METODOLOGIJA NAUČNO ISTRAŽIVAČKOG RADA

1. Šta je nauka ?
Nauka je zajedničko, koherentno, organizirano i ustanovljeno znanje ljudskog roda ( Marušić-
2004) . Znanost ; kritičko razmišljanje/ mišljenje, spremnost za provjeru svake pretpostavke,
sposobnost prepoznavanja potrebe za provjerom, sposobnost rasčlanjivanja.

2. Četiri temeljne vrijednosti nauke ?

Nauka ima 4 temeljne vrijednosti:

 Ona je izvor stvarnog znanja za čovječanstvo

 Ona je sastavni dio obrazovnog sistema
 Dio kulture nekog naroda ili sredine
 Pridonosi općoj dobrobiti i sigursnosti u svakodnevnom životu

3. Tri temeljna svojstva nauke ?

Tri su temljena svojstva nauke :

 Ona daje privremene zaključke

 Naučne hipoteze i teorije samo objašnjavaju prirodu i prirodne pojave
 Naučni zaključci su provjerljivi

4. Osnovni principi znanstvenog rada ?

 Provjerljivost
 Objektivnost
 Preciznost ( Čirić -2003 )

5. Šta je hipoteza ?

Hipoteza je dedukcija iz neke opće teorije o području kojim se istraživač bavi.

6. Koja su mjerila vrijednosti znanstvene hipoteze ?

Mjerila vrijednosti znastvene hipoteze:

 Ona mora biti svrhovita

  Mora biti provjerljiva
 Mora biti plodna;tj iz nje moraju proisteći određene posljedice ili zaključci
 Mora biti u suglasnosti sa provjerenim i prihvaćenim znanjem
 Jednostavna

7. Statistička hipoteza je ?

Elementarna,jednoznačna, i eksplicitna tvrdnja o nekom obilježju populacije ; oblikuje se iz

znastvene hipoteze istraživanja.

8. Šta čini statističku hipotezu ?

Statističku hipotezu čine; nulta i alternativna hipoteza. Nulta uvijek pretpostavlja da razlike
nema , a alternativna da razlika postoji. Testiranjem uvijek jednu hipotezu prihvaćamo, a drugu
opovrgvavamo.

9. Šta je medicinska etika ?

Medicinska etika je zbir vrijednosti i vodilja koji determiniraju naše odluke pri medicinskim
istraživanjem. ( Konjhodžić 2004 )

10. Helsinška deklaracija ?

 Kliničko istraživanje mora biti usaglašeno sa etičkim i naučnim principima koje

opravdavaju istraživanje
 Treba da se bazira na laboratorijskim i eksperimentima na životinjama
 Klinička istraživanja treba da budu vršena od strane znanstvene kvalificirane osobe i
pod supervizijom kvalificirane medicinske osobe
 Sva istraživanja bez razlike moraju biti cijenjena u odnosu na dobrobiti koju donese
pacijentima
 Važnost istraživanja mora biti tačno odvagnuta prema opasnostima koje mogu nastati
 Potrebna je posebna pažnja u kliničkim istraživanjima gdje ličnost pacijenta može biti
promijenjena lijekovima ili procedurama eksperimenta
 Istraživači moraju biti svjesni etičkih, sudskih i regulatornih zahtjeva društva, koji
iskrsavaju na svakom koraku, pri ispitivanjima na ljudima
 Zadatak svakog istraživača je da zaštiti život, zdravlje, privatnost i dostojanstvo svakog
povjerenog čovjeka.
11. Helsinška konvencija ?

