Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Unsko-sanski kanton
JU Gimnazija „Bihać“ u Bihaću

MATURSKI RAD IZ GEOGRAFIJE

TEMA:
KRALJEVINA ŠVEDSKA

Mentor: Kandidat:
Greta Zupančić, prof. Neris Nezić, IVe

Bihać, maj 2018.godine

SADRŽAJ

1. Uvod........................................................................................................................................1
1.1 Arhitektura......................................................................................................................1

2. Antoni Gaudi.........................................................................................................................2
2.1 Biografija.........................................................................................................................2

2.2 Djela......................................................................................................................................4
2.2.1 Casa Vicens.................................................................................................................5
2.2.2 Palata Guell................................................................................................................9
2.2.3 Terezijanski koledž..................................................................................................11
2.2.4 Casa Calvet...............................................................................................................13
2.2.5 Casa Batllo................................................................................................................15
2.2.6 Casa Mila..................................................................................................................17
2.2.7 Park Guell.................................................................................................................21
2.2.8 Sagrada Familia.......................................................................................................24
2.2.8.1 Muzej Svete obitelji......................................................................................29

Zaključak.................................................................................................................................30
Literatura................................................................................................................................31
1.0 UVOD

Kraljevina Švedska je država koja se nalazi na istočnoj strani Skandinavskog poluotoka i to je

treća zemlja po veličini u Sjevernoj Europi.Graniči se sa Norveškom na zapadu, Finskom na
sjeveroistoku. Na jugozapadu Oresundski most spaja Švedsku sa Danskom. Skagerak moreuz
je na jugozapadu, Baltičko more i Botnijski zaliv su na istoku.

Švedska ima relativno malo stanovnika, i poznata je po velikim mirnim šumama i planinskom
divljinom.Glavni grad je Stokholm, koji je i najveći grad Švedske.
Drugi veći gradovi su Geteborg, Malme, Upsala, Linčeping, Vesteros, Erebru, Norćeping,
Helsingborg i Jenčeping.
Vlada Ustavna monarhija - Kralj Karl XVI Gustaf - Premijer Fredrik Rajnfelt.
Švedska je veoma lijepa i zanimljiva zemlja. Švedska je zemlja u koja je najmirnija u smislu
ratnih zbivanja u cijeloj Europi i kao takvu možemo je okarakterisati kao mirnu zemlju sa jakom
ekonomijom, jakom socijalnom podrškom i veoma slobodnom i moćnom demokratijom.
Upravo su to razlozi moga odabira baš ove teme za obradu maturskog rada, u kojem sam će se
nalaziti najbitnije i najzanimljivije činjenice vezane za istočni dio Skandinavije .
Također Švedska je važna karika Europske unije i NATO-a i kao takva ima veliki uticaj na
mnoge zemlje cijeloga svijeta pa tako i naše zemlje iz koje se u Švedsku emigriralo nekoliko
desetina hiljada ljudi.

1
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

1. IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ GRANICE I VELIČINA

Moderno ime Švedska je izvedeno iz stare engleske riječi Sweoped, što znači Šveđani. Ova
riječ je izvedena iz riječi Sweon/sweonas. Švedsko ime Sverige izvedeno je iz Sweorice koju
možemo naći u legendi o Beovulfu.
Nalazeći se na sjeveru Europe, Švedska zauzima istočni dio Skandinavskog poluotoka. Na
istočnoj obali se nalaze Baltičko more i Botnički zaljev, na jugu Oresundska vrata, a na zapadu
tjesnaci Skagerrak i Kattegat. Na zapadu Švedske ističe se Skandinavski planinski lanac
(švedski: Skanderna) koji razdvaja Švedsku i Norvešku.

Slika 1 Geografski položaj Švedske

Sa površinom od 450 295 km2, Švedska je treća najveća zemlja u Evropskoj uniji, s ukupnim
brojem stanovnika od oko 9,4 miliona. Švedska ima malu gustoću naseljenosti od 21 km2 sa
stanovništvom koje je uglavnom koncentrisano na južnom dijelu zemlje. Oko 85% stanovništva
živi u gradskim naseljima.

2
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Glavni a ujedno i najveći grad Švedske je Stockholm. Od početka 19. vijeka Švedska živi u
miru i u velikoj mjeri izbjegava rat.

Slika 2. Stockholm- glavni i najveći grad Švedske

Danas je Švedska ustavna monarhija s visoko razvijenom ekonomijom i ima osmi najveći
prihod u svijetu po glavi stanovnika.
2012. godine Svjetski ekonomski forum rangirao je Švedsku kao četvrtu najkonkurentniju
zemlju na Svijetu.
2013. Prema podacima UN-a, ima treću najnižu stopu smrtnosti beba na svijetu.

3
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

2. PRIRODNO- GEOGRAFSKE ODLIKE

2.1 Reljef i geološka građa

Više od 15% ukupnog teritorija Švedske je pokriveno vodom, s oko 30 glavnih rijeka i oko
90.000 jezera (8% Švedske je pokriveno jezerima), uključujući i jezero Vänern, najveće jezero
sjeverne Evrope (površina oko 5.546 km2). Rijeke su pretežno planinske, s vodopadima i
brzacima. Većina izvire u skandinavskom planinskom lancu, teče koritima nastalim fluvio-
glacijalnom erozijom (koritima glečera iz ledenog doba) i ulijeva se u Botnički zaliv i Baltičko
more. Neke od najvećih rijeka (älvar) su Klarälven, Muonioälven, Dalälven, Jeta, Umeå, Luleå,
a od jezera Vänern, Vättern, Hjälmaren, Storsjön, Siljan, Torne Träsk i Hornavan. Zbog brojnih
vodopada i brzaka, rijeke su neplovne, dok je splavarenje redovno prisutno u ljetnoj polovini
godine.
Švedska je smještena na geološki veoma stabilnom evroazijskom dijelu kopna. Četvrta po
veličini evropska država, prostire se na gotovo 500.000 km2. Granica sa Norveškom koja je
utvrđena 1751. godine, duga je 1.619 km. Kako je dio skandinavskog poluostrva, obalna strana
je duga 2.500 km.

