ; b)
3 2
; c) 2 7 3 5
a) 2 12 + 2 3 27 2 8;
b) 2 3 72 + 2 400 6 8 .
2 2 2 + 3 2 2 2;
b) 4 3 2 + 3 + 6 2 ;
c) 7 5 2 5 + 6 2 2 .
16. Pojednostavi:
) (
)
27 ; b)
3 2 12 + 3 3 .
(
b) (
) ( 8 3 2) ;
12 4) (2 27 + 4 3 ) .
2 3
; b)
10
; c)
-15
2 10
23. Rijei jednadbe :

a) x 2 = 100; b) x 2 0.36 = 0 ;
2
c) x 2 = 6 ; d) 2x 180 = 0
24. Koliko rjeenja imaju zadane jednadbe?

a)
2 + 3 5 ; b)
22. Racionaliziraj: a)
6 2 6 + 9 3 1+ 6 ;
b) 3 2 2 1 2 2 5 ;
c) 6 5 2 2 4 3 + 1.
a)
21. Pojednostavi:
a)
15. a)
20. a)
Rijei ih!
800 ; c) 3 18 .
a) x 2 = 1; b) x 2 = 0 ; c) x 2 1 = 0;
d) x 23 = 4; e) x = 12 + 2.
18. Izraunaj:
12 + 27 + 3 ; b) 4 18 - 2 2 - 8 ;
c) 3 75 + 3 27 3 18 .
a)
Zadaci za ponavljanje skupovi brojeva:

1. Kojem skupu brojeva pripada rjeenje zadatka:
tono soli dobiti od 7300 kg morske vode?
a) 14 14 : 2 + (19 5) : 7 + 3 2;
Rjeenje
b) 22 13 : 13 + 12 : (4 + 2) 20;
b)
c) 5 (9 + 2) 25 : 5 + 0 7 : 2.
jedinica, a ne zaokruivanjem!).

b) 2.5 + 2.5 : 5 12.5 + 0.5 1.5 + 0.5;
c) (9 12.5) 4 0.25 6 10.5.
b) 9 9 : 9 100 : (3 5 4 1) + 6;
c) 6.25 + (1.3 2.15) 0.44 3.2 : (0.1 + 0.6);
1 9
( 4. 3 + 2 1.6 ) .
3 5
mjernih
7
2
17
53
3
1
; b)
; c) 2 ; d)
; e)
; f)
.
100
3
9
10
11
7
brojevi:
a)
6
4
13
1
5
; b)
; c)
; d) 2 ; e) - .
20
30
10
5
9
period
decimalnom
zapisu
ovih
razlomaka:
n u razlici 3 n tako da rezultat:

Z;
c) pripada skupu Q, a ne pripada skupu Z;

d) pripada skupu R, a ne pripada skupu Q.
5. Trgovac ima 139.5 kg banana i 9 sanduka. Moe li
on u jedan sanduk smjestiti cijeli broj kg banana,
pod uvjetom da u svakom sanduku bude jednako
kg banana? Objasni svoj odgovor.
6. Jadransko more sadri 3.8% soli. Koliko e se
102
a)
9. Pronai
4. Napii nekoliko vrijednosti koje moe imati broj

a) pripada skupu N; b) pripada skupu
brojem;
konani, a koji beskonani periodiki decimalni
a) 9 (12 3) + 6 : (8 + 2) + 8 (10);
3.5 +
decimalnim
(pretvaranjem
8. Bez raunanja odgovori koji su od ovih razlomaka
2
4
5
a)
brojem
a) (2.5 + 2.5) : 5 (12.5 + 0.5) 1.5 + 0.5;
d) 2
izrazi:
prirodnim
1
2
6
7
10
2
; b)
; c)
; d)
; e)
; f) 2 ;
3
3
7
9
12
3
3
11
g)
; h) 3 .
11
24
a)
10. Kojem skupu brojeva pripadaju brojevi:

a) 0.33333; b)
5 ; c) 0.272727; d) 0;
e) 3 + 2 7 ; f) 1.1; g) ; h) 600 000 000;

i) 3; j) 0.4568045680...; k) 2 + 6.
11. Koji je broj vei: a)
c) 3.14 ili ; d) 4 ili
3 ili 1.73; b) 2 ili 1.4;

16 ; e) 2 + 1 ili 0.414.
6 , 2.5, 2.449, 2

i 2.44948.
a) x2 100 = 0;
13. Pojednostavi, a zatim izraunaj vrijednost izraza

ako je a = 2, b = 3, c = 3. Kojem skupu brojeva
pripada rezultat pojedinog zadatka?
a) 4a + 2b 7a;
b) 3a(2 + 3b 4a);
c) (5 + c) (2c 3);
d) (a 2b + 6c) 4b;
e) a2b + 3ab2 10a2b + a2b ab2 3a2b.

14. Pojednostavi, a zatim izraunaj vrijednost izraza
ako je a =
2
, b = 0.5, c = 4. Kojem skupu
5
brojeva pripada rezultat pojedinog zadatka?
a) 2 + 3a (1 +3a ) ;
b) 2ab
16. Jesu li rjeenja zadane jednadbe racionalni ili

iracionalni brojevi?
4a2b
6a2b;
c) (6 + 5a) (3b 1);
d) ab 2a (ab a ) + (2a + 3ab ) ;

e) ( 2 2c)(c + 2 2 ) 3a(a + 1).
15. Je li rjeenje zadane jednadbe cijeli ili prirodan broj?

a) 2x + 3 4x = 9;
d) x + = 0;
b) x2 = 0; c) x2 1 = 0;
6 =2+
e) 3x2 +
6.
17. Moe li duljina neke duine biti negativan broj?

A iracionalan? Obrazloi odgovore.
18. Kvadrat ima povrinu P = 2. Kolika je duljina
stranice toga kvadrata?
19. Sastavi zadatak tako da povrina kvadrata bude
racionalan, a duljina njegove stranice iracionalan broj.
20. Ako je povrina kruga 16, je li polumjer toga
kruga racionalan ili iracionalan broj? Kolika je
tona vrijednost polumjera toga kruga?
21. Ako je povrina kruga 16 m2, je li polumjer toga
kruga racionalan ili iracionalan broj? Kolika je
tona vrijednost polumjera toga kruga?
22. Kojem skupu brojeva pripadaju dobivene
vrijednosti nepoznanice x, a kojem
nepoznanice y?
b) 3x (2x 1) = 5 + (2x + 3);
a)
2x
5y
1,
4x
c) 3(3 2x) 5(5x 1) + 42 = 2 (1 3x) 7 (2x 3);
b) 0.2x 0.5y = 1.3, 0.2x + 0.4y = 4;
d) (2x 1)(x + 4) = (x + 9)(2x + 7) + 5;
c) 3 (1 2x) = y + 5, 2(x + y) = 5x 3y;
x
13 + x
11- 2x
= 3; f)
=5
.
e) x
2
4
5
1
7
6
1
x + 0.7y = , x + y = 2 ;
3
5
7
5
2x y
2 x 5y y 3x
7
+y = ,
= 2 .
e)
3
3
2
5
10
2;
d)
Primjerak oglednog t esta:

1 ; b) 0.36 ; d)
1. Izraunaj: a)
1
.
4
2. Zapii s tonou od 4 decimale kolika je duljina

stranice kvadrata ako je njegova povrina:

a) 114 m2; b) 3.255 cm2.
3. Koliki je polumjer kruga ako je njegova povrina

169 m2?
a) 8136 ; b)
72
9a 2b 2 ; c)
242
d) 2a 2b 12ab .
a) 4 3 3 + 3 3 9 3 ;
) (
b) 7 5 + 2 2 5 + 6 2 .
6. Pojednostavi:
a)
60 ; b)
6 2 3 6 1+ 5 6 ;
1000 .
a)
12 + 27 + 3 ; b) 2 18 2 2 8 ;
c)
3 2 12 + 3 3 .
10. Racionaliziraj: a)
5. Pojednostavi:
3 2 2
9. Izraunaj:
4. Izraunaj:
( 2 4 3 ) + 1.
2
2
2
7. Izraunaj: a) (5 5 ) ; b) ( 2 7a ) ; c) ( 4 5 ) ;
2
d) (2 3 + 3 2 ) .
b)
3
12
; b)
25
3 5
11. Rijei jednadbe :

2
a) x =
49
; b) x 2 72 = 0.
9
12. Poredaj po veliini brojeve poinjui od najmanjeg:
3 , , 3.14,
2 i 1.4.
103
3. Pitagorin pouak
Vani pojmovi
Matematika je od davnih vremena bila potrebna za
Egipatski trokut:
izraunavanje problema iz svakidanjice. Tako je
Indijski trokut
esto potrebno izraunati dijagonalu pravokutnika
Pitagorin pouak
ije su duljine stranica poznate.
Pitagora
Sa svojim trenutnim matematikim znanjem taj
Obrat Pitagorina pouka
problem moemo rijeiti samo mjerenjem. No nije
Spirala drugog korijena
uvijek zgodno konstruirati pravokutnik da bi se
Skup R na pravcu
Dijagonala kvadrata
Visina jednakostraninoga
trokuta
Povrina jednakostraninoga
trokuta
izmjerila njegova dijagonala. Za njegovo rjeavanje

potreban nam je Pitagorin pouak. To je jedna
Pitagora VI st. pr. Kr.
od najpoznatijih matematikih istina, a toliko je poznata i vana upravo

zbog svoje primjenjivosti na razne probleme iz srodnih znanosti i iz
svakodnevnog ivota. Pitagorin pouak bio je zbog svoje vanosti poznat
jo u davna vremena, a naziv mu potjee od starogrkog matematiara po
imenu Pitagora, koji je taj pouak dokazao.
Evo nekih primjera koje dosad nismo znali izraunati, a znat emo ih tono
izraunati kada nauimo Pitagorin pouak:
Kolika
j e visina
dvokrakih
lj estava?
Moe li se kiobran dug

1 m spremiti na dno kofera
dimenzij a 40 cm x 30 cm?
Moe li Matij a ovaj svoj

skate duljine 47 cm ugurati
u kolski ormari dimenzij a
37 cm x 20 cm?
Tko je bio Pitagora i tko su bili pitagorejci;
Kako su stari Egipani pomou konopca uvijek

tono sastavljali pravi kut;
Je li ba Pitagora otkrio Pitagorin pouak;
Kako izraunati duljinu tree stranice pravokut

noga trokuta ako su zadane preostale dvije;
Kako glasi formula za duljinu dijagonale kvadrata
ija je stranica poznata;
Zato volovi ne vole matematiku;
104
Ako svim racionalnim brojevima pridruimo toke

pravca, jesmo li iskoristili sve toke na pravcu;
Kako konstruirati duinu duljine tono
2 cm;
Kako glasi formula za povrinu jednakostraninoga

trokuta...
I jo mnogo toga!
Pitagorin pouak
Kratki zadaci za
ponavljanje:
5. to je hipotenuza?
6. Kako glasi formula za opseg pravokutnog
trokuta?
1. to je pravokutni trokut?
2. Kako se nazivaju stranice pravokutnoga
trokuta?
3. Kako
se
naziva
najdulja
stranica
pravokutnom trokutu?
4. to su katete?
7. Kako glasi formula za povrinu pravokutnog

trokuta?
8. to je kvadrat?
9. Kako glasi formula za povrinu kvadrata?
10. to je to pouak?
3.1. Pravokutni trokut

Pronai pravokutne trokute
Gledajui slike objasni gdje se sve u raznim geometrijskim likovima skrivaju
pravokutni trokuti.
U nastavnoj cjelini Pitagorin pouak upoznat emo se s jednom vanom

matematikom formulom koja ima primjenu u mnogim srodnim znanostima i u
svakodnevnom ivotu. Kako se Pitagorin pouak odnosi na stranice pravokutnoga
trokuta, vano je ponoviti gradivo vezano uz pravokutni trokut. U uvodnom
B
zadatku moemo prepoznati pravokutni trokut kao dio
mnogih geometrijskih likova i tijela.
Pravokutni trokut je trokut koji ima pravi kut.
pravokutni
trokut
katete
hipotenuza
Stranice trokuta koje zatvaraju pravi kut nazivaju se

katetama.
Stranica nasuprot pravom kutu naziva se hipotenuzom.

Hipotenuza je najdulja stranica pravokutnog trokuta.
Na slici vidimo da dijeljenjem pravokutnika po dijagonali
dobivamo dva sukladna pravokutna trokuta. Stoga je
povrina pravokutnoga trokuta P = ab .
2
a
b
105

Meu brojnim pravokutnim trokutima istaknimo dva koja
a
45
1. Jednakokrani pravokutni trokut, koji se dobiva
45
dijeljenjem kvadrata po dijagonali. Kutovi uz hipotenuzu
30
susreemo u naem geometrijskom priboru:
iznose 45.
2. Pravokutan trokut s kutovima 30, 60 i 90. To je
trokut koji se dobije dijeljenjem jednakostraninog trokuta
po jednoj njegovoj visini. Stoga je njegova hipotenuza

60
60
dvostruko dulja od krae katete.
Primjer 1. Prepoznavanje kateta i

hipotenuza
Rjeenje:
Znamo da su katete stranice pravokutnoga trokuta
Pogledaj sliku i svakom trokutu nai katete i
koje ine pravi kut pa nije teko redom odrediti:
hipotenuzu:
b
Katete: f, d; hipotenuza: e.
e
d
Katete: b, c; hipotenuza: a.
c
p
Katete: q, s; hpiotenuza: p.
s
b
Katete: k, l; hipotenuza: j.
Katete: s, r; hipotenuza: t.
Katete: c, b; hipotenuza: d.
Primjer 2. Konstrukcija
pravokutnoga trokuta
Rjeenje:
Konstruiraj pravokutni trokut ABC s katetama
vrha C povucimo okomit polupravac. Na njemu
a = BC i b = AC ako je:
pronaimo duinu b = AC = 4.6 cm. Spajanjem
a) a = 2.5 cm, b = 4.6 cm;
toaka A i B dobivamo pravokutan trokut ABC.

ab 2.5 4.6
=
Njegova povrina je P =
= 5.75cm2.
2
2
b) Kut uz hipotenuzu je 45. To je jednakokraan
b) a = 39 mm, = 45.
Kolika je povrina dobivenoga trokuta?
a) Konstruirajmo stranicu a = BC = 2.5 cm i iz
pravokutni
trokut
koji
emo
konstruirati
kao u primjeru pod a). Njegova je povrina

a a 39 39 760.5 mm2.
P=
=
=
2
2
Egipatski trokut
Pravokutni trokut bio je poznat i u davna vremena. Tako se u starom Egiptu pravokutni trokut upotrebljavao
u zemljomjerstvu. Svake je godine rijeka Nil poplavljivala imanja i nakon poplava je trebalo ponovo odrediti
granice izmeu polja. Pri tim mjerenjima starim je Egipanima trebao pravi kut. Pravi kut su dobivali preko
trokuta sa stranicama dugim 3, 4 i 5 jedininih duina. Znali su da je takav trokut pravokutni trokut pa je kut
to ga ine dvije krae stranice pravi kut.
Uz egipatski trokut vee se jo jedna zanimljivost. Egipani nisu za mjerenje zemljita uoptrebljavali trokute
nainjene od drveta i sl., nego od uadi. Na teren bi sa sobom nosili ue na kojem se pomou jednakomjerno
106
Pitagorin pouak
rasporeenih vorova nalazilo 12 duina.

To bi ue zatim savili u trokut sa stranicama
od po 3, 4 i 5 duina, a kako je to pravokutni
trokut, kut izmeu kraih duina tada je
pravi kut.
Budui da znamo da su stari Egipani
poznavali pravokutni trokut sa stranicama
duljine 3, 4 i 5, takav trokut nazivamo
egipatskim trokutom.
Osim egipatskog postoji i tzv. indijski trokut sa stranicama duljina 36, 15 i 39 jedininih duina. Njega su
poznavali stari Indijci.
Napravi egipatski i indijski trokut od konca, vune ili konopca i uvjeri se da su pravokutni.
Z a d a c i
1. Koji su od ovih trokuta pravokutni, koji tupokutni, a
koji iljastokutni?
a) ima dva prava kuta;

b) ima tri prava kuta;
3
2
5. Skiciraj trokut koji:
c) ima jedan pravi i jedan tupi kut;
d) ima jedan pravi i dva iljasta kuta.

6. Nacrtaj pravokutni trokut s katetama duljina:
a) 2 cm i 5 cm;
2. Koji su od ovih trokuta:
b) 4 cm i 4 cm;
a) pravokutni, tupokutni te iljastokutni?
c) 1 cm i 5 cm.
b) jednakokrani, jednakostranini te raznostranini?
Izmjeri duljine njihovih stranica i izraunaj im

opsege.
Koji su od ovih trukuta jednakokrani?
7. Konstruiraj pravokutni trokut ABC s katetama

a) a = 2.5 cm, b = 4.6 cm;
3. Pogledaj sliku i svakom trokutu nai katete i

hipotenuzu:
A B
S
G
b) a = 4 cm, b = 30 mm;
c) a = 54 mm, = 30;
d) a = 3.1 cm, = 75.
Kolika je povrina dobivenoga trokuta?

8. Konstruiraj jednakokrani pravokutni trokut s
katetom duljine 33 mm.
D
E
C K
C
T
4. Skiciraj:
a) pravokutni jednakokorani trokut;
b) pravokutni raznostranini trokut;
hipotenuzom duljine 4.5 cm.

10. Konstruiraj pravokutni trokut kojem je promjer
opisane krunice jednak 7 cm, a duljina jedne
katete je 2.2 cm.
11. Konstruiraj pravokutni trokut kojem je duljina
c) tupokutni jednakokorani trokut;
hipotenuze 57 mm, a visina na hipotenuzu duga
d) tupokutni raznostranini trokut;
je 2.8 cm.
e) iljastokutni jednakokorani trokut;

f) iljastokutni raznostranini trokut.
12. Konstruiraj pravokutni trokut kojem je visina na

hipotenuzu 48 mm, a jedan iljasti kut iznosi 30.
107
3.2. Pitagorin pouak

Neto mi
govori da ne mogu
pogrij eiti!
Pria o zlatnim ploicama

Jednom davno kralj ree svome slugi:
- Uvijek si mi vjerno sluio, sada u te nagraditi. Imam ovdje tri
jednako debele zlatne ploice. Izaberi: moe uzeti ovu veliku,
ili obje male. Razmisli koji ti odabir vie odgovara.
Prisjetimo se egipatskog trokuta iz prethodnoga poglavlja i

poveimo ga s priom iz uvodnog zadatka.
Nacrtajmo pravokutni trokut s katetama duljina 3 cm i 4 cm.
Znamo da je to egipatski trokut s hipotenuzom dugom 5 cm.
Nacrtajmo sada kvadrate nad
to misli, bi li sluga trebao
uzeti veliku ploicu ili obje
male? U kojem bi sluaju
dobio vie zlata?
B
a
C
svakom stranicom ovog

trokuta:
c
b
Zbrojimo li povrine
A
kvadrata nad katetama, primijetit emo da je

B
a
C
B
a
C
c
b
zbroj jednak povrini kvadrata nad

c
b
hipotenuzom.
A
kvadrat nad hipotenuzom,

to zna svako dij ete,
j ednak j e zbroj u kvadrata
nad obj e katete.
9 + 16 = 25, tj. a 2 + b 2 = c 2.
aha... povrina
dvaj u manjih
kvadrata
zaj edno daj e
povrinu veeg
kvadrata.
Pitamo se vrijedi li ta jednakost samo za egipatski trokut ili

moda vrijedi za svaki pravokutni trokut. Evo, pokuajmo s
indijskim trokutom:
362 + 152 = 392.
I tu je zbroj dvaju manjih kvadrata jednak povrini najveega
kvadrata. Dapae, tvrdnja da je zbroj kvadrata nad katetama
jednak kvadratu hipotenuze poznata je jo od davnina.
Smatra se da je starogrki mate
matiar Pitagora prvi dokazao da
ova tvrdnja vrijedi za svaki pravo
kutni trokut, pa se njemu u ast ta
tvrdnja naziva Pitagorinim poukom
ili Pitagorinim teoremom.
108
Pitagorin pouak
ili
Pitagorin teorem
Pitagorin pouak
Pitagorin pouak
B
U svakom pravokutnom trokutu povrina kvadrata nad hipotenuzom

jednaka je zbroju povrina kvadrata nad katetama.
U svakom pravokutnom trokutu zbroj kvadrata duljina kateta jednak je
a2
kvadratu duljine hipotenuze.
c2
c
a
C
Sada nam je jasan i odgovor na uvodni zadatak: slugi je svejedno hoe li uzeti
oba mala ili samo veliki zlatni kvadrat jer je zadani trokut oko kojega su poslagani
b2
kvadrati pravokutni trokut, pa je P 1 + P 2 = P 3.

Postoji i legenda o tome
Pitagora
Pitagora iz Samosa veliki je
kako ju je dokazao. eka
starogrki matematiar, roen
jui u predvorju jedne pa
oko 570. g. na otoku Samosu.
lae, Pitagora se zagledao
Osnovao je filozofsku kolu na
u kamene ploice na podu.
jugu Italije, a njegovi uenici su
Tako mu je sinula ideja:
se zvali pitagorejci.
zbroj kvadrata dviju kateta
Vana matematika tvrdnja da je zbroj kvadrata
jednak
nad katetama jednak kvadratu nad hipotenuzom
hipotenuzom.
bila je poznata jo prije Pitagore, no smatra se da
Pitagora je dokazao jo jednu vanu geometrijsku
ju je on prvi dokazao. Zato se njemu u ast ta tvrd
tvrdnju: da je zbroj unutranjih kutova u trokutu
nja naziva Pitagorinim poukom.
jednak 180.
je
kvadratu
nad
Primjer 1. Pitagorin pouak

b) Izraunaj duljinu stranice d sa slike:
a) Izraunaj duljinu stranice c sa slike:
4.4
12
1.2
Rjeenje:
b) Kako je b kateta ovoga pravokutnoga trokuta,
a) Stranice duljina 5 i 12 su katete, a c je

hipotenuza ovoga trokuta, a prema Pitagorinom
pouku vrijedi formula a2 + b2 = c 2. Uvrstimo
vrijedi formula b 2 + 1.22 = 4.42. Stoga je

b 2 = 4.42 1.22.
b2 = 4.42 1.22 = 19.36 1.44 = 17.92
poznate veliine:
Kako je b 2 = 17.92, zakljuujemo da je
c 2 = 122 + 52 = 144 + 25 = 169.
b =
Kako
c=
je
c2
169,
zakljuujemo
da
je
169 , tj. c = 13 cm.
17.92 . Ovaj je korijen
iracionalan broj,
pa emo uz pomo depnog raunala pronai

njegovu priblinu vrijednost:
b=
17.92 4.23 cm.
Ako su nam zadane duljine samo dviju stranica pravokutnog trokuta, pomou Pitagorinog
pouka moemo odrediti duljinu tree stranice.
109

Primjer 2. Primjena Pitagorinog
pouka
Ljestve su naslonjene uza zid kao na slici. Koliko

trebaju biti dugake ljestve ako im podnoje mora
biti udaljeno od zida 0.9 m kako bi dosegnule 3
m visine zida?
Rjeenje:
Ljestve naslonjene na zid zajedno s dijelom zida i
poda ine pravokutni trokut s katetama dugim 3
m i 0.9 m. Trai se duljina ljestava, tj. hipotenuza
toga pravokutnoga trokuta.
c 2 = 0.92 + 32 = 0.81 + 9 = 9.81
Kako je c 2 = 9.81, onda je c =
9.81 cm. Priblina
vrijednost s tonou na dvije decimale je c

3.13 m.
Primjer 3.
Rjeenje:
Izraunaj x na slici ako je zadano:
Zadani je trokut visinom y podijeljen na dva

pravokutna trokuta. Prvo emo izraunati katetu
y iz pravokutnoga trokuta s hipotenuzom 10 i
10
6.5
katetom 8.
y 2 = 102 82 = 100 64 = 36
x
8
36 = 6.
y=
Sada raunamo katetu x iz trokuta s hipotenuzom

6.5 i drugom katetom y = 6.
x 2 = 6.52 62 = 42.25 36 = 6.25
6.25 = 2.5
x=
Na slici se nalazi dokaz da Pitagorin pouak vrijedi za
Dokaz Pitagorina pouka
b2
svaki pravokutni trokut. Objasni!

