SLOBOMIR P UNVERZITET

Pravni fakultet

Seminarski rad iz Međunarodnog trgovinsko prava

Posredovanje zastupanje i komisioni posao u međunarodnom

prometu

Profesor: Student: Jasmina Junuzović

Doc. Dr Predrag Mirković Broj indeksa: 365/14

Doboj, 23. 03. 2018 god

 Sadržaj

1. Uvod................................................................................................ 3

2. Posao posredovanja u međunarodnom prometu .............................. 4

3. Posao zastupanja u međunarodnom prometu ................................... 6

4. Komisioni posao u međunarodnom prometu ................................... 7

5. Zaključak........................................................................................ 8

6. LITERATURA : ................................................................................... 9

2
 1. Uvod

Posao posredovanja spada u grupu najstarijih poslova robnog prometa kojima je osnovni smisao da
olakšavaju zasnivanje drugih ugovora robnog prometa. Posrednik1 je stručnjak za odnose na tržištu,
dobro poznaje učesnike iz najudaljenjih tržišta, poznaje njihovu kreditnu sposobnost i poslovni
ugled.Usluga posrednika se sastoji u olakšavanju unutrašnjeg i međunarodnog robnog prometa, a
zasniva se na stručnosti posrednika u vezi sa svim pitanjima koja su od značaja za trzište. Vrsta
ugovora između nalogodavca i posrednika kojim se posrednik obavezuje da nadje i dovede u vezu sa
nalogodavcem lice radi pregovora o zaključenju određenog ugovora. Ugovor nalogodavca obavezuje
da posredniku isplati određenu naknadu za njegove usluge posredovanja ukoliko ugovor bude bio
zaključen. Forma može biti različita od slučaja do slučaja u zavisnosti ko je posrednik, ali najčešće im
pa se popunjavanjem obrasca definišu ugovorne strane i posebni uslovi ako ih ima. Posao zastupanja
pojavljuje se tek XIX vijeku u obliku poslova agenture. Ugovor o agenturi se tek od XIX pojavljuje
kao samostalna privredna djelatnost samostalnih i specijalizovanih trgovaca. Zastupništvo, tj.agentura
je zastupanje, u tuđe ime i za tuđi račun od straneagenta odnosno zastupnika, u cilju zarade, interesa i
prava vlastodavca. Komisioni posao u međunarodnom prometu pravo se reguliše ugovorom o
komisionu koji se stvara obaveza jednoj ugovornoj strani da u svoje ime, a po nalogu i za račun druge
ugovorne strane, obavi jedan ili više ugovora robnog prometa, uz nagradu.

1
( značenje izvedeno preko sinonima) agent (trgovački), zastupnik, trgovac, predstavnik, poverenik,
opunomoćenik, otpravnik, odaslanik

