29.11.2008.

EN Službeni list Europske Unije L 319/61

DIREKTIVE

DIREKTIVA 2008/96/EC EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

Od 19. studenog 2008. godine

o sigurnosti cestovne infrastrukture

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Na temelju Sporazuma o osnivanju Europske zajednice, a naročito članka 71(1)(c) tog

Sporazuma,

Na temelju prijedloga Komisije,

Na temelju mišljenja Europskog odbora za gospodarska i društvena pitanja 1 ,

Nakon konzultacije s područnim Odborima,

a prema postupku zacrtanom u članku 251 spomenutog Sporazuma 2

Te uzimajući u obzir sljedeće točke:

(1) Transeuropska cestovna mreža, definirana u Odluci br. 1692/96/EC Europskog

parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uputama EU za razvoj transeuropske
prometne mreže 3 , od ključnog je značaja za podržavanje europskih integracija i
kohezije, te za postizanje visokog stupnja blagostanja. Posebno se treba osigurati
visoki stupanj sigurnosti.

(2) U svojoj Bijeloj knjizi od 12. rujna 2001. "Europska prometna politika do 2010. g.:
vrijeme donošenja odluka", Komisija je iskazala potrebu za ocjenjivanjem utjecaja na
cestovnu sigurnost i za provođenjem kontrole sigurnosti na cestama, a u cilju
definiranja i popravljanja stanja na dionicama unutar EU s visokom koncentracijom
prometnih nesreća. Također je zadan cilj prema kojem bi se u razdoblju od 2001. do
2010. godine trebao prepoloviti broj poginulih u prometnim nesrećama na cestama u
Europskoj Uniji.

(3) U svom Priopćenju od 2. lipnja 2003. godine "Europski akcijski program za sigurnost
cestovnog prometa, prepolovljavanje broja cestovnih prometnih nesreća u EU do
2010: zajednička odgovornost", Komisija je definirala cestovnu infrastrukturu kao
treći stup politike sigurnosti cestovnog prometa koji bi u velikoj mjeri trebao
doprinijeti ostvarivanju ciljeva EU glede smanjenja broja nesreća.

(4) Posljednjih su godina obavljena brojna poboljšanja u samom dizajnu automobila

(sigurnosne mjere te razvoj i primjena novih tehnologija) što je svakako doprinijelo
smanjenju broja poginulih ili ozlijeđenih u cestovnim nesrećama. Ako do 2010.
godine želimo ostvariti zadani cilj, tada i u drugim područjima trebamo poduzeti
odgovarajuće mjere. U području sigurnosti cestovne infrastrukture ima dosta mjesta
za poboljšanja, i to se treba iskoristiti na najbolji mogući način.

(5) Da bi se povećala razina sigurnosti na cestovnoj infrastrukturi unutar transeuropske

cestovne mreže, od velikog je značaja i uspostavljanje odgovarajućih postupaka. Na
strateškoj bi razini ocjene sigurnosti cestovnog prometa trebale ukazati na sigurnosni
aspekt raznih varijantnih rješenja nekog infrastrukturnog projekta, pa bi takove
1
OJ C 168, 20. srpanj 2007., str. 71
2
Mišljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka
Vijeća od 20. listopada 2008.g.
3
OJ L 228, 9.9.1996., str. 1
 ocjene trebale odigrati značajnu ulogu pri odabiru trase buduće prometnice.
Rezultati ocjena sigurnosti cestovnog prometa mogu se iskazati u mnogim
dokumentima. Osim toga, kontrolom sigurnosti prometnice mogu se detaljno utvrditi
nesigurni elementi projekata cestovne infrastrukture. Stoga bi bilo dobro razviti
postupke koji bi se primjenjivali u ta dva područja, da bi se tako povećala sigurnost
cestovne infrastrukture unutar transeuropske cestovne mreže, što ipak ne uključuje
cestovne tunele koji su pokriveni Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća br.
2004/54/EC o minimalnim sigurnosnim uvjetima za tunele unutar transeuropske
cestovne mreže 4 , objavljenom 29. travnja 2004. godine.