Objanjenje:
c2
a2
Na obje se slike nalaze dva sukladna kvadrata sa

stranicom dugom a + b. Oba kvadrata sastoje se od etiri
sukladna pravokutna trokuta koji su na slici oznaeni
plavom bojom. To znai da i preostali uti dijelovi moraju biti jednakih povrina. U prvom kvadratu to je a 2
+ b 2, a u drugom c 2. Stoga zakljuujemo da je
a 2 + b 2 = c 2. Time je pokazano da Pitagorin pouak vrijedi za bilo koji pravokutni trokut.
Na CD-u Petice 8 koji dolazi uz udbenik nalazi se jo nekoliko zanimljivih dokaza Pitagorina pouka.
110
Pitagorin pouak
Z a d a c i
1. Iskai Pitagorin pouak nad ovim stranicama:
b
c
c
a
p
6. Izraunaj duljinu x na svakoj slici:
5
a)
s
b
24
b)
25
d)
c)
26
15
12
20
21
2. Nacrtaj pet razliitih pravokutnih trokuta, izmjeri
e)
3. Iskai Pitagorin pouak za svaki pravokutni trokut:
f)
g)
im duljine stranica i uvjeri se da vrijedi Pitagorin

pouak.
16
h)
2.9
7. Ljestve su naslonjene uza zid kao na slici. Koliko su

duge ljestve?
a)

b)
g
2.5 m
e
y
c)
0.8 m
8. Ljestve duge 1.3 m prislonimo uza zid tako da im

p
je donji kraj na podu od zida udaljen 0.5 m. Koliku

t
visinu doseu ljestve na zidu? Nacrtaj skicu.

9. Ljestve duge 5.5 m prislonjene su uza zid.
Koliku e visinu dosei na zidu ako ih od zida
4. a) Izraunaj duljinu hipotenuze c pravokutnoga

trokuta ako su zadane duljine kateta
odmaknemo:
a) 1 m;
b) 2.5 m;
c) 0.7 m?
a = 40 cm i b = 30 cm;
10. Maja ivi na prvom katu zgrade, na visini
b) Izraunaj duljinu hipotenuze m pravokutnoga
3 m iznad tla. Ana ivi na estom katu susjedne

zgrade, na visini 19 m iznad tla. Udaljenost
k = 2 cm i l = 2.1 cm;
izmeu njihovih stanova zranom linijom je 50 m.
c) Izraunaj duljinu hipotenuze t pravokutnoga
Kolika je horizontalna udaljenost izmeu njihovih

zgrada? Nacrtaj skicu.
trokuta ako su zadane duljine kateta m = 2.2 cm i

n = 4.1 cm.
5. a) Izraunaj duljinu katete k pravokutnoga trokuta
11. Izraunaj duljine duina x i y:

ako je zadana hipotenuza b = 3.7 cm i kateta
a)
35
c = 1.2 cm;
b) Izraunaj duljinu katete d pravokutnoga trokuta
ako je zadana hipotenuza h = 2 cm i kateta
e = 1.2 cm.
ako je zadana hipotenuza h = 20 cm i kateta
d)
29
15
e)
15
f)
y
0.3
2.9
2.9
x
y
x
1.5
20
2.5
e = 11.25 cm.
Izraunaj povrinu svakog od ovih trokuta.
y
y
c) Izraunaj duljinu katete d pravokutnoga trokuta
c)
29
21
x
b) 20
0.5
2.5
y
2.1
0.5
x
111

12. Zadan je pravokutni trokut s katetama a i b te
14. Katete pravokutnoga trokuta duge su 3 i 4 cm.
hipotenuzom c. Prepii u biljenicu i ispuni tablicu
Kolika je visina sputena na hipotenuzu tog
priblinim vrijednostima na dvije decimale:
trokuta?
a
b
c
2
2
5
12
a
b
c
4.2
4
5.5
19
1.3
5
6.2
2.6
15. Katete pravokutnoga trokuta duge su

2.7 i 3.6 cm.
12
2.45
9.8
11
3
7
14
trokuta?

8.13
16. Luka u geometrijskom priboru ima trokut
dvije decimale:
a)
9
kojem je hipotenuza dvostruko dulja od
b)
9.9
b) Konstruiraj taj trokut i mjerenjem se uvjeri da

je tvoj rezultat iz zadatka a) toan.
13. Izraunaj duljinu x sa svake slike s tonou od

a) Kolika je visina sputena na hipotenuzu tog
jedne katete. Kolika je povrina toga trokuta

ako je duljina druge katete 10 cm?
17. Majina mama ispekla je biskvit za trokutie
od ljenjaka. Kola treba rezati u obliku

c)
x
d)
27
34
4.4
e)
y
9
x
hipotenuze nalaze se u omjeru 5 : 13. Opseg

toga trokuta iznosi 90 m. Izraunaj duljine
svih triju stranica i povrinu zadanoga trokuta.
23
18
8
10
Primjer 4.
Obrat Pitagorina pouka
c vrijedi da je a 2 + b 2 = c 2, tada su to duljine

stranica pravokutnog trokuta s hipotenuzom c.
Zadan je trokut sa stranicama duljina:
Obrat Pitagorina pouka:
a) 24 cm, 25 cm i 7 cm;
Ako za duljine stranica a, b i c nekoga
b) 13 dm, 16 dm i 18 dm.
Kako emo bez konstruiranja znati jesu li ti
trokuti pravokutni?
Rjeenje:
Nauili smo da za svaki pravokutni trokut vrijedi
da je zbroj povrina kvadrata nad katetama
jednak povrini kvadrata nad hipotenuzom. No
moe se pokazati da vrijedi i obrat Pitagorinog
pouka: Ako za duljine stranica trokuta a, b i
112
svake krike?
18. U pravokutnom trokutu duljina jedne katete i
f)
15
za 1 cm kraa od hipotenuze, a druga je

kateta duga 3 cm. Kolike e biti dimenzije
15
1.2
pravokutnih trokuta kojima je jedna kateta
trokuta vrijedi da je
a 2 + b 2 = c 2,
tada je taj trokut pravokutni trokut s
hipotenuzom c.
a) Sada nije teko rijeiti zadatak. Hipotenuza
pravokutnoga
trokuta
njegova
je
najdulja
stranica. To bi morala biti stranica duljine 25 cm

jer je najdulja izmeu 24 cm, 25 cm i 7 cm.
Izraunajmo 252 = 625. Provjerimo:
242 + 72 = 576 + 49 = 625 = 252.
Pitagorin pouak
Zakljuujemo da je trokut sa stranicama duljina
b) Najdulja je stranica 18 cm, 182 = 324.
24 cm, 25 cm i 7 cm pravokutni trokut s
132 + 162 = 169 + 256 = 425
hipotenuzom 25 cm.
Budui da je 425 324, zakljuujemo da zadani

trokut nije pravokutni trokut.
Ako za neka tri broj a vrij edi
Ako j e trokut sa stranicama
a2 + b2 = c2, tada su to duljine stranica
a, b i c pravokutan kao na slici,
pravokutnoga trokuta
kao na slici.
onda vrij edi

a2 + b2 = c2.
Z a d a c i
19. Dokai da je egipatski trokut pravokutni trokut.
20. Dokai da je indijski trokut pravokutni trokut.
21. Provjeri jesu li pravokutni trokuti sa stranicama
duljina:

a) 6 cm, 8 cm, 10 cm;
b) 5 cm, 8 cm, 12 cm;
c) 4.5 cm, 7.5 cm i 6 cm;
d) 13.5 cm, 11 cm i 12 cm.
24. Nacrtaj nekoliko iljastokutnih trokuta, izmjeri

im duljine stranica i provjeri je li kvadrat najdulje
stranice vei ili moda manji od kvadrata zbroja
preostalih dviju stranica. Zatim isto napravi i za
nekoliko tupokutnih trokuta. Moe li nakon toga
izvesti zakljuak: kako raunski moemo odrediti
je li trokut iljastokutan, pravokutan ili tupokutan
ako su mu zadane duljine svih triju stranica?
22. Zadani su trokuti sa stranicama duljina:

a) 3 cm, 4 cm, 6 cm;
Skulptura posveena
b) 35 mm, 21 mm, 28 mm;
Pitagori koja je
c) 2.5 cm, 1.5 cm i 2 cm;
podignuta na njegovu
d) 13 cm, 5 cm i 12 cm.
rodnom otoku Samosu,
Za svaki trokut raunski i grafiki (konstrukcijom)
koji danas pripada
provjeri je li pravokutan.
Turskoj.
23. Izraunaj povrinu trokuta ako su mu duljine

stranica:

a) 6 cm, 8 cm i 10 cm;
b) 12 cm, 5 cm i 13 cm.
113
Vjeb lica
13. Zadan je pravokutan trokut s katetama a i b,

te hipotenuzom c. Prepii tablicu pa je ispuni
priblinim vrijednostima na dvije decimale:

a
b
c
1. Konstruiraj pravokutan trokut ABC s katetama

a) a = 2.5 cm, b = 3.2 cm;
b) a = 4.3 cm, b = 37 mm;
c) a = 48 mm, = 40;
d) a = 2.8 cm, = 45.
6.2 5
3.2 4
4.2
2.2 3.4
5.5 4
6
10 5
12 20
9.8 14 8.5
14. Izraunaj duljine nepoznatih duina sa slike:

a)
15

katetom duljine 45 mm.
2
3
b)
x
x
13
12
50
22.5
hipotenuzom duljine 6 cm.

4. Konstruiraj pravokutni trokut kojem je polumjer
opisane krunice jednak 7.5 cm, a duljina jedne
c)

37.7
10
11.6
5. Konstruiraj pravokutni trokut kojem je duljina
26
katete je 3 cm.
d)
19.5
6
x
hipotenuze 65 mm, a visina na hipotenuzu duga

3.5 cm.
e)
6. Konstruiraj pravokutni trokut kojem je visina na

0.9
hipotenuzu 52 mm, a jedan iljasti kut iznosi 50.

7. Izraunaj duljinu hipotenuze c pravokutnog
y
x
trokuta ako su zadane duljine kateta a = 8 cm i
f)
20.3
17.5
b = 6 cm.
14.7
x
8. Izraunaj duljinu hipotenuze m pravokutnog

trokuta ako su zadane duljine kateta k = 1.1 cm i
l = 6 cm, i izraunaj povrinu tog trokuta.
15. Ljestve duge 5.3 m prislonimo uza zid tako da

im je donji kraj na podu udaljen od zida 2.8 m.
9. Izraunaj duljinu hipotenuze t pravokutnog
Koliku visinu doseu ljestve na zidu? Nacrtaj
trokuta ako su zadane duljine kateta m = 13 mm i
skicu.
n = 84 mm, i izraunaj povrinu tog trokuta.

10. Izraunaj duljinu katete k pravokutnog trokuta je
16. Ljestve duge 2.9 m su prislonjene uza zid.

Koliku e visinu dosei na zidu ako ih od zida
zadana hipotenuza b = 3.3 cm i kateta c = 6.5 cm,
odmaknemo 2?
i izraunaj povrinu tog trokuta.

11. Izraunaj duljinu katete d pravokutnog trokuta je
17. Raunski provjeri jesu li trokuti pravokutni ako

su im stranice duljina:
zadana hipotenuza h = 53 mm i kateta e = 2.8 cm,

i izraunaj povrinu tog trokuta.
12. Izraunaj duljinu katete d pravokutnog trokuta je
zadana hipotenuza h = 3.7 cm i kateta e = 0.35 m.
a) 6 cm, 8 cm, 11 cm; b) 5 cm, 13 cm, 12 cm;
c) 2.5 cm, 7 mm i 2.4 cm; d) 4.1 cm, 4 cm i 2.5 cm.

a) 12 cm, 16 cm, 20 cm; b) 12 cm, 0.35 m, 375 mm;

c) 9 cm, 4.1 dm i 0.4 m; d) 24 cm, 25 cm i 23 cm.
Raunski provjeri jesu li ti trokuti pravokutni.
114
Pitagorin pouak
3.3. Realni brojevi na brojevnom pravcu

Nacrtaj brojevni pravac poput ovog na slici i na njemu pronai toke pridruene brojevima:
1
-12
5
, -2, 1.3,
, -0.7, 2 .
4
5
6
-3 -2 -1
U poglavlju 2.3. smo nauili da se skup realnih brojeva R
sastoji od skupa racionalnih brojeva Q i skupa iracionalnih

brojeva I.
Racionalne brojeve smo nauili smjetati na brojevni pravac

jo u estom razredu. Evo nekoliko primjera pridruivanja
racionalnih brojeva tokama brojevnog pravca:
O
-3
-3.1
-2
11
1 -2
6
3
-1
-1
4
E
31
4
2 2.5 3
4
3
3
4
9
2
U ovom poglavlju emo nauiti kako i neke od iracionalnih brojeva smjestiti na

brojevni pravac. Tek kada i iracionalne brojeve smjestimo na brojevni pravac emo
moi rei da smo svim realnim brojevima pridruili toke pravca, a i obrnuto. No,
prvo emo se zapitati moe li duljina neke duine biti iracionalni broj.
Primjerice, moe li duljina neke duine biti tono
2 cm? Rijeimo sljedei
problem: Zadan je jednakokrani pravokutni trokut sa stranicom duljine 1 cm.
Pitamo se kolika je duljina njegove dijagonale d.

Primjenom Pitagorinog pouka dobivamo d2 = 12 + 12 = 1 + 1 = 2. Zakljuujemo
da je duljina dijagonale kvadrata d =
2 cm, a to je iracionalni broj. Dakle, duljina
duine moe biti iracionalni broj.

Otkrie iracionalnih brojeva
Pitagorejci su bili uenici i sljedbenici Pitagore
koji je na jugu Italije osnovao filozofsku kolu.
Matematiku su dijelili na aritmetiku, geometriju,
astronomiju i glazbu. U sreditu njihova pro
matranja bio je broj, i to prirodni broj. Brojevima
su pridavali ljudske osobine. Tako su, primjerice,
razlikovali muke i enske brojeve, prijateljske
brojeve, savrene brojeve itd.
uvijek prikazivali geometrijski. Tako su doli

i do zakljuka da broj 2 nije racionalni broj.
Taj se zakljuak kosio s cijelim njihovim uenjem
i otkrie iracionalnih brojeva toliko ih je pogodilo
da su se bojali da e cijelo njihovo dotadanje
nauavanje i vjerovanje propasti. Zato su to
svoje saznanje uvali u strogoj tajnosti kako bi i
dalje mogli slijediti svoje ideje. No istina je na
kraju izila na vidjelo i morali su priznati
injenicu da postoje i brojevi koji nisu
racionalni.
Z a d a c i
Po njihovu shvaanju jedini brojevi bili su

prirodni i racionalni brojevi, koje su promatrali
preko omjera prirodnih brojeva. Brojeve su
115

Primjer 1.
Konstrukcija duine duge
1 cm. Kao to je gore pokazano, duljina njegove

2
cm
hipotenuze je
2 cm.
Konstruiraj kvadrat povrine 2 cm2.
Rjeenje:
Traimo duljinu stranice kvadrata s povrinom
2
cm2.
a2
Kako je P =
a 2,
zakljuujemo da je
=2
a=
1
1
2 cm.
Treba konstruirati stranicu kvadrata duljine
Sada
nije
teko
prenoenjem
duina
cm. Nju emo nacrtati tako da prvo konstruiramo
konstrukcijom kuta od 90 konstruirati preostale
jednakokrani pravokutni trokut s katetom duljine
stranice kvadrata sa stranicom
Primjer 2. Spirala drugog korijena
Na taj smo nain konstruirali duinu dugu
Odaberi jedininu duinu po volji. Zatim konstrui
Ako sada nad njom konstruiramo okomicu dugu
raj duine duljina

2, 3, 4 , 5,
1, dobit emo hipotenuzu h, takvu da je:

6,
7 , ... itd.
h2 =
trokut s katetama duljine 1.
nastaviti. Na taj emo nain za svaki prirodni broj

bilo
2
a moi konstruirati
koju
1
2 duinu duljine a .
Hipotenuza tog trokuta e biti

2.
2 konstruirajmo
okomicu dugu 1. Dobit emo pravokutni trokut

kojem je jedna kateta duga
2 , a druga kateta 1. Izraunajmo duljinu njegove
hipotenuze d:
d=
3.
1
1
Sada nad hipotenuzom dugom
( 2)
+ 12 = 3 + 1 = 4,
dulja od jedinine duine. Taj postupak moemo
rajmo jednakokrani pravokutni
d2 =
1
1
9 = 3
10
+ 12 = 2 + 1 = 3
4 = 2
4 = 2
3.
Moemo provjeriti da je duljina h zaista dvostruko
Odaberimo neku jedininu du

inu OE = 1. Zatim konstrui
duga
( 3)
2 cm.
h = 2.
Rjeenje:
116
1
Tako nastaje tzv. spirala drugoga
korijena (naziva se jo i Pitagorinom

spiralom ili Pitagorinim puem).
spirala
drugoga
korijena
Pitagorin pouak
Z a d a c i
2 cm.
1. Konstruiraj duinu duljine
d) 6 cm;
2. Konstruiraj kvadrat s dijagonalom duljine 2 2 cm.

3. Nacrtaj spiralu drugoga korijena do hipotenuze
duljine
e) 9 cm.
5. Konstruiraj duinu duljine:

a)
2 cm;
b) 2 2 cm;
d) 1.5 2 cm;
20 .
c) 5 2 cm;
1
e)
2 cm.
4

a)
3 cm;
b)
7 cm;
c)
8 cm;
Primjer 3. Konstrukcija duina s

iracionalnom duljinom
3 cm konstruirajmo okomicu duljine 1 cm.

10 cm. U sljedeem
Hipotenuza e biti duga
koraku hipotenuza e biti duga 11 cm.
Konstruiraj kvadrat povrine 47 cm2.
Rjeenje:
Povrina zadanoga kvadrata je 47 cm2. To
6
znai da stranica kvadrata treba biti duga

47 cm. Ako konstruiramo tu stranicu, lako
47
emo konstruirati i zadani kvadrat. Ispada da

bismo morali konstruirati vei niz koraka spirale
da doemo do duljine
47 cm. No pronaimo
11
prvi broj manji od 47 koji je potpun kvadrat, a to

je 36. Primijenimo Pitagorin pouak: 47 = 36 +
11, tj.
47
= 62 +
( 11)
11 cm. I za duinu od
11
10
. Prvo konstruirajmo
9 = 3
11 cm morali bismo
1
10
9 = 3
konstruirati vei niz koraka, stoga pronaimo
Nad katetom duljine
prvi broj manji od 11 koji je potpun kvadrat,
drugu katetu duljine 6 cm. Njihova hipotenuza
a to je 9. Kako je
bit e duga
9 = 3, nad duinom duljine
11 cm konstruirajmo
47 cm jer je
47
= 62 +
( 11)
Z a d a c i
6. Odaberi jedininu duinu po volji. Zatim konstruiraj
a) 3 cm2; b) 5 cm2; c) 8 cm2;
duinu duljine:
a)
3 ; b)
17 ; c)
29 ; e)
24 ; d)
57 .
7. Odaberi jedininu duinu po volji. Zatim konstruiraj

duinu duljine:
a)
39 ; b)
47 ; c)
54 ; d)
59 ; e)
67 .
8. Konstruiraj duinu zadane duljine. (Napomena:

prvo djelomino korjenuj zadane brojeve).
12 cm; b)
d) 18 cm; e)
a)
9. Konstruiraj kvadrat povrine:
20 cm; c)
75 cm.
72 cm;
d) 18 cm2; e) 31 cm2.
Koliki je opseg svakog zadanoga kvadrata?
10. Zadan je pravokutni trokut s hipotenuzom dugom
4 2 cm i katetom od 4 cm.

a) Kolika je duljina druge katete toga trokuta?
b) Kojoj vrsti pripada taj trokut?
c) Konstruiraj taj trokut.
117

11. Povrina pravokutnika je 6 5 cm2, a jedna
njegova stranica duga je 3 cm.
b) Koliko je puta polumjer veega kruga dulji od

polumjera manjega kruga?
a) Kolika je duljina druge stranice pravokutnika?
b) Izraunaj opseg toga pravokutnika;
c) Konstruiraj taj pravokutnik.
c) Za koliko je vei polumjer dulji od manjeg?

Rjeenja prvo prikai tonim brojem, a zatim
zapii priblinu vrijednost zaokruenu na dvije
12. Povrina manjega kruga je 3 mm, a veega
decimale.
kruga 9 mm.

a) Konstruiraj te krugove;
Primjer 4. Realni brojevi na

brojevnom pravcu
doemo do duljine 11 . Zato se posluimo prvim

manjim brojem od 11 koji je potpun kvadrat, a
to je 9. Kako je 9 = 3, nad duinom duljine 3
Na brojevnom pravcu jedinine duine

OE = 1 cm pronai toke:
konstruirajmo okomicu duljine 1. Hipotenuza e

biti duga 10 . U sljedeem koraku hipotenuza
A( 2 ), B( 3 ), C( 11 ), D( 2 2 ).
e biti duga
11 .
Rjeenje:
Sve zadane toke pridruene su iracionalnim
3
brojevima. Pitamo se ima li toaka na brojevnom

pravcu koje su pridruene iracionalnim brojevima.
Z a d a c- i
Odgovor je potvrdan iako nam se moda ranije
-1
1 2
D
2
22 11
inilo da samo racionalni brojevi zauzimaju sve

toke na pravcu. No sada kada znamo konstruirati
duine s realnim duljinama
a za prirodni broj
a, zakljuujemo da i tokama brojevnoga pravca

moemo pridruivati iracionalne brojeve.
Konstruirajmo
duinu
duljine
Pomona slika
11
10
pomou
pravokutnoga trokuta s katetama duljine 1. Zatim

tu duinu nanesimo na brojevni pravac udesno
od ishodita. Na taj je nain broju
2 pridruena
jedna posve odreena toka brojevnoga pravca.

