OSNOVA TEMELJA

TRAKASTI TEMELJ SE SASTOJI SE OD TEMELJNOG ZIDA I TEMELJNE STOPE.

TEMELJNI ZID PRIMA I PRENOSI OPTERĆENJA NA TEMELJNU STOPU , KOJA TO
OPTEREĆENJE PRENOSI I “PREDAJE” TLU.

ORTOGONALNA PROJEKCIJA TRODIMENZIONALNI PRIKAZ TEMELJA

/ TEMELJ U PRESEKU
U MASIVNOM SISTEMU TRAKASTE TEMELJE POSTAVLJAMO ISPOD SVIH ZIDOVA, SEM
ISPOD PREGRADNIH ZIDOVA /ONI NE UČESTVUJU U PRENOSU OPTEREĆENJA/ .
PROSTIRU SE U VIDU “TRAKA” ISPOD MASIVNIH ZIDOVA

AKSONOMETRIJSKI PRIKAZ TRAKASTIH TEMELJA

DETALJ TEMELJA
Minimalna dubina fundiranja
za našu klimatsku zonu Df=-0.80m
 TEMELJ ISPOD DIMNJAKA

• PROŠIRENJE TEM. STOPE ZA 20 CM, • TEMELJ SAMAC –SLOBODNOSTOJEĆI

DIMNJAK PRISLONJEN UZ ZID DIMNJAK
DVA MOGUĆA NAČINA CRTANJA VERTIKALNIH SERKLAŽA U OSNOVI TEMELJA

• KADA JE U PRESEKU TEMELJNI ZID , • KADA JE PRESEKU TEMELJNA STOPA

VERT.SEKLAŽI SU U PRESEKU VERT.SERKLAŽI SE NE VIDE I
PRIKAZUJU SE CRTKASTOM LINIJOM
PODACI ZA CRTANJE OSNOVE TEMELJA

ŠIRINE TEMELJNIH STOPA

• Unutrašnji konst.zid,U.K.Z =80 cm
• Fasadni konst.zid, F.K.Z.=70 cm
• Fasadni zid, F.Z.=60 cm
• Stepenišni temelj , širine 30 cm
• Proširenje temeljne stope kod
dimnjaka po 20cm sa svake strane
Temelj samac 80cm x 80cm
Temeljna greda širine 25cm, unutrašnja
visine 50cm.
Visina temeljne stope za arm.betonske
temelje , H=30cm.
Kota terena zadata u tabeli postavke
zadatka (A).
UPUTSTVO ZA CRTANJE
1. Na A3 listu sa nacrtanim okvirom i pečatom najpre odredite poziciju osnove, tako što
ćete je postaviti bliže gornjem levom uglu, tako da sa gornje i sa leve strane ostane
dovoljno mesta za spoljne kote, a sa donje i sa desne strane dovoljno za oborene
preseke, legendu i opise.
2. Sa osnove prizemlja prenesite sve masivne zidove, serklaže (ne šrafiraju se), stubove
(ne šrafiraju se), dimnjak i prvi stepenik unutrašnjeg i spoljašnjeg stepeništa.
3. Nacrtajte temeljne stope odgovarajuće širine ispod svakog zida (npr. ako je temeljni
zid širine 25cm, a stopa 60cm, ivica temeljne stope koju treba da nacrtate biće
udaljena 17.5cm od ivice zida sa svake strane) i temelj samac ispod
slobodnostojećeg stuba.
4. Nacrtajte temeljne grede na svim potrebnim mestima.
5. Označite svaki temelj oznakom T sa odgovarajućim brojem u indeksu (T1, T2...).
6. Označite serklaže i stubove na isti način kao na osnovi prizemlja.
7. Označite mesta oborenih presek. Potrebno je nacrtati oboreni presek za svaki
različiti temelj, izuzev temelja samca.
8. Iskotirajte osnovu.
9. Nacrtajte i iskotirajte oborene preseke.
10. Dodajte opise i legendu materijala.
KOTIRANJE
Osnova temelja se kotira sa po dve spoljne kotne linije sa sve četiri strane objekta i po
dve unutrašnje kotne linije, u horizontalnom i vertikalnom pravcu, na svim
neophnodnim mestima, tako da svaki temelj bude iskotiran.
Spoljne kote kotiraju:
1. Dužinu temeljnih zidova
2. Dužinu temeljnih stopa
(može se dodati treća kota na kojoj su iskotirani serklaži, dovoljno je sa dve strane)
Unutrašnje kote kotiraju:
1. Širinu temeljnih zidova i rastojanje između temeljnih zidova
2. Širinu temeljnih stopa i rastojanja između stopa
PRIMER URAĐENE OSNOVE TEMELJA
ŠEMATSKI PRIKAZ OSNOVE TEMELJA ZA SVE GRUPE*

*Šeme nisu prikazane u razmeri.

Oznake temelja ne idu po redu za svaku osnovu, već su usklađene sa spiskom datim ispod šeme, pa je neophodno
promeniti brojeve prilikom obeležavanja na crtežu.
OBORENI PRESECI
(označeni prema spisku temelja sa prethodnog slajda)