SCRIPTORUM CROATIENSIS

TURSKA OSVAJANJA: reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae

1463 - Bosna (Bobovac, Jajce, Ključ)
1466 – Blagaj
1471 – Počitelj
1482 – Herceg Novi
1499 – Makarska
1512 – Srebrenik
1521 - Beograd
1522 – Knin, Sinj, Drniš, Skradin
1523 – Ostrovica
1526 – Osijek, Vukovar, Petrovaradin
1527 – Udbina, Krbava, Lika i dolina Zrmanje, Obrovac
1528 – Jajce, Banja Luka
1536 – Požega
1537 – Klis
1538 – Dubica, (Jasenovac)
1543 – Valpovo, Pakrac, Voćin
1544 – Kraljeva Velika
1545 – Moslavina
1552 – Čazma, Virovitica
1556 – Kostajnica, Novigrad (Dvor na Uni)
1565 – Krupa
1566 – Siget
1577 – Zrin, Kladuša, Ostrožac
1578 – Gvozdansko
1592 - Bihać
1593 – Sisak
SISAK:
1591. Hasan-paša Predojević – prva opsada Siska
1592. Predojević podiže Petrinju, 2. opsada
1593. treća opsada, utvrdu brane Blaž Đurak i Matija Fintić 22. lipnja poraz Turaka, Tomo
Bakač Erdody 12.000 turaka
1593. četvra opsada 28. kolovoz – pad Siska
1594. 11. kolovoz – oslobođen Sisak

GVOZDANSKO:
3. listopad 1577. – 13. sječanj 1578.
Ferhat-beg Sokolović
BRANE: Damjan Doktorović, Juraj Gvozdanović, Nikola Ožegović, Andrija Stepšić

KRUPA:
1565. - 4. lipnja – 23. lipnja (19 dana) – Matija Bakić i 27 branitelja. Istrčali na juriš

SIGET:
1566. – 5. kolovoz – 7. rujna – Nikola Šubić Zrinski
90 000 - 100 000 turaka vs. 2500 – 3000 branitelja

KISEG:
Kolovoz 1532. – Nikola Jurišić
700 branitelja vs 130 000 turaka

POZNATI HAJDUCI:
Vuk Mandušić, Petar Smiljanić, Ilija Smiljanić – Kandijski Rat
Smiljan Smiljanić, Stojan Janković, Luka Ibrišimović, Marko Mesić – Morejski Rat/Bečki rat
Toma Niger - govor papi nakon krbavske bitke – pomoć ili predaja turcima
Šimun Kožičić Benja – govor na lateranskom koncilu (1513.)
Bernardin Frankopan – govor njemačkim kenovima u Nurnbergu (1522) – antemurale
christianitatis
 RENESANSA

KNJIŽEVNOST:
Dubrovnik: Šiško Menčetić, Nikša Ranjina, Džore Držić, Mavro Vetranović, Marin Držić,
Ilija Crijavić
Split: Marko Marulić, Toma Niger, Frane Božičević Natalis
Zadar: Petar Zoranić, Brne Karnarutić
Šibenik: Juraj Šižgorić
Hvar: Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Mikša Pelegrinović

Dijela:
Marulić – Davidijada, Judita, Molitva suprotiva Turkom
Hektorović – Ribanje i ribarsko prigovaranje (putopis)
Zoranić – Planine (roman)
Lucić – Jur ni jedna na svit vila (lirika)
Marin Držić – Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca, Pomet

ZNANOST:
Frane Petrić (Cres) – novoplatonistička filozofija (Nova de universalis philosophia)
Markantun de Domins (Rab) – fizičar, matematičar, filozof (optika – o zrakama i svijetlosti, o
plimi i oseci)
Faust Vrančić (Šibenik) – polihistor, izumitelj – padobran (Homo volans), prvi riječnik
hrvatskog (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog,
hrvatskog i mađarskog – Venecija 1597.), poznato dijelo Machiane Novae.
Andrija Dudić (Krapina) – astrologija (o zvijezdama repaticama)
Pavao Skalić (Zagreb) – Enciklopedija, klasifikacija znanosti, stavovi starih i novih
znanstvenika, usklađivanje s teologijom.

