UPUTE ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VJEŽBI IZ PREDMETA

ELEKTRIČNI STROJEVI
I

ELEKTRIČNI STROJEVI I UREĐAJI

1. Prije dolaska na vježbe treba proučiti pripremu. Na vježbama se provjerava

poznavanje pripreme i gradiva vezanog uz vježbu.
2. Na vježbu donijeti slijedeći pribor:
a) običnu olovku (može tehnička),
b) gumicu,
c) kalkulator,
d) trokut ili ravnalo ako se u vježbi zahtijeva crtanje grafova
e) obrazac za izvoñenje vježbe .
Učenici bez potrebnog pribora biti će udaljeni s vježbe s negativnom ocjenom iz
iste.
3. Prvo se spaja serijski dio strujnog kruga idući od trošila prema izvoru.
Serijski dio strujnog kruga treba spajati stopicama ako je moguće. Nakon toga
se spajaju paralelne grane, po mogućnosti banana utikačima.Pri spajanju treba
voditi računa o bojama vodiča.
Mjerne instrumente treba podesiti na najveće mjerno područje ( osim ako
vrijednost mjerene veličine nije unaprijed zadana ) i provesti, prema potrebi,
korekciju nultog položaja kazaljke u isključenom stanju..
4. Spojeni mjerni krug s podešenim mjernim područjima obavezno mora
pregledati nastavnik i odobriti početak mjerenja.
5. Mjerenja se izvode pri mrežnom naponu koji je može biti opasan za život i
zdravlje mjeritelja zbog čega mjerenju treba pristupiti pažljivo, poštujući pravila
struke i upute nastavnika. Svaki postupak koji može ugroziti život učenika ili
izazvati štetu na mjernim instrumentima ili opremi biti će kažnjen udaljavanjem
s vježbe i negativnom ocjenom iz iste.
6. Pri raspajanju ide se obrnutim redoslijedom, tj. prvo se odspaja izvor. Mjerni
krug se ne smije raspajati prije nego se obrade rezultati mjerenja.
7. Vježbu treba završiti u predviñenom vremenu što podrazumijeva i popunjavanje
svih rubrika u obrascu za izvoñenje vježbe.
8. Svaka vježba se ocjenjuje, a ocjena se upisuje u imenik. Komponente ocjene su
poznavanje pripreme i gradiva vezanog uz vježbu, točnost spajanja mjernog
kruga, rad s instrumentima i obrada rezultata mjerenja ( točnost i urednost ).
9. Učenici koji iz bilo kojeg razloga ne odrade vježbu u svom terminu, obavezni su
je nadoknaditi bilo dolaskom u drugu grupu, bilo kroz redovne termine za
nadoknadu. Isto vrijedi i za učenike koji su iz neke vježbe negativno ocjenjeni
pa je moraju ponoviti.

1
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

1.vježba: Beznaponsko ispitivanje i pokus praznog hoda jednofaznog transformatora

Transformator se u načelu ispituje u dva dijela: u beznaponskom stanju i u pogonu. Ispitivanja u

pogonu se vrše nakon što transformator zadovolji sva ispitivanja u beznaponskom stanju. U
beznaponskom stanju može se utvrditi slijedeće:
1. nazivni podaci ispitivanog transformatora,
2. shema spoja,
3. ispitati izolaciju namota provjeravanjem dielektrične čvrstoće ili mjerenjem izolacijskog otpora,
4. izmjeriti otpor namota u hladnom stanju.

1.zadatak: pregledom natpisne pločice ili na drugi način utvrdi nazivne podatke ispitivanog
transformatora te nacrtaj shemu namota.

Prazni hod predstavlja neopterećeni rad (sekundar otvoren, bez priključenih trošila)
transformatora priključenog na nazivni napon. Da bi dobili cjelovitiju sliku, snimit ćemo karakteristiku
praznog hoda na temelju raznih vrijednosti priključenog napona. Pri tome se mjeri struja u praznom hodu
Io, snaga Po koju transformator u praznom hodu uzima iz mreže i naponi na oba namota. Faktor snage u
praznom hodu cosφo odreñuje se računski iz izmjerenih veličina.
Prijenosni omjer je omjer napona namota s većim brojem namotaja (VN-namot) i napona namota
s manjim brojem namotaja (NN-namot) u praznom hodu transformatora i približno je jednak omjeru broja
namotaja VN i NN namota. Mjerimo ga da ustanovimo da li odgovara podacima na natpisnoj pločici.