3
 2. Posao posredovanja u međunarodnom prometu

Pojam i značaj posredovanja u međunarodnom prometu

Posao posredovanja spada u grupu najstarijih poslova robnog prometa kojima je osnovni
smisao da olakšavaju zasnivanje drugih ugovora robnog prometa. Usluga posrednika se
sastoji u olakšavanju unutrašnjeg i međunarodnog robnog prometa, a zasniva se na stručnosti
posrednika u vezi sa svim pitanjima koja su od značaja za trzište. Ekonomski značaj
posredničke djelatnosti se sastoji u nužnosti angažmana posrednika od stranke učesnika na
tržištu radi što sigurnijeg i jeftinijeg poslovanja. Posrednik je stručnjak za odnose na tržištu,
dobro poznaje učesnike iz najudaljenjih tržišta, poznaje njihovu kreditnu sposobnost i
poslovni ugled. Posrednik poznaje zahtjeve trzišta za pojedinim proizvodima i u vezi sa
pojedinim proizvodima, bržljivo prati oscilacije cjena. U praksi se sve češće pojavljuje
posredovanje i agentura mješovitom obliku, uzajamno se dopunjujući. Zbog toga je sve teže
čvrsto razgraničiti ove dvije privredne djelatnosti jer im je ekonomski smisao isti, a to je da
ostvare sve brže i sve sigurniju razmjenu dobara na tržištu. Ugovor o posredovanju jeste vrsta
ugovora između nalogodavca i posrednika kojim se posrednik obavezuje da nadje i dovede u
vezu sa nalogodavcem lice radi pregovora o zaključenju određenog ugovora. Ugovor
nalogodavca obavezuje da posredniku isplati određenu naknadu za njegove usluge
posredovanja ukoliko ugovor bude bio zaključen. U zemljama u kojim se ugovorno
posredovanje reguliše kaosamostalan ugovor robnog prometa osjeca se tendencija postepenog
odklanjanja zvanične funkcije pravnog položaja posrednika i jačanje samostalnog ,
nezavisanog pravnog položaja trgovca ove vrste. Posrednik znači, obavlja sve one poslove
koji su neophodni da bi došlo do uspostavljanja pravnih poslovnih odnosa između poslovnih
partnera koji žele da zaključe neki od ugovora robnog prometa, uz nagradu. U pravnoj teoriji
je sporno da li posrednik obavlja sve ove poslove kao faktičke radnje u svoje ime iza svoj
račun na objektivan i nepristrašan način , ili je posrednik , kao i zastupnik, ovlašćen da
obavlja ne samo faktičke nego i i pravne radnje i to ne samo u svoje ime nego iu tuđe ime i
nre samo u svoj i tuđi račun. Isto tako je sporno da li je uvijek neophodno da posrednik
istupa jedino objektivno i nepristrasno, ili je dopušteno da prilikomobavljanja svoje
djelatnosti , isključivo vodi račn o interesima svog komitenta. Ova različita shvatanja u
pravnoj teoriji su prihvaćena i u porednom zakonodavstvu, tako da se ne radi jedino o
razlikama u pravno teoriskim shvatanjima, nego i o značajima razlikanma prilikom pravnog
regulisanja ugovora o posredovanju u pojedinim zemljama. U praksi se pojavljuje značajnije
razlike u djelatnosti i pojedinih posrednika, a ozuda i razlike i različite vrste ugovora o
posredovanju. Najveci su posrednici koji obavljaju svoju djelatnost prilikom zaključenja
ugovora o kupoprodaji robe. Posrednik nalazi kupce i prodavce za određenu robu, usklađuje
njihove zahtjeve i interese, prenosi njihove ponude od jednog do drugog, zaključuje pojedine
ugovore , daje obavještenja o stanju na tržištu , kolebanju cjene pojedine robe i obavlja druge
radnje a sve u cilju omogućavanja zaklučenja ugovora o kupoprodaji robe radi sticanja prava
na nagradu. U pojedinim stranim zemljama u kojim je razvijena tržišna privreda, poseban

4
značaj imaju berzanski posrednici koji obavljaju svoje djelatnosti na berzama, uglavnom
berzanskim sastancima stupaju u poslovne kontakte sa poslovnim partnerima u cilju
zaključivanja jednog ili većeg broja berzanski poslova. U našoj pravnoj teoriji su prisutna
shvatanja da posrednička djelstnost ima uglavnom značaj prilikom zaključivanja ugovora o
kupoprodaji robe u spoljnjoj trgovini2.