SLIKARSTVO: Nikola Božidarević, Miho Hamzić i Vicko (Lovrin) Dobričević

Juraj Julije Klović – Schiavon.
Protestantizam: Matija Vlačić Ilirik, Pavao Vergerije, Stjepan Konzul Istranin, Antun
Dalmatin, Ivan Weissenwolf Ungnad, Baldo Lupetina i Markantun de Dominis
 BAROK
KNJIŽEVNOST:
Ivan Gundulić – Osman, Suze Sina Razmetnoga, Dubravka
Vladislav Menčetić – Trublja Slovinska – veliča Petra Zrinskog
Jaketa Palmotić Dionorić – Dubrovnik ponovljen
Juraj Habdelić – kajkavski krug - crkvena propovijed Pervi oci našega Adama greh te
kajkavsko-latinski rječnik Dictionar.
Ozaljski krug:
Petar Zrinski – prevodi ep Adrianskoga mora sirena s mađarskog (autor: Nikola Zrinski)
Opsida Sigecka ili Zrinijada srednji dio dijela
Katarina Zrinski – Putni tovaruš – molitvnik preveden s njemačkog
Fran Krsto Frankopan – Gartilic za čas kratiti – zbirka pjesama, prevodi Molierov Georges
Dandin
Pavao Ritter Vitezović – Croatia Rediviva (Oživljena Hrvatska) povijesna brošura.
- Odiljenje Sigetsko
Bartul Kašić – prva hrvatska gramatika – 1604.
ZNANOST:
Marin Getaldić – matematika i fizika, pravio zrcala, piše stručnu literaturu
Stjepan Gradić – rimski kulturni krug (Arcadia), upravitelj vatikanske biblioteke i poslanik
dubrovački kod pape.

KNJIŽEVNOST 18. STOLJEĆA

Andrija Kačić Miošič – Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Matija Antun Relković – Satir iliti divji čovik
 DUBROVNIK

1358. – Samostalnost potvrđena Višegradskim ugovorom

1458. – tributaran odnos sa sultanom
1478. – tribut određen na 12.500 dukata godišnje
1683/84 – zadnji redoviti tribut
1686.-1699. – financijski podupiru borbu protiv turaka
1703. – određen tribut 12.500 svake treće godine

Građanske trgovačke bratovštine: antunini (1432.) i lazarini (1521.)

Plemstvo: sorbonezi (starije endogamijsko) i salamankezi (novo egzogamijsko)
Konzervativno zemljovlasničko plemstvo – Barnabotti
Bogata brodovlasnička aristokracija – Marittimi

Patriciji - plemstvo
Grapani – bogato građanstvo – brodovlasnici i bogati trgovci
Artigiani – sitni trgovci i obrtnici
Populani – mornari, radnici, sirotinja

VLAST:

Veliko Vijeće – svi punoljetni plemići – bira državne magistrate

Malo Vijeće – knez i 11 vjećnika, savjetodavna uloga
Vijeće Umoljenih – Senat – izvršna uloga, vlada republike
Knez – bira ga veliko vijeće na mjesec dana, kasnije ima samo reprezentativnu ulogu

TERITORIJ:

Dubrovačko primorje, Konavle, Pelješac, Lastovo, Mljet, Elafiti (Šipan, Lopud, Koločep...)
 ISTRA:

Mletačka: Pula, Rovinj, Poreč, Umag, Kopar, Buzet, Labin, Plomin.

Austrija: Pazinska knežija – 1532-1548 vlada obitelj Mosconi

Differentie – nepodijeljene parcele na granici, koriste stanovnici s obe strane.

Epidemije: kuga i malarija, kuga odnosi više žrtava ali malarija konstantna.

Kolonizacija: Rašporski kapetan u Buzetu upravlja kolonizacijom poluotoka

-Talijani iz Bologne, Grci iz Malvazije i Nauplije te kolonizatori iz Dalmacije, risanski hajduci

(1671-75).

Značajni protestanti:

Matija Vlačić Ilirik – Labin – Magdeburške centurije

Petar Pavao Vergerije – Kopar
Ivan Konzul Istranin – rođen u Buzetu, pop glagoljaš u Pazinu, prevodi Bibliju na hrvatski,
1549. protjeran u Njemačku, otvara tiskaru u Urachu koja se zatvara nakon smrti mecene Ivana
Ungnada.

