=. BISER ~ TiHeregorin pot RS, LIST ZA SIRENUE PROSVETE MEGJU MU. jreearnete ‘ dok a ostale re i a SLIMANIMA U BOSNI | HERCEGOVINI, = atp esx . —_— 40 8 Kraua po stranicl ————________.. Pojedint brojevi 30 belera. Rukopisl sono vradaju, <= Neplaéena ve pista ue paimaju Hiya lint troba slat na ateosn , WISER, Meatar (fer ) PLaTiva | uTuzivo Y MoSTAnL 1 Juna 1912, MOSTAR Trodzeba tito, Woah, amaray Piva muninanstr alana Kann meatus” MUNAMEDLGEIR KALAID2IC, Uregiul Qe ve ato 90 tee adintniatewljo 4 4 1 Redakclont odbor, Rijeé-dvije o pokrenuéu_,Bisera*. Prestankom izlazenja na8eg prvog poutno-zabavnog lista ,Behara" pa privrimenom obustavom lista ,.Gajreta veé se je odmah osjetila neka praznina, neki zastoj u nasetn k prosvjetnom radu. izevno NaS narod i ako je vecinom nepismen, ipak je rado Sto Zivom rijeci, sto & oplemenjivao i hranio dusu svoju lijepim stivom, lijepom poukom, koji su mu nasi rade knjizevnickom polju preko spomenutih listova pruzall, A sada? Spomenutl listovi kako re kosmo — prestadose izlaziti, a na8 narod time izgubi ono vrelo, kojim je svoj um, svoju vec od prirode razvijenu. dusevnu sposobnost usavrsavao, a ujedno i nagi osobito mludji kujievnici ostadose bez onvg sredsiva, pomocu kojeg bi mogli svoj dusevnl produkt megju svoj narod Proturati i tako ga postepeno dizati kulturnom i prosyjetnom napredku ko slo se i ostall narodi dizu, jer samo lijepim i poutnim Stivom narod Ce jedan oplemeniti i usavrsiti svoju dusu i tako kao svjestan svoje uevisene zadace stupiti_u kolo ostalih. prosvecenih i kulturnily paros 1 | bo8 5 toga, da bi se nagem narodu pruzila ta prilika, da se kullurno i prosyjetno podigne i ojaca, a uw zdogovoru 3 vecinom nasih knjitevnika sirom Bosne i Hercegovine, evo pokrenwsno takay jedan list, da tako bar donekle ispunimo tu prazninu nageg kullurmo-prosyjetnoy: radia, odnosno da nastavimo rad bivseg lista ,Behara", koji je kroz vrijeme svoga ivlarenja nasem narodu od neprocjenjive Koristi bio i koji ga je svojii blagotvornim djelovanje prilicno pat ga0 iz onog mrtvila, w kome se je nalazio, Ovaj novi poutno-zabavni list, kog pokrecemo, zove se_,,Bis islamskom duhu, te se ne ce upustali u polilitka pitanja, jer stojimo na ton nasem narodu prece prije dusveno prosyjetljenje i usavrsenje, nego li pr unaprijed budi reteno, ne ce w nasem listi mjesta imati, Dakle list iskljucivo prosyjelljenjem i kullurnim podizanjam naseg naroda, le ce Sisto Islamskom duhu, kako bi mogao zaéi w sve slojeve nageg naroda kan iw nate potodic Adje je joS najpotrebniji, te ce uw svome djeloktugu odnosno wt okviru programa biizhivo nastojati dau svoje kolo okupi sve nage radenike na kullunom 1 prosyjetnom polju, «li tak tna celina So vise svome milom narodu od pomoci Inder \jem nici ni Pisati ¢e u isto slanovistu, da je azna_politil wiser" bavi koja se jedino i pojedino gradive donositi 0 Kao kempal 1 osobily ve pacnju posvecivalljilepom i valjanom « ju naseg Biser ce gledati da probudi nas po onoj: Na mladjima svijet ostaje, U kra e vee jednom maknemo s nase dosadanje mrt totke, gdje se je mnogo pero slomilo, mnogo lijepa i plemenita ideja gasnula, mnogo veliko jelo propalo. Svjesnisvoga podhyatai zadace, a osokoljeni srdagnim pozdravom mnogih nasih starijih i mladjih knjizevnika, vjerujemo u lijep i hajirili uspjeh naseg , Bisera'', te s velikom jjubaviju, jakom i Evrstom voljom lacumo se posts, nadajudi se, da nas ne ¢e ni jedan, koji se na peru osjeca sposobnim ~ ostaviti u kolixo moze iu koliko se vjerski zaduzenim osjeca, jer samo nagim jedinstvenim i slonim radom modi ée_,Biser"* vr8i Ke odgovarati svojojoj