Nanesemo li je dvaput, odredit emo toku koja
je pridruena broju 2 2 .
9 = 3
Ovdje smo vidjeli kako realnim brojevima oblika

a pridruujemo toke pravca. I svakom drugom
realnom broju pridruena je po jedna odreena
toka pravca. Tek sada, kada osim racionalnim i
iracionalnim brojevima pridruimo njihove tono
odreene toke pravca, bit e popunjene sve
toke na brojevnom pravcu.
2
-1
1 2
D
2
22
Pravac i skup R
Svakom realnom broju pridruena je tono
118
Pomou spirale drugoga korijena moemo

odrediti toke B( 3 ) i C( 11 ). Primijetimo da
odreena toka na brojevnom pravcu.
bismo morali konstruirati vei niz koraka da
pridruen je jedan tono odreen realan broj.
Vrijedi i obratno: svakoj toki pravca
Pitagorin pouak
Z a d a c i
16. U koordinatnoj ravnini pronai toke:
13. Na brojevnom pravcu jedinine duine

A( 3 ), B( 2 3 ), C( 12 ), D( 27 ).
D( 3 2 , 5 ).
14. Na brojevnom pravcu pronai toke:

17. U koordinatnoj ravnini nacrtaj graf kvadratne
A( 5 ), B( 17 ), C( 3 11 ), D( 3 20 ).
funkcije. Za toke uzmi brojeve iz tablice:

A(
A( 2 , 2 ), B( 3 , 0.5), C( 11 , 0),
2
3 3
27
3 19
), B(
), C(
), D(
).
2
4
3
2
-1
2 2
Z a d a c i
x2
Primjer 5. Kvadratura kruga

problema u povijesti. To je problem tzv.
one oblika a ), dok neke i nije (primjerice, ,
3,
itd.). No bez obzira na (ne)mogunost
2
matematike konstrukcije vano je naglasiti da
kvadrature kruga koji je postavljen prije
se svakom realnom broju (pa ak i broju ) moe
otprilike 2000 godina:
pridruiti tono odreena toka brojevnoga
Zadan je krug polumjera r. Ravnalom i
pravca. I obratno, svakoj toki pravca moe se
estarom treba konstruirati kvadrat ija je
pridruiti tono odreen realni broj.
Ovdje donosimo jedan od najveih matematikih
povrina jednaka povrini zadanoga kruga.

Skup Q
-1
ak i kada bismo
sve racionalne broj eve smj estili na
pravac, ostalo bi beskonano mnogo
nepopunj enih toaka...
Rjeenje:
Taj
problem
stoljeima
je
bio
izazov
za
matematiare, koji su pokuavali konstruirati

taj kvadrat, ali nikako nisu uspijevali. Tek je
1882. godine njemaki matematiar Lindemann
dokazao da je nemogue konstruirati taj kvadrat
Tek kada racionalnim

broj evima na pravcu dodamo
i iracionalne broj eve, bit
e ispunj en cij eli broj evni
pravac.
jer je nemogue tono konstruirati broj .

U ovom poglavlju pokazali smo da je mogue
konstruirati duljine duina koje su iracionalni
brojevi oblika a . No nije mogue konstruirati
duinu duljine iako je i broj iracionalni broj.
To znai da je neke iracionalne brojeve mogue
konstruirati ravnalom i estarom
(primjerice,
119
Vjeb lica
a
2 cm.
2. Konstruiraj kvadrat s dijagonalom duljine

5 cm.
3. Nacrtaj spiralu drugog korijena do
hipotenuze duljine 22 .
a)
6 cm; b)
8 cm; c)
d)
12 cm; e)
15 cm.
3 cm;
6 ; b)
18 ; c)
26 ; d)
40 ; e)
20 .
7. Odaberi jedininu duinu po volji. Zatim

konstruiraj duinu duljine:
a)
37 ; b)
10 ; c)
63 ; d)
60 ; e)
23 .
8. Konstruiraj duinu zadane duljine.

(Napomena: prvo djelomino korjenuj
zadane brojeve).
a)
32 cm; b)
48 cm; c)
d)
28 cm; e)
125 cm.
24 cm;

A( 8 ), B( 2 8 ), C( 0.5 10 ), D( 15 ).
10. Na brojevnom pravcu pronai toke:

120
27
5 19
3
3 3
), B(
), C( 4 ), D(
).
2
2
5
A(
A( 2 , 8 ), B( 4 3 , 2.5), C( 12 , 0),
D( 4 2 , 6 ).

1
2 cm;
a) 5 cm; b) 3 5 cm; c)
2
2
3
2 cm; e)
2 cm.
d)
3
2
6. Odaberi jedininu duinu po volji. Zatim
konstruiraj duinu duljine:
a)

A(2 10 ), B( 14 ), C( 3 13 ), D( 3 24 ).
40
A( 3 , 4 ), B( 4 3 ,
),
C( 10 , 2 2 ), D( 3 3 ,4).
14. Izraunaj duljinu hipotenuze pa je zatim i

konstruiraj. Zadane su duljine kateta.

a) 1 i 1 cm;
cm;
d) 2 i 3 cm;
cm.
b) 1 i 2 cm; c) 2 i 2
e) 3 i 1 cm; f) 3 i 2
15. Izraunaj duljinu katete pa je zatim i

konstruiraj. Zadane su duljine hipotenuze i
druge katete.

a) 5 i 4 cm; b) 3 i 2 cm; c) 6 i 4 cm;
d) 3 i 1 cm; e) 5 i 1 cm; f) 6 i 2 cm.
16. Poredaj brojeve po veliini pa ih zatim

prikai na brojevnom pravcu.

a)
5 , 1.99, 2,
6;
22
i 2;
7
7
c) 2 5 , -3.6, 3.5, i 3 2 .
2
b) 2 3 , 3.5, 1.3,
17. Konstruiraj kvadrat povrine 10 cm2.

18. Konstruiraj kvadrat s duljinom stranice
3.
19. Konstruiraj kvadrat s duljinom dijagonale
3.
Pitagorin pouak
3.4. Primjena Pitagorinog pouka

na pravokutnik i kvadrat
Pravokutnik i kvadrat
Iskai Pitagorin pouak na ovim trokutima:

a)
b)
d
d
x
Pitamo se kako izraunati duljinu dijagonale pravokutnika ili kvadrata ako

su zadane duljine njegovih stranica. Na gornjim slikama primjeujemo da
dijagonala sijee pravokutnik i kvadrat na dva sukladna pravokutna trokuta, a
na pravokutnom trokutu moemo primijeniti Pitagorin pouak. Kroz sljedee
primjere uvjebat emo primjenu Pitagorinog pouka na pravokutnik i kvadrat.
Pravokutnik je paralelogram s pravim kutom. Kvadrat je pravokutnik koji ima
susjedne stranice jednakih duljina.

pouka na pravokutnik
d 2 = 452 + 902 = 2025 + 8100 = 10 125

d = 10 125 100.62 m.
Matija e trebati pretrati 100.62 m.

Z
a
d
a
c i
igralite po
Matija je na nogometnom treningu dobio

zadatak
pretrati
nogometno
dijagonali. Koliki put e pretrati Matija ako su

dimenzije nogometnog igralita 45 m
. 90 m?
Primjena Pitagorinog pouka na

pravokutnik:
Rjeenje:
Na slici primjeujemo pravokutni trokut s
katetama duljine 45 m
i 90 m, a treba izrau
nati njegovu hipote
nuzu koja je dijagonala
pravokutnika.
45 m
d
90 m
b
a
d2 = a2 + b2
d = a2 + b2
121
3P .i4t. aPgroi rmijne npa oPitagorinog

uak
pouka na pravokutnik i kvadrtat
Z a d a c i
1. Izraunaj duljinu dijagonale pravokutnika sa slike:
a)
4. Izraunaj duljinu stranice a pravokutnika kojem su

zadane dijagonala d i druga stranica b:
b)
d
12
a) d = 15 cm, b = 12 cm;
1.5
b) d = 3 cm, b = 1 cm;
16
c) d = 2.6 cm, b = 0.8 cm;
d) d = 5 cm, b =
c)

1
d)
33
3 cm.
5. Moe li se nesklopivi kiobran dug 1.24 m spremiti

na dno kofera pravokutnog oblika duljine 113 cm i
25
irine 45 cm?
2. Izraunaj duljinu stranice pravokutnika sa slike:
a)
b)
25
6. Izraunaj duljinu dijagonale d pravokutnika sa slike:

a)
1.5
b)
3a
d
4a
1.2
c)

1
3b
d)
32
7. Izraunaj duljinu stranice x pravokutnika sa slike:

a)
b)
22
x
3. Izraunaj duljinu dijagonale pravokutnika kojem su

duljine stranica jednake:
a) 6 cm i 8 cm;
2b
20
10a
7a
8a
b) 7 cm i 9 cm;
c) 1.6 dm i 1.9 dm; d) 2 2 mm i
5 mm.
13a
8. Izraunaj opseg i povrinu pravokutnika kojem je

dijagonala duga 5 3 cm, a jedna stranica duga
4 3 cm.
moda
sam ipak
trebao prvo
zaklopiti
kiobran..?
9. Povrina papira pravokutnog oblika je 300 cm2.

Kolika je njegova dijagonala ako mu je jedna
stranica duga 15 cm?
10. Matija i Luka se nalaze u jednom kutu parka
pravokutnog oblika sa stranicama duljine 19 m
i irine 10 m. Lopta se nalazi u nasuprotnom
vrhu dvorita kao na slici.
Matija i Luka
Lopta

Luka je odluio doi do lopte stazicom koja

ide rubom parka, a Matija je odluio ii po
dijagonali. Tko je preao vei put i za koliko?
122
Pitagorin pouak
11. Konstruiraj pravokutnik kojem je jedna stranica
duga
17. Graevinsko zemljite ima oblik pravokutnika.
2 cm, a druga 3 2 cm. Kolika je duljina
Dijagonala se prema manjoj stranici odnosi u
njegove dijagonale?
omjeru 25 : 7. Izraunaj povrinu tog zemljita

i iskai je u arima ako je kraa stranica
12. Luka ima u kuhinji okrugli stol promjera 2.2 m.
pravokutnika duga 28 m.
Moe li gornja ploa tog stola proi kroz vrata

dnevne sobe (visina vrata: 2 m; irina vrata:
18. Konstruiraj pravokutnik sa stranicama duljina
80 cm)?
4.2 cm i 2.8 cm. Zatim konstruiraj krug opisan
13. Majin otac eli vrata ormara unijeti u sobu.

Vrata sobe su visoka 205 cm i iroka 90 cm, a
krilo ormara je visoko 243 cm i iroko
220 cm. Hoe li moi unijeti krilo ormara kroz
vrata sobe?
tom pravokutniku.

pravokutnika?

15. Dijagonala ekrana televizora je 54 cm, a
19. Povrina kruga opisana pravokutniku je

36 cm2.
a) Konstruiraj taj pravokutnik ako mu je jedna

stranica duga 4.1 cm;
susjedne stranice ekrana se odnose u omjeru

4 : 3.
c) Koliki postotak od povrine kruga ini

povrina pravokutnika?
14. Nesklopivi kiobran je dug 1.24 m. Moe li se

i visine 25 cm?
b) Koliko puta je povrina kruga vea od

povrine pravokutnika?
on spremiti u kofer duljine 113 cm, irine 45 cm
a) Za koliko je povrina kruga vea od povrine
b) Kolika je duljina druge stranice pravokutnika?
a) Kolike su dimenzija stranica ekrana?
Odgovor pronai na dva naina: raunanjem i
b) Kolika je povrina ekrana?
mjerenjem.
20. Nogometai su
susjedne stranice ekrana se odnose u omjeru
svakoga jutra tri puta
16 : 9.
na pripremama trebali
pretrati oznaenu
c) Po preporukama, daljina iz koje gledamo
Poetak
udaljenost.

Koliko metara su preli
televizor trebala bi biti najmanje 3 puta vea
svakoga jutra ako je
od duljine dijagonale ekrana. Na koju najbliu
nogometno igralite dugo 90 m i iroko 45 m?
udaljenost od TV-a bismo stoga trebali staviti

naslonja iz kojeg emo gledati programe?

pouka na kvadrat
Kolika je duljina duine FH sa slike?
H
Rjeenje:
Treba izraunati duljinu dijagonale zadanog
kvadrata. Primijetimo da dijagonala dijeli svaki
kvadrat na dva sukladna pravokutna, jednakokrana
trokuta. Primijenimo li Pitagorin pouak, dobit
emo:
FH 2 = 202 + 202 = 400 + 400 = 800
20 m
FH =
20 m
800 = 400 2 = 20 2 28.3 m
123
3P .i4t. aPgroi rmijne npa oPitagorinog

uak
pouka na pravokutnik i kvadrtat
Primjer 3. Dijagonala kvadrata
Djelomino korjenujemo dobiveni izraz
Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata sa stra

nicom duljine a.
2a 2 = 2 a 2 = 2 a = a 2 i
kvadrata
dijagonalu kvadrata:
Rjeenje:
Gledajui sliku, primijenimo Pitagorin pouak
d =a 2.
na jednakokrani pravokutni trokut s katetama
Primjena Pitagorinog pouka na kvadrat:
duljine a.
d2 = a2 + a2
d 2 = 2a 2
d2 = a2 + a2
d 2 = 2a 2
d=
dijagonala
dobit emo korisnu formulu za
Dijagonala kvadrata:
d =a 2
2a .
Z a d a c i
21. Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata sa slike:

a)
c)
b)
d)
11
23. Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata ako mu je

c)
2
d)
stranica duga:

2.5
a)
22
124
b) 1 cm;
c) 0.6 m;
d) 2 2 mm.
24. Izraunaj duljinu stranice kvadrata ako mu je

dijagonala duga:
2.5
22. Izraunaj duljinu stranice kvadrata sa slike:

a) 3 cm;
b)
a) d = 15 2 cm;
c) d = 12.5 2 cm; d) d = 5.5 cm;
e) 7.865 cm.
b) d =
2 cm;
25. Izraunaj duljinu stranice kvadrata, njegov opseg
52
i povrinu, ako mu je dijagonala duga:

b) 3 2 dm; c) 6 2 m;
a) 5 2 cm;
d) 10 2 cm; e) 10 cm
g) 6 m
h) 100 cm.
f) 12 dm;
Pitagorin pouak
26. Izraunaj duljinu stranice pravokutnika, njegov
opseg i povrinu, ako su mu dijagonala i jedna
31. Povrina papira kvadratnog oblika je

400 cm2. Kolika je njegova dijagonala?
stranica duge:
a) d = 34 cm a =16 cm;
c) d = 82 m a =18 m; d) d = 2 6 mm a = 2 2 mm;
e) d = 7 2 mm b= 5 2 mm;
33. Povrina kvadrata je 8 cm.
f) d = 60 m b = 36 m;
h) d =
2mb=
1
m.
2
b) d = 13 cm a =5 cm;
32. Opseg kvadratne kule je 40 m. Kolika je duljina
g) d = 45 cm b = 36 cm;
dijagonale kvadrata u njenom tlocrtu?
a) Koliki je polumjer tom kvadratu opisane

krunice?
b) Konstruiraj taj kvadrat i njemu opisanu

krunicu.
27. Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata sa slike:
34. Matematiki diktat:
- Konstruiraj kvadrat stranice 2.5 cm;
a)
b)
- Izraunaj njegov opseg i povrinu;

- Izraunaj duljinu njegove dijagonale;
- Konstruiraj kvadrat nad dijagonalom kvadrata;
- Izraunaj opseg i povrinu novog kvadrata;
- Kolika je duljina dijagonale novog kvadrata?
- Kako se odnose opsezi, povrine i dijagonale
c)
novog i starog kvadrata?
d)
35. Kolika je povrina osjenanog krunog vijenca:
2a
2a
28. Izraunaj duljinu stranice kvadrata sa slike:

a)
b)
2a2
a2
Duljina stranice kvadrata je:
a) 2 cm;
b) a cm.
36. Povrina manjeg kvadrata je 2 cm2, a povrina

c)
veeg kvadrata je 4 cm2.
d)
2a
7a
a) Konstruiraj te kvadrate;
b) Kolike su dijagonale tih kvadrata?
c) Koliki je omjer stranica manjeg i veeg

kvadrata? Rjeenje prikai prvo tonim brojem,
a zatim rjeenje prikai u obliku pribline
vrijednosti s tonou od dvije decimale;
29. Izraunaj opseg i povrinu kvadrata kojem je

dijagonala duga 5 2 cm.
a) 3 2 cm;
b) 4.5 2 cm;
d) Koliki je omjer dijagonala manjeg i veeg

kvadrata?
30. Konstruiraj kvadrat kojem je dijagonala duga:

c) 8 cm.
e) Koliki je omjer povrina manjeg i veeg

kvadrata?
125
3 . 4 . P r i m j e n a Pitagorinog pouka na pravokutnik i kvadrtat
Vjeb lica
1. Izraunaj duljinu dijagonale pravokutnika kojem su

duljine stranica jednake:

a) 5 cm i 12 cm;
b) 2 cm i 2.1 cm;
c) 3.3 dm i 5.6 dm; d)
5 cm i 2 3 cm.
2. Izraunaj duljinu stranice a pravokutnika kojem su

zadane dijagonala d i druga stranica b:

a) d = 17 cm, b = 15 cm; b) d = 29 cm, b = 2.1 dm;

c) d = 8.5 cm, b = 8.4 cm; d) d = 13 cm, b = 2 cm.
3. Moe li se nesklopivi kiobran dug 1.3 m spremiti

na dno kofera pravokutnog oblika duljine 120 cm i
irine 50 cm?
4. Izraunaj opseg i povrinu pravokutnika kojem je
dijagonala duga 3 5 cm, a jedna stranica duga
2 5 cm.
5. Lukin otac eli vrata ormara unijeti u sobu. Vrata
sobe su visoka 210 cm i iroka 95 cm, a krilo
ormara je visoko 235 cm i iroko 220 cm. Kako e
unijeti krilo ormara kroz vrata sobe?
6. Nesklopivi kiobran je dug 1.1 m. Moe li se on
spremiti u kofer duljine 100 cm, irine 50 cm i
visine 25 cm?
7. Dijagonala ekrana televizora je 56 cm, a susjedne
stranice ekrana se odnose u omjeru 4 : 3.
stranice ekrana se odnose u omjeru 3 : 4.

9. Konstruiraj pravokutnik sa stranicama duljina 4.5

cm i 2.8 cm. Zatim konstruiraj krug opisan tom
pravokutniku.
a) Za koliko je povrina kruga vea od povrine
pravokutnika?
b) Koliko puta je povrina kruga vea od povrine
pravokutnika?
c) Koliki postotak od povrine kruga ini povrina
pravokutnika?
cm2.
10. Povrina kruga opisana pravokutniku je 2.89

a) Konstruiraj taj pravokutnik ako mu je jedna
stranica duga 3 cm;

b) Kolika je duljina druge stranice pravokutnika?

c) Za koliko je povrina kruga vea od povrine
pravokutnika?
126
d) Koliko puta je povrina kruga vea od povrine

pravokutnika?
e) Koliki postotak od povrine kruga ini povrina
pravokutnika?
11. Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata ako mu je

stranica duga:

a) 5 cm; b) 1.5 cm; c) 5 2 m; d) 2 8 mm.
12. Izraunaj duljinu stranice kvadrata ako mu je

dijagonala duga:

a) d = 7 2 cm; b) d = 18 cm; c) d =
d) d = 4 cm; e) 6 cm.
3
4
2 cm;

dijagonala duga 6 2 cm.
14. Konstruiraj kvadrat kojem je dijagonala duga:

a) 5 2 cm; b) 2.5 2 cm; c) 4 cm; d) 5 cm.
15. Povrina papira kvadratnog oblika je 361 cm2.

Kolika je njegova dijagonala?
16. Opseg kvadrata je 4.8 dm. Kolika je duljina
dijagonale kvadrata?
17. Povrina manjeg kvadrata je 12 cm2, a povrina



c) Koliki je omjer stranica manjeg i veeg kvadrata?

d) Koliki je omjer dijagonala manjeg i veeg kvadrata?

e) Koliki je omjer povrina manjeg i veeg kvadrata?
18. Opseg manjeg kvadrata je 16 cm, a povrina





19. Povrina manjeg kvadrata je 8 cm2, a opseg veeg
kvadrata je 4 2 cm.





20. Opseg manjeg kvadrata je 12 cm, a opseg veeg
kvadrata je 16 cm.





Pitagorin pouak

jednakokrani i jednakostranini trokut
Jednakokrani i jednakostranini trokut
a) Na kojoj se slici nalazi jednakokrani, a na kojoj jednakostranini
trokut?
b) to je jednakokrani trokut? Kako glasi formula za njegov
opseg?
c) to je jednakostranini trokut? Kako glasi formula za njegov
opseg? Kolike su veliine njegovih kutova?
d) Gdje na ovim trokutima moe primijeniti Pitagorin pouak?
Jednakokrani trokut je trokut koji ima
dvije stranice jednakih duljina. Te se
b
v
stranice nazivaju krakovima, a preostala

stranica trokuta naziva se osnovicom.
Kutovi uz osnovicu jednakokranoga
trokuta jednakih su veliina.
Spustimo visinu v iz vrha jednakokranoga trokuta koji se nalazi nasuprot

osnovice. Ta e visina dijeliti jednakokrani trokut na dva sukladna pravokutna
trokuta. Kako krajnja toka visine lei u polovitu osnovice jednakokranoga
trokuta, katete dobivenoga pravokutnoga trokuta su visina v i polovica osnovice
a
, dok je hipotenuza krak b.
2
Primjer 1. Jednakokrani trokut

Luka je izmjerio da je krovna ploa planinske
kuice duga 9 m, a da je kuica sprijeda
iroka
6 m. Kolika je visoka kuica?
a) Procijeni njezinu visinu;
9m
b) Izraunaj njezinu visinu.
6m
127
3 . 5 . P r i m j e n a Pitagorina pouka na jednakokrani i jednakostranini trokut

Rjeenje:
Primjeujemo da kuica sprijeda ima oblik
jednakokranoga trokuta i da se trai njezina
visina. Povucimo visinu v.
Primijenimo Pitagorin pouak:

2
v2 = b2 a
2

v 2 = 92 32 = 81 9 = 72
72 8.5 m.
v=
9m
9m
9m
6m
9m
Planinska kuica visoka je oko 8.5 m.
3m
Primjena Pitagorina pouka na

jednakokrani trokut:
b2 = a + v2
2

v
a
a
Z a d a c i
1. Izraunaj duljinu visine jednakokranoga trokuta
sa slike:
a)
trokuta sa slike:
b)
c)
a)
d)
1.3
2.4
b)
c)
d)
42
17
v
3. Izraunaj duljinu osnovice jednakokranoga
v
2
15
a
25
4
a
13
42
2. Izraunaj duljinu kraka jednakokranoga trokuta

sa slike:
a)
4. Dvokrake ljestve razmaknute su kao na slici:
b)
8
12
c)
d)
21.5
4
8
14.1
42
4m
4m
1.5 m
Kolika je visina ljestava?
128
25
18.5
21.5
a
Pitagorin pouak
5. Ploa krova planinske kuice duga je 8 m, a kuica
a) krak b = 50 mm;
Z a d a b)cvisina
i v = 4 cm, osnovica a = 5 cm.
je sprijeda iroka 6.5 m. Koliko je visoka kuica?

