Igra asocijacija

,
A1 B1 C1 CCCC
D1

3
A2 B2 C2 D2

A3 A, B,
B3C L
C3 1 1 D3
11
1, 1
A4 B4 C4 D4

Jedan
STUPAC A DvaB
STUPAC Tri C
STUPAC etiriD
STUPAC

Broj
Konano rjeenje
Prirodni brojevi
Pojam broja
 Dekadski brojevni sustav
Dekadski sustav zapisa brojeva temelji se na poziciji
znameke u broju i na multiplikacijsko aditivnom modelu
potjee od arapskog brojevnog sustava
temelj dekadskog sustava poiva na grupiranju u
skupine po deset
pretpostavka je da ovakvo grupiranje potjee iz injenice
da ovjek na obje ruke ima deset prstiju.
sustav simbola za numeraciju, znakova koje nazivamo
znamenke i nain na koji ih slaemo nazivamo
brojevnim sustavom.
 Dekatski brojevni sustav
Znamenke 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9.
Grupiranje po deset (dekatski sustav)
Mjesna vrijednost (pozicijska vrijednost).
Aditivno-multiplikativni sustav
Grupiranje po deset (decimalni sustav)
 Mjesna vrijednost (pozicijska
vrijednost).

M ST DT T S D J

6 7 0 9 0 0 3
 Aditivno-multiplikativni sustav

6 1 000 000 + 7 100 000 + 010 000 + 9 1000 +0 100 + 0 10+ 31

Koncept mjesne vrijednosti
Koncept mjesne vrijednosti kod
brojeva do 100
Koncept mjesne vrijednosti kod
brojeva veih od 100
Baza dekadskog sustava je broj 10, znamenke pomou kojih zapisujemo
brojeve su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9.
Primjer: 3 276 = 3000 + 200 + 70 + 6 =
= 3 1000 + 2 100 + 7 10 + 6 1
= 3 103 + 7 102 + 7 101 + 6 100
Potencije baze (broja 10) nazivaju se teinski faktori ili teine pojedinih
brojevnih mjesta (103, 102, 101, 100). Prema tim teinama znamenke dobivaju
imena:
znamenka jedinice (u primjeru = 6),
znamenka desetice (u primjeru = 7),
znamenka stotice (u primjeru = 2),
znamenka tisuice (u primjeru = 3) itd.

Mjesna vrijednost pojedine znamenke odreuje se umnokom znamenke

sustava s odgovarajuom teinom. (U primjeru je mjesna vrijednost
znamenke 7 jednaka 7 10 = 70.)
Vrijednost broja odreuje se zbrojem svih mjesnih vrijednosti.
( Iz primjera: 3000 + 200 + 70 + 6 = 3 276).
Brojevni sustavi s bazama razliitim od
10

12410 = 1 102 + 2 101 + 4 100 1245 = 1 52 + 2 51 + 4 50

Brojevni sustavi s bazama razliitim od
10
Brojevni sustav sastoji se od skupa znakova znamenki,
pravila za pisanje znamenki.
dijele se na pozicijske i nepozicijske.
Nepozicijski brojevni sustavi su oni kod kojih znaenje
pojedine znamenke ne ovisi o njezinu poloaju u
zapisanom broju.
sustav rimskih brojeva
znamenka I V X L C D M

vrijednost 1 5 10 50 100 500 1000

Brojevni sustavi s bazama razliitim od
10
Najvei
Brojevni sustav Baza Znamenke
element

DEKADSKI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9

BINARNI 2 0, 1 1

OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7

HEKSADEKADSKI 16 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F F
 itanje i pisanje brojeva
Osim brojkom brojevi se zapisuju i brojevnom rijei.
Zapis brojevne rijei u hrvatskom jeziku odreen je
pravopisom hrvatskog jezika. Brojevne rijei koje se piu
jednom rjeju ili jednorjenice su:
brojevi od 0 do 10 (prirodni i nula)
brojevi sto, tisua, milijun, milijarda, bilijun, bilijarda, ...
brojevi od 11 do 19 jedanaest, dvanaest, trinaest, etrnaest,
petnaest, esnaest, sedamnaest, osamnaest i devetnaest
desetice od 20 do 90 dvadeset, trideset, etrdeset, pedeset,
ezdeset, sedamdeset, osamdeset i devedeset
 itanje i pisanje brojeva
Viektratnici od sto mogu se pisati i itati na dva naina:
jednom rjeju: dvjesto (dvjesta), tristo (trista), etiristo, petsto, esto, sedamsto,
osamsto, devetsto
s dvije rijei: dvije stotine, tri stotine, etiri stotine, pet stotina, est stotina, sedam
stotina, osam stotina, devet stotina
Svi ostali brojevi zapisuju se vierjenicama i mogu se pisati
veznikom i izmeu zadnje dvije rijei.
23 dvadeset i tri
1 327 tisuu tristo dvadeset i sedam
1 406 019 milijun etristo est tisua devetnaest
Brojke za prirodne brojeve vee od 999 piemo s bjelinom
(razmakom) izmeu razreda jedinica, tisuica, mlijuna, milijardi, ..
Brojanje, prebrojvanje i razvoj pojma
broj kod djece
 Mala djeca i brojenje