2
predstavlja promet roba, usluga i prava u kome se razmena obavlja između subjekata raznih zemalja

5
 3. Posao zastupanja u međunarodnom prometu

Pojam i značaj poslova zastupanja u međunarodnom prometu

Posao zastupanja pojavljuje se tek XIX vijeku u obliku poslova agenture. Ugovor o agenturi se tek od
XIX pojavljuje kao samostalna privredna djelatnost samostalnih i specijalizovanih trgovaca.
Zastupništvo, tj.agentura je zastupanje, u tuđe ime i za tuđi račun od straneagenta odnosno zastupnika,
u cilju zarade, interesa i prava vlastodavca. U savremenim uslovima posao agenture se ne sastoji samo
u zaključenju ugovora robnog prometa u tuđe ime i za tuđi račun, nego i u obavljanju niza drugih
pravnih faktičkih radnjih u tuđe ime i za tuđi račun, postupajući na takav način koji predstavlja stručnu
zaštitu interesa vlastodavca. U savremenim uslovima složenog i dinamičkog sistema odnosa u privredi
gotovo je nemoguće da jedno preduzeće u potpunosti i na stručnan način štiti svoj interes u poslovnim
odnosnima sa drugim preduzećem. Posrednik je nepristrašan privrednik koji, na osnovu svoje
stručnosti, omogućuje svojiom komitentima zaključenje određeno ugovora u robnom prometu. Po
pravilu, posrednik ne zaključuje ugovore za svoje komintete u ime i za račun komitenta nego obavlja
posao u svoje ime i za svoj račun za razliku od zastupnika tj.agenta koji vodeći računa o interesima
svog komitenta i štiteći te interese na stručan i profesionalni način zaključuje ugovore robnog prometa
i obavlja druge pravne radnje u ime i za račun svog komitenta. Agentura je stari naziv za ovaj posao
robnog prometa, koji ne reguliše detaljno ovu djelatnost. Posao zastupanja (agenture) nije poznavao
ni švajcarski Zakonik o obligacijonim odnosima do 1949. godine, mada je u Švajcarskoj donjet
savezni zakon o ugovoru o agenturi koji je naknadno unjet u tekst glave 13 Zakonika o obligacijama.
Francuski Trgovački zakon iz 1807. godine ne reguliše posao agenture. Kasnije u praksi u Francuskoj
je formiran pojam agenture koji je tek dekretom legalizovan 23.XII 1959. godine. U anglosaksonskim
zemljama institu agency obuhvata u sebi znatno šire sadržinu od pojma posla agenture u
kontinentalnom pravu. Ovo se mora imati na umu, jer sličnosti nayiva može da dovede do pogrešnog
zaključka. Zatim odnos između anglosanskkog agenta i vlastodavca se uspostavlja ne samo
saglasnošću ili naknadom ratifikacijom od strane vlastodavca , nego i određenim postupcima
vlastodavca na osnovu kojih se može zaključiti da je on dao ovlašćenje agentu iako agent tako
ovlašćuje nije dobio.To je tzv. Estoppel tj.procesna predpostavka koju vlastodavac ne može da obara
suprotnim dokazima. Agency anglosaksonskog prava omogućije, ukoliko to vlastodavac želim, da
ime vlastodavca ostane neotkriveno trećem licu iako se radi o zastupanju, pa čak i onda kad Agent
izričito ne naglasi Da posluje kao agent, ipak postoji zastupanje u mogućnost naknadnog
uspostavljanja direktnog odnosa između vlastodavca i trećeg lica. Osnovna razlika između posla
zastupanja ( agenture) i ugovora o komisionu je u tome da agent u našem pravu uvijek istupa u tuđe
ime i za tuđi račun, dok komisionar istupa u svoje ime i a tuđi račun, dok komisinar istua u savoj ime,
a tuđi račun. Zbog tog u pravnoj teoriji postoji shvatanje da komisionar istupa kao indirekti
zastupnik, ili po drugom shvatanju kao nepotpuni zasupnik pošto poslue u svoje ime a ne u me
vlstodava tj. komitenta. Komisionar iako posluje u svoje ime, ipak je posebna vrsta zastupnika po tim
shvatanjima jer poluje za tuđi račun, a im ugovornu obavezu a ksnje cesijom preneseprava iz dnosa
rema treč licima na komitenta. Druga ugovorna strana kod ovog sew takođe azličito naziva. U
upotrebi su najčešće sljedeć temini nalogodava, vlastodavac i komitent. Po treći kriterijijumia agente
treba razlikovatiprea tome dali se njihova privredn akttivnost pojavljuje u robnom prometu ili u
prometu novcemi hartjama od vrijednosti.Po četvrtom kriteriju agente djelimo na osnovutoga dali