2.zadatak: spoji strujni krug prema shemi:

2
 3.zadatak: provedi mjerenje i izmjerene i proračunate vrijednosti upiši u tablicu.

redni U10 Io
broj α k V α k A
1. 110
2. 180
3. 200
4. 220

Po U20 cosφ0 U10/U20

α k W α k V V/V

4.zadatak: na temelju izmjerenih vrijednosti konstruiraj dijagrame I0 = f ( U10 ) i P0 = f ( U10 ).

3
5.zadatak: izrazi struju Io pri nazivnom naponu u postocima nazivne struje.

Io% =

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

opažanja učenika

4
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

2.vježba: Pokus kratkog spoja jednofaznog transformatora

Pokus kratkog spoja na transformatoru izvodi se radi utvrñivanja gubitaka snage koji nastaju zbog
toka struje kroz namote, a očituju se zagrijavanjem. Kako su namoti najčešće bakreni, nazivamo ih
“gubicima u bakru”.
Pokus se izvodi tako da pri kratkospojenim stezaljkama niženaponske strane na višenaponske
stezaljke narinemo napon (napon kratkog spoja Uk) koji će izazvati protjecanje nazivne struje kroz VN-
namot.
In = Ik => U = Uk
Pri pokusu se mjeri napon kratkog spoja (Uk), struja kratkog spoja (Ik) i snaga, tj. gubici, u pokusu
kratkog spoja (Pk). Faktor snage kratkog spoja (cosφk) odreñuje se računski iz izmjerenih veličina. Radi
konstrukcije dijagrama vrše se mjerenja u više točaka od približno 0,5In do 1,1I1n.
Napon kratkog spoja izražava se u praksi u postocima nazivnog napona:
U k × 100%
uk =
Un

1.zadatak: pregledom natpisne pločice ili na drugi naćin utvrdi nazivne podatke ispitivanog
transformatora te nacrtaj shemu namota.

2.zadatak: izmjeri otpor namota pri sobnoj temperaturi.

R1 = ___________ Ω R2 = ___________ Ω

3.zadatak: spoji strujni krug prema shemi:

5
4.zadatak: provedi mjerenje. Izmjerene i proračunate vrijednosti upiši u tablicu.

redni Uk I1k
broj α k V α k A
1. 0,66
2. 0,60
3. 0,54
4. 0,50
5. 0,30

Pk I2k cosφk
α k W α k A

5.zadatak: na temelju izmjerenih vrijednosti konstruiraj dijagrame Uk = f (I1k) i

Pk = f (I1k).

6
 6. zadatak: neposredno nakon pokusa kratkog spoja ponovo iznjeri otpor primara i iz
promjene otpora izračunaj nadtemperaturu namota (α=0,0039°C-1).

R1t = _________ Ω

∆ϑ =

7. zadatak: iz izmjerenog Uk izračunaj kolika bi bila struja pogonskog kratkog spoja.

I1kn =

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

opažanja učenika

7
 Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:
3.vježba: Mjerenje napona i utvrñivanje prijenosnog omjera trofaznog transformatora

Pronalaskom trofazne struje pojavila se i potreba za trofaznim transformatorima. Prvi trofazni

transformator sastavljen je u Americi, a sastoji se od tri jednofazna transformatora spojena u trofazni spoj.
Iz američke izvedbe razvila se europska izvedba. Obje imaju prednosti i nedostatke u odnosu na drugu.

američka izvedba s namotom spojenim u zvijezdu

europska izvedba s namotom spojenim u zvijezdu

U trofaznom transformatoru postoji sustav od dva trofazna namota koji se preko priključnih
stezaljki povezuju s mrežama višeg i nižeg napona. Namoti mogu biti spojeni u tri osnovna spoja:
zvijezdu, trokut i cik-cak (slomljenu zvijezdu).

zvijezda trokut
cik-cak

Simbol za spoj u zvijezdu je slovo Y za višenaponski (VN) namot, odnosno y za niženaponski

(NN) namot. Spoj u trokut se označava slovima D, odnosno d. Spoj u cik-cak koristi se samo na
niženaponskoj strani i označava slovom z.
U trofaznom sustavu razlikuju se fazne i linijske vrijednosti struja i napona. Linijski napon je
napon izmeñu bilo kojih dviju faza, dok je fazni napon napon izmeñu bilo koje faze i nule. Nula ili
neutralni vodič spaja se na zvjezdište transformatora, dakle dostupna je u slučaju spoja u zvijezdu ili u cik-
cak. Odnos faznih i linijskih veličina ovisi o vrsti spoja.