djeca od nekoliko mjeseci mogu prepoznati malu

grupu objekata (Macnamara, 1996.)
bebe od 6 mjeseci starosti mogu razluiti grupu
od dva objekta od grupe od tri i etiri objekta
(Baroody, 1987.)
djeca od 4. godine shvaaju da pri brojanju
objektu koji broje valja pridodati brojani naziv
(Gelman i Gallistel, 1986.)
Gelman i Gallistel (1986.) su ponudili pet principa
koji opisuju djeju vjetinu brojenja:

princip bijekcije
princip redoslijeda
princip kardinalnosti
princip apstrakcije
princip neovisnosti redoslijeda
 Princip bijekcije
Pastiri i ovce
Prebrojavanje elemenata skupa je uspostavljanje
bijekcije izmeu skupa koji prebrojavamo i podskupa
skupa prirodnih brojeva
svaka brojevna rije moe biti upotrijebljena samo
jednom
svaki od objekata koji se prebrojavaju mora biti povezan
sa brojevnom rijei
odvajati elemente kojima je pridruilo brojevnu rije od
elemenata kojima e to tek uiniti, uz izgovaranje
brojevne rijei u nizu.
 Za razumijevanje i pravilno
uspostavljanje bijekcije:
nauiti izgovarati brojevne rijei u pravilnom
redoslijedu
dodirnuti ili pokazati svaki objekt samo jednom
koordinirati dodir ili pokazivanje s izgovaranjem
brojevnih rijei
 Najee greke koje ine djeca dok
ue brojati su:
dodiruju ili pokazuju objekt vie nego jedanput
izostavljaju objekte
ponavljaju izgovorenu brojevnu rije
izostavljaju izgovoriti brojevnu rije
ne uspijevaju koordinirati dodir s brojevnom rijei
 Princip redoslijeda
Ovaj princip govori o pravilnom poretku
brojevnih rijei. Djeca moraju nauiti izgovarati
brojevne rijei u pravilnom poretku i shvatiti
postupak nastajanja i tvorbe pojedine brojevne
rijei
dvadeset i osam, dvadeset i devet, dvadeset i
deset, dvadeset i jedanaest,
 Princip kardinalnosti
Kako bi dijete zakljuilo koliko je neega u
skupu mora prepoznati da zadnji
izgovoreni broj predstavlja broj objekata u
skupu.
 Princip apstrakcije
Ovaj princip govori o stupnju na kojem djeca
shvaaju da je mogue brojati svata, bilo koji
skup objekata, bilo oni konkretni, nacrtani,
zapisani ili zamiljeni
 Princip neovisnosti redoslijeda
ono to broji je stvar, a ne jedan, dva, tri itd.
brojevne rijei se pridruuju objektima u procesu
brojenja i nakon brojenja ne postoji povezanost
brojevne rijei i objekta
bez obzira o redoslijedu prebrojavanja,
kardinalni broj skupa uvijek ostaje isti
 OSJEAJ ZA BROJEVE (NUMBER
SENSE)
fleksibilno i intuitivno koritenje matematikih koncepat,
procedura i vjetina kod osobe kada se bavi situacijama
koje ukljuuju iste.
dobra intuicija za brojeve i odnose meu njima, koja se
razvija postepeno kao rezultat istraivanja brojeva,
vizualiziranja brojeva u razliitim kontekstima i
uspostavljanju odnosa meu njima na nain koji nije
nuno ogranien na standardne postupke. (Howden
(1989) )
 OSJEAJ ZA BROJEVE (NUMBER
SENSE)
nakon usvojenog prebrojavanja i
zapisivanja brojeva, a prije
uvoenja zbrajanja i oduzimanja
vrijeme treba posvetiti razvijanju
osjeaja za brojeve kroz nekoliko
koraka (van de Walle,2007.):
Uzorci skupova
Jedan i dva vie, jedan i dva manje
U odnosu na 5 i u odnosu na 10
Dio-dio-cjelina odnos
Razvoj osjeaja za brojeve
provlai se za sva 4 koraka od:
fizikog izvoenja radnje, preko
govorne interpretacije do
simbolikog zapisa
 OSJEAJ ZA BROJEVE (NUMBER
SENSE)
Uzorcima skupova elemenata djeca
razvijaju vizualno prepoznavanje koliine.
 OSJEAJ ZA BROJEVE (NUMBER
SENSE)
Jedan-dva-vie i jedan-dva-manje odnosi se na
skupove koji imaju 1 ili 2 vie od zadanih i 1 ili 2
elementa manje od zadanog.
 OSJEAJ ZA BROJEVE (NUMBER
SENSE)
Posebno snanu vezu elimo stvoriti izmeu svih
brojeva( do 10) i brojeva 5 i 10, posebice broja 10. Takvi
odnosi korisni su uenicima za automatizaciju zbrajanja i
oduzimanja brojeva s prijelazom
 OSJEAJ ZA BROJEVE (NUMBER
SENSE)
Vjerojatno najvee
konceptualno postignue u
ranom uenju matematike
je interpretacija brojeva u
odnosu na dijelove i cjelinu.
Primjenom sheme dio-
cjelina na koliinu, dijete
moe razmiljati o
brojevima kao kompoziciji
drugih brojeva. Ovakvo
obogaivanje koncepta
broja omoguava rjeavanje
problema, koji ne bi bili
mogui djeci u toj dobi.
(Resnick (1983.)).