OSNOVE USTAVNOG UREĐENJA

1. Dejtonski sporazum
Najvažnija pitanja u BiH su regulisana Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu,
označavanim kao Dejtonski sporazum. Dejtonski sporazum se sastoji od Opšteg okvirnog
sporazuma i 11 aneksa kojima su regulisana pojedina pitanja. Aneks 4. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u BiH je Ustav Bosne i Hercegovine.Nakon troipogodišnjeg rata i dužeg
pregovaračkog procesa, na završnim razgovorima koji su se vodili u vazduhoplovnoj bazi Rajt
Peterson u blizini grada Daytona, u američkoj državi Ohio, koji su trajali 21 dan, 21.
novembra 1995. godine parafiran je Mirovni sporazum. Svečano potpisivanje ovog
sporazuma je obavljeno 14. decembra iste godine u Parizu, kada je i stupio na snagu.
Mirovni sporazum za BiH u osnovi je imao dva ključna cilja:

1. zaustaviti ratna djelovanja u BiH, i

2. uspostaviti temelje trajnog mira i stabilnosti u BiH i regionu.

2. Definicija Ustava i Ustavni sistem u BiH

Ustav se definiše kao pravni akt najviše pravne snage donesen po posebnom postupku,
složenijem od zakonodavnog, a često i od posebnog ustavotvornog tijela. Ustav u formalnom
smislu je uvijek pisani ustav, koji se nalazi na vrhu hijerarhijske ljestvice pravnih propisa. Svi
ostali propisi moraju biti u skladu sa ustavom.Ustavni sistem BiH čine: Ustav Bosne i
Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, i ustavi
kantona (ustavi kantona moraju biti usklađeni sa ustavom FBiH, a ustavi entiteta sa Ustavom
BiH).

3. Struktura vlasti u BiH

Predsjedništvo BiH – je kolektivni šef države i nosilac izvršne vlasti u okviru nadležnosti
institucija BiH. Predsjedništvo, prvenstveno, izražava i osigurava interese i ravnopravnost
triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta. Zato ovaj organ čine tri člana, i to jedan Bošnjak,
jedan Hrvat (koji su neposredno izabrani sa teritorije FBiH) i jedan Srbin (neposredno izabran
sa teritorije Republike Srpske).