Sveu£ili²te u Zagrebu

Graževinski fakultet

Pasivna ku¢a

Graževinska zika

Ivan Biljecki

Zagreb, prosinac 2011.

Saºetak
Europska unija se ve¢ dugi niz godina trudi smanjiti potro²nju energije za sve
zemlje £lanice. Po£eci osvije²tenosti po£inju i ne tako davno, 1997. godine
Kyoto protokolom kojim se po£inje raditi na smanjivanju ²est stakleni£kih
plinova. Od 2012. godine sve nove zgrade u EU ¢e se morati graditi po
'passive house' standardu, a od 2018. godine EU uvodi standard 'zero level
energy house' po kojem ¢e stambeni objekti morati imati 0 emisiju CO2.
Po standardu pasivne ku¢e za Srednju Europu svi izgraženi objekti moraju
ispunjavati uvjete koji zahtjevaju godi²nju potro²nju energije u skladu sa
Passivhaus Planning paketom 1 2
, odnosno manje od 15,00 kW/m energije u
grijanju ili hlaženju objekta. Isto tako, potro²nja primarne energije, od-
nosno energije za grijanje, toplu vodu i elektri£nu energiju ne smije prije¢i
2
120,00 kW/m godi²nje uz to da sami objekt ne smije propu²tati vi²e zraka
od 60 % svojega volumena po satu pri tlaku od 50 Pa ispod atmosferskog
tlaka. Prednosti izgradnje pasivne ku¢e su mala potro²nja energije, £ime ek-
vivalentno smanjujemo emisiju CO2 u atmosferu. ’tede se prirodni resursi
zbog manje koli£ine energije potrebne za ºivot dok se pove¢ava korisnost ob-
novljivih izvora energije. Velika paºnja se posve¢uje primarnim elementima
pasivne ku¢e, kao ²to su izolacija, prozori, ventilacija te rje²avanje problema
toplinskih mostova. Pod sekundarne elemente pasivne ku¢e spadaju vjetro
generatori i fotonaponske solarne ¢elije koje daju mogu¢nost uporabe obnov-
ljivih izvora energije i time u²teda.

Klju£ne rije£i
Pasivna ku¢a, termoizolacija, toplinski mostovi, prozori, obnovljivi izvori
energije, Europska unija.

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Pasivna_ku¢a

1
Sadrºaj

1 Uvod 4
2 Pasivna ku¢a 5
2.1 Prednosti pasivne ku¢e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
2.2 Primarni elementi pasivne ku¢e . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.2.1 Izolacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.2.2 Prozori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.2.3 Ventilacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.2.4 Toplinski mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.2.5 Zrakonepropusnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.3 Sekundarni elementi pasivne ku¢e . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.3.1 Vjetro generatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.3.2 Fotonaponske solarne ¢elije . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3 Pasivne ku¢e u Europskoj uniji 14

3.0.3 Darmstadt Kranichstein, Njema£ka . . . . . . . . . . . 14
3.0.4 Studentski dom Burse, Wuppertal, Njema£ka . . . . . . 14
3.0.5 Dresden (Sachsen), Njema£ka . . . . . . . . . . . . . . 14
3.0.6 Berlin, Njema£ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.0.7 Bistrica ob Dravi, Slovenija . . . . . . . . . . . . . . . 15

4 Pasivne ku¢e u Hrvatskoj 16

4.0.8 Buzet, Istra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2
Popis slika

2.1 Princip gradnje pasivne ku¢e sa izmjenjiva£em topline. . . . . 6

2.2 Ilustracija razvitka gradnje, cijene i emisije CO2. . . . . . . . . 7
2.3 Usporedba cijene standardne gradnje i pasivne gradnje. . . . . 7
2.4 Usporedba tro²kova s obzirom na debljinu izolacije. . . . . . . 9
2.5 Raspodjela potro²nje energije u Europi. . . . . . . . . . . . . . 9
2.6 Prikaz toplinskih mostova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.7 Primjer male vjetrenja£e. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
2.8 Osnovni dijelovi male vjetrenja£e. . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3
Poglavlje 1
Uvod