(6) Neke su države članice već uspostavile učinkovite sustave za praćenje sigurnosti
cestovne infrastrukture. Tim državama bi se trebalo dozvoliti korištenje metoda koje
sada primjenjuju, ako su iste u skladu s ciljevima ove Direktive.

(7) Istraživački je rad od ključnog značaja za porast sigurnosti cestovnog prometa unutar
Europske unije. Razvoj i dokazivanje učinkovitosti komponenata, mjera i metoda
(uključujući i telematiku), te prenošenje rezultata istraživačkog rada, smatra se
značajnim za poboljšanje sigurnosne situacije na cestovnim prometnicama.

(8) Sigurnost prometovanja po postojećim cestama treba se povećati ciljanim ulaganjem

sredstava u poboljšanje cestovnih dionica s najvećim brojem prometnih nesreća i/ili s
najvećim potencijalom za smanjenje broja nesreća. Da bi se pozitivno utjecalo na
ponašanje vozača i potaklo ih na poštivanje prometnih propisa, oni se trebaju
prikladno informirati o cestovnim dionicama s kritičnim brojem prometnih nesreća.

(9) Ocjenjivanje sigurnosti mreže treba se provoditi odmah nakon izgradnje prometnice.
Nakon sanacije i popravka cestovnih dionica s velikim brojem nesreća, trebaju se radi
prevencije obavljati odgovarajuće sigurnosne provjere. Redovne provjere stanja
trebaju se provoditi da bi se umanjile opasnosti kojima su izloženi svi korisnici ceste,
uključujući i one najizloženije pogibelji, a trebaju se provoditi i u slučaju radova na
cesti.

(10) Obučavanje i certificiranje osoblja provedbom odgovarajućih obrazovnih programa i

tečajeva za stjecanje kvalifikacija, propisno odobrenih od država članica, smatra se
potrebnim radi obnavljanja i ažuriranja znanja osoba zaposlenih u praksi.

(11) Da bi se poboljšalo stanje sigurnosti na cestovnoj mreži unutar Europske Unije,

trebaju se poduzimati mjere u cilju što češće i dosljednije razmjene najboljih
praktičnih iskustava između država članica.

(12) Da bi se na cestama unutar Europske Unije postigao visok stupanj sigurnosti, države
članice dužne su se pridržavati smjernica o sigurnosti cestovne infrastrukture.
Upoznavanjem Komisije s tim smjernicama, te redovno izvještavanje o provedbi istih,
svakako će doprinijeti sustavnom poboljšavanja stanja sigurnosti cestovne
infrastrukture na razini čitave Zajednice, te će se tako stvoriti osnova za razvoj
usmjeren prema usvajanju još učinkovitijeg sustava. Izvještavanjem o provedbi
smjernica, drugim se državama članicama omogućuje usvajanje najdjelotvornijih
rješenja, a sustavnim se prikupljanjem podataka o stanju prije i nakon studija
omogućuje odabir najdjelotvornijih mjera za buduće djelovanje.

(13) Odredbe iz ove Direktive koje se odnose na ulaganja u sigurnost cestovne

infrastrukture ne smiju ni na koji način ugrožavati prava država članica u vezi s
održavanjem cestovne mreže.

4
OJ L 167, 30.4.2004., str. 39.
(14) Kako države članice ne mogu same u dovoljnoj mjeri doprinijeti ostvarenju cilja ove
direktive, a to je uvođenje postupaka kojima bi se trajno uspostavila visoka razina
sigurnosti na čitavoj transeuropskoj cestovnoj mreži, tj. kako se smatra da bi se taj
cilj mogao uspješnije ostvariti djelovanjem na razini EU, Zajednica smije usvajati
mjere u skladu s načelom supsidijarnosti koje je definirano u Članku 5 Sporazuma. U
skladu s načelom proporcionalnosti koje se spominje u istom Članku, ovom se
Direktivom ne želi postići ništa više od onog što je potrebno za ostvarenje
spomenutog cilja.