Slika 3 Reljefni prikaz Švedske

4
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Švedska se prostire pravcem jug-sjever u dužini od 1600 km i mogu se izdvojiti tri glavne regije:

Norrland (švedski: sjeverna zemlja), prostire se na oko tri petine cjelokupne teritorije,
planinski je kraj i ima ogromna šumska prostranstva sa velikim naslagama rude.
Svealand ima valovite glacijalne grebene i sadrži većinu od 90.000 jezera u zemlji.
Götaland se sastoji od kamenite Småland visoravni i bogate Skåne ravnice.

Najjužniji dio zemlje, Skåne, nastavak je najplodnijih polja Danske i sjeverne Njemačke.
Sjevernije su šumoviti, viši predjeli sa manje plodnom zemljom, Småland. Ostatak južne
Švedske sastoji se od naizmjeničnih stjenovitih poljskih predjela i jezera koja su najtipičnija u
području izmedju Štokholma i Göteborga.
Sjevernije od ovog pojasa je granično područje koje odvaja južnije regije od Norrlanda, regije
koja obuhvata 3/5 sjevernog dijela Švedske, brežuljkasto-planinsko područje, šumovito i
ispresijecano velikim riječnim dolinama. Dalje na sjeveru su bazeni ruda olova i cinka regije
Västerbotten, i velika nalazišta željezne rude Kiruna i Gällivare-Malmberget. Na tom području
su najznačajnije zalihe švedskog granita i kristalastog škriljca.
Zapadna granica između Švedske i Norveške uglavnom prati skandinavski planinski lanac,
nastao u tercijaru (prosječna nadmorska visina 1000-2000m, sa najvišim vrhom Kebnekaise
2111m), iz koga izviru sve veće rijeke Švedske.
Iz perioda kambrija i silura, datiraju krečnjačke naslage na zaravnima ostrva Öland i Gotland u
Baltiku, i na još nekim drugim mjestima centralne i južne Švedske.
Tokom nekoliko era, Skandinavija je bila pokrivena ledom. Posljednje ledeno doba je završeno
prije 10.000 godina, pa su težina i pokretanje ledenih masa formirali reljef.
Švedska pažljivo održava netaknute ljepote svog prirodnog okruženja. Ova zemlja drži jedino
preostalo veliko područje netaknute prirode u Evropi, a voda u Stockholmu je ostala dovoljno
čista i bistra za ribolov pa čak i za plivanje u centru grada.

5
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

2.2 Klimatske odlike

Veliki dio Švedske ima umjerenu klimu, uprkos sjevernoj geografskoj širini, s četiri različita
godišnja doba i blagim temperaturama tokom cijele godine.
Zemlja se može podijeliti na tri klimatska područja: u najjužnijem dijelu je okeanska klima,
središnji dio ima vlažnu kontinentalnu klimu i najsjeverniji dio ima subarktičku klimu.
Ipak, Švedska je mnogo toplija u odnosu na ostala mjesta koja se nalaze na sličnoj geografskoj
širini, pa čak i od onih koji su nešto južnije, uglavnom zbog Golfske struje.
Zbog svoje visoke geografske širine, dužina dnevnog svjetla značajno varira. Sjeverno od
arktičkog kruga, sunce nikada ne zalazi jednim dijelom svakog ljeta, a nikada ne izlazi tokom
jednog dijela svake zime.
U glavnom gradu Stockholmu, dnevno svjetlo traje više od 18 sati krajem juna, ali samo oko 6
sati krajem decembra. Švedska prima između 1.100 do 1.900 sunčanih sati godišnje.
Temperature uveliko variraju idući od sjevera do juga. Južni i središnji dijelovi zemlje imaju
topla ljeta i hladne zime, sa prosječno visokim temperaturama od 20-25 °C ljeti, i prosječnim
temperaturama od -4-2 °C zimi.
Dok sjeverni dio zemlje ima kraća, hladnija ljeta i duže, hladnije i zime s više snijega, s
temperaturama koje često padnu ispod tačke smrzavanja od septembra do maja.
Najviša temperatura ikad zabilježena u Švedskoj je bila 38 °C u Målilla 1947. godine, dok je
najhladnija temperatura ikada zabilježena bila -52,6 °C u Vuoggatjålmeu 1966. godine.
U prosjeku najveći dio Švedske prima između 500–800 mm padavina svake godine, što je čini
znatno suhljom od globalnog prosjeka.
Jugozapadni dio zemlje prima više padavina, između 1000–1200 mm, a u nekim planinskim
područjima na sjeveru procjenjuje se da primaju do 2000 mm .
Uprkos sjevernoj lokaciji, u južnoj i središnjoj Švedskoj može se desiti da tokom pojedine zime
gotovo i ne padne snijeg.

6
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

2.3 Hidrografske odlike

Više od 15% ukupnog teritorija Švedske je pokriveno vodom, s oko 30 glavnih rijeka i oko
90.000 jezera (8% Švedske je pokriveno jezerima), uključujući i jezero Vänern, najveće jezero
sjeverne Evrope (površina oko 5.546 km2).
Rijeke su pretežno planinske, s vodopadima i brzacima. Većina izvire u skandinavskom
planinskom lancu, teče koritima nastalim fluvio-glacijalnom erozijom (koritima glečera iz
ledenog doba) i ulijeva se u Botnički zaliv i Baltičko more.
Neke od najvećih rijeka (älvar) su Klarälven, Muonioälven, Dalälven, Jeta, Umeå, Luleå, a
od jezera Vänern, Vättern, Hjälmaren, Storsjön, Siljan, Torne Träsk i Hornavan. Zbog
brojnih vodopada i brzaka, rijeke su neplovne, dok je splavarenje redovno prisutno u ljetnoj
polovini godine.

Slika 4 Prikaz rijeka i jezera u Švedskoj

7
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

2.4 Flora i Fauna

Većim dijelom Švedskog predjela (skandinavski lanac), dominiraju crnogorične šume, u

južnijim predjelima prošarane su i nekim listopadnim vrstama (najčešće breza i topola).
Listopadne šume bukve i hrasta na južnoj i jugozapadnoj obali pretvorene su u poljoprivredno
zemljište. Takođe od južnog dijela zemlje, pa sve do Norrlanda (srednja Švedska), nalaze se i
druge listopadne šume lipe, jasena, javora i bresta. Zahvaljujući krečnjačkoj podlozi i povoljnim
klimatskim uslovima, Gotland, Oland i dijelovi skandinavskog gorja imaju vrlo interesantnu
floru (uključujući veliki broj varijeteta orhideje).