DALMACIJA

Stato da Mar:

Mletačka Dalmacija – Zadar

Mletačka Albanija – Kotor

Zadar – generalni providur

Sindik – mletački poslanik u komune odgovoran za protutursku obranu

Acquisito Vechio – Linea Nani – 1669.

Acquisito Nuovo – Linea Grimani -1699. – Knin, Vrlika, Zadvarje, Vrgorac, Čitluk
Acquisito Nuovissimo – Linea Mocenigo – 1718. – Knin, Vrlika, Sinj, Imotski, Metković
 VOJNA KRAJINA

1463. – Jajačka Banovina

1464. – Srebrenička Banovina
1469. – Senjska Kapetanija
1512. – pad Srebreničke banovine
1528. – pad Jajačke banovine
1530. – teritorijalno organizirane Senjska kapetanija i Bihaćka Kapetanija
1535. – Petar Keglević –bihaćki kapetan
1538. – Ivan Lenković – Senjski Kapetan
1552. – Lenković gradi kulu Nehaj
1558. – Sabor u Steničnjaku – Lenković predlaže rušenje nekih utvrda
1577. - Bečko savjetovanje – odlučeno da vojnu krajinu financiraju staleži Štajerske, Kranjske
i Koruške – 500.000 forinti (+140.000 njemačke zemlje i 60.000 kralj)
Upravljanje preuzima nadvojvoda Karlo Štajerski koji osniva Dvorsko ratno vijeće u Grazu.
1578. – Na saboru u Brucku na Muri potvrđene odluke Bečkog savijetovanja i odlučeno da se
izgradi Karlovac.

Karlovački generalat:
Senjska kapetanija, Bihaćka kapetanija, Ogulinska kapetanija, Hrastovička kapetanija i
Žumberačka kapetanija
Varaždinski generalat:
Koprivnička kapetanija, Križevačka kapetanija, Ivanićka kapetanja

Karlovački general - Ivan Auerspeg, Varaždinski general – Vid Halek

1597. – 1600. – useljavanje Vlaha u krajinu

1630. – Statua Valachorum – Vlasi sami biraju seoskog kneza i suca za područje kapetanije, svi
stariji od 17 dužni se vojno odazivat, krčit šume uz granicu i sudjelovat na gradnji utvrda i
stražrnica, oslobođeni tlake i davanja nameta hrvatskom plemstvu
1703. – Osnovana Banska krajina
1705. – Ratno dvorsko vijeće u Grazu prelazi pod nadležnost Bečkog dvorskog ratnog vijeća
1712. – Lika i Krbava pripojene Karlovačkom generalatu
1745. – reorganizacija Varadžinskog generalata
1746. – reorganizacija Karlovačkog generalata
1747. – reorganizacija Slavonske krajine
1748. – ukinuto financiranje unutarnjoaustrijskih staleža
1750. – reorganizacija Banske krajine

Pukovnija – 2 bataljuna – Bataljun – 6 satnija - Satnija 210 vojnika

Karlovačka krajina: Slunjska pukovnija, Ogulinska pukovnija, Otočka pukovnija, Lička
pukovnija
Varaždinska krajina: Križevačka pukovnija i Đurđevačka pukovnija
Slavonska krajina: Brodska pukovnija, Gradiška pukovnija i Petrovaradinska pukovnija
Banska krajina: Glinska pukovnija i Kostajnička pukovnija
1754. – Vojnokrajiška prava (Karlovac i Varaždin) 1769. – prošireno na čitavu krajinu.
 REFORME

MARIJA TEREZIJA:

URBARI:
1737 - Karlov urbar – oslobađa kmetove tlake, devetine, taksi za klanje stoke i pečenje rakije,
zabranjuje novčano kažnjavanje podanika i davanje zemlje u zakup – NE PROVODI SE ZBOG
RATA
1755 - Privremeni urbar za Hrvatsku
1756 - Urbar za Slavoniju
1780 - Urbar za Hrvatsku