(15) Mjere potrebne za provedbu ove Direktive usvajat će se u skladu s odlukom Vijeća
1999/468/EC od 28. lipnja 1999. kojom su regulirani postupci provođenja kada su isti
u nadležnosti Komisije 5

(16) U tom je smislu Komisija naročito nadležna za usvajanje kriterija potrebnih za

poboljšanje sigurnosti na cestama i za mijenjane aneksa o tehničkom napretku. Kako
su te mjere po svojoj naravi općenite, te kako se njima ne mijenjaju bitni elementi
ove Direktive, jer se tako između ostalog Direktiva dopunjava novim elementima od
manjeg značaja, te se mjere trebaju usvajati u skladu s regulatornim postupkom s
glasovanjem koji je opisan u Članku 5a Odluke 1999/468/EC.

(17) Dostatni parkirališni prostori uz cestu značajni su ne samo radi sprečavanja kriminala,
već i zbog povećanja razine sigurnosti na cestama. Parkirališni su prostori mjesta na
kojima se vozači mogu odmoriti i nastaviti putovanje s punom koncentracijom. Stoga
bi se pitanje osiguranja dostatnih parkirališnih prostora trebalo smatrati integralnim
aspektom poboljšanja sigurnosti cestovne infrastrukture.

(18) U skladu s točkom 34 Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakona 6 ,

savjetuje se državama članicama da sastave i objave, kako za svoje potrebe, tako i za
potrebe Zajednice, tablice pomoću koji se može, koliko je to moguće, odrediti odnos
tj. stupanj usklađenosti između ove Direktive i mjera koje one primjenjuju.

USVOJILI SU SLJEDEĆU DIREKTIVU:

5
OJ L 184, 17.7.1999, str. 23.
6
OJ C 321, 31.12.2003, str. 1.
 Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Za ovu direktivu države članice trebaju uvesti i provoditi postupke koji se odnose na
ocjenjivanje utjecaja na cestovnu sigurnost, na reviziju cestovne sigurnosti, na
upravljanje sigurnosnim aspektima na cestovnoj mreži, te na kontrolu sigurnosti na
cestama.

2. Ova se direktiva primjenjuje na ceste koje su dio transeuropske cestovne mreže, i to

bez obzira na to da li se te ceste tek projektiraju, grade ili su već u upotrebi.

3. Države članice mogu primjenjivati odredbe iz ove direktive i kao skup pravila struke
koja se mogu koristiti za državnu cestovnu infrastrukturu koja nije dio transeuropske
cestovne mreže, ali je građenje iste djelomično ili u potpunosti financirano iz
sredstava EU.

4. Ova se direktiva ne primjenjuje na cestovne tunele jer su oni pokriveni direktivom

2004/54/EC.

Članak 2.

Definicije

U ovoj se direktivi primjenjuju sljedeće definicije:

(1) "transeuropska cestovna mreža" je cestovna mreža koja je opisana u točki 2 aneksa 1
Odluke br. 1692/96/EC;

(2) "nadležna ustanova" je bilo koja javna ili privatna organizacija koja djeluje na
državnoj, područnoj ili lokalnoj razini, te koja je uključena u provedbu ove direktive
zbog svojih nadležnosti, a izraz uključuje i tijela nominirana od strane nadležnih
ustanova koja su postojala prije stupanja na snagu ove direktive, ukoliko ista tijela
ispunjavaju uvjete zadane u ovoj direktivi;

(3) "ocjena utjecaja na cestovnu sigurnost" je strateška usporedna analiza utjecaja nove
ceste, ili bitne promjene postojeće mreže, na sigurnost cestovne mreže.

(4) "revizija cestovne sigurnosti" je neovisna, detaljna, sustavna, tehnička analiza

sigurnosti koja se odnosi na projektirane karakteristike projekta cestovne
infrastrukture, te koja pokriva sve etape od planiranja do početnog upravljanja
prometnicom;

(5) "rangiranje dionica s velikim brojem prometnih nesreća" je metoda za definiranje,

analiziranje i rangiranje dionica cestovne mreže kojima se prometuje više od tri
godine, te na kojima se dogodio velik broj nesreća s poginulim osobama u odnosu na
intenzitet prometa;