Slika 5 Šume Kraljevine Švedske

Fauna Švedske je uništavana od ledenog doba pa do naseljavanja ljudi na određenim

prostorima. Vukovi su gotovo istrijebljeni, dok medvjedi i lisice jos uvijek nalaze staništa u
sjevernim šumama. Širom zemlje najbrojnije životinjske vrste su losovi (sjeverni jeleni),
srndaci, lisice i zečevi.

Slika 6 Životinje Kraljevine Švedske

8
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Naravno, za lovce su najatraktivniji losovi (koji su inače uzročnici brojnih saobraćajnih

nesreća).

1850-ih godina ubijano je oko 1000 losova godišnje, sada je taj broj od 150 do 200 komada.
Lov na ove životinje je strogo ograničen, a neke vrste su potpuno zaštićene. Zimska populacija
ptica svodi se na samo nekoliko vrsta, međutim ljeto donosi veliki broj ptica selica iz južnih
krajeva.

Sa svojom dugom obalom i mnogobrojnim jezerima i rijekama, Švedska je bogata vodenom

faunom, međutim i ona se polako smanjuje pod uticajem okoline i načina života (isto se odnosi
i na baltičke foke). Najznačajniji izvori ribe su atlantska obala (bakalar i skusa), Botnički zaliv,
jezera i rijeke sa lososom i čtukama, i Baltik (haringe). 1910.,Švedska je, kao prva evropska
zemlja, osnovala nacionalne parkove(Abisko,Sarek,Dundret), radi zaštite prirodnih bogatstava,
uglavnom u Norrlandu, ali i drugdje širom zemlje.
Na taj način posljednji dijelovi evropske divljine su sačuvani od eksploatacije i uništavanja.
Mnoge prirodne rezerve i kulturna obilježja su takođe zaštićena u svrhu zaštite okoline.
Naročito su interesantni visoki ekološki standardi što se tiče zaštite okoline.
Običajno pravo nalaze slobodu kretanja šumama i poljima, i branje jagoda i gljiva, ali nosi i
obavezu očuvanja krajolika, i postovanje privatne imovine.

Upitate li inače ljubaznog Šveđanina, gdje bere jagode, on će vam se zagonetno nasmijati i
promijeniti temu. Dobro mjesto za branje jagoda je porodična tajna.

Zadnjih godina, zarada od branja šumskih jagoda je bila dovoljna da privuče studente iz istočne
Evrope. Ukoliko je rodna godina, zarada za dva mjeseca branja ovog voća je ravna cijeni jedne
godine studija na univerzitetu (npr. u Poljskoj).

9
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

3. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE

3.1.Historijsko-geografski razvoj

Skandinavsko poluostrvo naseljavaju razni narodi tokom Kamenog doba. Region zatim
napreduje dosta sporo. Švedska je prvi put pomenuta u prvom vijeku, kada je rimski istoričar
Tacit zabilježio da na istočnoj obali Svealanda žive Svevi. Svealand je istorijska regija po kojoj
je Švedska kasnije dobila ime. U ΙX i X vijeku švedski vikinzi šire svoj uticaj u baltičkim
državama i Rusiji. Za razliku od norveških i danskih vikinga, karakteristika švedskih jeste da
su bili manje ratoborni a više usredsređeni na trgovinu i kolonizaciju.
Švedska je doživela hristijanizaciju u XΙΙ vijeku. U XIV vijeku, kao i većina drugih evropskih
zemalja, Švedska je pogođena velikom kugom, ili Crnom smrću. U srednjem vijeku Švedska
proširuje svoje granice do Laplanda na sjeveru i Finske. Finska do 1809. skoro 450 godina
pripada Švedskoj. 1389. godine sklopljena je Kalmarska Unija, koja je ujedinila Švedsku sa
Norveškom i Danskom. Unija je na snazi do 1521. kada švedski kralj Gustav I poslije više
ratova uspeva da formira samostalnu državu, za koju se smatra da je temelj moderne Švedske.
Nedugo poslije toga, isti kralj odbacuje rimokatolicizam i uvodi Švedsku u protestansku
reformaciju. Gustav I smatran je ocem švedske nacije.
Tokom XVII vijeka Švedska raste da postane jedna od moćnijih evropskih sila, pošto kralj
Gustav II Adolf uspešno vodi državu kroz Tridesetogodišnji rat. U Napoleonskim ratovima,
Švedksa pobeđuje Dansku. Kao posljedica, 1814. Norveška je primorana da formira uniju sa
Švedskom, u kojoj je ostala sve do 1905. Švedska od 1814. gotovo nije učestvovala ni u jednom
ratu (o neutralnosti Švedske u Drugom svjetskom ratu se raspravlja).
1850-ih, mnogi Šveđani ostaju nezaposleni. Posljedice toga su siromaštvo, alkoholizam i
masovna emigracija. Veruje se da između 1850. i 1910. godine, više od milion Šveđana napušta
domovinu i naseljava Sjedinjene Američke Države.
1960-ih Švedska postaje jedna od bogatijih država svijeta, a i dan-danas se nalazi na vrhu što
se tiče standarda života.
1995. učlanjuje se u Evropsku zajednicu, ali 2003. švedski narod na referendumu bira da zadrži
svoju valutu.

10
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

3.2.Demogeografske odlike

Švedska je na svjetskom vrhu dužine života. U avgustu 2004. broj stanovništva je prvi put
prevazišao broj od 9 miliona. Poslije Drugog svjetskog rata Švedska postaje zemlja imigracije.
Danas je otprilike 12% populacije rođeno van Švedske, a čak svaki peti ima nešvedsko
porijeklo. Imigranti najviše dolaze iz Finske, bivše Jugoslavije, Iraka i ostalih skandinavskih
država. Šveđani su skandinavski narod porijeklom od Germanskih plemena koja su se naselila
u Skandinaviji u neolitskom periodu.
Za Šveđane se kaže da su potomci Vikinga. Službeni jezik je švedski, a novac švedska kruna.
Švedska je zemlja mira i blagostanja. Većina njenih stanovnika živi na jugu zemlje gde je tlo
najplodnije. Stanovnici Švedske imaju veoma visok životni standard, koji se zasniva ne samo
na prirodnim bogadstvima zemlje, nego i njihovoj velikoj radinosti i kulturi.
Vlada demokratski sistem, ipak Švedska je kraljevina, ali kralj ima samo simboličnu ulogu.
Opšti izbori se održavaju svake četvrte godine, a pravo glasa imaju svi stanovnici stariji od 18
godina , pa čak i doseljenici koji su najmanje tri godine živjeli u Švedskoj.
U Švedskoj posebna briga se vodi o djeci. Sva djeca imaju mjesto u zabavištu, nastava i knjige
u školi su besplatne, za svako dijete je osiguran deči dodatak. Svi stanovnici Švedske imaju
zdravstvenu pomoć za nezaposlene, u penziju odlazi se sa 65 godina života (nezavisno od pola).