6
djeatnost obavljaju iz jednog mjesta li putjući od jsta do mjesta. Po petom kritrijumu agente djelimo
po obimu ovlašćenja. Po šestom kriterijum agente djelimo na osnovu stepena odgovrnosti za treća
licaprema vlastodavcu.Obično agent odgovara za djeatnost trećeg licasa kojim jezakjučio ugovor u im
i za račun vlastodavca samo onda ako treče lice nije stručno i savjesno izabralo ( cupla in eligendo ).

4. Komisioni posao u međunarodnom prometu

Pojam i značaj komisionog posla u međunarodnom prometu

Komisioni posao u međunarodnom prometu pravo se reguliše ugovorom o komisionu koji se

stvara obaveza jednoj ugovornoj strani da u svoje ime, a po nalogu i za račun druge ugovorne
strane, obavi jedan ili više ugovora robnog prometa, uz nagradu. Ugovorna strana koja
obavlja djelatnost u svoje ime a po nalogu i za račun druge ugovorne strane se zove
komisionar, a druga strana je komitent. Komisionar obavlja ovu djelatnost u vidu zanimanja
što znači da uvijek ima pravo na nagradu kada ispuni dobijeni nalog. U pravnog teoriji
prilikom određivanja pojma ugovora o komisionu u užem smislu se polazi od samostalne
privrede aktivnosti grupe privrednika koji se na nazivaju komisionari a ne od načina i oblika
zaključenja posla privrednog, odnosno trgovinskog prava. Ugovori privrednog poslovanja ili
ugovori robnog prometa su ugovori koje u obavljanu privrednih djelatnosti zaključuju
preduzeća i drugi subjekti poslovnog prava. Ovi ugovori se još nazivaju i ugovori u privredi,
trgovački ugovori i slično.Ugovor u opštem smislu je suglasnost izjava volja ugovorenih
strana kojim se želi postići određeno obligaciono dejstvo. Međutim, ugovori robnog predmeta
imaju svoje specifičnosti koje te ugovore čine posebnom vrstom ugovora. Te specifičnosti,
odnosno osobenosti tiču se ugovorenih strana i predmeta ugovora.1. Kod ugovora robnog
prometa, obje ugovorene srane su privredni subjekti, npr. Preduzeće3, banka, poduzetnik i
slično. Međutim, privredni u obavljanju svoje djelatnosti zaključuju ugovore i sa licima koji
nisu privredni subjekti, npr. prodaja robe ili pružanje usluge fizičkim licima kao potrošačima,
odnosno korisnicima usluga. Ovakav ugovor se ne smatra ugovorom robnog prometa, nego
građansko-pravnim ugovorom. 2. Predmet ugovora robnog prometa mora biti određeni
privredni posao koji ugovorene strane preuzimaju u obavljanju svoje djelatnosti, npr. prodaja,
zastupanje, posredovanje, prevoz i slično. I kada je ispunjen prvi uslov da su obje ugovorene
strane preduzeća (privredni subjekti), ugovor se neće smatrati ugovorom robnog prometa, ako
predmet ugovora nije iz djelatnosti preduzeća, kao što je npr. Ugovor o zakupu i slično.3.
Prilikom zaključenja ugovora robnog prometa, pored opštih pravila, važe i određena posebna
pravila, kao npr. pravila u pogledu ponude, forme ugovora i slično.4. Prilikom ispunjenja
obaveza iz ovih ugovora traži se posebna pažnja ugovorenih strana.5. Na kraju, za rješavanje
sporova nastalih između preduzeća, odnosno subjekata privrednog prava, nadležni su posebni
(trgovinski) sudovi.Ugovori robnog prometa su najvažnije pravno obilježje samostalnosti
privrednih subjekata i njihove slobode u uspostavljanju međusobnih odnosa u pravnom
prometu na tržištu. Ovakvi ugovori su osnov takozvanog ugovornog prava. Komisioni poslovi
su jedan od Specijalnih poslova u finansijskom računovodstvu. To jest, to su poslovi van
redovnih aktivnosti preduzeća koji imaju svojih specifičnosti kako u obavljanju tako i u