(6) "rangiranje sigurnosti unutar mreže" je metoda za definiranje, analiziranje i

kategoriziranje dijelova postojeće cestovne mreže prema mogućnostima koje postoje
da se na njima poveća stupanj sigurnosti te smanje troškovi prometnih nesreća;

(7) "kontrola sigurnosti" je uobičajena povremena provjera radi utvrđivanja karakteristika

i nedostataka zbog kojih se iz sigurnosnih razloga trebaju poduzeti radnje održavanja;
(8) "smjernice" su mjere koje su usvojile države članice, te u kojima su zacrtane radnje
koje se trebaju provoditi i elementi koji se trebaju uzimati u obzir u primjeni
sigurnosnih postupaka koji su definirani u ovoj direktivi.

(9) "infrastrukturni projekt" je projekt izgradnje nove cestovne infrastrukture ili značajna
promjena postojeće mreže koja utječe na protok prometa.

Članak 3.

Ocjena utjecaja infrastrukturnih projekata na cestovnu sigurnost

1. Države članice dužne su osigurati da se ocjena utjecaja na cestovnu sigurnost provodi

za sve infrastrukturne projekte.

2. Ocjena utjecaja na cestovnu sigurnost treba se provesti u početnom stadiju planiranja

tj. prije samog odobravanja infrastrukturnog projekta. S tim u vezi, države članice
trebaju pokušati udovoljiti kriterijima koji su definirani u Aneksu 1.

3. Ocjena utjecaja na cestovnu infrastrukturu ukazuje na sigurnosne aspekte prometnice

koji su doveli do odabira predloženog rješenja. Ocjena također sadrži sve bitne
podatke koji su potrebni za analizu isplativosti razmatranih opcija.

Članak 4.

Revizija cestovne sigurnosti na infrastrukturnim projektima

1. Države članice dužne su osigurati da se revizije cestovne sigurnosti obavljaju na svim

infrastrukturnim projektima.

2. Pri obavljanju revizija cestovne sigurnosti, države članice dužne su pokušati udovoljiti
kriterijima koji su definirani u Aneks II.

Države članice dužne su osigurati postavljanje revizora koji će obaviti reviziju

projektiranih karakteristika infrastrukturnog projekta.

Revizor se treba imenovati u skladu s odredbama iz članka 9(4) a po svojoj stručnosti i

obrazovanju takav revizor treba udovoljavati zahtjevima iz članka 9. Kada reviziju
obavlja tim stručnjaka, tada barem jedan od njih treba imati potvrdu o stručnosti koja
se spominje u članku 9(3).

3. Revizija cestovne sigurnosti treba biti sastavni dio procesa projektiranja

infrastrukturnog projekta u stadiju idejnog projekta, glavnog projekta, prije puštanja
u promet, i u početnom razdoblju upravljanja prometnicom.

4. Države članice dužne su osigurati da revizor definira elemente projektiranja od

značaja za cestovnu sigurnost u revizorskom izvještaju za svaki stadij infrastrukturnog
projekta. Kada se u toku revizije utvrdi da postoje nesigurni elementi ali se propuste
napraviti odgovarajuće ispravke u projektu do isteka dotičnog stadija a prema Aneksu
II, tada je nadležna ustanova dužna dati svoje obrazloženje u aneksu tog izvještaja.

5. Države članice trebaju osigurati da iz izvještaja koji se spominje u točki 4. proizlaze

odgovarajuće preporuke o cestovnoj sigurnosti.
 Članak 5.

Rangiranje po sigurnosti i upravljanje postojećom cestovnom infrastrukturom

1. Države članice trebaju osigurati da se barem svake tri godine upravljanja cestovnom
mrežom na bazi revizija obavi rangiranje dionica s velikim brojem prometnih nesreća
isto kao i rangiranje sigurnosti unutar mreže. U tom smislu, države članice dužne su
pokušati udovoljiti kriterijima koji su zadani u Aneksu III.