Rodnost

Smrtnost

Očekivana životna dob

Narodnosni sastav(1997.)

Vjerski sastav(1995.)

Službeni jezik

Pismenost(1998.)

11
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

“Ko zna jesmo li ovu diplomu dali luđaku ili geniju. Samo će vreme pokazati”, bile su
riječi jednog njegovog profesora. A vrijeme je pokazalo da se takav talenat jednom rađa.
Zbog nedostatka novca počinje uporedno da radi kao tehnički crtač i dizajner nameštaja. Upravo
će to promijeniti njegov život i vinuti ga u nebesa.
Jedna od vitrina koju je dizajnirao biva primjećena na izložbi u Parizu 1878. godine od strane
Eusebi Güell-a, poznatog poslodavca tekstilne industrije, koji od tog trenutka postaje njegov
stalni klijent i mecena i koji mu omogućava da ostvari sve svoje najekstravagantnije ideje.
Jedno od Gaudijevih djela po njemu dobija naziv, Park Güell, prvobitno deo komercijalne
neuspiješne stambene zone, a malo nakon toga gradski vrt.

U kasnijim se godinima posvetio isključivo izgradnji svog remek-djela – katedrale Svete

porodice (Sagrada Familia).

12
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Katedrala Svete obitelji ( Sagrada Familia)

Sam uspon karijere pratiće njegovo nadobudno ponašanje, koje će vrlo brzo zamijeniti ćutljiv i
povučen karakter, dok ga danas spominju kao izuzetno ljubaznu i religioznu osobu. Njegov
život je pored vrhunskih djela i originalnog magijskog sklopa obilježila prerana iznenadna smrt.
Svakog jutra, prije nego što bi otišao na gradilište katedrale svraćao bi u crkvu Sveti Filipo
Neri, kako bi se pomolio.
Tamo se uputio i 7. juna 1926. godine, kada je na njega naleteo tramvaj. Zbog lošeg izgleda i
praznih džepova, taksisti odbijaju da ga voze u bolnicu, ne prepoznajući slavnog arhitektu.
Prijatelji ga pronalaze u bolnici za siromašne, gdje dva dana nakon toga umire.
U Barseloni od tog dana tramvaji ne voze. Predstavnik katalonskog modernizma, revolucionar
svog vremena, sahranjen je na mjestu kome je posvetio život, u nedovršenoj Sagradi Familiji.
Paradoksalno je to što za života nije dobio ni jednu jedinu nagradu i priznanje, da bi ga danas
uvrstili u grupu ljudi koji su promenili svijet.

2.2 DJELA

13
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Mnogi njegovi radovi se nalaze u centru Barselone. A potvrdu veličanstvenog je dao UNESCO,
koji je osam njegovih zdanja svrstao u svjetsku baštinu. Svjedoče o njegovom iznimno
kreativnom doprinosu razvoju arhitekture i tehnologija izgradnje. Ovi spomenici predstavljaju
električni, kao i vrlo osobni stil umjetnika koji je dobio odriješene ruke u dizajniranju vrtova,
skulptura i sveukupne dekorativne umjetnosti na građevinama.

Najznačajnija djela su:

 CASA VICENS ( 1883.-1888.)

 PALATA GÜELL (1885.-1889.)
 TEREZIJANSKI KOLEDŽ (1888.-1890.)
 CASA CALVET (1899.-1904.)
 PARK GÜELL (1900.-1914.)
 CASA BATLLÓ (1905.-1907.)
 CASA MILÀ- LA PEDRERA (1905.-1907.)
 SAGRADA FAMÍLIA (1884.-1926.)
Casa Vicens

14
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Casa Milà Casa Batlló

2.2.1 CASA VICENS

Projekt je od Gaudíja 1878. naručio bogati trgovac i poduzetnik Manuel Vicens, kojega brojni
izvori, upravo zbog ove njegove kuće , navode kao proizvođača opeka i keramičkih pločica.
Casa Vicens, odnosno kuća Vicens je obiteljska rezidencija u Barceloni, u ulici Carrer de les
Carolines br. 24.
Dvadesetšestogodišnjem Gaudíju je to bila prva narudžba koju je dobio po završetku studija
arhitekture na kojem je diplomirao 15. ožujka iste godine, pa obzirom na ekstravagantnost
izvedenoga djela, ne treba čuditi da su konkretni radovi na kući započeli tek 1883. te da su
trajali pet godina.

15
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Kuća je u funkciji obiteljske ljetne rezidencije, trebala biti sagrađena na nevelikoj parceli koju
je u mjestu Gracia pokraj Barcelone- koje je u međuvremenu postalo jednim od gradskih
predgrađa – Manuel Vicens naslijedio od svoje majke. Stoga je mladi Gaudí zdanje smjestio
uz sam rub zemljišta, ostavljajući dosta prostora za vrt, koji se stoga doimao većim nego što je
bio.U vrtu se izvorno nalazila i fontana od opeke, ali je ona nažalost srušena 1946. zbog
prodaje tog dijela zemljišta.

Izvorni nacrt fasade potpisan od naručitelja Vicensa

i arhitekta Gaudija, 1. siječnja 1883.