uzvisenoj zadaci, List ,,Biser* Stampage se latinicom, te ce donositi izabrane radove nasih knjigevnika uw pjesmi i prozi, pa bili oni pougnog ili zabavnog sadréaja; razne pripovijesti iz naSeg svakdasnjeg ivota, zatim prijevode iz turske, arapske i strane litarature (kod potonje u Koliko se ne bude kosilo s programom lista); donosiée rasprave, koje zasijecaju u Islam i u naa Zivotna pitanja i potrebe, kao i prikaze iz stranih literatura; kao i razne dogadjaje iz Islamske povjesti i iz islam- skog svijeta, sakupljanjem naSeg narodnog blaga i t. d. To u kratko napomenusmo, o emu ¢e se sve ,,biser bavili Sto se lige samog gradiva, A sad pri koncu jo8 neSto da napomenemo. Svaki zna,da je danas u opée svako poduzeée, svaki posao skoptan s velikim material- nim Zrtvama, pa naravno i izdavanje jednog lista, a osobito ovako knjizevnog, iziskuje dosta truda a jo8 vige trogka. Ali mi smo se ipak na to odluéili, évrsto uvjereni, da ce nasi prijatelji suradnici, ufitelji, muallimi i gjact Zivo raditi na tom, da se list Sto vise medju naS narod rafiri, kao i da Ge nasi predplatnici svojoj duénosti odmah i u redu uduvoljavati, kako bi Biser u redu izlazio. Sta vise mi smo tako daleko i8li, da smo postavili cijenu lista najnizu So moze biti: naime za muallime i gjake 3 K a za ostale 6 K godignje, jer nas pri tome nije vukla kakva Zelja za mofebitnim dobitkom, nego kako naprijed rekosmno: list ,,Biser* pokrenusmo jedino u namjeri, da svome narodu pruzimo dusevne brane, da ga prosvjtno i kulturno podignemo, da nas podmladak valjano odgojimo, kako bi danas sutra naSem narodu mogao od koristi biti, da nau familiju i porodicu oplemenimo i uzgojimo u ¢isto islamskom duhu i da nase knjizevnike u jedno kolo skupimo kao kompaktnu celinu, Dakle to je na’a na- mjera bila pri pokrenucu ,,Bisera", a njegova opstojnost zavisi samo i jedino od njegovih predplat- nika odnosno od same preplate. S toga mislimo i Sta vie uvjereni sino, da ce svak svojoj duznosti udovoljavati, a mi, iadsjuti prvi broj na syjetlo, kligemo: Boze daj, da ..Biser* bude sijeciStem kulturnog i prosvjetnog podizanja naSeg naroda, da bude jedna nit, koja ce nas sve u jedno kolo zdrwiti i podici na onaj stepen nase jakosti, kako bi za sva vremena osigurali sebi { svome potomstvu Ijepsu i sigurniju buducnost! onu misiju, za koju se pokreée, moti Uz mahsuz selam: Urednistvo ,,Bisera”1 BISER® 3 nislamizam 1 Eyrepa* Azma der Retk bea Atumed sotidka $ pamocu Boga si potinjem, Namjera mi je, da ovom prilixom progovorim 0 skom pisanju evropske Stampe, koja postaje yim, @ koja je kadra navesti et nepei sve to neraepolozen ropske driavnike na sasma neopravdane korake i u bad biti uzrokem patnjama na hiljadama Aiuet Nadam se, da ova moja razlaganja ne ce ostati beskorisna bar [jebiteljima istine pojedinih naroda, Uved, Poito je opstanak udskog drustva uvjelovan na uxajamau pomoé judi jedni drogima, to je zakon drutivanja prirodna stvar Ijudskoga drustya, Svrha i cilj drotenja su rani, prema razlici potreba do- ntnog druitva. Kako je god potrebno, da se dvojica Grate. pr. 2a postignue Kakvox cilia manje v jednost, fo je tako nutno, sla se ajedini vite sku- pina 7a. postignude vilih ciljeva. A ovo udrutivanie Je takogier podvrunuto nekim okcinostima, koje su priogiene Hjudima, a to su carlGith osjecaji judi. Od fuih osjetaja — bltth odnofaja — ljudh. ponajglay- nif uonk kojtsjediniuju jedan ii viSe naroda a jeému cielinu, 3 camo. spadajy ideis roda, nacile, domaéne | vere. Ove odnotsje ljudi nazivamo opée- nitom vezorm Tuudl. — Vera ud, proialazeéa iz ov Idea csleéaia, bijate vet cd postanja judskog