2. Države članice dužne su osigurati da stručni timovi ocijene na licu mjesta, a na bazi
elemenata koji se spominju u točki 3 Aneksa III, one cestovne dionice koje su dobile
veći prioritet na temelju rezultata rangiranja dionica s velikim brojem prometnih
nesreća, te na temelju rangiranja sigurnosti unutar mreže. Barem jedan od članova
stručnog tima treba udovoljavati zahtjevima koji se spominju u članku 9(4)(a).

3. Države članice trebaju osigurati da se sanacijski radovi obavljaju prioritetno na

cestovnim dionicama koje se spominju u točki 2. Pritom se prednost treba dati
mjerama koje se spominju u točki 3(e) Aneksa III, s naglaskom na one koje imaju
najpovoljniji omjer koristi i troškova.

4. Države članice trebaju osigurati da se na cestovne dionice na kojima se obavljaju

radovi postave odgovarajući znakovi da bi korisnici ceste mogli sigurno reagirati. Među
tim znakovima trebaju se nalaziti i znakovi vidljivi i po danu i po noći, a trebaju se
postaviti na dovoljnoj udaljenosti, te trebaju udovoljavati zahtjevima Bečke
konvencije o cestovnim znakovima i signalima koja je potpisana 1968. godine.

5. Države članice trebaju osigurati da se korisnici ceste na odgovarajući način

obavještavaju o dionicama s velikim brojem prometnih nesreća. Ako neka država
članica odluči da u tu svrhu koristi znakove, ti znakovi trebaju udovoljavati zahtjevima
Bečke konvencije o cestovnim znakovima i signalima koja je potpisana 1968. godine.

Članak 6.

Kontrola sigurnosti

1. Države članice trebaju osigurati da se na postojećim cestama obavljaju kontrole

sigurnosti da bi se tako odredili sigurnosne karakteristike prometnica i umanjio broj
prometnih nesreća.

2. Kontrole sigurnosti uključuju povremene kontrole cestovne mreže i analize mogućeg

utjecaja cestovnih radova na sigurnost u odvijanju prometa.

3. Države članice trebaju osigurati da takove povremene kontrole obavlja nadležna

ustanova. Te se kontrole trebaju obavljati u takovim vremenskim razmacima da se na
cestovnoj infrastrukturi osigura dostatna razina sigurnosti.

4. Države članice trebaju usvojiti smjernice o privremenim mjerama sigurnosti u vezi s

radovima na cesti, što ne smije ići na uštrb smjernica usvojenih prema članku 8.
Države članice trebaju također provoditi odgovarajući program kontrola kojim se
osigurava pravilna primjena tih smjernica.
 Članak 7.

Vođenje evidencije

1. Države članice dužne su osigurati da nadležna ustanova sastavi izvještaj o nesreći za

svaku smrtnu nesreću koja se dogodi na cestama definiranima u članku 1(2). Države
članice dužne su pokušati u taj izvještaj uključiti sve elemente koji se spominju u
aneksu IV.

2. Države članice dužne su, svaka za svoj teritorij, izračunati prosječni društveni trošak
smrtne nesreće i prosječni društveni trošak nesreće s teškim posljedicama. Države
članice mogu po svom nahođenju dodatno razraditi te troškove, a isti se moraju
ažurirati barem svakih pet godina.

Članak 8.

Usvajanje i objavljivanje smjernica

1. Države članice dužne su osigurati da se do 19. prosinca 2011. godine usvoje ove
smjernice (ako iste već ne postoje) da bi tako pomogle nadležnim ustanovama u
primjeni ove Direktive.

2. Države članice dužne su te smjernice poslati Komisiji u roku od tri mjeseca nakon
njihovog usvajanja ili mijenjanja.

3. Komisija će te smjernice objaviti na internetskim stranicama dostupnima javnosti.

Članak 9.

Imenovanje i obučavanje revizora

1. Države članice trebaju osigurati da se do 19. prosinca 2011. godine usvoji program
obuke revizora za cestovnu sigurnost, u slučajevima kada takav program još nije
usvojen.

2. U državama u kojima se koriste usluge revizora za cestovnu sigurnost, države članice

trebaju osigurati početnu obuku takovih revizora, što uključuje i izdavanje
odgovarajuće potvrde o stručnosti, te povremeno organizirati i tečajeve dodatnog
obučavanja tih revizora.