Parcelu omeđuje prekrasna ograda od kovanog željeza s motivom naizmjenično postavljenih

redova palmina lišća, reminiscirajući palme koje su rasle u vrtu, ali i one prikazane na
bogatim oslicima galerije pokraj blagovaonice na prvome katu. Tu je ogradu osmislio Llorenç
Matamala, a iskovao Joan Oñós. Gaudí je bio zadovoljan njihovim radom, te će s obojicom
surađivati i na drugim svojim projektima. Brojni ukrasi od lijevanog i kovanoga željeza koji
mahom slijede duh i forme u Europi tada prevladavajuće secesije, također krase prozore,
balkone i druge dijelove kuće, te su uz dekorativnu, imali i posve praktičnu funkciju pružanja
sigurnosti bogate kuće i ukućana. Gaudí je često upotrebljavao dekoraciju od kovanog željeza,
ne samo stoga što su Katalonci bili poznati majstori tog zanata, već i stoga što je njegov otac
bio kotlar, pa je Gaudí prema radovima u metalu cijeloga života osjećao osobitu bliskost.

16
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Detalji eksterijera kuće

Obzirom da je riječ o privatnoj kući, malo ljudi je vidjelo njezinu unutrašnjost, obzirom da je
godinama bila otvorena za javnost samo jedan dan godišnje, na blagdan svete Rite, 22.
svibnja. Stoga su fotografije interijera relativno rijetke.

17
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Snimka interijera s prijelaza 19. u 20. st.

Premda je nedvojbeno riječ o remek-djelu, Casa Vicens bitno odudara od klasičnih

Gaudíjevih ostvarenja, po kojima je postao poznat i popularan. Plan zdanja je tradicionalan i
jednostavan, gotovo konvencionalan. Premda koloristički zasićeni, ukrasi su uglavnom
ravnolinijski, bez dinamičnih krivulja toliko tipičnih za Gaudijeva zrela rješenja.
Repertoar formi povezanih neprekinutim ornamentiranim površinama je međutim – crpeći
inspiraciju iz umjetnosti Maura, Japana, Rima, Perzije i baroka– toliko raznorodan i
nekonzistentan da svi ti poticaji naprosto nisu mogli biti sljubljeni u dokraja kompaktnu
cjelinu kakva će biti – primjerice – Casa Míla.

Štoviše, u oblikovanju pojedinih dijelova osjeća se stanovita krutost, nedorečenost, a u

oblikovanju drugih i nedostatak do kraja oplemenjenog ukusa (srcedrapateljski motivi ruža na
pločicama blagovaonice), što je sve bio logičan i neizbježan danak autorovoj mladosti.

18
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Unatoč tome, Casa Vicens važno je djelo ne samo za shvaćanje geneze Gaudíjeva originalnog
i genijalnog likovnoga izraza, nego i za – obzirom da je riječ o gesamtkunstwerku–
razumijevanje stanja i duha likovnih umjetnosti onoga vremena u cjelini.

Detalj iz blagovaonice Case Vicens

Takozvani “smoking lounge”

2.2.2 PALATA GÜELL

19
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Palau Güell je palača koju je dizajnirao katalonski arhitekt Gaudí za industrijskog tajkuna 1
Eusebija Güella, a izgrađena je između 1886. i 1888. Nalazi se u četvrti El Raval u Barceloni,
Katalonija, Španija. Također, dio je UNESCO-ve svjetske baštine u sklopu "Djela Antonija
Gaudíja".
Spoljni izgled palate Guell( izgrađen od sivog kamena ) ne daje zaključiti kakva nas samo
raskoš očekuje unutra. Ulaz je sa dva parabolična luka i preterano nakićenim sklupturama od
kovanog gvožđa ( koja podjseća na katalonski grb jer je i Guell kao i Gaudi bio gorljivi
nacionalista). Prije nego što je u potpunosti izradio fasadu ove kuće Gaudi je izradio cak 25
uzoraka za fasadu palate.

Palata Güell- izgled fasade

Veličanstveni ulaz u palatu Güell

Veličastvena središnja dvorana sa kamenom , zlatom , i nekoliko vrlo komplikovanih uzoraka

, dok se u cijeloj kući nalazi čak 127 raskošnih mramornih stubova. Ovdje treba spomenuti

1
TAJKUN- vrlo bogata osoba koja dominira i kontrolira velike dijelove industrije ili privrede.

20
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
raskošno obojene staklene površine između stubova. Gaudi nije bio samo arhitekta , naime on
nije samo projektovao zgrade već je i uređivao interijer svojih građevina. Učestvovao je u
oblikovanju svog pokućstva i to u stilu artnouveaua . Ponovo nailazimo na preraskošne
izrezbarene tavanice sa elementima islamsko maurske umjetnosti. Na ovoj kući vidimo još
jednu veliku osobinu Gaudijevog rada a to su krovovi. Gaudi radi valovite krovove sa
eksentričnim dimnjacima te ih oblaže komadićima keramičkih pločica bez ikakvog reda.
Da , čini se da baš i ne spadaju takvi eksentrični oblici na ovako elegantno ozbiljnu građevinu
, međutim ,arhitekta je postavio slobodu da postavi stvari tamo gdje se one uopšte ne očekuju.

Svjetlosni krov palate Güell Detalji dimnjaka palate Güell

Centralni hol palate Güell

2.2.3 TEREZIJANSKI KOLEDŽ

21
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Godine 1887, Društvo Svete Terezije odlučilo je izgraditi školu u selu Bavimo Gervasi iz
Cassoles, selu sjeverno od Barcelone, koje je pripojeno gradu 1897. Sa namjerom
uspostavljanja sjedišta tvrtke u Bavimo Gervasi, vjerska organizacija bi kupila parcele zemljišta
i povjerila gradjenje arhitektu, čije ime nije poznato, projekt koji sadrži izolirane zgrade škole,
sjedište firme i stažiranja.
Radovi su počeli 1 rujna 1888 mada, također iz nepoznatih razloga, arhitekt prekida intervenciju
u radu i zadatak je preuzeo Gaudi. On ne može promijeniti oblik biljke, jer je zaklada već
donesena, ali je varirao strukturni dizajn zgrade, iskoristivši činjenicu da zidovi nisu uvijek
veoma visoki.
Gaudijeva je intervencija počela 1889. godine i njegov novi projekt uključene prizemlje i tri
kata. Skupio je materijal koji je značajan za unutarnje strukturne sastave, koristeći dva velika
dvorišta, dozvoljava svjetlosti da uđe iz vrha poda do prizemlja. Ovaj sasatav se ostvaruje kroz
velike otvore na vrhu . Ovo omogućava da svjetlo ulazi kroz neke hodnike orijentirana dvorišta
koje čine veličanstvenim dvoranama rezoluciju arhitektonskih, estetskih i svjetlosnih
vrijednosti. Ovi koridori, opremljena parabole grana visoke i uske, daju svjetlu ne samo
prednosti već i distribucije, prisutne u otopini Gaudijeve zgrade, kao i pravilno osvjetljenje
prostora je jedan od ključnih ciljeva njegove arhitekture.