Urbar 1780: određuje tlaku na 52 dana zaprežnom stokom ili 104 dana ručne tlake. Određuju
potraživanja: naturalna obveza – devetina, novčana – forinta po kući, 2 ako ima kazan za rakiju,
seljaku dano pravo napasanja stoke na zajedničkom zemljištu, prodaja vina, korištenje drva te
žireva za svinje. Urbarijsko zemljište se ne smije pretvoriti u alodijalno.
Urbar 1756: 48 dana ručne tlake ili 24 dana zaprežne, seljak se može otkupiti od tlake za 8
forinti, vlasnici mogu uzimati prekomjernu tlaku koja se plaća

Razvoj trgovine: Temišvar – Rijeka (Izvoz žita)

Ceste:
Karolina – Karlovac–Rijeka-Bakar – 1726-1737.
Jozefina – Karlovac-Senj – 1775-1779.
Terezijana – Gospić-Karlobag – 1786.

1745. – U Slavoniji osniva 3 županije: Srijemska, Požeška i Virovitička, uređuje ih po

ugarskom poreznom modelu ali ih stavlja pod jurisdikciju Hrvatskog bana i sabora
1751. – Slavonskim županijama dopušteno slanje izaslanika u zajednički sabor
1755. – buna u Križevcima – krvavo je ugušio podban Ivan Rauch – carica smjenila podbana i
postavlja župane
1759. – reorganizacija Zagrebačke, Križevačke i Virovitičke županije. Carica postavlja velike
župane, velikožupanska dužnost više nije spojena s podbanskom čašću. Županije od sada imaju
vlastitu blagaju a višak se šalje u državnu blagajnu

1767. – Osniva Hrvatsko Kraljevsko vijeće – prva hrvatska moderna vlada, (Varaždin, od 1776
Zagreb), predsjednik ban i 5 savjetnika koje postavlja carica. 1779. vlada ukinuta i njene ovlasti
prenešene na Ugarsko Namjesničko vijeće

Rijeka:
1717. Karlo proglasio slobodu kretanja Jadranom
1719. u Rijeci i Trstu osnovane slobodne luke, oporezivanje spanjeno na 0,5%
1759. čitav grad proglašen slobodnim
(1731. – Osnovana Trgovačka intendenza u Trstu, 1746. onovan Vrhovni trgovački direktorij,
1753. preustrojen a 1772. pretvoren u Trgovački savjet)
1752. Rijeka, Senj i Karlobag podvrgnuti Trgovačkoj intendenzi – Austrijsko primorje
1776. Austrijsko primorje raskomadano: Austrijsko primorje u užem smislu, Senj i Karlobag
(vraćni vojnoj krajini) i Rijeka (vraćena hrvatskoj)
1776. Osnovana Severinska županija, obuhvaća riječki gubernij, a župan ujedno i Riječki
guverner
1779. – Rijeka – Corpus Separatum – izdvojena iz Hrvatske
1786. Ukinuta Severinska županija, Rijeku počinju smatrati Ugarskim primorjem.

1746. – zavod Theresianum –škola za plemstvo, priprema za državnu službu

1773 – ukinuti Isusovci – zapljena imovine

JOSIP II

1781. – Edikt o vjerskoj toleranciji

1782. – Ukida sve muške i ženske samostane koje se na bave školstvom ili njegom bolesnih
1784. – njemački službeni u najvišoj upravi
1789. – njemački službeni na županijskoj razini
1786. – Carstvo dijeli na 10 okruga
1785. – ukida kmetstvo – seljak se može slobodno kretati, ženiti, pohađati školu..., raspolaže
svojom imovinom, nitko ga ne može prisiliti na rabotu ili otjerati sa zemlje. Ali bivše kmetove
nije učinio vlasnicima zemlje koje su obrađivali
1787. – popis stanovništva i preuređenje vojne krajine (uvodi kantone)

1788-91 rat s Turcima, mir u Svištovu.