3
Preduzeće ili poduzeće, osnovni privredni subjekt koji se osniva radi sticanja dobiti

7
njihovom knjiženju u finansijskom knjigovodstvu. Komisioni poslovi predstavlaju oblik
posredničkih poslova, a njihova suština je nabavka i prodaja robe u svoje ime a za tuđi računU
ugovore robnog prometa spadaju brojne vrste ugovora. Zbog toga je nužna klasifikacija tih
ugovora. Kriterijumi za tu klasifikaciju su pravna obilježja i predmet ugovora.Komisioni
posao se pojavio u srednjem vjeku u trgovačkim gradovima sjeverne Italije.

5. Zaključak

Posao posredovanja spada u grupu najstarijih poslova robnog prometa kojima je osnovni smisao da
olakšavaju zasnivanje drugih ugovora robnog prometa. Usluga posrednika se sastoji u olakšavanju
unutrašnjeg i međunarodnog robnog prometa, a zasniva se na stručnosti posrednika u vezi sa svim
pitanjima koja su od značaja za trzište. Vrsta ugovora između nalogodavca i posrednika kojim se
posrednik obavezuje da nadje i dovede u vezu sa nalogodavcem lice radi pregovora o zaključenju
određenog ugovora. Ugovor nalogodavca obavezuje da posredniku isplati određenu naknadu za
njegove usluge posredovanja ukoliko ugovor bude bio zaključen. Forma može biti različita od slučaja
do slučaja u zavisnosti ko je posrednik, ali najčešće im pa se popunjavanjem obrasca definišu
ugovorne strane i posebni uslovi ako ih ima. Posao zastupanja pojavljuje se tek XIX vijeku u obliku
poslova agenture. Ugovor o agenturi se tek od XIX pojavljuje kao samostalna privredna djelatnost
samostalnih i specijalizovanih trgovaca. Zastupništvo, tj.agentura je zastupanje, u tuđe ime i za tuđi
račun od strane agenta odnosno zastupnika, u cilju zarade, interesa i prava vlastodavca. Komisioni
posao u međunarodnom prometu pravo se reguliše ugovorom o komisionu koji se stvara obaveza
jednoj ugovornoj strani da u svoje ime, a po nalogu i za račun druge ugovorne strane, obavi jedan ili
više ugovora robnog prometa, uz nagradu.Komisioni poslovi su jedan od Specijalnih poslova u
finansijskom računovodstvu. To jest, to su poslovi van redovnih aktivnosti preduzeća koji imaju svojih
specifičnosti kako u obavljanju tako i u njihovom knjiženju u finansijskom knjigovodstvu. Komisioni
poslovi predstavlaju oblik posredničkih poslova, a njihova suština je nabavka i prodaja robe u svoje
ime a za tuđi račun. Ovi poslovi se najčešće pojavljuju u robnom prometu mada su mogući i kod
drugih netrgovinskih preduzeća ali smo se u ovom radu fokusirali na komisione poslove u robnom
prometu i to poslove komisione nabavke robe i komisione prodaje robe. Njihovo evidentiranje u
finansijskom računovodstvu kroz glavnu knjigu i dnevnik prikazano je kroz dva primera iz poslovanja
radi lakšeg razumjevanja.

8
6. LITERATURA :
- Prof. Dr Slavko Carić
- Prof. Dr Jelena Vilus
- Prof. Dr Dušanka Đurđev
- Prof. Dr Drago Divljak