a) Procijeni njezinu visinu;
11. Osnovica jednakokranoga trokuta iznosi
b) Izraunaj njezinu visinu.
48 mm. Pritom je krak za 8 mm dulji od visine
6. Kolika je visina jednakokranoga trokuta ako su
toga trokuta. Izraunaj opseg i povrinu toga
zadani krak b i osnovica a:
trokuta.
a) b = 13 cm; a = 10 cm; b) a = 40 mm; b = 5 cm;

c) b = 1.3 cm; a = 0.6 cm; d) b =
12. Konstruiraj krunicu polumjera r = 4.2 cm i
2 cm; a = 2 cm;
jednu njegovu tetivu duljine t = 2.5 cm. Koliko je
e) b = 3 3 m; a = 2 6 m.
sredite krunice udaljeno od tetive t?
7. Kolika je osnovica jednakokranoga trokuta ako su
13. Povrina jednakokranoga trokuta s osnovicom
zadani krak b i visina v:
duljine 9 cm iznosi 27 3 cm2.
a) b = 13 cm; v = 12 cm; b) v = 30 mm; b = 5 cm;

c) b = 17 cm; v = 7 cm; d) b = 2 6 cm; v = 4 cm;
a) Kolika je duljina visine na tu stranicu?
b) Kolika je duljina kraka?
e) b = 3 2 m; v = 2 2 m.
c) Koliki je opseg toga trokuta?
8. Koliki je krak jednakokranoga trokuta ako su
d) Konstruiraj taj trokut.
zadani osnovica a i visina v:
14. Povrina jednakokranoga trokuta s osnovicom
a) v = 6 cm; a = 16 cm; b) a = 13 mm; v = 7 cm;

c) v = 4 cm; a = 4 cm; d) a = 2 2 cm; v = 4 cm;
e) a = 3 2 m; v = 2 3 m.
9. Koliki su povrina i opseg jednakokranoga trokuta
ako je:
a) visina v = 4 cm, krak b = 5 cm;
duljine 3 3 cm iznosi 9 cm2.

c) Koliki je opseg toga trokuta?
d) Konstruiraj taj trokut.
15. Zadan je jednakokrani trokut s krakom duljine
b) osnovica a = 6 cm, krak b = 6.5 cm.
5 cm i osnovicom 6 cm. Kolika je duljina visine na
10. Opseg jednakokranoga trokuta je 18 cm. Kolika
krak toga trokuta?
je povrina toga trokuta ako je:
Primjer 2. Jednakokrani pravokutni

trokut
Duljina visine pravokutnog jednakokranoga
trokuta je 3 2 cm.
a) Kolike su duljine njegovih stranica?
b) Koliki je opseg toga trokuta?
c) Kolika je povrina toga trokuta?
Rjeenje:
Nacrtajmo skicu.
a 32
a) Zadana visina na osnovicu duga je 3 2 cm

pa zakljuujemo da je dijagonala d kvadrata
dvostruko dulja, tj. d = 6 2 cm. To je ujedno i
duljina osnovice pa je a = 6 2 cm. Prisjetimo
se, ako je b stranica kvadrata, tada je formula
za duljinu dijagonale kvadrata d = b 2 pa
zakljuujemo da je b = 6 cm.
b) Kako je a = 6 2 cm i b = 6 cm, izraunajmo
opseg.
o = a + 2 b = 6 2 + 2 6 = 6 2 + 12 cm
To je tona vrijednost opsega, a ako je za
praktine primjene priblina vrijednost, dobije
se o 20.49 cm.
a 32
dva sukladna dijela. Primijetimo da je visina

na osnovicu jednakokranoga pravokutnoga
trokuta jednaka polovici dijagonale kvadrata.
Jednakokrani pravokutni trokut dobiva se

dijeljenjem kvadrata jednom dijagonalom na
c) Povrina kvadrata sa stranicom duljine

b = 6 cm je 36 cm2. Stoga je povrina zadanoga
trokuta dvostruko manja, tj. P = 18 cm2.
129
Z a d a c i
16. Izraunaj opseg i povrinu pravokutnog
jednakokranoga trokuta kojem je svaka kateta
duga:
19. Duljina visine pravokutnog jednakokranoga
a) 6 cm;
b) 3.5 mm;
c)
2 dm.
jednakokranoga trokuta kojem je osnovica duga:
a) 4 2 cm;

trokuta je 9 cm.

b)
2 mm;
c) 6 dm.
18. Duljina visine pravokutnog jednakokranoga

trokuta je 5 2 cm.

Primjer 4. Jednakostranini trokut

Izraunaj duljinu visine jednakostraninoga
trokuta sa stranicom a = 6 cm. Prvo procijeni
rezultat.
Jednakostranini trokut je trokut koji ima

sve stranice jednakih duljina. Svi kutovi u tom
trokutu imaju veliinu 60.
Primijetimo da nam je u zadatku zadan samo
jedan poznat podatak duljina stranice trokuta.
U jednakostraninom trokutu taj je podatak
dovoljan da se nau visina i povrina trokuta.
Gledajui sliku, zakljuujemo da je zaista

dovoljan samo jedan poznat podatak jer je
kod jednakostraninoga trokuta duljina kraka
jednaka osnovici, tj. b = a.
2
v 2 = a 2 a = 62 32 = 36 9 = 27
2

v = 27 cm 5.2 cm.
Primjer 5. Visina
jednakostraninoga trokuta
Kvadrirajmo izraz u zagradi i svedimo umanjenik
Izraunaj duljinu visine jednakostraninoga
v 2 = a2
trokuta sa stranicom duljine a.
Ovaj zadatak jednak je onome iz prethodnog

primjera, samo to sada nemamo zadane mjere
u cm, nego opi broj a.
visina
jednakostraninoga
trokuta
i umanjitelj na zajedniki nazivnik.

a 2 4a 2 a 2 3a 2
=
=
4
4
4
3a 2
4
Kako faktore a 2 i 4 moemo korjenovati,
v=
Rjeenje:
130
Rjeenje:
Postupimo na isti nain.

2
v2 = a2 a
2

pristupimo djelominom korjenovanju.

Tako dobivamo formulu za visinu
jednakostraninoga trokuta uz zadanu stranicu a.
v=
a
3
2
Pitagorin pouak
Primjer 6. Povrina
Pronai formulu za povrinu jednakostraninoga
trokuta ako mu je zadana samo duljina stranice a.
Rjeenje:
a v
, pri
2
emu je a duljina stranice, a v visina trokuta. U
povrina
a
v=
3 . Uvrstimo je u
jednakostraninoga
2
formulu za povrinu
trokuta
a v
P=
.
2
1
a v 1
a
a2 3
P=
= a v = a
3=
2
2
2
2
4
a2 3
. To je formula
4
za povrinu jednakostraninoga trokuta uz
Povrina bilo kojega trokuta je P =
Tako dobivamo formulu P =
prethodnom smo primjeru nauili da je visina
zadanu stranicu a.
Primjena Pitagorina pouka na jednakostranini trokut:

2
a
a2 = v2 +
2
a
3
Visina jednakostraninoga trokuta v =
2
a2 3
Povrina jednakostraninoga trokuta: P =
4
Z a d a c i
20. Izraunaj duljinu visine jednakostraninogaa
25. Izraunaj povrinu pravilnoga esterokuta sa

stranicom duljine 2 cm.
trokuta ako je njegova stranica:

a) 1 cm;
d)
b) 2.5 cm;
27 dm;
c)
3 cm;
upisanog polumjera 10 cm.
21. Izraunaj duljinu stranice jednakostraninoga

trokuta ako je njegova visina:

a) 6 3 cm;
d)
27 dm;
3 cm;
b)
c) 4 cm;
e) 2 2 m.
ako je njegova stranica:

a) 2 cm;
d)
b) 3.5 cm;
27 dm;
c)
27. Pravilni esterokut ima stranicu duljine 8 cm.

a) Kolika je njegova povrina?
b) Koliki su polumjer i povrina njemu upisanoga

kruga?
22. Izraunaj povrinu jednakostraninoga trokuta

26. Izraunaj povrinu pravilnoga esterokuta
e) 2 2 m.
3 cm;
e) 2 2 m.
28. Lukin djed eli oko drveta u vrtu sloiti klupu u

obliku esterokuta, kao na slici. Kolika je povrina
drvene ploe potrebne za tu klupu? (Napomena:
dopuni trapeze do jednakostraninih trokuta kao
na drugoj slici.)
ako je njegova visina:

d)
27 dm;
b) 5 3 cm;
c) 3 cm;
e) 2 2 m.
24. Izraunaj duljinu stranice, visinu i opseg

jednakostraninoga trokuta ako mu je zadana
50 cm
a) 4 3 cm;
30 cm
povrina:

a) 25 3 cm2;
d)
27
dm2;
b) 4 3 cm2;
e)
c) 4 cm2;
m2.
131

Primjer 7. Nadopunjavanje do
60
Sada je jasno da je
Odredi duljine m i n u trokutu sa slike:

n
nepoznata stranica
m
jednakostraninoga
60
60
60
75
75
Rjeenje:
Zadan je pravokutni trokut kojem je jedan kut
uz hipotenuzu 60. To znai da je drugi kut uz
hipotenuzu jednak 30. Nadopunimo ovaj trokut
uz pravi kut do jednakostraninoga trokuta kao na
slici.
n zapravo visina
trokuta sa stranicom
75. Formula za visinu

a
jednakostraninoga trokuta je v =
3 . Zato je
2
75
75 3
n=
= 37.5 3 .
3=
2
2
Duljina nepoznate stranice m dvostruko je
manja od stranice a pa je
75
= 37.5.
m=
2
Z a d a c i
29. Odredi duljine m i n sa slika:
Matematiki origami:
a)
Papir oblika kvadrata sa stranicom 40 cm
reemo po dijagonali, a zatim dobivene
jednakokrane pravokutnike reemo na
30
polovice kao na slici:
m
b)
10
30
Izraunaj:
a)
a) duljine kateta i hipotenuze crvenoga trokuta
73
sa slike;
b)
c) Koliki je dio od povrine kvadrata povrina
73
30
m
m
c)
120
132
b) povrinu crvenoga trokuta sa slike;
crvenoga trokuta?
45
n
31. Izraunaj duljinu stranice, opseg i povrinu

jednakostraninog trokuta kojemu je visina duga:

a) 3 3 cm;
d)
75 m;
b)
4 3 m;
e) 15 cm;
c)
12 dm;
f) 9 mm.
Pitagorin pouak
Vjeb lica
a
1. Kolika je visina jednakokranog trokuta ako

su zadani krak b i osnovica a:
8. Povrina jednakokranog trokuta s osnovicom

duljine 56 cm iznosi 1260 mm2.
a) b = 6.1 cm; a = 12 cm;
b) a = 60 mm; b = 5 cm;
c) b = 8.5 cm; a = 2.6 cm;
c) Koliki je opseg tog trokuta?
d) b =
34 cm; a = 6 cm;
e) b =
30 m; a = 2 5 m.
2. Kolika je osnovica jednakokranog trokuta

ako su zadani krak b i visina v:
8. Povrina jednakokranog trokuta s osnovicom

duljine 6 2 cm iznosi 6 cm2.


c) Koliki je opseg tog trokuta?
a) b = 41 cm; v = 40 cm;
b) v = 37 mm; b = 3.5 cm;
c) b = 12 cm; v = 8 cm;
d) b =

jednakokranog trokuta kojem je svaka
kateta duga:
e) b = 2 3 m; v =
10 cm; v = 2 cm;
3 m.
3. Koliki je krak jednakokranog trokuta ako su

a) 5 cm;
b) 2.4 mm;
c) 4 2 dm.

jednakokranog trokuta kojem je osnovica
duga:
a) v = 12 cm; a = 10 cm;
b) a = 80 mm; v = 9 cm;
c) v = 8 cm; a = 8 cm;
d) a = 6 3 cm; v = 3 cm;
11. Duljina visine pravokutnog jednakokranog

trokuta je 4 2 cm.
e) a = 4 5 m; v = 2 2 m.
b) Koliki je opseg tog trokuta?
c) Kolika je povrina tog trokuta?
4. Koliki su povrina i opseg jednakokranog

trokuta ako je:

a) visina v = 12 cm, krak b = 15 cm;
b) osnovica a = 5.6 cm, krak b = 5.3 cm.
5. Koliki su opseg i povrina jednakokranog

trokuta ako je:
a) 6 2 cm; b)
8 mm; c) 8 dm.
12. Duljina visine pravokutnog jednakokranog

trokuta je 8 cm.

b) Koliki je opseg tog trokuta?

c) Kolika je povrina tog trokuta?
a) visina v = 16 mm, krak b = 20 mm;
b) visina v = 4.8 cm, osnovica a = 2.8 cm.
13. Izraunaj duljinu visine jednakostraninog

6. Osnovica jednakokranog trokuta iznosi 24

mm. Pritom je krak za 2 mm dulji od visine
tog trokuta. Izraunaj opseg i povrinu tog
trokuta.
7. Osnovica jednakokranog trokuta iznosi 66
mm. Pritom je krak za 9 mm dulji od visine
tog trokuta. Izraunaj opseg i povrinu tog
trokuta.
a) 6 cm; b) 5.6 cm; c) 3 3 cm;
d)
48 dm; e)
2 m.
14. Izraunaj duljinu stranice jednakostraninog


a) 8 3 cm; b) 12 3 cm; c) 6 cm;
d)
48 dm; e)
2 m.
133

15. Izraunaj povrinu jednakostraninog

a) 3 cm;
d)
b) 10 cm;
b)
a) 10 3 cm; b) 3 3 cm; c) 5 cm;
d)
19. Izraunaj povrinu pravilnog esterokuta

opisanog u krug polumjera 10 cm.

a)
a) Kolika je njegova povrina?
b) Koliki su polumjer i povrina njemu

upisanog kruga?
73
n
30
m
b)
18
m
30
n

a)
b)
52
20. Pravilni esterokut ima stranicu duljine 8 6 cm.

120
6 m.
e)

jednakostraninog trokuta ako mu je zadana
povrina:
3

a) 64 3 cm2; b) 81 3 cm2; c)
3 cm2;
4
5

d) 108 dm2; e)
3 m2.
3
18. Izraunaj povrinu pravilnog esterokuta sa
stranicom duljine 2 3 cm.
43
45
m
60
c)
4
a)
120
m
30

45
c) 6 3 cm;
16. Izraunaj povrinu jednakostraninog

c)
32
6 m.
75 dm; e)
27 dm;
b)
a)
b)
n
12
45
12
n
n
60
30
n


a)
a)
b)
45
30
23
n
60
m
134
33
m
60
45
m
Pitagorin pouak

romb i trapez
Romb i trapez
Pogledaj ove etverokute.
Z2 a d a c i
a) Koji je od njih romb, a koji trapez?

b) to je romb? Kako glasi formula za njegov opseg?
c) to je trapez? Kako glasi formula za njegov opseg?
d1
d) to misli, gdje na ovim etverokutima moe primijeniti Pitagorin pouak?
d2
Romb je paralelogram kojemu su susjedne stranice jednakih duljina.
Prisjetimo se gradiva estog razreda: dijagonale svakog romba su okomite i
d1
raspolavljaju se.
Uoavamo etiri sukladna pravokutna trokuta s katetama
hipotenuzom a.
Primjer 1. Primjena Pitagorina

pouka na romb
dijagonala d 1 = 8 cm i d 2 = 6 cm.
b) Izmjeri duljine njegovih stranica. Zatim
izraunaj duljinu stranice i provjeri s podatkom
dobivenim mjerenjem.
c) Kolika mu je povrina?
Kada bismo konstruirali
Kako se dijagonale
d
d
a2 = 1 + 2
2

2
konstruirati pravokutni trokut s katetama duljina

d1 d2
i
.
2
2
b) Uoavamo etiri sukladna pravokutna trokuta
d
d
s katetama 1 i 2 te hipotenuzom a.
2
2
2
d1
d2
a2 = +
= 42 + 32 = 16 + 9 = 25
2
2
a = 5 cm.
c) P =
a) Nacrtajmo skicu romba.
nadopunili do romba.
d1 d2
i
i
2
2
Duljina stranice zadanog romba je 5 cm.
Rjeenje:
trokuta, lako bismo ga
d2
romba raspolavljaju i okomite su, nije teko
a) Konstruiraj romb kojem su zadane duljine
jedan od pravokutnih
Primjena Pitagorina
d1
d2
a
d1 d2 8 6
=
= 24 cm2.
2
2
d1
pouka na romb:
a
d
a 2 = d1 + 2
2
2
d2
135
3.6. Primjena Pitagorina pouka na romb i trapez
Z a d a c i
1. Izraunaj duljinu stranice romba kojem su
4. Kut meu stranicama romba je 60. Kolike su
dijagonale duge:
duljine dijagonala ako su stranice duge 1 dm?
a) 40 mm i 36 mm; b) 3.5 cm i 3 cm.
2. Izraunaj opseg i povrinu romba ako su mu
duljine dijagonala ako su stranice duge 3.3 cm?
dijagonale duge 24 dm i 18 dm.
6. Izraunaj duljinu stranice, opseg i povrinu romba

kojemu su dijagonale duge:
a) 24 cm i 32 cm;
b) 4 m i 4 3 m;
c) 4.2 dm i 5.6 dm; d) 1.4 cm i 4.8 cm.
3. Povrina romba je 45.9 cm2. Kolika je duljina

stranice ako je jedna dijagonala duga 18 cm?
Primjer 2. Primjena Pitagorina

pouka na trapez
2.2 m
Kolika je dubina jarka sa slike?
1.4 m
0.9 m
2.2 m
0.9 m
1.4 m
0.9 m
0.9 m
1.4 m
Takav trapez je jednakokraan pa su pravokutni

trokuti sa slike sukladni s jednom katetom
duljine x i drugom katetom koja je visina
Rjeenje:
trapeza. Iz duljina obiju osnovica moemo
Presjek jarka je jednakokrani trapez kojem je
izraunati duljinu x:
kraa osnovica jednaka 1.4 m, dulja osnovica
x=
jednaka 2.2 m, a kraci dugi 0.9 m.
Sada moemo izraunati duljinu visine v trapeza
2.2 m
0.9 m
a c 2.2 1.4 0.8

=
=
= 0.4 m.
2
2
2
preko pravokutnoga trokuta s hipotenuzom

0.9 m i katetom x.
0.9 m
v 2 = b 2 x 2 = 0.92 0.42 = 0.81 0.16 = 0.65
1.4 m
v=
65 m 0.81 m.
Jarak je dubok oko 81 cm.
Primjena Pitagorina pouka na jednakokrani trapez:

x=
a c
2
b2 = v2 + x2
c
b
v
c
a
136
Pitagorin pouak
Z a d a c i
7. Presjek jarka je jednakokraan trapez kojem je
d)
kraa osnovica duga 2 m, dulja osnovica 4 m, a

kraci 2 m. Kolika je dubina jarka?
8. Kolika je povrina jednakokranoga trapeza s
osnovicama dugim 5 cm i 2 cm te kracima duljine
2.5 cm?
9. Osnovice jednakokranoga trapeza duge su 17 cm i
11 cm, a visina je 6 cm. Kolika je duljina kraka toga
trapeza?
13. Koliki je opseg jednakokranoga trapeza s

osnovicama dugim 149 mm i 37 mm te visinom
10. Koliki su opseg i povrina presjeka nasipa sa slike?
90 mm? Nacrtaj skicu.

14. Povrina jednakokranoga trapeza je 64 cm2, a
Kruna nasipa
osnovice su duge 20 cm i 12 cm. Koliki je opseg

toga trapeza?
Visina nasipa
Dno nasipa
15. Jednakokrani trapez ima dulju osnovicu dugu

162 mm i visinu dugu 85 mm. Dijagonala
toga trapeza iznosi 157 mm. Izraunaj opseg i
povrinu trapeza.
irina krune nasipa je 3.5 m, irina dna nasipa

6.5 m i visina nasipa 4 m.
11. Koliki su opseg i povrina presjeka kanala sa
slike?
16. Kut uz dulju osnovicu jednakokranoga trapeza je

60. Kolika je povrina toga trapeza ako je dulja
osnovica duga 30 m, a krak 10 m?
17. Izraunaj opseg i povrinu paralelograma sa slike.
Povrina vode u kanalu

Dubina kanala
3.1 cm
0.7 cm
2.5 cm
Dno kanala

irina kanala na dnu je 1.5 m, a na vrhu 3.5 m.

Dubina kanala je 2 m.
12.Izraunaj povrine ovih cvjetnjaka te koliko je ice

potrebno za njihovo ograivanje:

a)
b)
c)
36 mm
107 mm
42 mm
19. Izraunaj duljinu kraka i opseg jednakokranog

trapeza ako je zadano:

a) P = 6.72 dm2; a = 3.8 dm, v = 2.4 dm;

b) c = 14 cm, v = 12 cm, P =276 cm;

c) a = 20 m, P = 48 m2, c = 12 m;

d) P = 104 cm2, a = 19 cm, v = 8 cm.
20. Izraunaj opseg i povrinu jednakokranog trapeza
ako je zadano:

a) a = 9 m, c = 5 m, v = 2 3 m;

b) a = 19 dm, b = 10 dm, v = 8 dm;

c) a = 260 mm, b = 130 mm, c = 20 mm;
d) v = 5 cm, b = 13 cm, c = 2 cm.
137
3.6. Primjena Pitagorina pouka na romb i trapez
Zadan je pravilni osmerokut sa stranicom a = 10
ostalo 45. Zato su etiri trokuta jednakokrani
2 . Treba izraunati povrinu tog osmerokuta.
pravokutni trokuti. Izraunajmo njihove katete:
x
a
x
x
a x
x a
x
a x
x
Jedan je od naina
2x 2 = a 2
dolaska do rjeenja
2x 2 = 10 2
nadopunjavanjem
x = 10.
osmerokuta do kvadrata sa
Stoga je povrina pravokutnoga trokuta P trokuta =
stranicom duljine a + 2x
102 : 2 = 50.
kao na slici. Povrinu toga
Povrina traenog osmerokuta je razlika povrine
kvadrata oznaimo sa P.
kvadrata i povrina etiriju pravokutnih trokuta.
Znamo da jedan kut pravilnog osmerokuta iznosi
a =
(8 2)180
8

dijagonale duge:
a) 6 cm i 8 cm; b) 6.6 cm i 11.2 cm.

dijagonale duge 5.6 dm i 9 dm.
3. Povrina romba je 1320 cm2. Kolika je duljina
duljine dijagonala ako su stranice duge 4 dm?
duljine dijagonala ako su stranice duge 8 cm?
dijagonale duge:

a) 16 mm i 3 cm; b) 2.4 cm i 7 cm.

dijagonale duge 18 cm i 8 dm.
8. Povrina romba je 8 3 cm2. Kolika je duljina
duljine dijagonala ako su stranice duge 2 3 cm?
dijagonale duge:

a) 8 2 cm i 4 5 mm; b) 2.6 cm i 16.8 cm.

dijagonale duge 10 5 dm i 10 dm.
138
P osmerokuta = P 4P trokuta = (a + 2x)2 4 50 = (10
2 + 20)2 4 50 = 400( 2 + 1).
= 135 te je do ispruenoga kuta
Vjeb lica

14. Povrina romba je 8.4 cm2. Kolika je duljina 13

ako je jedna dijagonala duga 24 mm?
duljine dijagonala ako su stranice duge 6 3 dm?
16. Kolika je povrina jednakokranog trapeza s
osnovicama dugim 66 cm i 44 cm, te kracima
duljine 61 cm?
17. Osnovice jednakokranog trapeza su duge 10 cm
i 3 cm, a visina je 1.2 cm. Kolika je duljina kraka
tog trapeza?
18. Koliki je opseg jednakokranog trapeza s
osnovicama dugim 200 mm i 88 mm, te visinom
33 mm?
19. Povrina jednakokranog trapeza je 54 cm2, a
osnovice su duge 10 cm i 2 cm. Koliki je opseg
tog trapeza?
20. Jednakokrani trapez ima dulju osnovicu dugu 21
cm i visinu dugu 8 mm. Dijagonala tog trapeza
iznosi 17 cm. Izraunaj opseg i povrinu trapeza.
21. Kut uz dulju osnovicu jednakokranog trapeza je
60. Kolika je povrina tog trapeza ako je dulja
osnovicama dugim 55 cm i 7 cm, te kracima
duljine 25 cm?
i 15 cm, a visina je 8 cm. Kolika je duljina kraka
tog trapeza?
osnovicama dugim 62.8 mm i 8.2 mm, te visinom
26 mm?
Pitagorin pouak
paralelograma sa slike.
Z a d a34. Izraunaj
c i opseg i povrinu
4.4 cm
25. Povrina jednakokranog trapeza je 23.6 cm2, a

osnovice su duge 6.8 cm i 5 cm. Koliki je opseg
tog trapeza?

mm i visinu dugu 6 cm. Dijagonala tog trapeza
iznosi 68 mm. Izraunaj opseg i povrinu trapeza.
osnovica duga 12 m, a krak 4 2 m?
osnovicama dugim 125 mm i 25 mm, te kracima
duljine 17 mm?
i 40 cm, a visina je 5 cm. Kolika je duljina kraka
tog trapeza?
osnovicama dugim 60 mm i 18 mm, te visinom
20 mm?
31. Povrina jednakokranog trapeza je 1.825 m2, a
osnovice su duge 2.5 m i 1.15 m. Koliki je opseg
tog trapeza?
mm i visinu dugu 4 cm. Dijagonala tog trapeza
iznosi 58 mm. Izraunaj opseg i povrinu trapeza.
3.7 cm
1.2 cm

9 cm
41 cm
15 cm

26.4 cm
25 cm
7 cm

8.1 cm
36.9 cm
13.5 cm
38.Zadan je pravilni osmerokut stranice a = 4 2 cm.