PRAGMATIČKA SANKCIJA

1687. – Potvrđeno prvo nasljđivanja Habsburgovaca po primogenituri

1703. – Buna Franje II. Rakoczya
1711. – Szatmarski mir – amnestija, sloboda vjeoispovijesti i staleška samouprava
1712. – zasjedanje sabora bez velikaša od 9. do 13. ožujka – Hrvatska Pragamtiča sankcija –
Senjski biskup Adam Ratkay se usprotivio donošenju odluke bez velikaša
1712. – krundiba Karla krunom sv. Stjepana – inauguralnom diplomom priznaje slobodu izbora
kralja staležima a zauzvrat će se organizirati stajaća vojska koju će plaćati ugarski puk –
reorganizacija županija
1723. – Ugarska pragmatička sankcija
1723. – Osnovano Ugarsko Namjesničko vijeće – ugarski sabor zadržava zakonodavnu ulogu

*Hrvatska pragmatička sankcija – Staleži navode da su se svojevoljno pokorili ugarskom kralju

a ne kraljevstvu, priznaju habsburšku vladaricu samo ako vlada Štajerskom, Kranjskom i
Koruškom te stoluje u Austriji.
 CRKVA I ŠKOLSTVO

Juraj Drašković – zastupnik Ferdinanda I na tridenstkom saboru – Zagrebačko sjemenište 1578.

ISUSOVCI:
Rezidnecije: Dubrovnik (1604.), Zagreb (1606.), Varaždin (1633.).

KAPUCINI:
Rijeka(1610.), Zagreb(1618.), Split(1691.), Varaždin(1701.). – brinu za zatvorenike i
najsiromašnije.

Grkokatolici: najčešće vlasi, središte svidničko-marčanska eparhija, a od 1777. križevačka

grkokatolička biskupija. Vladika stoluje u Srijemu, pa prognan u Pakrac pa u Vlašku. Veliki
dio grkokatolika vraćen u pravosljavlje. Grkokatolici brojni u žumberku.
Pravoslavci: dolaze u velikom broju (37 000 obitelji) 1690. sa pećkim patrijarhom Arsenijem
III. Crnojevićem
Središte u manastiru u Krušedolu (1708.) a poslije u Srijemskim Karlovcima (1713.)

ŠKOLSTVO:

-Pavlinska gimnazija u Lepoglavi (1582.), te filozofsko-teološki studij koji papinom bulom

(1871.) i carskim reskriptom (1674.) dobija status „studium generale“ sa svim prerogativima
visokoškolske ustanove

-Draškovićevo sjemenište (1578.) i isusovački kolegij u Gradecu (1633.) ujedinjeni u

Akademiju (1662.), carevom poveljom postaje „studium generale“ – sveučilište.

FRANJEVCI:
Filozofski studij u Dubrovniku od 14. stoljeća u 16. postaje generalno učilište
Teološka učilišta: Zagreb, Trsat, Varaždin, Šibnik, Makarska, Osijek.

DOMINIKANCI:
studij filozofije i teologije u Zadru od 1396. godine, 1495. generalni studij a od 1553. ima pravo
dodijelu akademskih naslova.

Gradske osnovne škole:

Predaju svećenici, benediktinke, dominikanke i klarise obučavaju djevojčice
Grade se župne crkve – učitelji ujedno zvonari, orguljaši... financiraju dobrovoljno plemstvo ili
župljani

Gimnazije:
-Najstarija pavlinska u Lepoglavi (1503.), zatvorena nakon mohačke bitke zbog građanskog
rata.
Ponovo radi od 1582. do 1637.
-Isusovačke u Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci, Varaždinu i Požegi (1698.). Isusovci također
osnivaju internat za siromašnu djecu. Mlečani im ne dopuštaju djelovanje u Dalmaciji.
-Isusovci drže više studije (akademije) u Zagrebu, Rijeci (1725) i Požegi (1760).
Nakon ukidanja reda škole preuzima mjesni biskup ali dosta bivših isuovaca nastavlja s
učiteljskim radom.
-Pavlinske gimanzije: Križevci (1670.) i Senj (1725.) – do ukinuća reda 1786.
-Pijaristi -dovela ih Marija Terezija iz Austrije 1755. godine - imaju župu u Bjelovaru i vode
sve škole u Karlovačkom i Varaždinskom generalatu do 1783. godine.
Marija Terezija osnovala:
-isusovačka nautička škola u Trstu
-škola za političke i kameralne znanosti u Varaždinu

Uršulinke 1703. godine u Varaždinu osnovale prvu javnu školu za djevojčice.