 Razlikuje posebne uvjete za terapijska i neterapijska kontrolirana istraživanja

 U odnosu na terapijska istraživanja scaki istraživač mora biti siguran da će predviđeni
tretman donijeti neposrednu korist pacijentu
 Korist pacijentu mora biti dominantan motiv
 Tu istraživačevu uvjerenost da će novo sredstvo donijeti neposredan interes pacijentu;
istraživač stiče saznanjima iz eksperimentalne medicine, a dobijene su u
eksperimentima na životinjama ili na izoliranim životinjskim organima

12. Biomedicinska istraživanja imaju dva cilja ?

 Dokazivanje statističke i vjerodostojne povezanosti uzročnog faktora i bolesti koju

prepostavljamo da taj uzročnik izaziva
 Procjena vjerovatnosti uzročne povezanosti

13. Biomedicinska istraživanja podjela ?

 Prema svrsi
 Prema načinu raspodjele ispitanika
 Prema tome je li istraživač samo opisao nalaze u uzorku ili ih je pokušao raščlaniti i
objasniti

14. Prema svrsi razlikujemo ?

 Temeljna istraživanja
 Primjenjena istraživanja

15. Prema načinu raspodjele ispitanika ili skupine ?

 Opažajna ( opservacijska )
 Pokusna ( eksperimentalna ) istraživanje

16. Podjela opažajne ( opservacijskog ) istraživanja ?

 Presječno istraživanje
 Kohortno istraživanje
 Istraživanje parova
Istraživač ne odlučuje ko će biti izložen nekom utjecaju nego prikuplja podatke o postojećem
stanju.

17. Pokusna ( eksperimentalna ) istraživanje ?

Istraživač odlučuje ko će biti izložen istraživačkom utjecaju.

18. Četiri su temeljna ustrojstva istraživanja ?

 Presječno ( cross- sectional study )

 Kohortno ( cohort study )
 Istraživanje parova ( case- control study )
 Randomizirani kontrolirani pokus ( randomised controled trial )

19. Presječno istraživanje ?

 Najednostavniji oblik istraživanja

 Iz populacije uzimamo uzorak te prikupljamo podatke koje nas interesuju
 Fotografsko istraživanje ; jer „svima“ stanje u jednom trenutku
 Pogodno je za otkrivanje prevalencije ( zastupljenosti ) bolesti – prevalence study
 Presječnim istraživanjem možemo posumnjati i na različite povezanosti
 U presječnom istraživanju može postojati kontrolna skupina
 Kontrolna skupina čine ispitanici koji nisu izloženi rizičnom faktoru
 Presječno istraživanje je jeftino, može se brzo obaviti

20. Kohortno istraživanje ?

 Ovo istraživanje ima vremensku dimenziju

 Uzorak,kohorta,cohort čine ljudi koji u vrijeme početka istraživanja imaju
zajedničke značajke
 Na temelju izloženosti faktorima ( rizika ) za koje sumnjamo da su mogli biti
povezani sa ishodom, razlikujemo dvije skupine ispitanika : „ izloženi „ i
„neizloženi „ – čine kontrolnu skupinu
 Nakon toga pratimo uzorak- kohortu tokom vremena kako bi smo utvrdili ishod,
odnosno trenutak nastupa bolesti
  Ne odlučujemo ko će biti izložen, a ko ne već pratimo posljedice prirodne „ spontane
„ izloženosti

21. Izlazni pokazatelji kohortnog istraživanja ?

 Incidenca
 Apsolutni rizik
 Relativni rizik

22. Prednosti kohortnog istraživanja ?

 Uzročnik koj ispitujemo možemo tačno mjeriti ; saznajemo incidencu i relativni rizik
 Možemo utjecati na zbunjujuće faktore
 Možemo utvrditi vremenski sljed između mogućeg rizičnog faktora te nastupa bolesti
 Pogodan je za ocjenjivanje toka bolesti
 Proučavanje uzorka koji mogu dovesti do smrti