3. Države članice dužne su osigurati da revizori za cestovnu sigurnost posjeduju potvrdu o

stručnosti. Priznaju se potvrde dodijeljene u razdoblju prije stupanja na snagu ove
direktive.

4. Države članice trebaju osigurati da se postavljanje revizora odvija u skladu sa

sljedećim uvjetima:

a) oni trebaju imati odgovarajuće iskustvo ili kvalifikaciju u projektiranju cesta, u

području cestovne sigurnosti, te u provođenju analiza prometnih nesreća;

b) dvije godine nakon što države članice usvoje smjernice u skladu s člankom 8,
revizije cestovne sigurnosti obavljat će isključivo revizori ili timovi revizora koji
udovoljavaju zahtjevima iz točaka 2 i 3;
 c) da bi revizija infrastrukturnog projekta bila stvarno djelotvorna, revizor ne smije
u vrijeme obavljanja revizije biti uključen u projektiranje ili upravljanje na
dotičnom infrastrukturnom projektu.

Članak 10.

Razmjena pozitivnih iskustava

Da bi se osigurala dostatna sigurnost na cestama unutar Europske Unije koje nisu uključene
u transeuropsku cestovnu mrežu, Komisija će izraditi smislen sustav za razmjenu pozitivnih
iskustava između država članica, a njime će između ostalog biti obuhvaćeni postojeći
projekti za poboljšanje sigurnosti na infrastrukturnim projektima, te dokazane tehnologije
za poboljšanje sigurnosti na cestama.

Članak 11.

Kontinuirano poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu

1. Komisija će olakšati i strukturirati razmjenu znanja i pozitivnih iskustava između

država članica i u tom će smislu koristiti iskustva koja se trajno stječu na
odgovarajućim međunarodnim forumima, a sve u cilju osiguranja kontinuiranog
poboljšanja razine sigurnosti na cestovnoj infrastrukturi unutar Europske Unije.

2. Komisiji će pomagati odbor koji se spominje u Članku 13. Kada se trebaju usvojiti
određene mjere, iste će se usvajati u skladu s regulatornim postupkom s glasovanjem
koji se spominje u članku 13(3).

3. Kada je to potrebno, odgovarajuće nevladine ustanove, aktivne u području cestovne

sigurnosti i upravljanja cestovnom infrastrukturom, mogu se konzultirati u vezi s
pitanjima koja se odnose na sigurnost na cestama.

Članak 12.

Prilagođavanje tehničkom napretku

Aneksi ove direktive usklađivat će se s tehničkim napretkom u okviru regulatornog

postupka s glasovanjem koji se spominje u članku 13(3).

Članak 13.

Rad odbora

1. Komisiji će u njenom radu pomagati odgovarajući odbor.

2. U slučaju pozivanja na ovu točku, primjenjivat će se članci 5 i 7 Odluke 1999/468/EC,

a pritom se primjenjuju i odredbe iz članka 8 istog dokumenta.

Vrijeme koje se spominje u članku 5(6) Odluke 1999/468/EC iznosi tri mjeseca.

3. U slučaju pozivanja na ovu točku, primjenjivat će se članak 5a (1) do (4) i članak 7

Odluke 1999/468/EC, a pritom se primjenjuju i odredbe iz članka 8 istog dokumenta.
 Članak 14.

Preuzimanje

1. Države članice dužne su usvojiti zakone, propise i administrativne akte koji su potrebni
za usklađenje s ovom Direktivom do 19. prosinca 2010. godine. One su također dužne
dostaviti Komisiji tekst tih akata.

2. Države članice dužne su dostavljati Komisiji tekst osnovnih zakonskih odredbi koje
usvoje u području kojim se bavi ova direktiva.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova direktiva stupa na snagu na dvadeseti dan koji slijedi nakon njenog objavljivanja u
Službenom listu Europske Unije.

Članak 16.

Naslovnici

Ova direktiva poslana je državama članicama.