*Ratio studiorum- metode i uređenje učenja – propisuje plan i program, literaturu, studentske
aktivnosti, ponašanje, zadaće profesora...

TISKARE:
Kosinj u Lici – 1483.
Senj – 1494. – 1508.
Rijeka - 1530.
Nedelišće – 1570., a od 1586. Varaždin
Zagreb – 1664. – osniva Zrinski
Zagreb - 1771.
Varaždin – 1773.
Rijeka – 1779.
Dubrovnik – 1782.
Karlovac – 1809.
 UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA

-Zrinski sa lukom Bakar konkurencija habsburškoj Rijeci, nakon Westfalskog mira im

zabranjena trgovina
-Rajnska liga (1658.) – želi istjerati Turke s Balkana, diplomatske veze s Francuzima i Nikolom
Zrinskim – Johann Philipp von Schonborn
-Petar poslanik na saboru lige u Regensburgu, carevi poslanici odbijaju ofenzivni rat
-Izgrađena utvrda Novi Zrin 1661. godine
-Osmansko-turski rat (1663-1664):
Pobijeda Nikole Zrinskog na Muri, Petra Zrinskog kod Jurjevih stijena te Nikolina zimska vojna
na Osijek.
-Nepovoljan mir u Vašvaru.
-Franjo Wesseleny daje izjavu da mađarski staleži ne priznaju mir.
-Leopold ne saziva sabor, staleži nemaju zakonsku osnovu za žalbu
-Ograniziran otpor: Nikola Zrinski, Petar i Katarina, palatin Franjo Wesseleny, vrhovni sudac
Franjo Nadasdy (1659. nudio krunu Jurju Rakoczyju), ostrogonski nadbiskup Juraj Lippay +
niže plemstvo sjeverne Ugarske i protestanski gradovi.
-Nikola pogiba u lovu u Kurščenskom lugu
-Petru onemogućene diplomatske veze sa Schonbornom pa 1664. šalje Katarinu u Veneciju na
sastanak s Petrom Bonzom – nude Luju XIV. protektorat i traže vojnu pomoć
-1666. godine Petar pridobio zeta Franju Rakoczyja i Nadasdya
-1667. umire Wesseleny a Petar pridobio upravitelja štajerske Erazma Tattenbacha
-1668. pridobio grofa Thurna od Gorice
-Luj koristi otpor da stvori pritisak Habsburgovcima na zaključivanju mira a prekida pregovore
nakon što je postignut.
-Petar šalje poslanstvo Mihailu Wisniowieckom, ali Leopold mu nudi sestru Eleonoru.
-Venecija nezainteresirana jer upavo završava Kandijski rat.
-Marija udovica Wesselenyija preko tajnika Franje Nagyja predala njegov materijal dvorskom
poslaniku.
- 1668. Umire Karlovački general Aursperg, Petar traži poziciju ali postavljen Ivan Josip
Herberstein. Petar instaliran u bansku čast.
-Nova poslanstva francuzima, poljacima i mlečanima odbijena, Petar se okreće turcima.
-Franjo Bukovački se 1669. susreo sa sultanom Mehmedom IV. u Solinu i Ahmedom
Ćuprilićem na Kreti.
Uvijeti Petra: turci nakon osvajanja priznavaju stare slobode, Petar postaje nasljedni vladar
zemlje, godišnji porez ne veći od 12 000 zlatnika, turci poštuju vjersku slobodu, moraju vojno
branit zemlju a hrvatska i ugarska vojska neće služiti u dalekim zemljama.
-Petar se izmirio sa petrinjskim generalom Nikolom Erdodyem s kojim je u sukobu oko banske
časti, obećaje mu posjede.
-Petar pridobio Ivana Draškovića.
-Sastanak u Čakovcu, turski poslanici udaljili Erdodya i Draškovića od pokreta, na savijet
biskupa Stjepana Borkovića i kaptol odbija Petra.
-1669. Frankopan održao sastanak u Brezovici, uz Petra pristaje niže plemstvo osim
Turopoljčana.
-Orfej Frankopan pokušava prodrijeti iz Vinodola s vojskom, Herberstein ga porazio, Orfej
bježi u Italiju... Bukovački bježi u Tursku.
-20. ožujak. 1970. tajna konferencija u Beču, svjedoče Marija Sofija Lobl – Zrinski (Petrova
snaha), Nikola Erdody i biskup Borković (jedini ga brani)
-Petra žele privuć u Beč, obavijestili ga o planiranju rata, on zahtijeva Varaždinski generalat,
40000 forinti i određenu bansku plaću.
-Lopold svrgava petra s mjesta bana, zamjene Erdody i Borković
-Zrinski i Frankopan 13. 4. 1970. krenuli u Beč, idući dan carski vojnici pljačkaju Čakovec,
pristiću u Beč 18.4. i odmah su pritvoreni.
-Sude im predstavnici srediđnje vlasti a ne Ugarski državni sabor (protuzakonito).
-Smaknuće 30. travnja 1771. u Bečkom Novom Mijestu, isti dan i Franjo Nadasdy a Tattenbach
nakon mjesec dana. Katarina umire 1773., a Rakoczy 1776.
-Adam Zrinski sin Nikole umire u bitci kod Slankamena 1691., a Ivan Antun (sin Petra) 1703.
nakon 20 godina u tamnici.
-1687. sin Leopolda okrunjen bez izbora sabora, ukinut članak 31. Zlatne Bule.
 SELJAČKA BUNA