Na neopterećenom trofaznom transformatoru školske izvedbe treba izvršiti mjerenje linijskih i

faznih napona na VN i NN strani da bi se utvrdio prijenosni omjer transformatora za različite vrste spoja.
VN namot je trajno spojen u zvijezdu.

1.zadatak: upiši nazivne podatke transformatora.

8
 2.zadatak: spoji strujni krug po zadanim shemama. Za svaki spoj transformatora provedi mjerenje
linijskog napona primara te linijskog i faznog napona sekundara. Pri tome se transformator nalazi
praktično u stanju praznog hoda. Izmjerene i proračunate vrijednosti upiši u tablicu.

Redni Vrsta U1 (V1) U20 (V2) U20f (V3)

broj spoja k α V k α V k α V
1. Yy
2. Yd 380
3. Yz

U1f U1/U20 U1/U20f

V V/V V/V

U1 - linijski napon na primaru

U20 – linijski napon sekundara u praznom hodu
U20f – fazni napon sekundara u praznom hodu

9
 4.zadatak: komentiraj kakav je odnos izmeñu faznog i linijskog napona na sekundaru za sva tri
spoja? U kakvom su odnosu fazni naponi u spoju zvijezda i cik-cak?

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

opažanja učenika

10
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

4.vježba: Beznaponsko ispitivanje i pokus praznog hoda trofaznog asinkronog motora

Provedi ispitivanje trofaznog asinkronog motora u beznaponskom stanju.

1.zadatak: Na osnovu natpisne pločice i pregledom ispitivanog motora ustanovi njegove nazivne
podatke:

vrsta elektromotora:

proizvoñač:

tip: tvornički broj:

spoj:

nazivna struja: nazivni napon:

nazivna snaga: faktor snage:

nazivna frekvencija: brzina vrtnje:

2. zadatak: Na temelju sheme spoja ommetrom provjeri ispravnost oznaka namota. Prije provjere
treba ukloniti mostiće kojima se namoti spajaju u zvijezdu odnosno trokut.

W2 U2 V2

U1 V1 W1

3.zadatak: Ucrtaj položaj mostića u priključnoj kutiji i odredi o kojem se spoju radi.

4.zadatak: Provedi ispitivanje izolacije izmeñu namota i izolacije izmeñu pojedinih namota i
uzemljenih dijelova ( kućišta ) instrumentom za mjerenje otpora, te navedi da li zadovoljava ili ne.

U-V U - kućište
U–W V - kućište
V-W W - kućište

11
 Prazni hod predstavlja neopterećeni rad elektromotora priključenog na nazivni napon. Radi
cjelovitije slike o radu elektromotora u praznom hodu, treba snimiti karakteristiku praznog hoda na
temelju različitih vrijednosti priključenog napona.
Pri pokusu praznog hoda mjerimo napon praznog hoda, struju praznog hoda, snagu tj. gubitke u
praznom hodu i brzinu vrtnje rotora, a ostale veličine se izračunavaju iz izmjerenih.

5.zadatak: Na ispitivanom trofaznom kaveznom motoru izvedi pokus praznog hoda. Spoji strujni
krug prema shemi i provedi mjerenje u četiri karakteristične točke. Izmjerene i izračunate vrijednosti upiši
u tablicu.

redni mjereno pri U0 I0 P0 n

broj
α k V α k A α k W okr./min.

1. U0≈0,5 Un 200
2. U0≈0,6 Un 300
3. U0≈0,95 Un 360
4. U0 = Un 380
5. U0≈1,05 Un 400

I0 / In cosφ0 s
% / %

Klizanje s ( eng. slip ) je veličina kojom se iskazuje brzina vrtnje asinkronih motora, a predstavlja
razliku sinkrone brzine ( brzine vrtnje okretnog magnetskog polja ) ns i brzine vrtnje rotora n izraženu u
postocima sinkrone brzine.

ns − n 60 × f 60 × 50
s= × 100% ns = = = 3 000 okr./min.
ns p 1

12
 7.zadatak: Što se dešava ako se zamijene priključci dviju faza?

