Kuku!

Tim dvoglasom luta

U altu i sopranu
Sa grane na granu,
Od svijetla luga
K zelenu dnu
U jedamputa
I radost i tuga:
Kuku!

S dva krila kroz drveće

(Jedno je srebrno,
A drugo crno)
Smijeh vjerenice
U varavu snu
Zajedno lijeće
S plačem udovice:
Kuku!

Nigdje ko u tom glasu

Ne grli sjeta radost,
Umiranje mladost
I svjetlost tminu.
Gle! Ja sam tu!
U jednom
času
Mrak i zora minu:
Kuku!

Kroz zelene briješke

Igra se smrt skrivača
Grlom svoga plača
S malim životom
U vedrom zvuku. Čuj mu smiješke!
I njen odziv potom:
Kuku!

Brdo se brdu skriva,

A dolovi dolini,
Daljina daljini
U svijetlu muku.
Dan se odziva
U jekama mraku:
Kuku!

Čeljusti kamenja
S mržnjom drže tijela
Izgorjela, bijela,
Krvava, plava;
To tuđini mru:
Sluša sa stijenja
Četiristo glava:
Mai più!
Mai più!