23. Nedostaci kohortnog istraživanja ?

 Traži mnogo vremena i novca

 Nije prikladno za rijetke bolesti
 Podložno je nekim iskrivljenjima

24. Istraživanje parova ?

 Počinjemo u sadašnjosti, sa skupinom oboljelih ljudi

 Pridružujemo im ljude koji su im po svemu slični, ali ne boluju od bolesti koju
istražujemo ( kontrolni ispitanici )
 Nakon toga gledamo „ natrag „ te rasčlanjujemo koji su ljudi iu svake skupine bili
izloženi štetnom faktoru
 Na temelju tih podataka odlučujemo je li taj štetni faktor odgovoran za razvoj bolesti,
povećava li taj faktor rizik razvoja bolesti

25. Prednosti istraživanja parova ?

 Brzo je i nije skupo

 Prikladno za istraživanje rijetkih bolesti
  Dobar je temelj za stvaranje hipoteze

26. Nedostaci istraživanje parova ?

 Istraživanje je usmjereno na samo jedan ishod ( jedna bolest / ishod )

 Oblikuje / oblikovanje kontrolne skupine
 Može biti mukotrpno

27. Randomizirani kontrolirani pokus ?

 Iz populacije oblikujemo uzorak te ljude u uzorku nasumice raspodjeljujemo –

randomizirano- u dvije skupine
 Obje skupine pratimo tokom vremena te bilježimo ishod
 Podrvrsta kohortnog istraživanja
 Pojam randomizacije je strogo određen ; tablice slučajnih brojeva
 Važno je da bolesnici ne znaju u kojoj su skupini- pokusnoj ili kontrolnoj !

28. Prednosti randomiziranog kontroliranog pokusa ?

 Pruža visoku razinu dokaza

 Omogućuje nadziranje i sprječavanje različitih vrsta iskrivljenja
 Važno je uporište za tumačenje uzročne povezanosti

29. Nedostaci r.k.p ?

 Koštaju mnogo
 Pridržavanje ( compliance,adherence) – je li bolesnik stvarno uzimao lijek ?

PROŠLOST- ISTRAŽIVANJE PAROVA

PRESJEČNO – SADAŠNJOST

KOHORTNO- BUDUĆNOST

30. – istraživanje traje od pravljenja hipoteze do objave rezultata –

Od planiranja pokusa do objavljivanja izvještaja u znanstvenom časopisu

31. Šta je populacija ?

Sve jedinke sistema kojeg proučavamo obuhvaćene u određeno vrijeme na određenom mjestu

32. Varijabilnost u populaciji ?

 Biološka
 Vremenska
 Varijabilnost mjerenja – posmatračka, instrumentalna

33. Zašto istražujemo uzorak ?

Istražujemo uzorak jer je populacija teško dohvatljiva, a uzorak je dio populacije. Pogreške u
oblikovanju uzorka dovode do pogrešnih zaključaka.

34. Šta je uzorak ?

Uzorak eng. Sample je dio populacije pomno odabran da bi je predstavljao

35. Četiri razloga zašto istražujemo uzorak,a ne cijelu populaciju su :

 Brzina dobivanja rezultata

 Cijena istraživanja
 Dostupnost uzoraka i jedinki
 Stvarna nemogućnost

36. Temeljni zahtjevi u pravilnom oblikovanju uzorka :

 Reprezentativnost
 Veličina
 Usmjerenost cilju istraživanja
 Ostvarivost
 Ekonomičnost

37. Vrste uzorka ?

 Jednostavni slučajni uzorak

 Sistematski slučajni uzorak
 Stratificirani slučajni uzorak
  Skupovni (cluster ) slučajni uzorak

38. Veličina uzorka ?

Uzorci sa menje od 30 jedinki u pravilu se smatraju malim. Veliki uzorak je onaj koji broji više
od 30,50 po nekim autorima više od 100 jedinki.

39. Plan postavljanja problema ? – ne treba za ispit

 Pretraživanje literature
 Definiranje problema
 Određivanje strategije
 Oblikovanje hipoteze
 Rješavanje praktičnih pitanja

40. Plan provedbe istraživanja ? – ne treba za ispit

 Izbor vrste uzorka

 Odabir uzorka
 Planiranje postupaka
 Odabir statističkog testa