Terezijanski koledž

Škola Teresianas je nastupala sa jeftinim elemenata, kao što su opeka i lomljeni kamena,
vidljive na izvana. Ovi materijali, međutim, daju trezvenu fasada, u kontrastu s keramičkim

22
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
elementima i bogatom sastavu na vrhu zgrade. Na fasadama su i prozori s lučnim parabolama
i veoma originalnim roletama. Pristup školi je počeo na tremu koja se sastoji od luka parabole
i mreže s prikazom srce Bogorodice i sv Tereze, kako je okrunio na vrh strane krst. Ovi elementi
odgovaraju simboličkom rječniku Gaudija, ugrađenom u platformu koja je iznad trijema.
Vjerski simbolizam je završen do kraja vrhunca zgrade i četiri naoružana krsta na Vrhu.

.
Detalji fasade Terezijanskog koledža

Rad je završen krajem 1889. godine, pretrpio štetu u 1936., kada je napadnuta i opljačkana
škola, namještaj i stvari nestaju, kao poklopci posvećeni Svetoj Terezi koje su bile na postolju.
Godine 1969, škola je proglašena povijesno-umjetničkim spomenikom od nacionalnog interesa
i, iako trenutno nastavlja da služi kao edukativni centar, veliki dio vrta okolnih škola je nestalo
tokom izgradnje obilaznice Barselone. Ovaj vrt je projektirao Gaudi kao svoju posebnu
koncepciju prostora, na naturalistički način, zasađenu palmama i borovima, okruženu stazama
i kamenim klupama.

2.2.4 CASA CALVET

23
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Casa Calvet je zgrada, dizajnirana od strane Antoni Gaudíja za tekstilnog proizvođača, a

služila je i kao poslovni prostor (u podrumu i prizemlju) i kao prebivalište. Ona se nalazi na
Carrer de Casp 48, u elitnom dijelu Barcelone. Izgradnja je trebala da počne u martu 1898.
godine, ali je opštinski arhitekt odbio originalni plan jer je visina kuće bila veća od propisane
za tu ulicu. Gaudi je poslao novi plan tako što je prvobitni vrh zgrade skratio, pa je kuća
izgleda kao prekinuta.
Gaudí učenjaci se slažu da je ova zgrada kao većina konvencionalnih njegovih djela, dijelom
zato što je tlocrt morao biti stisnut između starijih struktura i dijelom zato što je bio smješten
u jednom od najelegantnijih sekcije Barcelone. Njegova simetrija, ravnoteža i uredan ritam su
neuobičajeni za Gaudi's djela. Međutim, krivulje i dvostruki zabatom na vrhu, projektiranje
streha na ulazu-gotovo baroknom u svojoj drami i izolirane duhoviti detalji su elementi
moderniste. Ispupčen balkoni izmjesani su sa manjim balkonima. Gljive iznad streha u centru
aludiraju na vlasnika mu omiljenog hobija.

Izgled Case Calvet

Stupovi koji ograđuju ulaz su u obliku složenih kalema i aluzija su na obiteljsku tvrtku
tekstilne proizvodnje. Lluís Permanyer tvrdi da je "galerija u prizemlju pročelje

24
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
najistaknutijeg značaja, smiona kombinacija kovanog željeza i kamena u kojem mogu da se
naziru istorijski elemsnti iz tradicije i kulture katalonskog naroda. Tri skulpture glava na vrhu
također aludiraju na vlasnika: Jedan od njih je Sant Pere Màrtir Calvet ja Carbonell (vlasnik
oca) i dva su svetaca zaštitnika Vilassar, Andreu Calvet rodnom gradu.

Detalji fasade Case Calvet

2.2.5 CASA BATLLÓ

25
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Kuća Batlló, katalonski La Casa Batlló, je stambena zgrada u Barseloni br. 43 u ulici Passeig
de Gracia, i jedno od ključnih djela Antonija Gaudija. Zgrada je podignuta od 1904. do 1906.
godine u dijelu grada znanom kao "Jabuka nesklada" (katalonski: Manzana de la discordia) jer
je prepuna primjera katalonske modernističke arhitekture (Art nouveau). Kako "manzana" znači
i "jabuka", ali i "stambena četvrt", radi se o igri riječi.
Kuću Batlló je, za obitelj Joséa Batlló y Casanovasa, lokalnog industrijalca, preuredio Gaudi u
svom ekstremnom osobnom stilu. Gaudi je obnovio fasadu, interijer, ali i namještaj. Salvador
Dali je nazvao njegovu fasadu: "snažan i besmislen sjaj raznobojnog mozaika koji isijava iz
neobičnih vodenih oblika". Kult zakrivljene linije i širenje oblika je najvažnije za simboliku
vitalnosti koja se odlikuje na svakom detalju, od stupova do balkona. Fasada izgleda kao živi
organizam koji vibrira. Zapravo toranj s krstom simbolično predstavlja Svetog Juraja zaštitnika
Barselone, koji ubija Zmaja (simbol kraljevske Španije) prikazanog krljuštima krovnog crijepa,
dok su balkoni oblikovani kao lubanje njegovih žrtava, a stupovi njihove kosti.

Casa Batlló

26
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Detalji krova Case Batlló

Detalji unutrašnjosti Case Batlló

2.2.6 CASA MILA

27
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Kuća Milà (katalonski: Casa Milà ili "La Pedrera",) stambena je zgrada u Barceloni koja
gleda u ulicu Passeig de Gràcia, i jedno je od ključnih djela Antonija Gaudíja.
Zgrada je podizana od 1905. do 1910. godine kada je i dobila naziv "La Pedrera", što na
katalonskom znači "kamenolom", zbog svoje nepravilne kamene fasade koji izgleda kao
prirodna kamena litica.