Treba izraunati povrinu tog osmerokuta.
39. Zadan je pravilni osmerokut stranice a = 10 cm.
Treba izraunati povrinu tog osmerokuta
3.7. Ponavljanje
4. Kako glasi formula za visinu jednakostraninoga
1. Kako glasi Pitagorin pouak?
trokuta uz zadanu stranicu a?
2. Kako glasi obrat Pitagorina pouka?
5. Kako glasi formula za povrinu jednakostrani-
3. Kako glasi formula za duljinu dijagonale
noga trokuta uz zadanu stranicu a?
kvadrata uz zadanu stranicu a?
2. Izraunaj duljinu hipotenuze c pravokutnoga
1. Iskai Pitagorin pouak za svaki pravokutni

trokut:
a)
a
c
e
b)
g
b
a = 32 cm i b = 24 cm.
c)
h
z
r
t
u
v
3. Ako svim racionalnim brojevima pridruimo toke

p
pravca, jesmo li svim tokama pravca pridruili

neki racionalan broj?
139
3.7. Ponavljanje
Z a d 16.
a Luka
c iima u kuhinji okrugli stol promjera 3 m.

5.1
10
b) 5
x
a)
c)
Moe li gornja ploa toga stola proi kroz vrata
10.2
d)
14.5
dnevne sobe (visina vrata: 2.7 m; irina vrata: 80 cm)?

x

stranice ekrana odnose se u omjeru 4 : 3.
5. Ljestve duge 4.5 m prislonimo uza zid tako da im

je donji kraj (na tlu) od zida udaljen 0.65 m. Koliku
visinu doseu ljestve na zidu? Nacrtaj skicu.
a) Kolike su dimenzije stranica ekrana?
18. Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata sa

stranicom:

6. Katete pravokutnoga trokuta duge su 5 cm i 6 cm.

a) Kolika je visina sputena na hipotenuzu toga
trokuta?
b) Konstruiraj taj trokut i mjerenjem se uvjeri da je
a) 6 cm, 8 cm, 10 cm; b) 4.5 cm, 7.5 cm i 6 cm.

Za svaki trokut raunski i grafiki (konstrukcijom)
provjeri je li pravokutan.
8. Nacrtaj spiralu drugoga korijena do hipotenuze
14 .
3 cm;
b)
6 cm;
a) 2 cm2;
b) 8 cm2;
c) 3 2 cm.
A( 2 ), B( 3 3 ), C( 12 ).
A(
zadani krak b i osnovica a:

a) b = 6cm; a = 5 cm;
b) a = 22 mm; b = 5 2 cm.
22. Kolika je osnovica jednakokranoga trokuta ako

su zadani krak b i visina v:

a) b = 9 cm; v = 2 2 cm;
b) v = 8.8 mm; b = 1 cm.
a) v = 5 cm; a = 16 cm;
b) a = 6 2 mm; v = 7.5 mm.
24. Osnovica jednakokranoga trokuta iznosi 48 mm.

Pritom je krak za 8 mm dulji od visine toga
trokuta. Izraunaj opseg i povrinu toga trokuta.
jednakokranoga trokuta kojem je osnovica duga
3
27
3
), B(
), C(
).
2
3
4
6 2 m.
26. Izraunaj duljinu visine jednakostraninoga

A( 3 , 2), B( 2 , 0), C( 2 2 , 2 2 ).
14. Izraunaj duljinu stranice x pravokutnika sa slike:
a)
10
b)
x
24
1.5
x
c) d = 9 cm.
dijagonala duga 8 cm.

2 cm;
b) d =
23. Koliki je krak jednakokranog trokuta ako su
c) 9 cm2.
a) d = 6 2 cm;
10. Konstruiraj kvadrat povrine:

2 mm.
c)
21. Kolika je visina jednakokranoga trokuta ako su
a)
b) 1.5 cm;
19. Izraunaj duljinu stranice kvadrata s dijagonalom:
tvoj rezultat iz zadatka a) toan.
duljine
a) 4 cm;
c)
a) 10 cm;
b) 25 cm;
c) 3 3 cm.
27. Izraunaj duljinu stranice jednakostraninoga

trokuta ako je njegova visina 6 3 cm.
ako je njegova stranica:

a) 2 cm;
b)
3 cm.

15. Moe li se nesklopivi kiobran dug 1 m spremiti
na dno kovega pravokutnog oblika duljine 90 cm
i irine 15 cm?
140
jednakostraninoga trokuta ako mu je zadana

povrina 16 3 cm2.
Pitagorin pouak
30. a) Izraunaj duljinu stranice romba kojem su
32. Presjek jarka je jednakokraan trapez kojem
dijagonale duge 24 mm i 10 mm;
je kraa osnovica duga 2.1 m, dulja osnovica
b) Kolika je povrina tog romba?
jednaka 4.5 m, a kraci dugi 2 m. Kolika je dubina
c) Kolika je visina tog romba?
jarka?
33. Koliki je opseg jednakokranoga trapeza s

osnovicama dugim 113 mm i 89 mm te visinom
dijagonale duge 40 dm i 30 dm.
35 mm? Nacrtaj skicu.
Primjerak oglednog t esta:

1. Iskai Pitagorin pouak za svaki nacrtani
7. a) Izraunaj duljinu dijagonale kvadrata sa
pravokutni trokut:
stranicom duljine 3 cm;

t
z
b) Izraunaj duljinu stranice kvadrata s

dijagonalom duljine 3 2 cm;
c) Izraunaj duljinu stranice kvadrata s
dijagonalom duljine 3 cm.

a)
8. Izraunaj duljinu visine i povrinu

jednakostraninoga trokuta ako je njegova
b)
stranica duga 6 cm.
7.2
26
9. Nesklopivi kiobran dug je 1.1 m. Moe li se
8.9
on poloiti na dno kovega duljine 103 cm,
24
irine 55 cm i visine 25 cm?

a) 8 cm, 6 cm, 10 cm;

susjedne stranice ekrana odnose se u omjeru
b) 3 cm, 7 cm i 6.5 cm.
4 : 3.
Koji je od njih pravokutan?
a) Kolike su dimenzije stranica ekrana?
7 cm.

11. Izraunaj duljinu

rukohvata za stepenice.
Visina i irina svake
3
A( 2 ), B(
), C( 2 12 ).
3
6. Dvokrake ljestve
stepenice je 20 cm,
a stepenite ima 50
stepenica.
razmaknute su kao na
slici:
12. Izraunaj duljinu stranice, opseg i povrinu

4m
4m
romba kojemu su dijagonale duge e = 56 cm i

f = 90 cm.
13. Izraunaj opseg i povrinu jednakokranog
1.5 m
Kolika je visina ljestava?
trapeza sa osnovicama 25 cm i 5 cm te
krakom 26 cm.
141
Rjeenja
0. Ponavljanje gradiva prethodnih
razreda
1. a) RIBA; b) GRAD; c) RUA.
1
1
3
2
2. A( ), B( 1 ),C ( ), D(1 ).
5
5
5
5
3. a) (5, 3), (5, 6), (5, 9), (7, 3), (7, 6), (7, 9);
b) x = y.
4. A - os x, B - IV kvadrant, C - os y,
D - III kvadrant
y
2
C (0, 1)
1
A (3, 0)
3
2 1 0
D (2, 2)
B (4, 2)
5.
10. a) x = 1.5; b) x = 4.
11. 120 km.
12. Damir e dobiti 600 kn, a Josip 750 kn.
13. = 70, = 30, = 80.
14. Zupanik B je napravio 28 okreta.

Zupanik A je napravio 36 okreta.
15. Breza je visoka 12 m.
16. x = 13.
17. 15 kg eera.
18. 42 uenika.
19. Za 9.375 sati, tj. 9 sati, 22 minute i

30 sekundi.
20. Potroit e 4.95 kW.
21. Zavrit e 3 sata ranije.
22. Posao bi se skratio za 1.5 dan.
23. 708 kg groa.
24. a) 64 dag; b) 46.50 kn.
25. Kasnit e 1 sat.
26. 10 radnika.
27.

a)
y
2
B (3, 3 )
3
x
y
0
0
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
11
10

6. Trokut je jednakokraan.
C (3, 4)
3
13.5
12
1
3 2 1 0 C (0, 3 )
4
1
A ( , 2)
2
3
2
9
35. 6%.
36. Treba vratiti ukupno 1550000 kn.

Mjesena rata je 6200 kn.
37. 4 godine.
38. Uloila je 9000 kn.
39. a)
10

13
1 4
D (2 , 1 )
2 5
1
4.5
28. 617.3.
29. 1560.
30. Kotat e 73.96 kn.
31. Kotale su 100 kn.
32. 60%.
33. Opseg e se umanjiti za 25%, a povrina za
43. 75%.
34.
glavnica
4000 eura
5000 kn
kamatna
5.2 %
1.7 %
stopa
vrijeme
7g
6g
kamate
1456 eura
510 kn
glavnica
9000 kn
8000 eura
kamatna
5.7%
4.4 %
stopa
vrijeme
3g
2g
kamate
1539 kn
704 eura
C (3, 4)
dobar
vrlo dobar
odlian
dovoljan
dobar
vrlo dobar
odlian
dovoljan
b)
0,8
0,6
0,4
3
2
A (3, 2)
B (0, 4)
7. etverokut je kvadrat
1
0,8
0
0
2
2.4
4
4.8
6
7.2
0,6
0,4
0
1.35m
30
25
20
15
10
5
0
-5
-10
-15
6
1
4
3
2
D
3
8. a) x = 6.4; b) x = 17; c) x = 3.
9. a) 3 : 2; b) 8 : 21; c) 1 : 1.
0
1
1.44m
1.48m
1.5m
41.
B
B
0,2
142
b)
b)
x
y
1,48m
1,5m

c) Dovoljan - 8%, dobar - 31%,

vrlo dobar - 27%, odlian - 34%;

d) srednja ocjena je 3.88.
40.a)

1,35m

1,44m
2
A (3, 2)
1
3 2 1 0
0,2
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
a) Srednja temperatura te godine u Ogulinu

je 5.5 C;
b) najnia temperatura je u sijenju,
najvia u kolovozu i rujnu, a najblia
srednjoj je u svibnju;
c) razlika u temperaturi najhladnijeg i
najtoplijeg mjeseca je 40 C.
Rjeenja
42. a) 15.67; b) 65.28%.
12

10
8
6
4
2
0
0 do 4
5 do 9
10 do 14
15 do 19
58. 3240.
59. a) 25; b) 44.
60. 20-erokutu.
61. 13 stranica.
62. 12 = 150.
63. A = 2.5 cm.
64. 18 vrhova.
65.
20 do 24
c)
r = 2.3 cm
A
B
r = 3.5 cm
0,5
0,4

Udaljenost sredita mora biti manja od

1.2 cm ili vea od 5.8 cm.
71.
0,3
0,2
0,1
r = 5 cm
0
0 do 4
5 do 9
10 do 14
15 do 19
20 do 24
43. Srednja teina uenika je 57.8 k

12

66.
A
10
8
6
4
2
0
40 do 49
50 do 59
60 do 69

72.
73.
74.

50%
40%
30%
20%
75 75
10%
2 cm
67.
Pravci sijeku tu krunicu u dvije toke.

= 126 .
= 84 .
a)
K
0%
40 do 49
50 do 59
60 do 69
44. Elementarnih dogaaja ima 25;

a) 0.4; b) 0.04; c) 0.4; d) 0.16.
45. a)
2.1 cm
7
1
3
7
3
; b)
; c)
; d)
; e)
.
16
2
8
16
16
46. a) utih ima 60, bijelih 18, crvenih 3, plavih

36 i zelenih 33; b) 0.4; c) 0.14; d) 1; e) 0.
1
2
47. a)
; b)
.
3
3
1
1
5
5
1
5
48. a)
; b)
; c)
; d)
; e)
; f)
.
18
18
36
6
6
6
49. a) x = 16; b) x = 14; c) x = 4;

d) x = 2.5; y = 6.
50.
C 10 cm
A
S
3.4 cm
a = 4 cm
68. 96 rua.
69. Potrebno je 4152 cm2 drveta.
70. a)
b)
r = 3.5 cm
B
S
40
c = 5.3 cm
r = 2.3 cm
A
51.
75.
15 cm
b)
d = 67 mm
r = 2.3 cm
A
52. a) a = 2.4 cm, b = 2.3 cm, c = 2.1 cm;

b) a = 35 mm, b = 20 cm;

c) b = 1.5 cm, a = 4 cm, c = 2.1 cm.
53. Bor je visok 6 m.
54. 15 dijagonala.
55. 20 kutova.
56. 252 dijagonale.
57. Da, osmerokut.
r = 3.5 cm
B
76. Bicikl prijee 512.448 m.

4
77. l =
= 2.512 cm.
5
78. P = 56.71625 cm2 .
79. P = 63.585 dm2.
80. P = 2.0096 cm2.
143
Rjeenja
... nastavak tablice
81. Nije.
82. a) (0.5, 3); b) ( 1, 1).
83. a) (2, 2); b) (0, 3).
84. a) (2, 1); b) (3, 2); c) (3, 4); d) (1, 1).
85. 8 djevojica i 56 djeaka.
86. Duljine stranica su 3.7 cm i 4.5 cm, a

povrina tog pravokutnika je 16.65 cm2.
87. Ana je radila 42 dana, a Luka 7 dana.
88. To je broj 67.
89. To su brojevi 15 i 18.
90. Kilogram kruaka kota 12 kn, a kilogram

banana 3 kn.
91. Treba 50 g 22-postotnog i 100 g

34-postotnog srebra.
92. Prvog metala treba 120 dag, a drugog

45 dag.
93. a)

y
jednadba
pravca
sjecite s
osi ordinata
nul-toka
y = 3x + 5
(0, 5)
5
, 0)
3
y = -7x 11
(0, 11)
11
, 0)
7
y = 4.6x + 1.5
(0, 1.5)
(0, 2.6)
y =
3
x + 2.6
4
15
, 0)
46
52
, 0)
15
96.
y
x=6
3
1
0 1 2 3
1
6 5 4 3 2 1
y=4
4
97. a)

2 x
2
S (2, 1)
b)
3 2 1 0
1
2
x
y = 1x + 3
y = 2x 3
3
1
b)
2
1
S (1, 1)
4 3 2 1 0
1
1
3x y = 4
2
3
94. Pripadaju toke: A i D.
95.
98.
y
jednadba
pravca
rast ili pad
y = 3x + 5
raste
y = -7x 11
11
pada
144
4.6
1.5
pada
3
4
2.6
raste
y=
2
1
3
x + 2.6
4
1. 10, 100, 1000, ...

2. 1 = 1 1, 4 = 2 2, 9 = 3 3, 16 = 4 4,...
3. 64, 81, 100, 121, 144, 169, ...
4. cm je mjerna jedinica za duljinu, cm2 je
mjerna jedinica za povrinu i znai cm cm,
cm3 je mjerna jedinica za obujam(volumen) i
znai cm cm cm.
5. 128, 256, 512, 1024, 2048, ...
6. 243, 729, 2187, 6561, ...
7. 216, 343, 512, 729, 1000, ...
1. a) 81, 1, 100, 9, 64; b) 1, 81, 9, 36, 4.

2. a) 16.81, 2.56, 0.81, 9, 72.25; b) 1.2321,
845.0649, 0.1225, 0.502681, 4.024036.
4
1
4
64 36
3. a)
,
,
,
,
;
81 49 25 49 25
4
16
100 16
b)
,
, 121,
,
.
49 25
81
9
4
19
1
1
7
4. a) 2 , 28 , 5
, 2 , 23
;
9
25
4
25
9
29
52
19
33
29
b) 23
, 5
, 12
,1
, 97
.
100
81
81
64
49
1 1
4 4
, ; b)
, ; c) 17.64, 17.64 ;
5. a)
9 3
25 5
d) 625, 625.
49
6. a) 16, 36, 25, 10.24,
, 0;
5
121
1
b) 0.09,
, 55.3536, 4225,
.
4
4
1
1
4
16
7. a)
; b) 42 ; c) 9; d) 6 ; e) 17
.
4
4
9
25
8.
a
1.5
1.5
a2
2.25
2.25
4 3 2 1
y=
3
9
9
81
9. a) =
; c) =
.
25
36
5
6
2x + 5y = 3
y =
1. Kvadriranje racionalnih brojeva
y = 4.6x + 1.5
0. Uvod
1.1 Kvadriranje racionalnih brojeva
99. a) 20 km je povoljnije kod Jure, a 5 km

kod Marka;

b) na 15 km utedjeli bi 2.5 kn, a na 45 km

47.5 kn.
1
x + 4.5
2
1
x+3
2
x
0 1 2 3
1 y = 1 x + 1
2
2
10. a) Rjeenja su ista; b) rjeenja su ista;

c) rjeenja su ista.
11. Tri, pet, sedam, devet, trinaest znamenaka.
12. a) 900, 100, 4900, 3600, 6400;
b) 160 000, 40 000, 250 000, 640 000,
810 000;
c) 4 000 000, 2500, 490 000, 1 000 000,
8100.
13. a) Izmeu 502 i 602, izmeu 702 i 802,
izmeu 802 i 902, izmeu 102 i 202;
b) izmeu 402 i 502, izmeu 602 i 702,
izmeu 702 i 802, izmeu 102 i 202.
14. a) 1764, 3721, 324, 5329, 7225;
b) 20736, 123904, 996004, 3041536,
1024704121.
15. a) 144, 121, 100, 169, 324;
b) 196, 256, 225, 361, 289, 400.
16. a) 144, 441; b) 169, 196.
144
1
196 324
36
17. a)
,
,
,
,
;
361 121 225
49
225
4
1
121 169 324
b)
,
,
,
,
.
256 169 289 361
9
18. Dvije, etiri, etiri, osam, est decimala.
Rjeenja
19. a) 0.04, 0.0004, 0.000004, 0.01, 0.000001;

b) 0.16, 0.36, 0.0025, 0.00000064,

0.000049, 0.0000000081.
20. a) 144, 1.44, 0.0144, 0.000144,

0.00000144;

b) 1.96, 0.0361, 0.0000000324, 2.89,

0.000225.
21. a) P = 1 cm2; b) P = 36 cm2;
9

c) P = 0.04 dm2; d) P =
mm2;
81
2

e) P = 0.0025 m .
22. a) P = 0.25 cm2; b) P = 1.44 cm2;

c) P = 6.4009 cm2; d) P = 2.25 dm2;

e) P = 0.758641 m2.
23. a) P = 4 cm2 12.56 cm2;

b) P = 10.89 mm2 34.2 mm2;

cm2 0.045 cm2;
c) P = 0.0144
19

d) P = 5
m2 18.09 m2;
25

e) P = 0.000004 dm2 0.000013 dm2.
24. a) P 52.78 cm2; b) P 5631.66 mm2;

c) P 39212.52 mm2;

d) P 4225.78 cm2;

e) P 56.89 dm2.
25. a) Povrina jedne ploice je 272.25 cm2;

b) povrinu od 32670 cm2;

c) hodnik je dug 363 cm.
26. a) Povrina je 441 cm2;

b) povrina kvadrata je 81 cm2, a povrina

otpadnog papira je 108 cm2.
30
; d) 23.8144;
28. a) 12.25; b) 1.69; c) 6

49
73

e) 0.002809; f) 0; g) 8
; h) 250000;
144

i) 9486.76.
2
1
1
29. a) =
; b) 82 = 64 ;
4
2
c) ( 0.2 ) 2 = 0.04 ; d) ( 0.03) 2 = 0.0009 ;
2
3
9
= .

e)
8
8
2
11
121
30. a) ( 0.81) 2 = 0.6561 ; b)
;
=
841
29

57 2
3249
=

c) 0.742 = 0.5476 ; d)
.
44
44
31.
32.
33. Povrina plavog kvadrata je 36 puta manja

od povrine crvenog.
3a2
.
34. Povrina ute pruge je
16
35. P = 42.24 cm2 = 0.42 dm2.
36. Duljina stranice treba biti 210 cm.
x2
1. a) Kvadrirali smo 0, 02 = 0;
b) bilo koji broj, jer kad mnoimo dva
pozitivna ista broja dobijemo pozitivan broj;
c) ne postoji takav broj jer kad mnoimo dva
ista negativna broja rjeenje je pozitivan broj.
2. b).
3. a) Linearna ( x nema kvadrata);
4. a) parabola (kvadratna);
b) parabola (kvadratna); c) pravac (linearna);
d) pravac (linearna).
5. Pripadaju toke
(1, 1), (10, 100), (2, 4), (0, 0).
6. Pripadaju toke
(0.3, 0.09), ( 0.12,0.0144 ) ,(100, 100 000).
1

b) kvadratna ( x ima kvadrata);
1
1 1
1
7. A( 2, 4 ), B( 2, 4 ),C ( 0, 0 ), D( ,
), E ( 1, 1 ), F (1 , 2 ),G( 1.5 , 2.25 ).
4
4 16
2

1
1 1
1
4
A( 2, 4 ), B( 2, 4 ),C ( 0, 0 ), D( ,
), E ( 1, 1 ), F (1 , 2 ),G( 1.5 , 2.25 ).
4
2
2
y 4= x16
y
y
2
x2
28
0
0
1.2. Kvadratna funkcija
d) linearna ( x nema kvadrata).
784
D
0C 1
8.
3.2
10.24
16
81
9
0.22
0.0484
13.5
17
11
19
0.082
182.25
309
c) linearna ( x nema kvadrata);

y
7
361
0.006724
3
2
160
4.833
23.357889
8
8
49
6
7
7
36
61
49
1
4
51
16
41
10
256
25600
1
2
0.5
0.25
0.5
0.25
2.5
6.25
2.5
6.25
1
1

9. Vidi 8. zadatak.
1
6
2
7
x2
4
2
145
Rjeenja
10.
1 0
6
1.4. Mnoenje izraza
Reenica:
Matematiki
izraz:
Nekom broju dodaj 1
x+1
1. a) 2ab; b) 12x; c) 5x2; d) 6xy; e) 56y.