8. zadatak: Na temelju izmjerenih vrijednosti konstruiraj u prikladnom mjerilu dijagram U0=f(I0).

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

13
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

5.vježba: Pokus kratkog spoja trofaznog asinkronog elektromotora

1.zadatak: Na osnovu natpisne pločice i pregledom ispitivanog motora ustanovi njegove nazivne
podatke:

vrsta elektromotora:

proizvoñač:

tip: tvornički broj:

spoj:

nazivna struja: nazivni napon:

nazivna snaga: faktor snage:

nazivna frekvencija: brzina vrtnje:

2.zadatak: Izmjeri otpor namota u hladnom stanju (pri sobnoj temperaturi). Rezultate mjerenja
unesi u tablicu. Mjerenje treba ponoviti nakon obavljenog pokusa.

RU1-U2 ( Ω ) RV1-V2 ( Ω ) RW1-W2 ( Ω ) R(Ω)

sobna temperature
υ1 =20°C
zagrijani namot
υ2

- R - srednja vrijednost otpora triju faza pri sobnoj temperaturi (20°C)

3.zadatak: Iz promjene otpora izračunaj temperaturu namota nakon izvršenog mjerenja υ2.
(α=0,0039°C-1).

∆υ =

υ2 =

14
 Elektromotor se nalazi u stanju kratkog spoja kada mu je stator priključen na napon, a
rotor miruje. Rotor miruje ako je zakočen ili ako ga preopteretimo pa stane. Stanje mirovanja
predstavlja i trenutak pokretanja motora.
Pokus kratkog spoja izvodi se radi utvrñivanja gubitaka snage koji nastaju zbog toka
struje kroz namote stroja, a očituju se zagrijavanjem ( “gubici u bakru” ). Rotor se mehanički
zakoči prikladnom napravom, a na namote se priključi toliki napon Uk da kroz njih poteče
nazivna struja, tj.

Ik = In => U = Uk

Pri pokusu mjerimo napon kratkog spoja, struju kratkog spoja i snagu ( gubitke ) u pokusu
kratkog spoja. Faktor snage se odreñuje računski iz izmjerenih veličina.
Mjerenje se vrši u četiri točke, radi konstrukcije dijagrama pri čemu se ide od večih struja
prema manjima da se izbjegne dodatno zagrijavanje namota.

4. zadatak: Na ispitivanom trofaznom kaveznom motoru izvedi pokus kratkog spoja.

Spoji strujni krug prema shemi i provedi mjerenje u četiri karakteristične točke. Izmjerene i
izračunate vrijednosti upiši u tablicu.

redni mjereno Uk Ik Pk cosφk uk

broj pri
α k V α k A α k W / %
1. Ik = 1,1 In

2. Ik = In

3. Ik = 0,9 In

4. Ik = 0,5 In

15
 5. zadatak: Na temelju izmjerenih vrijednosti konstruiraj u prikladnom mjerilu dijagram
Ik = f (Uk ).

6. zadatak : Izračunaj struju Ikn koja bi potekla pri nazivnom naponu u amperima i u
postocima nazivne struje.

Ikn =

Ikn% =

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

16
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

6.vježba: Pokretanje asinkronog elektromotora pokretačem ( uputnikom )

Priključak trofaznog motora na jednofaznu mrežu

1.zadatak: Na osnovu natpisne pločice i pregledom ispitivanog motora ustanovi njegove

nazivne podatke:

vrsta elektromotora:

proizvoñač:

tip: tvornički broj:

nazivna snaga: nazivni napon:

nazivna struja: nazivna frekvencija:

brzina vrtnje faktor snage:

U2 I2

Pokretač ( uputnik ) čine tri promjenljiva otpornika, najčešće sa stupnjevitom regulacijom.

Koristi se pri pokretanju kaveznih i kolutnih motora velikih i srednjih snaga.
Početni položaj pri pokretanju je položaj maksimalnog otpora otpornika ( položaj ∞ ) jer
to znači najmanju struju pokretanja . Smanjivanjem otpora povečava se brzina vrtnje motora da bi
se nakon postizanja krajnje brzine pokretač kratko spojio ( položaj 0 ) i time stavio izvan
djelovanja.