roda trjetom opstanka Hudskog drastva, Livi su po pri fodi egoisifn, te potisnutt svojstwm poklepnost haginja na podtinjavanie slabijexa. Zato je potrebno, da se Hiudske opreéne po moguénost » rarmjertima tine, 5 radloga, da ‘naj lath ne bi slabijega tlacin, — Lindl su a svojo} evelucit sei iljur Kadged jedna bilka, hoja se treo. razija,_unidtuje one oko Sebe, isto je tako 44 jednom skupinom vel, Kois-nemaja uvjeta, daa jednakorn som odtija. Ova skupina je liad potite tena od svojih susjeda, Cim jedna od dv skupina Gul jednaije ala posit svoju sil, drogo) ie mato da se oe pobrinut, ako. mist oduprijett se uno} spren aijoj i odrtati se. Ideja roda uvijek je uta od one omovinake, 29 to joj se | oduprieti emote. Kako god se ve duije ne mote cduprictt jedna diego) {ito le emozuce, dase calupre fea naciie ono) wie. ‘eja, potiste je primoran’ sarat Kojiged narod ode potisten od waroda sith da sebi pri ete bavi bar ono, Gin nom dragom ravan posta Na pr. Nijeme javi. All k ra cuzi_ujedinii f jaroge, Nijemet bt bill prisiljeni, da to kod Ge dine, Gin bi opet iw polodaj javeza n ovih prirodnih, vjersku ada _primjenimo, « veru megiu fjudima, Uzmimo 2a primjer, aku br se svi keSéanski narodi ujedinii, onda bi Turci prama njima ostali sasma_ stabi. Na teinelja toga bi shije dilo, da bi se svi islamski narodi morali Tureima pridruditi, da time dobiju jednaku protusila Gore spomenute odnosaje ljudi, koji nastaju sa- mom prirodom, ‘ao n. pr. domoljublje i narodnost mogu se uniftiti tek onda, kada doti¢nog naroda ne stane. Ia ovih dviju veza na trecem mjesty do- lazi vjerska, Uzrok, da ovu vjersku svzstavamo tek na treée mjesto, je taj, Sto rijetko nailazimo na pri. mjer, gdje se je ta veza u praksi provela i Sto vi- dimo, da to nastaje tek w skrajnjem Easu nutde! Velo rijetko vidimo, da je viera sve njoj pripajuce elemente ujedinila. Samo vidimo, da su pripadaici pojedinin vjera donekle jednakih osjeéaja. Na pr. kada se kakova nesreéa dogodi onim mislimanima na Istoku i oni na Zapadu osjete 2alost, ali to nikad ne prelaai granica sa2aljenja. [slamska vjera upuéuje sve svoje vjernike na bratsvo i uzajamnu pomoé, ali a Zalost vidimo, da se ovo bratstvo ba kod Mu- slimaca najmanje praktikovalo. Odmah iz viadanja islamskih velikana Bekira { Omera (f. 2) nastao je razdor megiu Mustimanima Pribvativsi, osim islamskoy bratstva, Kojekakove dru= Be ideje, te to bijade uzrokom njihova opadanja, Sto se na Zalost joX ni do danas uklonito nije. To je ta ko dalek posto, dani najgrozniji polotaj Musli- mana nije ih mogao odvatiti, da se ujedine. A. uzrok tomn je ponajglavnijt taj, da se je iea viade Betvorice velikih haifa potelo u islamskoj dezavi ap solutistitkl vladati, Kakogou su bile razlitite potote silnigki Sultana i islamskih: viadara, tako su njitioys dezavyjani posli raznim putevima razdgra i nestoge Su svi oni zakom 4 principl velikog Is koji w sebi sadrdi spas { blagostanje judi, odprhmuli sa poyrdine njihove drvave Jo8 sit nam pred ofima kridarske von su iavikali syojim paklenim fanatizmom, glasovitt pop Pater Lermit 1 papa Urban U1. Zapad je popat na- bujale rietine, Eitava dva vijeka pod Zeelom krSe skog jedinstva, masttao ma Istok, te sw tom pe ko) du KeSéant jinall dalek veei uspieh, nego Nustimani U toku ovih dogogiaja, islamsko bratstvo 1 stoga nnapram keSganksutn jedivstvy, bijaie gotave nikal Prougavajuci, kao kakvo cudoviste, poviest kritar Skil ratova, osim malug uspicha Sultana Nuraddina Zeugia, ne walazimo aigdje va prinjer ‘slamsko je- dinstva f prema tome zapanjcui ostajerio. On je je- sini pamotu svoje madrost, awanja | taktione pote