2. a) xy; b) 27x; c) 30d; d) 14a; e) 56y.
3. a) 6x2; b) 4a2.
4. a) 15a2; b) 8a; c) 15ab; d) 5a + 3b; e) 2a.
5. a) 4a2; b) 5a; c) 4; d) 3a; e) 4ab; f) 4a + b.
6. a) 12xyz; b) 5ax2; c) 30xy;
Dvostruka vrijednost nekog

broja
2x
d) -14xy2 ; e) 10x2y2.
Neki broj umanji za 223
x 223

njegovu dvostruku vrijednost
x 2x

8 pa razliku kvadriraj
(x 8)2

broja i broja 3
(x + 3)2
1.
2.
Reenica:
Matematiki
izraz:
Od broja 5 oduzmi nepoznati

broj
5x
Nepoznatom broju dodaj 2
x+2
Nepoznati broj uveaj 9 puta
9x
Od sedmerostruke
vrijednosti nepoznatog broja
oduzmi 2
7x 2

broja i 9
(x + 9)2
Kvadriraj razliku
peterostruke vrijednosti
nepoznatog broja i 3
(5x 3)2
3. a) 2; b) 2; c) 3; d) 22; e) 33.
4. a) 1; b) 1; c) 17; d) 3.5; e) 0.5.
1
5
5. a) 38; b) 2; c) 4; d) 3 ; e) 3 .
4
9
6. a) 9x; b) 3a; c) 2a; d) x2; e) 0.
7. a) 4a = 4; b) 7x 11 = 11; c) b2 = 4;
d) 3x2y2 = 0; e) 2ax2 = 0.
8. a) 3y 5x; b) 2; c) p2;
d) 12ab + 4a2b; e) 6x2y 2xy2.
9. a) 0.5d c; b) 9y 10x2; c) 1.1ab;
d) 9.4xyz 13.2ab2; e) x2y2 6.6xy2.
10. a) 2m 24n; b) x2; c) 6a2;
d) 7ab2 6a2b; e) 2x2y2 + 3xy2.
11. a) 6a 5b + c; b) 6y 2z;
c) 11+ 2c 5d + 6e; d) 14z2 7y2 8;
e) 8ax2 + 2a2x 5a2x2.
12. a) Nedostaje a2; b) 23 15 = 38;
c) ne moemo oduzimati y i y2;
d) ne moemo zbrajati a i b; e) a + a = 2a.
13. Toni su a) i b). Tona rjeenja ostalih
5
x ; d) x; e) 3a.
trebala bi biti c)
6
146
14. 0.25a + 6.25a + a = 7.5a.

15. a) 5x; b) 2a 7b; c) x2 1;

d) 5a2b2; e) 10 3xyz.
16. a) 6a + 2b = 54; b) 6x = 13.2;

c) 5 y2 = 4.75; d) 15x2 = 72.6;

e) 8a2b2 ab2 = 7290.
17. a) 7x y ; b) 3x + y; c) 4a 3b + c; d) y2;

e) 3a2b ab2.
18. a) 4x y; b) x + 2y; c) a 6b;

d) 5 7x2 + y2; e) 4.9ab2 + a2b.
19. a) 10 + 4a; b) 3x + y; c) 15ab + 3a;

d) 3x2 +2y2; e) 0.1 1.51xy2z.
20. a) 11a+4b; b) 4; c) 10xy;d) -5y2;e) xy2-4yx2
7. a) 63a2bc; b) 2.4a2b; c) 3.2uvw; d) 36x2y2.

8. a) 12a2x2; b) a2x2; c) 27d2x;
d) 16.25x2y2a2m; e) 15x2y2z2.
9. 2a 7 ab ; 4yz 7 x ;
6ab ( 7 ab ) ; 0.66d 2 ef 2 .
10. a) O = 32 m, P = 64 m2;
b) O = 40 cm, P = 100 cm2;
1 2
c) O = 2 m, P =
m ;

4
2
d) O = 8a , P = 4a .
11. d = 2 dm.
12. a) 3x 18; b) 2 2y2; c) 17a a2;
d) 2x2 + x; e) x2y2 5y.
13. a) 5 + 10a + 5y2; b) 10a2 80a 20ay2;
c) 3x2 + 3xy2 + 3xz2;
d) -4x2-16x-2xy2
e) -6x - 12x2 - 6a2x + 6xy2.
14. a) a2b + 2a2b2; b) 3xz + 15xzy2;
c) 10x2a 5xay2 30xaz2;
d) 2x2yz 15xy2z + 10xyz;
e) 30xyb2 10x2yb2 + 5a2xyb2 + 15xy2b2.
15. a) 10ax + 5a2x + 15axy2;
b) 2ax + 10a + 8ay2; c) x2 + xy2 + xz2;
d) 16x2 64x + 8xy2;
e) 42x 14x2 + 7xa2 +7xy2.
16. a) 12ax+18ay-24az; b) xy2 + x2 2x;
c) 12x2 3x2y + 6x2y2.
17. a) y; b) 5; c) 1; d) 2x; e) 4x.
18. a) 3x2 + 30x 4; b) x2 8x 2;

c) 8x2 7x + y; d) -30a2;
e) 3y2 2y.
19. a) xy + 5x + y + 5; b) 2b + ab 14 7a;
c) 8 2x 4d + xd; d) 4x 4y ax ay;
e) xy y2 +2x 2y;

f) fg 8f + 7g 56.
20. a) x2 + 4x +3; b) a2 8a + 15;

c) 2 3y + y2; d) x2 9x 20;

e) 36 y2.
21. a) 3x2 + 5x + 2; b) 5y2 + 28y 15;

c) 1 6y + 8y2; d) 15x2 + 11x +12;

e) 42a2 40a + 8.
22. a) 2x2 + 2x 4; b) 3ab 5a 2;
c) x2+4xy36x+6y; d) x2+4xy6x+6y30x;
e) 2ab + b b2.
23. a) x2; b) 6a + ab +9; c) z2 12z + 12t t2;

d) 0.
24. a) a; b) g; c) (7 + b); d) (x + c)(4 + z).
25. a) 2x 2; b) 4x2 5x + 11;

c) 14a2 + 4a + 29;

d) 17.8x2 + 606.54xy 34y2;
21
39

e) 8 x 2 + 1
x
.
40
40
1. a) 64; b) 144; c) 36; d) 144; e) 100.
2. a) 9a2; b) 81x2; c) 4b2; d) b2x2; e) x2y2.
3. a) 16a2b2; b) 100x2y2; c) 25y2b2;
d) 81x2m2; e) 169c2d2e2f2.
4. a) 42; b) (4a)2; c) (xa)2; d) (5x)2; e) (10ab)2;
f) (11xyz)2.
1
4
a2
x2
y2
5. a)
; b) 2 ; c) 2 ; d)
; e)
.
x
n
169
625
25
1
25 x 2
16a2c 2
4x 2
6. a)
; b)
; c)
; d)
;
36 x 2
9y 2
9
49b2
2
121x
e)
.
64a2b2y 2
2
9a
x
3x
x
7. a) ; b) ; c)
;
; d)
4b
2
2
y
2
12ab
e)
.
13 xy
8. a) 9; b) 36; c) 4; d) 16; e) 9.
4
1
1
9
64
9. a)
; b)
; c)
; d)
; e)
.
9
4
81
100
81
10. a) 1 210 000; b) 44100; c) 2 025 000 000;
d) 1 690 000;
e) 122 500 000 000.
1
1
16
11. a) 441; b)
; c) 0.16; d) 6 ; e) 182 .
4
4
225
23
463
9
12. a) 2
; b)
; c) 16; d) 2
; e) 16.
49
529
4096
13. a) x2 + 2xy + y2; b) a2 + 10a + 25;
c) 49 + 14b + b2; d) 100 + 20x + x2;
e) y2 + 2yb + b2.
14. a) 25 10y + y2; b) x2 2x + 1;
c) 9 6b + b2; d) d2 2dx + x2;
e) y2 24y + 144.
15. a) 1 + 2z + z2; b) 25 10c + c2;
c) 36 12x + x2; d) a2 + 2ax + x2;
e) b2 14b + 49.
16. 1. (x + 4)2 = x2 + 8x + 16;
2. (a 2b)2 = a2 4ab + 4b2;
3. (9 p)2 = 81 18p + p2.
17. a) 4x2 + 4xy + y2; b) 9a2 + 24a + 16;
c) 4 + 12b + 9b2; d) y2 + 10yx + 25x2;
e) 1 + 8b + 16b2.
18. a) 9a2 6ab + b2; b) a2 8ab + 16b2;
c) 1 6b + 9b2; d) x2 16xy + 64y2;
e) 36x2 48x + 16; f) 9.
19. a) a2 + 22ay + 121y2; b) 9x2 6x + 1;
c) 36 96m + 64m2; d) x2 + 24xy + 144y2;
e) 25x2 50x + 25; f) 4a2.
9 2 3
20. a)
a + ab + b2 ; b) 0.25x2 3x + 9;
16
2
1
c)
2a + 25a2 ;
25
d) 12.25x2 + 70x + 100;
49 2
e)
x 7 x + 36
144
Rjeenja
21. a) 9a2 + 24ab + 16b2;

b) 49x2 84xy + 36y2;

c) 36n2 36nm + 9m2;

d) 144x2 + 288xy + 144y2;

e) 16x2y2 40xyab + 25a2b2;

1

f) 9a2 2a +
.
9
4 2 4
1
22. a)
x + xy + y 2 ;
9
9
9

b) 0.25x2 2xy + 4y2;
16 2 2 8 2

c)
a b a b + 9a2 ;
81
3
4 2 2

d) 36x2 + 8x2y +
x y ;
9

400 2
9 2

e)
x 4 xy +
y .
9
100
a2 + 2ab + b2
a2 + 2ab + b2
23. a)
; b) 2
;
4a2b2
a 2ab + b2
2
2
2
2a + 4ab + b
a

c) 2
; d)
;

4c 2 + 12c + 9
a + 2ab + b2
2
2
a 4ab + 4b

e)
.
9b2 30bd + 25d 2
24. a) 1 2ab; b) 12ab 9;

c) a2 20ab + 100b2 + 49a2b2 ;

d) 2a2 + 18b2; e) 8ab; f) x2.
25. a) 400 + 40 + 1 = 441;

b) 2500 + 300 + 9 = 2809;

c) 4900 140 + 1 = 4761;

d) 10 000 400 + 4 = 9604.
26. a) 1089; b) 8281; c) 841; d) 2209; e) 6724.

27. a) a2 2ab + b2; b) x2 + 2xy + y2;

c) n2 4mn + 4m2; d) 4x2 40xy + 100y2;

e) 16y2 + 40xy + 25x2.
28. a) (a + b)2; b) (x y)2; c) (b + 2)2;

d) (5x + 3y)2; e) (10m 9n)2.
2
3
29. a) (10 b)2; b) x y ; c) (0.1b + 0.2)2;
5
2
2
d) (0.5x + 0.3y)2; e) m 9n .
30. a) 5a2 2ab + 2b2; b) 2x2 + 2y2;

c) 8a2 + 12ab 8b2; d) 5a2 22ab + 34b2;

e) 5y2 + 56xy 48x2.
31. a) 2a2 + ab + b2; b) y2 4xy x2;

c) 4a2 30a + 33; d) 14a2 4a + 17;

e) 53x2 + 26xy 173y2.
32. a) (c d)(c + d); b) (x y)(x + y);

c) (m n)(m + n); d) (x b)(x + b);

e) (z t)(z + t).
33. a) (8 a)(8 + a); b) (x 5)(x + 5);

c) (6 y)(6 + y); d) (x 1)(x + 1);

e) (2 b)(2 + b).
34. Imaju iste povrine.
35. a) (5x y)(5x + y); b) (a 7b)(a + 7b);

c) (10 7n)(10 + 7n); d) (9 3y)(9 + 3y);

e) (12c d)(12c + d).
36. a) (4x 7y)(4x + 7y); b) (5b 8a)(5b + 8a);

c) (11m 13n)(11m + 13n);

d) (x 3y)(x + 3y); e) (12c d)(12c + d).
37. a) (0.4x 0.1y)(0.4x + 0.1y);

2
2
b) b 8 b + 8 ;
5
5
1
1 1
1
c) a b a + b ;
8 4
8
4
12
12
y 1.5 x +
y ;
d) 1.5 x
13
13

e) (0.3y 3)(0.3y + 3).
38. a) c2 d2; b) x2 36; c) 1 y2;
256

d) 10 000 a2; e) m2
.
6561
39. a) (50 1)(50 + 1) = 2500 1 = 2499;

b) (10 2)(10 + 2) = 100 4 = 96;

c) (100 + 3)(100 3) = 10000 9 = 9991;
d) (200 + 4)(200 4) = 40000 16 = 39984;

e) (30 1)(30 + 1) = 900 1 = 899.
42. a) (5a 2b); b) (a + 0.3b).

44. a) 5x2 4xy; b) 50a2 28a;

c) 25d2 10dc + 2c2 5c; d) a2 + 6b2;

e) 9y2 13x2 2ax.
1
45. a) x = 2; b) x = 4
; c) x = 0.9; d) y = 1;
13

e) a = 3.
27. a) tono; b) tono; c) tono; d) 7 : 7 = 1;

e) tono.
28. a) x14; b) x15; c) 215; d) (4a)15; e) (x + y)8.
29. a) 2 2 26 = 28 ; b) a9 : a 1 = a8 ;

c) 108 : 10 2 = 106 ; d) 59 53 = 512;

e) x 6 x 4 x 3 = x13 .
30. a) 25; b) 34; c) 106; d) 71; e) 915.
31. a) xn+ m; b) x12a; c) z6 + 14k; d) x15m 10n;

e) 311a .
32. a) xn 3; b) x5a 9; c) 56a 6b; d) 21+ 2n;

e) a5m + 5n + 1.
33. a) a3 + a4; b) 7a3 + 21a5 + 7a2; c) 5x7 4x6;

d) xy7 + x3y2; e) 3x3y6 x2y4 3xy.
34. a) 20x3 + 36x4; b) 4a3 2a5 + 12a2;

c) 3a3x7 4a3x6; d) 42a5y7 + 6a4y4;

e) 9x3y6 + 9x2y4 27x2y.
35. a) a4 8a3 9a2;

b) 21a5 3a4 + 7a3 + 6a2 a;

c) 6x7 8x2 18x6 24x;

d) 7xy6 + xy7 + 7x3y + x3y2;

e) 27x3y5 15x3y6 9x2y3 +

5x2y4 27x + 15xy.
1.6. Potencije
40. a) 9a2 b2; b) 4x2 9; c) 1 36y2;

25 2
4
25
m
25a2 ; e)

d)
.
9
121
9
41. a) 4x2 64y2; b) 49a2 81b2;
196 2 121 2
x
y ; d) 0.01b2 0.09a2;

c)
361
144
4 2
2 2
k .

e) 36m n
49
1. a) 102; b) 105; c) 101; d) 109; e) 104.

2. a) 10 000; b) 10 000 000; c) 100 000;
d) 100 000 000; e) 10.
3. Znanstveni nije zapis a) jer je 12 > 10 i
c) jer je 0.3 < 1.
4. a) 50 000 000; b) 3 000; c) 20 000;
d) 500 000; e) 90.
5. a) 18 000 000 km;
b) 59 000 000 dolara;
c) 120 000 km;
d) 140 000 000 000 000 000 litara;
e) zakuca 2 575 000 000 puta, potisne
180 000 000.
6. a) 2 104; b) 5 102; c) 9 101; d) 7 107;
e) 3 1015.
7. a) 6.377397 106 m;
b) 1.082841322036 1024 litara;
d) 2187 i 343; e) 59049 i 1000.
c) 9.4608 1012 km; d) 1.4 1021 litara.
1
5
8. a) 3.6 103; b) 8.64 105; c) 4.59 108;
7. a) 34; b) 27; c) 2.84; d) ; e) 18.
11
d) 1.01 107; e) 7.86 109.
8. a) 53; b) 33; c) 34; d) 54; e) 36; f) 26;
9. a) 3.675 103; b) 3.4762 107;
3
c) 4.33876112 108; d) 1.1001552 107;
1
g) 1bilo koji broj; h) 0.22; i)1.52; j) .
e) 1.123231451267 1012.
3
10. a) 2.6011 106 ; b) 4.13788 106;
9. a) a6; b) x11; c) m4; d) y2; e) b8.
c) 4.0972 105 ; d) 5.3126176 109 ;
10. a) (a + b)3; b) (x y)2; c) (2c 3d)5;
e) 1.1227278 105 .

d) (2a)1; e) (a + 6)5.
11. a) 1.98999403 1030 ; b) 5.33 1024 ;
11. Na drvetu je 8 listova.
c) 1.88403 1027 ; d) 8.123 1025 .
12. Ukupno je 343 latice.
12. a) 102; b) 103; c) 106; d) 101; e) 100.
13. Ukupno je 6561 reenica.
13. a) 107; b) 103; c) 1011; d) 100; e) 101.
15. Dobit emo 729 komada papira.
14. a) 0.000001; b) 1; c) 0.0001;
16. Bit e 256 bakterija.
d) 0.0000000000000000000000000001;
17. Imao je 1024 potomka.
e) 0.0000000000000001.
18. a) 945; b) 784; c) 941201; d) 0; e) 3100.
15. Znanstveni nije zapis b) jer je 899 > 10;
22
c) jer je 0.3 < 1 i
1
10
10
9
34
19. a) 6 ; b) 10 ; c) ; d) 1.33 ; e) 34 .
e) jer nema potencije broja 10 i 53 > 10.
2
23
16. a) 0.000000000000000000000001637 g;
3
20. a) 109; b) 74; c) 51; d) 1.63; e)
b) 0.00523 A; c) 0.2642.
.
10
17. a) 0.00000052366; b) 0.000000003404;
21. a) 88; b) 119; c) 316; d) 102; e) 556.
c) 0.000215555; d) 0.00000000053511;
5
4
1
8
22. a) 5 ; b) 8 ; c) 10 ; d) tono; e) 18 .
e) 0.999.
23. a) a18; b) b1; c) x11; d) y4; e) b11.
18. a) 2 10 4 ; b) 5 10 1 ; c) 4 100 ;
24. a) 3a2; b) 2a2; c) 210; d) 3a4; e) a12.
d) 8 10 11 ; e) 5 10 13 .
25. a) (a 5)5; b) (x + b)7; c) (3x)13; d) (2y + b)1; 19. a) 4.5 10 2 m; b) 2.1 10 4 m;
e) (b 3a)2.
c) 6.7 10 10 s; d) 3.3 10 9 s; e) 3.03 10 3 .
26. a) 2 + 8 = 10; b) a b ; c) (a + 1) (b + 1) .
20. a) 6.78 10 3 ; b) 3.46 10 1 ; c) 1.05 10 2 ;
d) 8.99 10 11 ; e) 4.43 10 1 .
1. a) 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128;
b) 3, 9, 27, 81, 243, 729, 2187;
c) 4, 16, 64, 256, 1024, 4096, 16384.
2. a) 0.2, 0.04, 0.008, 0.0016, 0.00032;
b) 1.3, 1.69, 2.197, 2.8561, 3.71293,

4.826809, 6.2748517;
1 1
1
1
1
,
,
,
,
c)
.
8 64 512 4096 32768
3. a) 125; b) 6561; c) 16; d) 5; e) 36; f) 4096;
g) 81; h) 729; i) 1024; j) 823543.
4. a) 0.125; b) 7.1289; c) 4.29981696;
d) 1157.625; e) 2839.8241.
4
27
16
1024
5. a)
; b)
; c)
; d)
;
81
64
87
59049
2401
e)
.
14641
6. a) 32
i 25; b) 36 i 64; c) 125 i 243;
147
Rjeenja
21. a) 7.774 10 1 ; b) 4.000000001 10 2 ;
c) 5.62316 10 13 ; d) 1.000000078 10 1 ;
e) 5.62006 10 6 .
22. a) 0.1; b) 1; c) 0.001; d) 107; e) 1010.
7
23. a) 350 000; b) 10; c) 2.4 1012 ; d)
108 ;
3
e) 3.6 109 .
b) kvadratna funkcija, graf je parabola

y
2. Korjenovanje
2.0. Uvod
1. Duljina njegove stranice je 5 cm.

y = x2
2
1.8. Ponavljanje
1. Kvadrirati neki broj znai pomnoiti ga sa
samim sobom.
2. Kvadrati suprotnih brojeva su jednaki,
npr. 52 = (5)2 = 25.
2
3
9 3
9
,
=
.
3. =
64 8
8
8
4. (6)2 = 36, 62 = 36.
5. cm2, m2,...
6. Kvadrat racionalnog broja je uvijek pozitivan
broj ili nula. Kvadriramo li bilo koji pozitivan
racionalan broj, dobit emo pozitivan
broj. Primjerice, 42 = 16 . Iz prethodnog
primjera vidimo da i kvadrat negativnog
broja daje pozitivan broj.
Primjerice, ( 4) 2 = 16 . Zakljuujemo da ne
postoji racionalan broj koji nakon kvadriranja
daje negativan broj.
7.
y
4
y = x2
2
8. Graf kvadratne funkcije zove se parabola,

a graf linearne funkcije zove se pravac.
9. (a + b)2 = a2 + 2ab + b2.
10. (a b)2 = a2 2ab + b2.
11. a2 b2 = (a + b) (a b) .
a
...
a .
12. Potencija je an = a

n faktora
Broj a se pritom naziva baza potencije an ,

a n je njen eksponent.
13. dm3, mm3,...
4
; c) 14.44; d) 0.000169;
25
79
.
169
2. a) Izmeu 702 i 802; b) izmeu 302 i 402;
c) izmeu 82 i 92.
3. a) 0.0009; b) 0.36; c) 0.000081.
4. P = 61.7796 cm2.
5. P = 6.76 21.23 dm2.
6. a) Linearna funkcija, graf je pravac
e) 9
f(x) = 2x 6
3
2
1
0
1
2
148
7. a) 7; b) 4; c) 1.33.
8. a) 9a 5; b) 6ab + 2a2b.
9. a) 10x 3y; b) x 3y.
10. a) 3a 7; b) 2xy + 9y; c) 3x2 3y2 + 3.
11. a) 2x2y; b) 18fP2; c) 1.8ax2y.
12. a) y + 4ay + 3y2; b) 12a2 10a + 6ax2.
13. a) y2 + 7y + 10; b) 12y2 26xy + 12x2.
14. a) 6x + 5xy + 2y; b) x2 15y2.
4x 2
1
15. a) 9x2; b) 2 2 ; c)
.
9a2y 2
a x
2
a
3x
16. a) ; b)
.
b
4
256
5
17. a)
; b)
.
1225
6
2
2
18. a) x + 2xy + y ; b) 4x2 4xy + y2;

c) 64m2 48my + 9y2.
19. a) (4x + 5y)(4x 5y); b) (10b + 8)(10b 8).
20. a) e2 d2; b) 0.25x2 0.36y2.
1
21. a) 1024; b)
; c) 0.039304.
29
22. a) 96; b) y5; c) (2a + 1)3.
23. Prabaka ima 27 potomaka.
24. a) 157; b) 96.
25. a) 69; b) 80; c) 102.
26. a) a26; b) (4b)7; c) (3b 3a)1.
27. a) 2x3 + 5x4 + x2; b) 10a8y5 + 35a7y5.
28. a) 5.64 102 ; b) 3.2962 107 ;
c) 7.805663451267 1012 .
29. a) 7.04 10 2 ; b) 1.1 10 10 ; c) 6.98 10 13 .
30. a) 1278.6; b) 0.00000454; c) 215 000 000.
Primjerak oglednog testa
1. a) 16; b)
0.5
0.5 0.707
0.75
0.75 0.866
1.5
1.5 1.2247
1.75
1.75 1.322
2 1.4142
36
; c) 27.04; d) 0.5041;
49
73
.
144
2. a) 256; b) 9.
e) 19
Zadaci za ponavljanje:
1. a) 81; b)
25 x 2y 2
.
81a2b2c 2
4. a) 2a 2b; b) 7x + 5y 4.
5. a) 14 + 7y2 21x6;
b) 6y2 12x2 + 60x 2xy;
c) 6b2 + ab 40a2.
6. a) x2 + 16x + 64; b) 9x2 6xy + y2;
4 2
9 2
m
n .
c)
25
25
7. (7a 4b)(7a + 4b).
8. a) 48; b) t4; c) (a + 3)2.
9. a) 10-3; b) 10-5; c) 107.
10. a) 3.688 103 ; b) 4.52 10 3 ; c) 3.54 1012 .
3. a) 100a2; b)
4. Duljina njegove stranice je 0.4 cm.