2. zadatak: Spoji strujni krug prema zadanoj shemi:

17
 3.zadatak: Pokreni trofazni kolutni motor i provedi regulaciju brzine vrtnje. U tablicu
upiši struju i brzinu vrtnje motora pri svakom položaju pokretača.
Klizanje s ( eng. slip ) je veličina kojom se iskazuje brzina vrtnje asinkronih motora, a
predstavlja razliku sinkrone brzine ( brzine vrtnje okretnog magnetskog polja ) ns i brzine vrtnje
rotora n izraženu u postocima sinkrone brzine.

ns − n 60 × f 60 × 50
s= × 100% ns = = = 1500 okr./min.
ns p 2

broj položaj U I n s
mjerenja pokretača
α k V α k A okr./min. %
1. ∞
2. 4
3. 3
380
4. 2
5. 1
6. 0

4.zadatak: Što se postiže upotrebom pokretača?

18
 5. zadatak: Priključi trofazni elektromotor na jednofaznu mrežu prema shemi vodeći
računa o nazivnom naponu korištenog elektromotora i kondenzatora. Pokreni motor i zabilježi
pokazivanja mjernih instrumenata.

U(V) I(A) n ( okr./ min. ) smjer vrtnje

220

6.zadatak: Što se dešava ako kondenzator spojimo izmeñu stezaljki U1 i W1?

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

19
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

7.vježba: Nezavisno uzbuñeni istosmjerni motor

Istosmjerni strojevi mogu biti i motori i generatori, ali se iz

praktičnih razloga redovito koriste samo kao motori ili samo kao
generatori.
Rotor istosmjernog stroja sastoji se od rotorskog paketa,
armaturnog ili radnog namota i kolektora. Rotorski paket s
pripadajućim namotom naziva se armatura, a učvršćuje se na osovinu
na koju je pričvršćen i kolektor. Priključci armaturnog namota izvode
se do priključne kutije preko kolektora i četkica.
Stator se sastoji od kućišta koje nosi magnetske polove. Na
glavnim magnetskim polovima nalazi se uzbudni namot kojem je
uloga stvaranje magnetskog toka u stroju.
Da bi istosmjerni stroj radio kao motor, oba namota moraju biti priključena na istosmjerno
napajanje. U pogonu postoji razlika u raznim meñusobnim spojevima uzbude i armaturnog namota. Razna
mehanička i električka svojstva, koja se u pojedinim pogonskim slučajevima zahtijevaju od motora,
postižu se u prvom redu raznim sustavima uzbude stroja ili raznim spojevima uzbude i izvora uzbude te
raznim spojevima stezaljki armature.
Nezavisna ili strana uzbuda znači da se uzbudna struja dobiva iz zasebnog izvora.

1.zadatak: Na osnovu natpisne pločice i pregledom ispitivanog stroja ustanovi njegove nazivne
podatke:

vrsta elektromotora:

proizvoñač:

tip: tvornički broj:

20
 shema i opis mjerne metode

Istosmjerni motori primjenjuju se u automatiziranim pogonima i svagdje gdje je potrebno

ekonomično mijenjati broj okretaja u širokom području. Cilj vježbe je utvrditi ovisnost brzine vrtnje rotora
o naponu armature i o struji uzbude.
Prvi niz mjerenja provodi se pri stalnoj struji uzbude, dok se napon armature postupno povećava.
Drugi niz mjerenja provodi se pri stalnom naponu na rotorskom namotu (armaturi), a struja uzbude se
postupno smanjuje.
Napon armature Ua dobiva se iz trofaznog ispravljača priključenog na trofazni regulacijski
transformator. Oznake stezaljki armature su A1-A2. Oznake stezaljki namota nezavisne uzbude su F1-F2.
Napaja se iz istosmjernog izvora (jednofazni ispravljač) napona 200 V. Crvena stezaljka predstavlja plus
(+), a crna minus (-) pol izvora.

rezultati mjerenja

a)regulacija naponom armature:

redni Ia (A1) Ua (V1) Iu (A) Uu (V2) n

broj
α k A V α k A V o./min.
1. 30 0,46
2. 60 0,46
3. 90 0,46
4. 120 0,46
5. 150 0,46

b) regulacija uzbudom :

redni Ia (A1) Ua (V1) Iu (A) Uu (V2) n

broj
α k A V α k A V o./min.
1. 90 0,50
2. 90 0,46
3. 90 0,40
4. 90 0,30
5. 90 0,20

21
2. zadatak: Nacrtaj karakteristiku n = f ( Ua ) pri stalnoj uzbudnoj struji Iu.