Sastavljeno u,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

H.-G.POTTERING J.-P. JOUYET

 Aneks 1

Ocjena utjecaja infrastrukturnih projekata na cestovnu sigurnost

1. Elementi za ocjenjivanje utjecaja na cestovnu sigurnost:

(a) definiranje problema,

(b) sadašnja situacija i scenarij "bez promjena",

(c) ciljevi u području cestovne sigurnosti

(d) analiza utjecaja predloženih varijanti na cestovnu sigurnost

(e) usporedba varijanti, uključujući i analizu isplativosti

(f) izlaganje mogućih rješenja

2. Elementi koji se trebaju uzeti u obzir

(a) smrtni slučajevi i nesreće, programi smanjenja umjesto scenarija "bez promjena",

(b) odabir trase i struktura putovanja,

(c) mogući utjecaji na postojeću mrežu (npr. izlazi, raskrižja, križanja u razini),

(d) korisnici ceste, uključujući i posebno izložene korisnike (npr. pješake, bicikliste,
motocikliste),

(e) promet (npr. intenzitet prometa, kategorizacija prometa po vrsti vozila),

(f) sezonski i klimatski uvjeti,

(g) dostatnost sigurnog parkirališnog prostora,

(h) seizmičnost.
 Aneks II

Revizija cestovne sigurnosti na infrastrukturnim projektima

1. Kriteriji za stadij idejnog projekta:

(a) geografska lokacija (npr. mogućnost pojave klizišta, poplave, lavine), sezonski i
klimatski uvjeti i seizmička aktivnost,
(b) vrste križanja i udaljenost između pojedinih križanja,
(c) broj i vrsta trakova,
(d) vrste prometa po novoj prometnici,
(e) funkcija ceste unutar mreže,
(f) meteorološki uvjeti,
(g) brzine prometovanja,
(h) poprečni presjeci (npr. širina kolnika, biciklističkih staza, pješačkih staza),
(i) horizontalno i vertikalno pružanje trase,
(j) vidljivost,
(k) oblik križanja,
(l) javni prijevoz i infrastruktura,
(m) križanja s cestom/željeznicom u razini,

2. Kriteriji za stadij glavnog projekta:

(a) trasa,
(b) horizontalna i vertikalna signalizacija,
(c) rasvjeta na osvijetljenim cestama i križanjima,
(d) oprema uz cestu,
(e) uređenje okoliša (uključujući i vegetaciju) uz cestu,
(f) stalne prepreke uz cestu,
(g) dostupnost sigurnih parkirališta,
(h) posebno izloženi korisnici (npr. pješaci, biciklisti, motociklisti),
(i) korisnicima prilagođeni sustavi zaštite (razdjelni pojasevi i odbojnici radi zaštite
posebno izloženih korisnika),

3. Kriteriji za stadij prije puštanja u promet:

(a) sigurnost korisnika ceste i vidljivost u raznim uvjetima kao npr. po mraku i u
normalnim vremenskim uvjetima,
(b) preglednost znakova i horizontalne signalizacije,
(c) stanje kolnika

4. Kriteriji u početnom razdoblju upravljanja prometnicom: ocjena sigurnosti prometnice

na temelju stvarnog ponašanja korisnika

U bilo kojem stadiju revizije, revizor može zatražiti preispitivanje kriterija iz prethodnih
stadija.
 Aneks III

rangiranje dionica s velikim brojem prometnih nesreća

i rangiranje sigurnosti unutar mreže

1. Definiranje cestovnih dionica s velikim brojem prometnih nesreća

Pri definiranju cestovnih dionica s velikim brojem prometnih nesreća, u obzir se treba
uzimati barem broj nesreća sa smrtnim posljedicama koje su se dogodile u proteklim
godinama po jedinici dužine prometnice u odnosu na intenzitet prometa, dok se u
slučaju križanja u obzir uzima broj takovih nesreća po križanju.

2. Definiranje dionica koje će se analizirati u okviru rangiranja sigurnosti unutar mreže

Pri definiranju dionica koje će se analizirati u okviru rangiranja sigurnosti unutar

mreže, u obzir se trebaju uzeti uštede koje se na njima mogu ostvariti u smislu
smanjenja troškova nesreća. Cestovne će se dionice podijeliti u kategorije. Za svaku
cestovnu kategoriju, dionice će se analizirati i rangirati prema faktorima sigurnosti kao
što su broj nesreća, intenzitet prometa i tipologija prometa.