5. Kvadrati suprotnih brojeva su jednaki.
6. Graf kvadratne funkcije je parabola,
a linearne pravac.
7. Kvadrat zbroja (a + b)2 = a2 + 2ab + b2.
8. Kvadrat razlike (a b)2 = a2 2ab + b2.
9. Razlika kvadrata a2 b2 = (a b)(a + b).
2.1. Korjenovanje
1. b) 152 = 225; c) 0.12 = 0.01;
d) 0.132 =0.0169.
2. b) 202 = 400; c) 1 = 1 , 12 = 1;
d) 0.0016 = 0.04 jer je 0.042 = 0.0016;
e) 1.69 = 1.3 jer je 1.32 = 1.69;
f) 25 = 5 jer je 52 = 25.
3. a) 8; b) 10; c) 1; d) 2; e) 4.
4. a) 20; b) 100; c) 30; d) 600; e) 70.
5. a) 12; b) 13; c) 19; d) 15; e) 11.
6. a) 0.4; b) 0.03; c) 2.1; d) 0.00008; e) 0.012.
5
1
7
3
4
; b)
; c)
; d)
; e)
.
7. a)
2
4
9
2
3
8. a) 0.7 m; b) 60 cm; c) 13 mm; d) 0.012 dm;
e) 300 m.
5
10
12
=1 ;
9. a) 0.01; b)
; c) 5 000; d)
7
3
7
e) 0.00014.
10. a) 8; b) 2; c) 9; d) 2; e) 6.
1
124
3
13
11. a) 13; b) 8 ; c)
; d)
; e)
.
4
7
10
8
3
2500
1
35
12. a)
; b)
; c)
; d)
;
140
16
5
213
e)
1
.
17
13. a) 9 b) 49 c) 19; d) 8933; e) 59 611.

14. a) 3; b) 11; c) 2.33; d) 60.56; e) 8911.
15. a) 0.25; b) 4.9; c) 511; d) 0.90001;
e) 87.551.
16. a) 3 i 3; b) 7 i 7; c) 2.56 i 2.56;
d) 0.01 i 0.01.
7
17. a) 5; b) 1; c) 8; d) 5.5; e)
.
13
18. b) i e) nisu racionalni.
19. 25 nije racionalan broj, 25 = 5.
20. c), d) i e) nisu racionalni brojevi.
Rjeenja
3. a) 9.4868; b) 7.615; c) 84.85281374;
d) 0.781024967; e) 17.3205808.
4. a) 31.607; b) 2.64575; c) 12; d) 1.9;
e) 2.6645825.
5. a) 22.38; b) 1.58114; c) 0.00700000;
d) 9.89; e) 10.3174125.
6. a), d).
7. a), d).
8. a), c), d).
9. a) 8 i 9; b) 7 i 8; c) 0 i 1; d) 6 i 7; e) 2 i 3.
10. a) 5 i 6; b) 7 i 6; c) 1 i 0; d) 100;
e) 8 i 7.
11. a) 70 m; b) 3601 cm; c) 55 mm;
d) 0.256 dm; e) 45 m.
12. a) 8 m; b) 600 cm; c) 13 m;
d) 80.6 dm; e) 1.73 m.
13. a) 10 m; b) 2.5 cm; c) 7966 mm;
d) 99.45 dm; e) 205.25 m.
14. Funkcije korjenovanja su a) i c).
15. Kvadratna: b) , linearna: a) i d), a funkcija
korjenovanja c).
16. Pravac: c), parabola: a) i d), dio parabole: b).
17. (1, 1), (100, 10), (25, 5), (0, 0).
e) 0.358974359.
4. a) 0.45; b) 0.2666; c) 2.117647059;
d)0.08; e)6.55555.
5. a) konani; b) beskonani periodiki;
c) konani; d) konani;
e) beskonani periodiki.
; b) 13.6 ; c) 9.78253
; d) 0.53 ;
6. a) 0.23
.
d) 13.4481
7. Racionalni: a), d), e), a iracionalni: b), c).
8. Iracionalni su: b), d), e).
9. Samo priblino moemo odrediti rezultate
b), c), d), e).
10. 3 1.732050808, jer je iracionalan broj.
11. a) 2 <1.45; b) 3 < 1.733; c) 3.14 < ;
d) 3.9 > 15 ; e) 3 2 < 4.2411.
12. 0.5 < 2 <

< 1.73 < 3 .
2
9
< 3 < 11 .
13. 6 < 1.1 <
7
7
14. 3.5 > 3.46 > 2 3 >
> 3 2 .
2

1. a) 4 2 ; b) 2 2 ; c) 5 3 ; d) 7 2 ;
e) 2 3 .
2. a) 6 5 ; b) 4 3 ; c) 5 5 ; d) 3 3 ;
e) 3 7 .
3. a) 10 3 ; b) 4 5 ; c) 3 2 ; d) 2 5 ;
e) 3 5 .
4.
200 10 2
27
2 6
8 2
20
6 2
=
=3 3
= 24
= 128
=2 5
= 72
5. a) 100 2 ; b) 100 5 ; c) 2 000;

d) 3 000 3 ; e) 100 000 5 .
6. a) x 5 ; b) x a ; c) 7 a ; d) 10xy 3 ;
e) y 6x .
7. a) 8 2 ; b) 16 2 ; c) 102 7 ; d) 21 5 ;
e) 105 3 .
1. a) 50; b) 12; c) 45; d) 24; e) 48.
7
2. a) 0.12; b) 0.1; c) 0.035; d) 1.08; e) 0.00025. 8. a) 7 3 ; b) 9 2 ; c) 37 ; d) 26 5 ;
e) 732 2 .
3. a) 15; b) 16; c) 8; d) 22; e) 14.
1 1
, , (1, 1), (0.0144,0.12 ) ,
18.
9. a) 16 3; b) 6 2;c)6 3 ; d)16 5; e) 89 2 .
4. a) 20; b) 40; c) 60; d) 30; e)96.
36 6
10. a) 3 3 3 11 ; b) 6 10 + 2 2 ;
5. a) 80; b) 150; c) 308; d) 72; e) 160.
c) 17 8 3 ; d) 4 2 +4 5 ;
81 1
6. a) 4ab; b) 5x; c) 10b; d) 12yb; e) 6fg.
,2 .

e) 6 2 + 21 12 3 4 6 .
4
16
7. a) 6; b) 4; c) 3; d) 20; e) 48.
1 1
11. a) x 2 ; b) 2a; c) 6y 3 ; d) 7x7x 5 ;
8.
a)
12;
b)
12;
c)
18;
d)
24;
e)
12.
,
2
19. A(4,2), B(2,
), C(0,0), D
, E(1,1),
e) 24x8x 10 .
4 2
9. a) xy; b) 4xy; c) 2ay; d) 10xy; e) 6ab.
12. a) 9 6 ; b) 18; c) 69; d) 10; e) 80.
10. a) 12; b) 12; c) 35; d) 30; e) 20.
F(5, 5 ), G(1.5, 1.2247)
13. a) 15 + 35 ; b) 9 +6 6 ; c) 30 2 15 ;
5
1
12
20
; b)
; c) 2; d)
; e)
.
11. a)
d) 4 6 24 + 8 10 ; e) 27 + 6 6 + 60 6 .
7
2
13
11
4
14. a) 10 5 2 ; b) 6 +10 3 ; c) 0;
3
5
3
7
10
3
d) 150 40 3 ; e) 35 3 5.
12. a)
; b)
; c)
; d)
; e)
.
A F
2
4
2
5
9
15. a) 1 2 ; b) 6 6 15 3 10 2 + 25;
2
B
6
4
9
10
12
G
E
c) 9 6 12 3 30 + 20 2; d) 0;
13. a)
; b)
; c)
; d)
; e)
.
5
5
8
11
13

e) 6 2 + 3 3 .
D
1
1
8
10
16.
a)
8 +2 7 ; b) 5 2 6 ; c) 22 +4 10 ;
14.
a)
;
b)
;
c)
2;
d)
;
e)
.
C
0
1
4 5
9 10
5
10
7
3
d) 30 +12 6 ; e) 560 192 6 .
15. a) 6; b) 5; c) 5; d) 4; e) 18.
17. a) 3; b) 108; c) 1695 180 15 ;
20. x 0
a
3x
14
12ax
6x
0.5
0.75
1
d) 110 +28 6 ; e) 3 3 5 .
16. a)
; b)
; c)
; d)
; e)
.
6y
4
9
b
5
3
x 0 0.5 0.707 0.75 0.866
6
1
18. a)
; b)
; c) ; d) 5 ; e) 2 2 .
17. a) 63; b) 8; c) 75; d) 810; e) 125.
3
3
x 1
1.5
1.75
2
18. a) 7a2; b) 2a2; c) 3b2; d) 5a2b2; e) 11x2y2.
3
6
4 5
7
19. a)
; b)
; c)
; d)
;
x 1 1.5 1.2247 1.75 1.323
19. a) 63a2b2; b) 2 x2y2z2; c) 24a2; d) 63x3;
2 1.4142
6
9
15
2
21.
3
3
3
e) 125a b c .
10
e)
.
20. a) 6+2 5 ; b) 5+2 6 ; c) 214 5 ;
4
4
d) 12+8 2 ; e) 70+20 10 .
3
2
x
3
f (x) =
3
; b)
; c)
; d) 5 2 ;
21. a) 15 + 2 15 + 2 10 = 15 + 2 5 ( 3 + 2 ) ; 20. a)
3
2
6
2
b) 11 + 2 5 2 6 ;
3 5
c) 5 + 4 5 8 3 ; d) 8 5 ;
e)
.
5
e) 46 + 16 30 + 20 10 = 46 + 4 10 ( 4 3 + 5 )
21. a) NE; b) DA; c) DA; d) DA; e) NE.
1
4 5
9 10
0

46 + 16 30 + 20 10 = 46 + 4 10 ( 4 3 + 5 )
5 + 10
2 2
10 + 15

.
22. a)
; b)
; c)
;
5
2
5
22. a) 3 2 ; b) 9 2 ; c) 0; d) 2 3 ; e) 4 10 .
22.
2 21 + 15
8 3 6 2
23. a) 14 2 ; b) 6 3 ; c) 3 2 ; d) 4 2 ;
d)
; e)
.
3
3
e) 505 5 .
0
1
4 5
9 10
3
+
6
2
10
2
+ 2
24. a) 8 2 ; b) 3 3 ; c) 0; d) 3 2 ;
23. a)
; b)
; c)
;
3
2
4
e) 20 12 .
2
1 2 15
5 3 +5 ;
25. a) 7 2 + 7 5 ; b) 9 2 + 5 5 ; c)3
x
f (x) =
d)
; e)
.
3
4 6
d) 8 8 + 4 5 ; e) 2 7 3 6 + 6 5 .
9
26. a) 17 3 2 2 ; b) 3 3 5 ;
4
1 2 3
24. a) 2 1 ; b) 6 2 ; c)
;
c) 5 3 + 5; d) 17 2 4 5 ;
11
e) 64 + 3 2 .
2 7 7 2
2.3. Realni brojevi
d) 2 5 5 ; e)
.
27. a) 14 3 + 3 2 ; b) 31 3 + 5 2 ;
5
1. a) 0.5; b) 1.25; c) 0.3; d) 5.55; e) 0.216;
c) 6 2 3 3 ; d) 17 2 + 10 7 ;
8
+
12
3
f) 0.12.
25. a)
; b) 2 + 3 2 + 3 3 + 6 ;
e) 12 5 + 11 .
23
2. a) 1.16666; b) 0.66666; c) 0.11111;
28. a) 17 3 4 ; b) 117 9 2 ;
16
+
2
2
+
24
3 +3 6
d) 0.944444. e) 8.833333.
c)
;
c) 19 29 6 ; d) 10 30 6 3 ;
46
3. a) 0.0370370..; b)1.1818
e) 3 3 88 2 + 12 + 5 6 .
19 4 15
45 8 30
c)0,269230769; d) 0.153846153;
d)
; e)
.
11
3
149
Rjeenja
26. a)

d)
e)
a +1
a 3
2( a + b )
; b)
; c)
;
a 1
a 9
a b
a2 a + ab ab a b2
a3 b 2
a3 + 2ab ab + b3
a3 b3

1. a) x1 = 7, x2 = 7; b) x1 = 4, x2 = 4;
c) x1 = 10, x2 = 10; d) x1 = 1, x2 = 1;
e) x1 = 20, x2 = 20.
2. a) a1 = 0.8, a2 = 0.8;
b) a1 = 0.003, a2 = 0.003;
3
3
c) a1 =
, a2 =
;
11
11
60
60
d) a1 =
, a2 =
;
13
13
3
3
e) a1 = 1 , a2 = 1 .
7
7
3. a) x1 = 5 , x2 = 5 ;
b) x1 = 13 , x2 = 13 ;
c) x = 0; d) x1 = 15 , x2 = 15 ;
e) x1 = 2 13 , x2 = 2 13 .
4. a) x1 = 5 2 , x2 = 5 2 ;
b) x1 = 8 5 , x2 = 8 5 ;
c) x1 = 10 6 , x2 = 10 6 ;
d) x1 = 40 2 , x2 = 40 2 ;
e) x1 = 6 5 , x2 = 6 5 .
5. a) Kvadratna, x1 = 7, x2 = 7;
b) linearna, x = 7; c) linearna, x = 49;
d) kvadratna, x1 = 7 , x2 = 7 ;
e) linearna, x = 18.
6. a) Nema rjeenja u skupu realnih brojeva;
b) jedno dvostruko rjeenje x = 0;
c) dva rjeenja x1 = 3 3 , x2 = 3 3 ;
d) jedno rjeenje x = 27;
e) jedno rjeenje x = 27.
7. a) x1 = 5, x2 = 5; b) x1 = 5, x2 = 5;
8
8
1
1
c) x1 =
, x2 = ; d) x1 =
, x2 = ;
3
3
5
5
17
17
e) x1 =
, x2 =
.
11
11
1
1
8. a) x1 =
, x2 = ; b) x1 = 25, x2 = 25;
5
5
c) x1 = 12, x2 = 12; d) x1 = 3, x2 = 3;
4
4
e) x1 =
, x2 = .
9
9
9. a) x1 = 2, x2 = 2; b) x1 = 2 , x2 = 2 ;
c) nema rjeenja u skupu realnih brojeva;
29
29
d) x1 =
, x2 =
;
2
2
e) x1 = 5 , x2 = 5 .
10. a) x1 = 2, x2 = 4; b) x1 = 7, x2 = 1;
5
c) x1 = 10, x2 = 8; d) x1 =
, x2 = 1;
2
5+ 5
5 5
e) x1 =
, x2 =
.
5
5
2.7. Ponavljanje
1. Kvadratni korijen pozitivnog broja b je
pozitivni broj a iji je kvadrat jednak b.
2. Postupak traenja broja kojemu je zadan
njegov kvadrat naziva se korjenovanje.
3.
.
4. 0 = 0.
5. Imat e 5 decimala.
6. Npr. 17 , 25 , 27 ,...
25
169
7. Npr.
,
,...
9
196
150
8. Npr. 17 , 22 , 27 ,...
9. Npr. 3.5, 4.224, 0.23,..
5
, 3.232323..., ...
10. Npr. 4.6666...,
9
11. Npr. 4.356782..., 12 , ...
12. Iracionalni brojevi su brojevi koje ne
moemo tono prikazati u obliku razlomka
ili decimalnog broja, tj. to su beskonani
neperiodiki decimalni brojevi.
13. Skup racionalnih brojeva zajedno sa
skupom iracionalnih brojeva ini skup realnih
brojeva kojeg oznaavamo s R.
14. Skup racionalnih brojeva zajedno sa
skupom iracionalnih brojeva ini skup realnih
brojeva.
15. Iracionalni su 2 , 3 i .
16. Djelomino se mogu korjenovati
12 , 20 , 18 .

17. Postupak proirivanja razlomka
(s iracionalnim nazivnikom) do razlomka s
racionalnim nazivnikom se naziva
racionalizacija nazivnika.
1
1
18. Racionalizirati treba
i
.
3
24
19. Kvadratne su a) i c), linearne su d) i e),
a jednadba b) je kubna.
20. Ako je b > 0, tada kvadratna jednadba
oblika x 2 = b ima dva rjeenja,
x1 = b , x2 = b . Ako je b = 0, tada
kvadratna jednadba oblika x 2 = b ima
jedno rjeenje, x = 0. Ako je b < 0, tada
kvadratna jednadba oblika x 2 = b nema
rjeenja u skupu realnih brojeva.
Zadaci za ponavljanje - korjenovanje:
1
3
; c) 0.9; d)
; e) 0.007.
4
2
2. a) a = 10 m; b) a = 0.6 cm; c) a = 1.3 mm.
41
3. a) 6; b)
; c) 500.8.
42
4. c) nije racionalan.
5. a) 1.732051; b) 0.85188.
6. a) a = 4.79583 m; b) a = 2.62107 cm.
7. a) r = 5 m; b) r 2.5 cm; c) r 4.11 mm.
8.
1. a) 5; b)
x
f (x) =
9. a) 35; b) 450x.
10. a) 3a; b) 6xy.
11. a) ab; b) 12ab.
5
; b) 24.
12. a)
3
13. a) 18; b) 200; c) 8a2; d) 45c2x.
14. a) 27 + 10 2 ; b) 5 2 6 ;
c) 73 12 35 .
15. a) 0; b) 5 3 + 5 2 ; c) 9 5 7 2 .
16. a) 3 6 7 + 9 3 ; b) 2 11 ;
c) 21 6 9 .
17. a) 3 3 ; b) 20 2 ; c) 9 2 .
18. a) 6 3 ; b) 8 2 ; c) 6 3 9 2 .
19. a) 13 3 3 2 ; b) 42 30 2 .
20. a) 2 + 3 10 ; b) 3.
21. a) 2 + 3 2 ; b) 60 40 3 .
3
10
3 10
22. a)
; b)
; c)
.
3
5
4
23. a) x1 = 10, x2 = 10; b) x1 = 0.6, x2 = 0.6;

c) x1 = 6 , x2 = 6 ;

d) x1 = 3 10 , x2 = 3 10 .
24. a) Nema rjeenja u skupu realnih brojeva;

b) jedno dvostruko rjeenje x = 0;

c) dva rjeenja x1 = 1, x2 = 1;

d) jedno rjeenje x = 27;

e) jedno rjeenje x = 3.
Zadaci za ponavljanje skupovi brojeva
1. a) 15, prirodni; b) 3, prirodni;
c) 46.5, racionalni.
2. a) 18, cijeli; b) 8.25, racionalni;
c) 26, cijeli.
3. a) 0, prirodni s nulom; b) 1, prirodni;
c) 0.524, racionalni; d) 26.3, racionalni.
4. a) n = 2, 1, 0, 1,...; b) n = 4, 5, 6,...;
1
c) n = 2.1,
,...; d) n = 10 , 2 2 ,...
2
5. Ne moe jer je 139.5 : 9 = 15.5.
6. a) 277.4 kg;
b) 2 774 dg = 27 740 cg = 277 400 g.
7. a) 0.07; b) 0.66666...; c) 2.11111...; d) 1.7;
e) 4.8181...; f) 0.428571428...
8. a) konani; b) beskonani; c) konani;
d) konani; e) beskonani.
= 0.857142 ;
9. a) 0.3 ; b) 0.6 ; c) 0.857142
d) 0. 7 ; e) 0.83 ; f) 2. 6 ; g) 0.4583 ;
.
h) 3.27
10. a) ; b) ; c) ; d) 0 ; e) ; f) ;
g) ; h) ; i) ; j) ; k) .
11. a) 3 > 1.73; b) 2 > 1.4; c) 3.14 < ;
d) 4 = 16 ; e) 2 + 1 < 0.414.
< 2.449 < 2.44948 < 6 < 2.5.