3. zadatak: Nacrtaj karakteristiku n = f ( Iu ) pri stalnom naponu na armature Ua.

22
 4. zadatak: Što se dešava ako se promijeni polaritet napona armature Ua ili smjer struje uzbude
Iu?

5. zadatak: Kako se može povećati brzina vrtnje istosmjernog motora?

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

23
Datum: Razred: Grupa: Prezime i ime učenika:

8.vježba: Nezavisno uzbuñeni istosmjerni generator

Istosmjerni strojevi mogu biti i motori i generatori, ali se iz

praktičnih razloga redovito koriste samo kao motori ili samo kao
generatori.
Da bi istosmjerni generatori proizvodili istosmjernu struju i
napon, moraju biti tjerani pogonskim strojevima koji za rotaciju
generatora troše mehaničku energiju.
Rotor istosmjernog stroja sastoji se od rotorskog paketa,
armaturnog ili radnog namota i kolektora. Rotorski paket s
pripadajućim namotom naziva se armatura, a učvršćuje se na osovinu
na koju je pričvršćen i kolektor. Priključci armaturnog namota izvode
se do priključne kutije preko kolektora i četkica.
Stator se sastoji od kućišta koje nosi magnetske polove. Na glavnim magnetskim polovima nalazi
se uzbudni namot kojem je uloga stvaranje magnetskog toka u stroju.
U pogonu postoji razlika u raznim menusobnim spojevima uzbude i armaturnog namota. Razna
mehanička i električka svojstva, koja se u pojedinim pogonskim slučajevima zahtijevaju od motora ili
generatora, postižu se u prvom redu raznim sustavima uzbude stroja ili raznim spojevima uzbude i izvora
uzbude te raznim spojevima stezaljki armature.
Nezavisna ili strana uzbuda znači da se uzbudna struja dobiva iz zasebnog izvora.

1.zadatak: Na osnovu natpisne pločice i pregledom ispitivanog stroja ustanovi njegove nazivne
podatke:

vrsta elektromotora:

proizvoñač:

tip: tvornički broj:

shema i opis mjerne metode

U vježbi kao pogonski stroj koristi se trofazni kavezni motor napajan preko pretvarača
frekvencije. Promjenom frekvencije održava se brzina vrtnje pogonskog motora na vrijednosti zadanoj u
tablici.

24
 Oznake stezaljki namota nezavisne uzbude su F1-F2. Napaja se iz istosmjernog izvora napona
približno 200 V. Crvena stezaljka predstavlja plus (+), a crna minus (-) pol izvora. Struja uzbude
generatora Iu regulira se promjenljivim otpornikom u rasponu od nule do nazivne vrijednosti. U mjerenju
struja uzbude more stalno rasti da na točnost mjerenja ne bi utjecala histereza magnetskog kruga.
Voltmetar V1 mjeri istosmjerni napon induciran u armaturnom namotu (oznake stezaljki A1- A2).
Cilj vježbe je utvrditi ovisnost veličine induciranog napona o brzini vrtnje , odnosno o jakosti struje
uzbude.

rezultati mjerenja

redni broj
U3~ f n Uu (V2) Iu (A) Ea (V1)
V Hz o./min. V α k A V
1. 0
2. 0,20
3. 0,30
1000
4. 0,40
5. 0,46
6. 0,50

redni broj
U3~ f n Uu (V2) Iu (A) Ea (V1)
V Hz o./min. V α k A V
1. 0
2. 0,20
3. 0,30
2000
4. 0,40
5. 0,46
6. 0,50

25
 2. zadatak: Nacrtaj karakteristiku Ea = f ( Iu ).

3. zadatak: Kakve promjene izaziva: a) promjena smjera struje uzbude, b) promjena smjera
vrtnje pogonskog stroja?

popis upotrebljenih instrumenata i pribora

26