Plan Casa Milà

Ova zgrada je najpotpunije Gaudíjevo djelo i njegovog koncepta prirodne arhitekture. Ona
predstavlja kamenu planinu napravljenu ljudskom rukom s brojnim nepravilnim prozorima
koji izgledaju kao otvori špilja i balkonima od kojih svaki ima unikatnu ogradu od kovanog
željeza.
Gaudí, kao usamljeni i introvertiran katolik, na ovoj je zgradi uspio ostvariti najznačajniju
odliku art nouveaua – krajnju vitalnost. Njegova zgrada nije ni u kom slučaju statičan
geometrijski prostor, ona nema nijednog pravog kuta, nego predstavlja prostor koji se stalno
ponovno rađa i širi.

Tlocrt prizemlja pokazuje osobitu organizaciju prostora oko unutarnjeg dvorišta. Između
prostorija nepravilnog zakrivljenog plana prolazi uzak, krivudav hodnik neočekivanih

28
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
usmjerenja. Stanovi se protežu od fasade do fasade obilazeći dvorišta, a vijugavi hodnik
povezuje izolirane udaljene prostorije. Tlocrt je oblikovan u nepravilnome konkavno-
konveksnom ritmu koji se ponavlja i na fasadi.

Tlocrt Casa Milà

Fasada je ostvarena u serijama valova koji prate kretanje cijele zgrade. S druge strane, sam
Gaudí je rekao:

29
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
"kutovi će jednog dana nestati i materijal će se manifestirati u zvjezdanim oblinama: sunce
će prodirati sa sve četiri strane i bit će to slika raja … a moja palača će više zračiti od
samoga svjetla".

Izgled fasade Casa Milà

Mekano oblikovanje i pokrenutost daju volumenu skulpturalni karakter, a upotrebom različitih

materijala (željezo, fajansa) koji su ornamentalno obrađeni, i različitih boja, stvoreni su
slikarski efekti.

Gaudí je na mjesto krova zgrade ostvario potpunu umjetničku slobodu mašte u oblikovanju
terase s vrtovima oko velikog dvorišta koje je ispunjeno zakrabuljenim mističnim čudovištima
(unikatni dimnjaci). U ovom apstraktnom ambijentu Gaudí je ostvario sve odlike nadrealizma
koji će se kao umjetnički pravac pojaviti tek dvadesetak godina kasnije.

30
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA

Izgled balkona Casa Milà

Izgled krova i unutrašnjeg dvorišta Case Milà

31
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
2.2.7 PARK GÜELL

Park Guel (originalno Park Güell) je park s arhitektonskim elementima koji se nalazi na brdu
El Karmel U Barceloni. Projektirao ga je katalonski arhitekt Antoni Gaudi od 1900 do 1914.
Pod zaštitom je UNESCO kao Svjetska baština.

Park je prvobitno bio dio komercijalno neuspješne stambene zone - ideja grofa Eusebija de
Guelj-a. Inspiriran je britanskim parkovima i zbog toga je dobio englesko ime park. Kasnije je
pretvoren u gradski vrt. Do njega se dolazi iz podnožja, iako su stanice na izvjesnoj udaljenosti,
redovnim autobusima ili turističkim autobusima. Dok je ulaz u park slobodan, ulaz u Gaudijevu
kuću, u kojoj se nalazi namještaj koji je on dizajnirao, se plaća.

Ulaz u Park Güell

32
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Projekt parka izradio je arhitekt Gaudi u svom prepoznatljivoom stilu. Valoviti oblici, slični
lavi, na mjestima sličnim drveću ili u obliku dorskih stupova ili stalaktita, ponekad su izdašno
ukrašeni mozaicima od razbijenih keramičkih pločica, posebna tehnika korištena prvenstveno
u katalonskom modernizmu, trenkadis. Regija parka je u saglasju s prirodnim terenom; strme
padine i grebeni su ostali, s krivudavim puteljcima, usjecima i pećinama koje su dodati
prirodnom ambijentu. Gaudijeva višebojna mozaična fontana u obliku zmaja na glavnom
ulazu.

Gaudijeva fontana u obliku zmaja

Iako zvuči neobično, park je vješto projektiran da bi omogućio mir i spokoj koji se od parka
očekuje. Zgrade, iako vrlo originalne i upečatljive, relativno su nenametljive, kada se uzmu u
obzir druge građevine koje je Gaudi projektirao. Imaju krovove fantastičnih oblika s
neobičnim vrhovima. Ključno mjesto u parku je glavna terasa, okružena dugom klupom u
obliku morske zmije.

Gaudijeve klupe u obliku zmije

33
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Gaudi je upotrijebio nagog čovjeka, koji sjedi u glini, da bi projektirao klupu. Zavoji stvaraju
veći broj enklava, koje stvaraju atmosferu druženja.
Još jedan zanimljiv detalj je bio ulaz sa vratarevom kućom gdje je Gaudi dao stvarno sebi
oduška.

Izgled vratareve kuće u Park Güell-u

34
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
2.2.8 SAGRADA FAMILIA

Bazilika Svete obitelji, katalonski: Temple Expiatori de la Sagrada Família, u Barceloni je

krunsko remek djelo arhitekta Antonija Gaudíja, iako je ostala nedovršena nakon njegove
iznenadne smrti.

Sagrada Familia

35
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Godine 1866. trgovac knjigama Bocabella zasnovao je vjersko društvo posvećeno Svetom
Josipu koje je 1881. godine kupilo zemljište za baziliku u vanjskoj četvrti Barcelone, Barrio del
Poblet. Gradnja bazilike je izvorno povjerena arhitektima Martorellu i Francescu de Paula
Villaru, ali su oni nakon izgradnje kripte pozvali mladog i perspektivnog arhitekta Gaudíja (koji
je tada imao 31 godinu). Kada je trgovac Bocabella preminuo, njegov projekt je preuzeo biskup
Barcelone koji je Gaudíja stavio na čelo izgradnje. U to vrijeme, Gaudí je već bio izgradio svod
kripte i radikalno promijenio Villarov izvorni plan.
Gaudí je svim srcem radio na ovom kolosalnom kompleksu. Godine 1914., kada je imao 62
godine, odlučio je i živjeti u jednoj kućici u dvorištu bazilike.

Sklupture Sagrada Familia

Nakon njegove smrti, radove su nastavili njegovi suradnici, prije svega Sugrañes, Quintana i
Matamala, prema njegovim planovima. Radovi su prekinuti 1935. godine zbog Španjolskog
građanskog rata tijekom kojega je izgorio dio bazilike s izvornim Gaudíjevim modelima i
planovima.