Sudjelovalo 12-15 tisuća ustanika.

Uzroci: povećane naturalne rente, pretvaranje desetine u naturalno davanje, povećanje vinske
daće – gornice. Potiskivanje seljaka iz trgovine, te ograničavanje slobodne trgovine.
Buna izbija na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu.
Franjo Tahy izrabljuje seljake (prodaja 1000 litara pokvarena vina)
1664. Franjo Tahi nepoštujući pravo prvokupa od Uršule Henning, kupio pola imanja od
Andrija Bathorya.
Uršula 1665. izbacila Tahya s imanja, te razbila bansku vojsku koja ga je htjela vratiti.
Zapljena Uršulinog dijela, preuzima kraljevski fisk.
Upravitelj imanja u ime fiska Stjepan Grdak podupire seljake protiv Tahya.
Dvije ranije bune na imanju 1667-68 i 1671.
Tajni savez organizira bunu: Ambroz Gubec, Ivan Pasanec i Ivan Mogaić
Ilija Gregorić – plemić iskusan u borbi s Turcima vojni zapovjednik
Planiraju preuzimanje vlasti, uspostavu poreza i organiziranje obrane od Turaka.
Buna izbija u noći s 27. na 28. siječnja, kmetovi cesargradskog i susedgradsko-stubičkog
vlastlinstava te slovenski kmetovi s bizeljskog vlastelinstva.
3 VOJSKE:
-Gregorić - cilj preć Sutlu i podić bunu u Sloveniji.
-Pasanec – imeđu Save i Kupe
-Gubec – Hrvatsko Zagorje
Gregorić 2. veljače kreće iz Cesargrada, prelazi Sutlu i 3. veljače napada Brežicu, skupio 2600
ustanika i djeli vojsku na 2 dijela, on sam ide sa 600 vojnika na Celje a Nikola Kupinić s
ostatkom na Krško – cilj prodor u Kranjsku
Kupinića 5. veljače porazio Josip Thurn uskočki kapetan.
Gregorić taji vojsci za Kupinićev poraz i okreće se na istok, 7. veljače ustanici saznali i
zahtijevaju povratak, 8. veljače Gregorić poražen Kunšperga. Gregorić bjeći, ali zarobljen u
Jasenovcu.
Podban Gašpar Alepić porazio južni ogranak kod Kerestinca (6. veljače) a banderijalna vojska
Zrinskih kod Jastrebarskog.
Ban i zagrebački biskup Juraj Drašković skuplja 5000 vojnika i šalje ih u Zagorje pod Alepićem,
bitka kod Stubičkih toplica (9. veljače), pobjedi plemstva pomažu haramije koje šalje general
Vid Halek.
Mogaić poginuo a Pasanec i Gubec smaknuti.