Za svaku cestovnu kategoriju, takovim će se rangiranjem dobiti lista prioritetnih

cestovnih dionica, tj. lista dionica na kojima bi mjere poboljšanje tj. sanacija mogla
biti izuzetno učinkovita.

3. Elementi koje stručni tim treba ocjenjivati u toku obilaska lokacije:

(a) opis cestovne dionice,

(b) konzultiranje ranijih izvještaja (ako ih ima) o dotičnoj dionici,

(c) analiza izvještaja o nesrećama,

(d) broj nesreća, broj poginulih i broj teško ozlijeđenih osoba u razdoblju od protekle
tri godine,

(e) skup mogućih sanacijskih mjera koje bi se obavile u raznim vremenskim

razdobljima, a to su npr.:

• uklanjanje ili zaštita prepreka koje se nalaze uz cestu,

• smanjenje najveće dozvoljene brzine i učinkovitija kontrola brzine,
• poboljšanje vidljivosti u raznim vremenskim uvjetima i pri raznim uvjetima
osvjetljenja,
• povećanje sigurnosti poboljšavanjem cestovne opreme kao npr. sustava kojima
se sprečava izlijetanje s ceste,
• poboljšanje koherentnosti, vidljivosti, čitljivosti i položaja horizontalne
signalizacije (uključujući i primjenu zvučnih traka) i vertikalne signalizacije
(znakova i signala),
• uvođenje zaštite protiv odrona kamenja, te protiv pojave klizišta i lavina,
• povećanje hvatljivosti/hrapavosti kolnika,
• ponovno dimenzioniranje sustava za zaštitu od izlijetanja s ceste,
• uvođenje i poboljšanje zaštite na razdjelnom pojasu,
• mijenjanje mogućnosti pretjecanja,
• poboljšanje križanja, uključujući i križanja ceste s prugom u razini,
• promjena trase,
• mijenjanje širine ceste, dodavanje bankina,
• uvođenje sustava za upravljanje i kontrolu prometa,
• smanjenje mogućnosti ugrožavanja posebno izloženih korisnika,
• moderniziranje ceste u skladu s današnjim proračunskim normama,
• sanacija ili zamjena kolničke konstrukcije,
• primjena inteligentnih cestovnih znakova,
• poboljšanje inteligentnih prometnih sustava i telematičkih usluga s naglaskom
na međusobno usklađivanje sustava, poboljšanje znakova i reagiranje u hitnim
slučajevima.
 Aneks IV

Podaci koji se upisuju u izvještaje o nesrećama

Izvještaji o prometnim nesrećama sadržavaju sljedeće elemente:

1. što precizniji opis mjesta nesreće,

2. slike i/ili dijagrami mjesta nesreće,

3. datum i sat nesreće,

4. podaci o cesti kao što su vrsta područja, vrsta ceste, vrsta križanja uključujući i
signalizaciju, broj trakova, horizontalna signalizacija, površina ceste, rasvjeta i
vremenski uvjeti, maksimalna dozvoljena brzina, prepreke uz cestu,

5. stupanj ozbiljnosti nesreće uključujući i broj poginulih i ozlijeđenih osoba, po

mogućnosti prema jedinstvenim kriterijima koji će se definirati u skladu s
regulatornim postupkom s glasovanjem koji se spominje u članku 13(3),

6. podaci o sudionicima nesreće kao što su dob, spol, državljanstvo, razina alkohola u
krvi, korištenje sigurnosnih naprava,

7. podaci o vozilu (vrsta, starost, država u kojoj je registrirano, sigurnosna oprema ako je
ima, datum posljednjeg tehničkog pregleda obavljenog prema važećim propisima),

8. podaci o nesreći kao što su vrsta nesreće, vrsta sudara, manevar koji su napravili vozač
i vozilo,

9. kada je moguće, podatak o vremenu od nastanka nesreće do registriranja nesreće ili

dolaska hitne službe.