Radovi su ponovno pokrenuti 1970-ih nakon pada Francova režima i gradnja, premda vrlo
polako, traje i dan danas. Kada bude završena, bazilika će biti visoka oko 45 i duga 110 metara.
Bit će to jedna od najvećih i sigurno najljepših bazilika kršćanskog svijeta.

36
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Šteta je što Gaudíjeva neo-gotička ideja nije nikada dovršena, ali njegovi modeli se danas
čuvaju u kripti bazilike. Ona se trebala sastojati od tradicionalnog plana upisanog latinskog
križa s pet brodova i transeptom s tri broda. Glavni brod je osvijetljen širokim prozorima i
trebao je imati pravu šumu stupova od kojih je svaki trebao biti posvećen drugom svecu,
apostolu ili biskupu. Na sjecištu brodova se trebao uzdizati golemi toranj, simbol Krista,
okružen s četiri manja tornja (simboli evanđelista). Svaka od tri fasade je trebala imati četiri
tornja sa zvonima što bi simboliziralo 12 apostola. Ova monumentalna vizija, s naglaskom na
visini, trebala je simbolizirati jedinstvo neba i zemlje.
Gaudí je zamislio baziliku kao golemo alegorijsko djelo koje će se sastojati od tri
monumentalne i simbolične fasade. Zapadna, ulazna, fasada je posvećena Kristovom rođenju,
istočna njegovom životu i muci, a južna – uskrsnuću.
To su dodatno trebale isticati jake boje, što se može vidjeti na modelu koji je Gaudí predstavio
na izložbi u Parizu 1910. godine. Fasada Nade je trebala biti zelena simbolizirajući dolinu Nila,
Čestitosti plave kao Betlehemska noć, a portal Vjere siensko-crvene kao pijesak Palestine.

Model završene katedrale

37
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Gaudí je uspio završiti samo ulaznu, zapadnu, fasadu koja je tako detaljno urađena da se može
smatrati samostalnom građevinom. Njezina tri portala, koja predstavljaju Nadu, Vjeru i
Čestitost, prekrivena su skulpturama u stilu Art nouveaua, koje se dinamično uvijaju i šire te
potpuno skrivaju njihovu konstrukciju. Portal Nade predstavlja Bogorodičino vjenčanje, Bijeg
u Egipat i Pokolj nevine dječice. Stup u obliku palme na svojim leđima nosi nilska kornjača,
simbol ustrajnosti. Središnji portal Čestitosti je podijeljen na dva dijela: rodno stablo od
Abrahama do Josipa i Betlehemska špilja. Na dnu je čempres okrunjen križem i pelikanom,
simbolom žrtve. Desni portal je posvećen svetom Josipu i prikazuje njegovu radionicu i
Prikazivanje u hramu. Gaudí je običavao tražiti modele za svoje skulpture s ulice i fotografirati
ih pored nekoliko zrcala kako bi imao više kutova njihova lica. Potom bi napravio gipsane
kalupe za figure koje su kasnije na licu mjesta odljevene u visokokvalitetnom betonu.

Detalji zapadne fasade katedrale

38
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
Interijer je također trebao biti jarko obojen; desni brod u bijeloj i zlatnoj boji (simboli radosti),
a desni brod ljubičasto i crno simbolizirajući tugu.

Interijer Sagrada familie

39
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
2.2.8.1 MUZEJ SVETE OBITELJI

Muzej Svete obitelji je dio kompleksa bazilike koji uključuje zidne skulpture, primjere i
fotografije u nekoliko prostorija. Zanimljiv dokumentarni pregled u kronološkom redu
pokazuje razne etape izgradnje i budući izgled ovog Gaudíjevog ambicioznog djela.

Muzej Svete obitelji

40
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
3. ZAKLJUČAK

Gaudijev stvaralački čin nas zadivljava. U istoriJskom svrstavanju njegovih djela u vrijeme
eklektičke arhitekture i historizma nastaje i narasta njegova težnja za originalnošću, njegov do
sada čini se nedocenjan odnos ka naučnom istraživanju, ka psihologiji, skulpturi i slikarstvu.
Privlači nas i svojim traganjem smisla stila, dakle ka osnovnom principu arhitektonskog rada.
Gaudi će pripoenuti graditelje velikih stilova, koji su tragali za ljepotama u nepoznato.
Ono što nam stalno odvrača pažnju jeste stalno korištenje kovanoh gvožđa i obrađivanje i
najmanjeg detalja. Taj živi prikaz njegovih djela govore nam koliko je ustvari Gaudi imao
odriješene ruke u svom dizajniranju, te koliko je unosio dušu i misli u svoju izgradnju.
Rijetko ko će za ovog umjetnika moći reći da je običan arhitekt, jer je dokazao svoju jednorodnu
originalnost i činjenicu da za duži vremenski period njegov način rada mnogi neće postići.
Za njega je svaka izgradnja, svaki detalj imao svoju životnu priču i svoju dušu.
Za njega njegova djela nisu bila samo građevine, nego i njegovo srce, sreća, porodica i najveći
prijatelj. Što dokazuje njegova rečenica tokom izgradnje katedrale Sagrada Familia:
“ Moji najbolji prijatelji su mrtvi, nemam porodicu, ni klijente, ni sreću, ni ništa. Tako da
mogu u potpunosti da se posvetim hramu”.
Gaudijev stil je potpuno jedinstven u većini djela, te je nemoguće naći podudarnosti sa bilo
kojom grupom arhitekata nekog pravca. Jednostavno treba posmatrati njegova djela zasebno,
bez poređenja. Jer su ona neobična, originalna, maštovita i uvijek iznova nova.

41
Maturski rad iz Geografije KRALJEVINA ŠVEDSKA
4. LITERATURA

1. LIKOVNA UMJETNOST, Muhamed Karamehmedović

2. HISTORIJA MODERNE UMJETNOSTI, H.H.Arnason

Internet:

https://www.barcelona.de/en/galleries/theinteriorofthesagradafamilia/image-31.html
http://www.educentar.net/Vijest/12915/5-povijesnih-velikana-koji-su-crpili-inspiraciju-iz-
vlastitih-snova
www.znanje.org
http://wannabemagazine.com/neuhvatljiv-stil-genija-antoni-gaudi/

42