12.
2
13. a) 2b 3a = 0 0 ;
b) 6a + 9ab 12a2 = 18 ;
c) 2c2 13c + 15 = 72 ;
d) a 13c +15 = 38 ;
e) 2ab2 11a2b = 96 .
6
;
14. a) 3 ; b) 2ab + 2a2b =
25
c) 18b + 15ab 6 5a = 4 ;
d) ab 5a = 2.2 ;
e) 4 2c2 + c 2 4c 2 + 3a2 3a =
= 28.72 + 12 2 .
15. a) x = 3 ; b) x = 7 ; c) x = 3 ;
d) x = 4 ; e) x = 6 ; f) x = 3 .
16. a) x1 = 10, x2 = 10 ;
b) x = 0 ; c) x1 = 1, x2 = 1 ;
6
6
d) x = I; e) x1 =
, x2 =
I.
3
3
17. Duljina neke duine ne moe biti negativan
broj, ali moe biti iracionalan, jer iracionalne
duljine moemo konstruirati, a
negativne ne.
18. a = 2 .
20. r = 4, racionalan.
4
,iracionalan.
21. r =
1
22. a) x = ,y = 0 0 ;
8
22
b) x = 8 ,y = 5 ;
9
9
2
14
,y =
;
c) x =
13
13
d) x = 3.15 , y = 0.5 ;
e) x = 0 0 , y = 1 .
Rjeenja
1
.
2
2. a) a = 10.6771 m; b) a = 1.8042 cm.
3. r = 13 m.
6
; d) 4 3 ab.
4. a) 54; b) 3ab; c)
11
5. a) 3 3 ; b) 5 5 5 2 .
6. a) 12 + 6 ; b) 3 + 8 6 3 .
7. a) 125; b) 28a; c) 21 8 5 ; d) 30 + 12 6 .
8. a) 2 15 ; b) 10 10 .
9. a) 6 3 ; b) 6 2 ; c) 3.
3
5 5
10. a)
; b)
.
2
3
7
7
11. a) x1 =
, x2 = ;
3
3
b) x1 = 6 2 , x2 = 6 2 .
12. 1.4 < 2 < 3 < 3.14 < .
b) O 13.7 cm, jednakokraan

B
d) katetu b treba izmjeriti, P 1.2 cm2

A
1. a) 1; b) 0.6; c)
c
B
8.
c
90
b = 4 cm
C
c) O 11.1 cm
90
45
c
B
9.
b = 5 cm
a = 3.3 cm
C
7. a) P = 5.75 cm2
B
1. Pravokutni trokut je trokut koji ima jedan

pravi kut.
2. Stranica nasuprot pravom kutu naziva se
hipotenuza, a druge dvije su katete.
3. Najdulja stranica je hipotenuza.
4. Katete su stranice uz pravi kut.
5. Hipotenuza je stranica nasuprot pravom
kutu.
6. O = a + b + c.
c vc
a b
7. P =
=
.
2
2
8. Kvadrat je etverokut koji ima sve etiri
stranice jednake duljine i sva etiri kuta
prava.
9. P = a2.
10. Pouak je tvrdnja koju treba dokazati.
3.0. Uvod
a = 4 cm
a = 1 cm
90
3. Pitagorin pouak
b
90
C
15
a = 3.1 cm
45
a = 2.5 cm
45
B
c = 4.5 cm
10.
90
b = 4.6 cm
C
b) P = 6 cm2
C
2.2 cm
B
1. Pravokutni trokuti su 1, 6 i 7,
tupokutni su 3 i 5, a iljastokutni 2 i 4.
2. a) Pravokutni trokuti su 2,3 i 7,
tupokutni su 3, 5 i 7; a iljastokutni 1 i 4;
b) jednakokrani je 1, jednakostranini 4,
a ostali su raznostranini.
3. Katete trokuta ABC su AB i BC , trokuta DEF
su DE i EF , trokuta BKI su BI i BK , trokuta
GMN su MN i NG , trokuta SPB su PB i BS ,
trokuta JTV su JT i JV ,
trokuta CLR su CL i LR .
6. a) O 12.4 cm
d = 7 cm
a = 4 cm
90
b = 30 mm
C
A
c) katetu b treba izmjeriti, P 2525 mm2
A
11.
B
C1
C2
c
a = 2 cm
v = 2.8 cm
90
C
b = 5 cm
60
B
57 mm
90
a = 54 mm
151
Rjeenja
12.
v = 48 mm
e)
50 3
cm2.
3
17. Dimenzije kriki su 3 cm, 4cm i 5 cm.
18. a = 15 cm, b = 36 cm, c = 39 cm,

P = 270 cm2.
19. 25 = 16 + 9.
20. 1521 = 1296 + 225.
21. a) da; b) ne; c) da; d) ne.
22. a) ne; b) da; c) da; d) da.
23. a) P = 24 cm2; b) P = 30 cm2.
24. Ako je zbroj kvadrata dviju kraih stranica

manji od kvadrata tree stranice, trokut je

tupokutan, ako je jednak kvadratu tree

stranice, trokut je pravokutan, a ako je vei

trokut je iljastokutan.
9 = 3
16. P =
30 60
v
30
B
A
1. e2 = f2 + d2; a2 = b2 + c2; p2 = s2 + q2;

j2 = k2 + l2; t2 = s2 + r2; d2 = c2 + b2.
3. a) a2 = b2 + c2, d2 = e2 + c2;
b) h2 = g2 + x2, y2 = z2 + x2;
c) r2 = s2 + p2, u2 = p2 + t2.
4. a) c = 50 cm; b) m = 2.9 cm; c) t 4.65 cm.
5. a) k = 3.5 cm, P = 2.1 cm2;
b) d = 1.6 cm, P = 0.96 cm2;
c) d 16.54 cm, P 93.04 cm2.
6. a) x = 3; b) x = 3 2 ; c) x = 20; d) x = 10;
e) x = 29; f) x = 20; g) x = 2.1; h) x = 2 .
7. Ljestve su duge priblino 2.62 m.
8. Ljestve doseu visinu od 1.2 m.
9. a) Priblino 5.41 m; b) priblino 4.9 m;
c) priblino 5.46 m.
10. Horizontalna udaljenost je priblino
47.37 m.
1.
2.83
10.91
12
4.83
1.3
6.2
2.6
6.72
11
4.80
12
18.19
5.5
19
4.2
5.8
2.45
9.49
9.8
12.12
14
7.56
8.13

13. a) x = 6.71; b) x = 7; c) x = 4.23;
d) y = 22.45, x = 25.53;
e) x = 15.59, y = 16.91;
f) y = 11.18, x = 13.75.
14. v = 2.4 cm.
15. a) v = 2.16 cm
b)
B
2 2

c) estarom prenesemo pet puta duljinu
3.
1
1

6. a)
3

b)
16
17
19
18
17

c)
1
1

c)
152
b = 3.6 cm
6
1
1
24
d)
d)
1
5
90
b)
20
1
1
= 22 12
29
1
1
4 2
2
a = 2.7 cm
4. a)
2 1
1
1
5
4 = 2
13
14
15
8 7 6
12
10
1.5
2
11

e)
9 = 3
1
1
2
2
1

b) estarom prenesemo dva puta duljinu

d)
16
3
2.
11. a) x = 28, y = 20; b) x = 12; y = 16;

c) x = 25, y = 21; d) y = 2, x = 2.1;
e) x = 0.4, y = 0.3; f) y = 2, x = 1.5.
12.
3.3. Realni brojevi na pravcu
50
x
x

5. a)

Rjeenja
e)
57
e)
= 112 82
31

8. a)
11
1

b)

b)
5
20 = 2
1
1
a =
31
10. a) Duljina druge katete je takoer 4 cm;
b) to je jednakokraan pravokutni trokut;
c)
39
3
12 = 2
c)
6
1

7. a)
67
57
e) O = 4 31
4
2
4
2
72 = 6
1
d)
1

1
e)
1
2
18 = 3

4
11. a) Duljina druge stranice je 2 5 cm;

b) O = 6 + 4 5 cm;

c)

1
47
49 = 7
3
75 = 5
1

b) O = 4 5 cm
1
c)
9. a) O = 4 3 cm
1
a = 2
5
12. a)
3
a =
r=

c) O = 8 2 cm
a =
5
7
54
1

d)
1

d) O = 12 2
r=3
2
a = 2

b) Polumjer veeg kruga dulji je
3 1.73 puta;

c) dulji je za 3 3 1.27 cm.
13.
1
2
1
59
2
a = 3
D (
27 )
B (
3)
1
1
C (
12 )
1
A (
3)
153
Rjeenja
3.4. Primjena Pitagorinog pouka na pravokutnik i
kvadrat
14.
1
1
11
2
1
1 0
B (
17 )
D (3 20=(6 5)
17
5 ) 11
A (
C (3 11)
15.
1
1
3
1
4
1
19
27
3
3
3)
B
(
) C () =(
3
4
3
19
D ()
2
0 1
2
A ( )
2
16.
1. a) d = 20; b) d = 2.5; c) d = 3 ;
d) d = 47 .
2. a) a = 15; b) b = 0.9; c) x = 1; d) a = 10 .
3. a) d = 10 cm; b) d = 130 cm;
c) d = 6.17 2.48 dm; d) d = 13 mm.
4. a) a = 9 cm; b) a = 2 2 cm;
3 17
c) a =
cm; d) a = 22cm.
5
5. Ne moe, d 1.22 m.
6. a) d = 5a; b) d = 13b .
7. a) x = 6a; b) x = 2 30a .
8. a = 3 3 cm, O = 14 3 cm, P = 36 cm2.
9. d = 25 cm.
10. Luka je preao 29 m, a Matija
461 21.47 m, dakle Luka je preao dulji

put za priblino 7.53 m.
11. d = 2 5
2 1
D (3
2 ,
5)
2
B (
3 , 0.5)
3
2
11
2
2 ,
2)
A (
1
2
a = 3
12. d = 40 29 2.15 m, ne moe.
13. d 223.89 cm, moe samo po irini.
14. Moe.
15. a) Dimenzije su 32.4 cm i 43.2 cm;
b) P = 1399.68 cm2.
16. a) Dimenzije su priblino 30.5 cm i
17.1 cm;
b) P = 521.55 cm2;
c) najblia udaljenost treba biti 105 cm.
17. P = 2688 m2 = 26.88 ari.
7 13
5.05 cm, Pk 20.02 cm2,
18. d =
5
Pp = 11.76 cm2,
23. a) d = 3 2 cm; b) d = 2 cm;

c) d = 0.6 2 cm; d) d = 4 cm.
24. a) a = 15 cm; b) a = 1 cm; c) a = 12.5 cm;
11 2

d) a =
cm; e) a 5.56 cm.
4
25. a) d = x 2 ; b) d = p 2 ; c) d = 2a 2 ;

d) d = 2a.
26. a) duljina stranice je a;

b) duljina stranice je 2a;

c) duljina stranice je a 2 ;
7 2

d) duljina stranice je
a.
2
27. a = 5 cm, O = 20 cm, P = 25 cm2.
28. a) a = 3 cm

a = 3 cm

b) a = 4.5 cm
a = 4.5 cm
c) a = 4 2 cm
C (
11, 0)
11

1
2.8 cm
2
1
17.
x
2 2
-1
2 2
x2
10
1
8
4.2 cm
a) vea je za 8.26 cm; b) vea je 1.7 puta;

c) 58.74%.
19. r = 6 cm,
a)
2
a = 4

29. d = 20 2 cm.
30. d = 10 2 m.
31. a) r = 2 cm;

b)
1
6
2
1
4.1 cm

32.
2
1 cm
2 cm
a = 2
3
2
1

3

2 1
154
1
2
2
2

b) b 11.28 cm.
20. Pretrali su 810 + 270 5 1413.74 m.
21. a) d = 2 2 ; b) d = 2 ; c) d = 7 2 ;
d) d = 2.5 2 .
11 2
22. a) a = 2; b) a = 5; c) a = 2 ; d) a =
.
2
a = 2.5 cm
O1 = 10 cm, P1 = 6.25 cm2;
d1 = 2.5 2 cm;
Rjeenja

d)
26. P = 200 3 cm2.

27. a) P = 96 3 cm2;

b) r = 4 3 cm, P = 48 cm2.
28. P = 24 3 dm2.
29. a) m = 10, n = 5 3 ;
10 3
20 3

b) m =
,n=
.
3
3
30. a) m = 14, n = 7; b) m = n = 7; c) m = 5 3 .
Matematiki origami

a) kateta = 10 cm, hipotenuza = 10 2 cm;
1

b) P = 50 cm2; c) Pc =
P.
32
2 cm
d = 2.5
a = 2.5 cm
O2 = 10 2 cm, P2 = 12.5 cm2;
d2=12.5 2 ; O1 : O2 = 1 : 2 ,P1 : P2=1 : 2,
d1 : d2 = 1: 5.
a2
cm2.
33. a) P = cm2; P =
4
34. a)

v = 6
3 cm
2
1 cm
3.6. Primjena Pitagorinog pouka na romb i trapez
2 cm
a1 =
a2 = 2 cm
b) d1 = 2 cm, d2 = 2 2 cm;
c) a1 : a2 = 2 : 2 0.71;
d) d1 : d2 = 1 : 2 ; e) P1 : P2 = 1 : 2.
3.5. Primjena Pitagorinog pouka na jednakokrani i

jednakostranini trokut
1. a) v = 3; b) v = 0.5; c) v =
5 3
14. a) v = 2 3 cm; b) b =
cm;
2

c) O = 8 3 cm,

d)
A
3 123
;
2
d) v = 31 .
2. a) b = 10; b) b = 4 2 ; c) b 6.18;
103
d) b =
.
2
3. a) a = 40; b) a = 8; c) a = 3 77 ;
d) a = 651 .
4. v 3.93 m.
5. b) v 7.31 m.
6. a) v = 12 cm; b) v = 21 cm;
2 10
c) v =
cm; d) v = 1 cm;
5
e) v = 21 cm.
7. a) a = 10 cm; b) a = 8 cm; c) a = 8 15 cm;
d) a = 4 2 cm; e) a = 2 10 .
365
8. a) b = 10 cm; b) b =
cm;
2
c) b = 2 5 cm; d) b = 3 2 cm;
66
e) b =
cm.
2
9. a) O = 16 cm, P = 12 cm2;
3 133
b) O = 19 cm, P =
cm2 .
2
2
10. a) P = 12 cm ; b) P = 10 cm2.
11. O = 128 mm, P = 768 mm2.
12. d 4 cm
t = 2.5 cm
d
S r = 4.2 cm

13. a) v = 6 3 cm; b) b =
c) O = 9 + 3 57 cm;
a = 9 cm
3 57
cm;
2
1
1
3 cm
v = 2
B
3 cm
a = 3
15. vb = 4.8 cm.

16. a) P = 18 cm2, O = 12 + 6 2 cm;

b) P = 6.125 mm2, O = 7 +3.5 2 mm;

c) P = 1 dm2, O = 2 + 2 2 dm.
17. a) P = 8 cm2, O = 8 + 4 2 cm;

b) P = 0.5 mm2, O = 2 + 2 mm;

c) P = 9 dm2, O = 6 + 6 2 dm.
18. a) a = 10 2 cm, b = 10 cm;

b) O = 20 + 10 2 cm; c) P = 50 cm2.
19. a) a = 18 cm, b = 9 2 cm;

b) O = 18 + 18 2 cm; c) P = 81 cm2.
3
5 3
20. a) v =
cm; b) v =
cm;
2
4

c) v = 1.5 cm; d) v = 4.5 dm; e) v = 6 m.
8 3
21. a) a = 12 cm; b) a = 2 cm; c) a =
cm;
3

d) a = 6 dm; e) a =
22. a) P =
4 6
m.
3
3 cm2; b) P =
49 3
cm2;
16
3 3
27 3
cm2; d) P =
dm2;
4
4

e) P = 2 3 m2.
23. a) P = 16 3 cm2; b) P = 25 3 cm2;

c) P = 3 3 cm2; d) P = 9 3 dm2;
8 3

e) P =
m2.
3
24. a) a = 10 cm, O = 30cm, v = 5 3 cm;

b) a = 4 cm, O = 12 cm, v = 2 3 cm;

c) a 3.04 cm, O 9.12 cm, v 2.63 cm;
3

d) a = 2
dm, O = 6 3 dm, v = 3 dm;

e) a 1.81 m, O 5.43 m, v 1.57 m.
25. P = 6 3 cm2.

c) P =
1. a) a = 2 181 mm; b) a =
85
cm.
4
2. O = 60 dm, P = 216 dm2.

3. a 9.35 cm.
4. Dijagonale su duge 1 dm i 3 dm.
5. Dijagonale su duge 3.3 cm i 3.3 3 cm.
6. Dubina jarka je 3 m.
7. P = 7 cm2.
8. b = 3 5 cm2.
9. O = 10 + 73 m, P = 20 m2.
10. O = 5 + 2 5 m, P = 5 m2.
11. a) Treba priblino 28.26 cm ograde;
b) treba priblino 17.26 cm ograde;
c) treba priblino 27.9 cm ograde;
d) treba priblino 26.89 cm ograde.
12. O = 398 mm.
13. O = 32 + 8 2 cm.
14. O = 264 + 50 13 mm, P = 11220 mm2.
15. P = 125 3 m2.
31 + 7 2
16. O =
cm, P = 2.17 cm2.
5
17. O 242.26 mm, P 2848.68 mm2.
3.7. Ponavljanje
1. U svakom pravokutnom trokutu je povrina
kvadrata nad hipotenuzom jednaka zbroju
povrina kvadrata nad katetama.
2. Ako za duljine stranica a, b i c nekog trokuta
vrijedi da je a2 + b2 = c2, tada je taj trokut
pravokutni trokut s hipotenuzom c.
3. Nismo iskoristili sve toke pravca, preostale
su toke pridruene iracionalnim brojevima.
4. d = a 2 .
a
3 .
5. v =
2
6. P =
30
61 3.8 .
61
1. a) c2 = a2 + e2, d2 = a2 + b2;
b) x2 = g2 + y2, z2 = h2 + y2;
c) u2 = t2 + v2, r2 = t2 + p2.
2. c = 40 cm.
39 5
.
3. k =
10
4. a) x = 6; b) x 7.14; c) x = 2 6 ;
d) x 10.31.
5. Doseu visinu priblino 4.45 m.
25 61
6. a) v =
3.2 cm.
61
2
7. a) 10 = 82 + 62 = 100;
b) 7.52 = 4.52 + 62 = 56.25.
155
Rjeenja
24. O = 128 mm, P = 768 mm2.
25. O = 12 + 6 2 m, P = 18 m2.
25 3
26. a) v = 5 3 cm; b) v =
cm;
2

c) v = 4.5 cm.
27. a = 12 cm.
3 3
28. a) P = 3 cm2; b) P =
cm2.
4
29. a = 8 cm, v = 4 3 cm , O = 24 cm.
30. a) a = 13 mm; b) P = 120 mm2;

c) v 9.23 mm.
31. O = 100 dm, P = 600 dm2.
32. Dubina je 1.6 m.
33. O = 276 mm.
8.
1
1
1
9 = 3
8 7 6
10
1
1
5
4 = 2
11
12
13
14

11.
a = 3 cm
1
1
1
)
B (3
3 ) C ( 12
2 3
1
A (
2)
12.
9. a)
3
1

b)
1
1
2
22 + 2 = 62
3
B ( )
4
2
3
2
c) a = 3 cm,
3 22
2
2 cm
2
2 cm

5.
2 , 2
5)
C (2
3 15
14. a) x = 26; b) x =
; c) x = 23 .
2
15. Ne moe, d 91.24 cm.
16. Ne moe, d 2.82 m.
17. a) Stranice ekrana duge su

30.4 cm i 22.8 cm;

b) P = 693.12 cm2.
18. a) d = 4 2 cm; b) d = 1.5 2 cm;

c) d = 2 mm.
9 2
19. a) a = 6 cm; b) a = 1 cm; c) a =
cm.
2
20. O = 16 2 cm, P = 32 cm2.
119
21. a) v =
cm; b) v 6.99 cm.
2
22. a) a = 2 73 cm; b) a 9.5 mm.
3 33
23. a) b = 89 cm; b) b =
mm.
2
7 cm
1cm
1
1
2
2
2
1 cm
2 cm,
1 cm

b) a = 2 2 cm,
A (
3 , 2)
B (
2 , 0)
10. a) a =
1. v2 = x2 + z2, t2 = z2 + y2.
2. a) x = 10; b) x 11.45.
3. Pravokutan je trokut a).
2
2
4. 7 = 3 + 22
2
13.
27
3
3)
=
A ( ) C (
3
2
0 2 cm 1
3

c)
156
2 3
1 cm
3
B ( ) A (
2)
3
1 0
1

3
3
3)
12 = 4
C ( 2
6. v 3.93 m.
7. a) d = 3 2 ; b) a = 3 cm; c) a =
3 2
cm.
2
8. v = 3 3 cm, P = 9 3 cm2.
9. Moe.
10. a) Dimenzije stranica su 57.6 i 43.2 cm;
b) P = 2488.32 cm2.
Kazalo pojmova
O, P
B
baza potencije, 45
obrat Pitagorina pouka, 98
beskonaan
parabola, 27
neperiodiki decimalni broj, 72

beskonaan periodiki decimalni broj, 71
dijagonala kvadrata, 108, 112

djelomino korjenovanje, 78
drugi korijen, 60
E, F
Egipatski trokut, 93
eksponent potencije, 45
funkcija korjenovanja, 68
H, I
hipotenuza, 91
Indijski trokut, 93
iracionalni broj, 72, 100
K, M
katete, 91
konaan decimalni broj, 71
korjenovanje, 58, 59
kvadrat broja, 18, 19
kvadrat kolinika, 39
kvadrat razlike, 41
Pitagora, 95
Pitagorin pouak, 95, 96
Pitagorin teorem, 95, 96
potencija, 44
potencije broja 10, 50
povrina jednakostraninoga trokuta, 114
povrina kruga, 23
povrina kvadrata, 23
pravokutni trokut, 91
priblino raunaje korijena, 64
R
racionalizacija nazivnika, 81
razlika kvadrata, 43
realan broj, 70, 103
S
skup R na pravcu, 103
skup racionalnih brojeva, 70, 100
skup realnih brojeva R, 73, 100
spirala drugog korijena, 101
V, Z
visina jednakostraninoga trokuta, 113
znanstveni zapis, 50
kvadrat umnoka, 39
kvadrat zbroja, 40
kvadratna funkcija, 25
kvadratna jednadba, 84
kvadratni korijen, 58, 59
kvadratura kruga, 104
kvadriranje, 18, 19
matematiki izraz, 30
157

Petica 8 I Svezak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petica 8 I Svezak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Udbenik i zbirka zadataka

D. Glasnovi Gracin Z. urkovi L. Kralj S. Bani M. Stepi

D. Glasnovi Gracin, L. Kralj, Z. urkovi, M. Stepi, S. Bani

Urednik: Vinkoslav Galeev

Ilustracija naslovnice: Ivan Marui

SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz gradivo udbenika Petica!

Luka je odlian uenik. Iako se

Matija voli playstation i svoj

Beni je Lukin pas. Voli dobro

Maja ima sve petice i najbolja

Uiteljica na zanimljiv nain

Laki zadatak (redni broj zadatka obojan svijetlo-plavom bojom)

Sloeniji zadatak i zadaci za nadarene (redni broj zadatka obojan

Pravokutni koordinatni sustav

Jednakost omjera a : b = c : d naziva se proporcija

Dvije veliine su meusobno proporcionalne

Dvije veliine su meusobno obrnuto proporcio

ako iz poveanja (smanjenja) jedne veliine

nalne ako iz poveanja (smanjenja) jedne veliine

slijedi poveanje (smanjenje) druge veliine za

slijedi smanjenje (poveanje) druge veliine za isti

Kolinik dviju proporcionalnih veliina je

Umnoak dviju obrnuto proporcionalnih veliina je

Jednostavni kamatni raun

Osnove statistike i vjerojatnosti

grafiki prikaz koji se sastoji od niza pravokutnika jednakih irina, a

broj koji nam kazuje koliko puta se ta vrijednost pojavila u

raunamo tako da svaku frekvenciju podijelimo s ukupnim brojem

Aritmetika sredina n brojeva

Vjerojatnost nekog dogaaja A

2. Pouak o slinosti trokuta:

Ako su dva unutarnja kuta jednog

Talesov pouak o proporcionalnim duinama:

kut kut (KK)

3. Pouak o slinosti trokuta:

Zbroj veliina svih unutarnjih

kutova n-terokuta raunamo po

Zbroj veliina svih

duljina krunog luka

Pouak o sredinjem i obodnom kutu:

Ako se sredinji i obodni kut nalaze nad istim

Svaki obodni kut nad promjerom krunice je

krunim lukom, onda je sredinji kut dvostruko

vei od obodnog kuta.

Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice

Metoda supstitucije ili zamjene je nain

Rjeenje sustava (x, y)

Metoda suprotnih koeficijenata zasniva se na

Graf linearne funkcije u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini je pravac

Linearna funkcija kojoj je koeficijent smjera negativan, a < 0 je padajua funkcija.

o nemati rjeenja - dva usporedna pravca odreena tim jednadbama

o imati beskonano mnogo rjeenja - isti pravac je odreen tim jednadbama

Eksplicitna jednadba pravca je y = ax + b

Pravci su usporedni ako imaju jednake koeficijente smjera.

Pravac x = broj usporedan je s y osi.

rantu ili koordinatnoj osi pripada koja toka.

5. U koordinatnoj ravnini istakni toke

2. Kojim su brojevima pridruene toke A, B, C i D

4. U koordinatnoj ravnini istakni toke A(3, 0),

toke, te odgonetni rije:

A(3, 2), B(0, 4), C(3, 4). Kojoj vrsti pripada

3. a) Nai sve ureene parove kojima je prvi lan