Kao temu svog seminarskog rada sam izabrao 'pasivne ku¢e' iz razloga ²to
smatram da je to budu¢nost graževine. Danas se u cijelome svijetu zbog
smanjena prirodnih resursa i njihove ²tednje trudi okrenuti alternativnim iz-
vorima energije. Upravo iz razloga ²tednje su nastale niskoenergetske ku¢e
te nakon njih i pasivne ku¢e. U seminaru ¢e biti obja²njen njihov razvoj i
na£in gradnje te razlike izmežu pasivnih ku¢a i normalnih, odnosno konven-
cionalnih ku¢a i njihove potro²nje energije. Ideja o pasivnoj ku¢i, zapravo o
samom konceptu gradnje pasivne ku¢e su se dosjetili profesori Bo Adamson
i Wolfgang Feist sa ²vedskog sveu£ili²ta i njema£kog instituta jo² u svibnju
1988. godine. Tako su profesori svoju prvu pasivnu ku¢u, odnosno £etiri
pasivna stana izgradili u njema£kom gradu Darmstadtu 1990. godine uz su-
nanciranje njema£ke savezne drºave Hesse. Ubrzo nakon toga su se po£ele
graditi ku¢e u Stuttgardu, Naumburgu, Koelu itd. Procjene su da ih je u
svijetu u 2008 godini bilo od 15000 do 20000, najvi²e u Njema£koj i Austriji.
2
Procjene su da ¢e ih u Europi do 2012. godine biti £ak sedamdeset tisu¢a .

2 http://en.wikipedia.org/wiki/Passive_house

4
Poglavlje 2
Pasivna ku¢a
3
Pasivna ku¢a je maksimalno izoliran objekt koji za potrebe toplinske ener-
gije koristi dobitke nastale u samom objektu kao i prirodne vanjske dobitke.
U takvim objektima energija se dobiva koriste¢i obnovljive izvore energije
gdje nema sagorijevanja fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen), £ime se sma-
njuju tro²kovi grijanja i uvelike se doprinosi za²titi okoli²a. Uz to se uvelike
smanjuje potro²nja fosilnih goriva, smanjuje se emisija stakleni£kih i drugih
²tetnih plinova, smanjuje se one£i²¢enje okoli²a, smanjuje se ovisnost o nafti
i plinu kojih u svijetu ima sve manje. Zbog velike koli£ine termoizolacije,
inteligentne ventilacije i rje²avanja ostalih detalja koji se koriste u gradnji
pasivna ku¢a je oko 15% skuplja od klasi£ne gradnje, ali se ta investicija du-
goro£no vi²etruko isplati. Takožer se velika pozornost posve¢uje arhitekturi i
orijentaciji same graževine prema suncu da bi iskoristivost prirodne energije
bila ²to ve¢a. U²teda energije kod takve gradnje u usporedbi sa klasi£nom
gradnjom je oko 10 puta manja. Takožer se mogu koristiti jo² i fotonapon-
ski kolektori za proizvodnju struje koji omogu¢uju potpunu neovisnost. Kod
projektiranja pasivne ku¢e se svaki gubitak topline uzima kao bitna stavka.
Isto tako i sama orijentacija graževine, kao i vanjska stolarija, sjenila iznad
prozora (sunce je ljeti vi²e pa sjenila brane ulazak topline u prostor, dok je
zimi niºe i toplina ulazi u prostor), svi mogu¢i 'toplinski mostovi'. Slika 2.1
4
prikazuje pasivnu ku¢u sa izmjenjiva£em topline .

3 http://www.pasivnakuca.net/prezentacija/
4 Izvor slike: Passive House Institute U.S.UltimateAir

5
 Slika 2.1: Princip gradnje pasivne ku¢e sa izmjenjiva£em topline.

2.1 Prednosti pasivne ku¢e

Kao ²to sam ve¢ naveo, sama izgradnja pasivne ku¢e u Hrvatskoj je za oko
15% skuplja od klasi£ne gradnje, ali se takva gradnja kroz neki period isplati.
Kao primjer mogu navesti da su tro²kovi grijanja prosje£ne zgrade kroz 40-
godi²nji period jednaki tro²kovima izgradnje te zgrade. Za usporedbu, tro-
²kovi grijanja pasivne ku¢e u istom periodu od 40 godina jedva pokrivaju
tro²kove izrade izvedbenog projekta. Iz takvog primjera je evidentno da se
takva vrsta gradnje uvelike isplati. U pogledu potro²nje goriva, gdje se tro²i
oko 1,5 litara nafte za grijanje po kvadratnom metru tokom jedne godine ²to
je za oko 75% manje goriva od standardnih ku¢a, odnosno £ak 90% manje
nego u starim zgradama. Cilj je posti¢i da pasivna ku¢a ima takav sustav gri-

6
 Slika 2.2: Ilustracija razvitka gradnje, cijene i emisije CO2.

Slika 2.3: Usporedba cijene standardne gradnje i pasivne gradnje.

janja koji omogu¢uje mali stupanj dodatnog zagrijavanja ili pak mali stupanj
dodatnog hlaženja ²to uvelike doprinosti samim tro²kovima. Takva metoda
se postiºe sustavom ventilacije za obnovu topline.
Od 40% energije ²to ku¢anstvo tro²i oko 37% te iste energije otpada
na samo grijanje prostora. Pasivna ku¢a name¢e standard koji zahtjeva od
2
objekta da tro²i 15 kWh/m energije godi²nje ²to je pribliºno jednako litri loº
2
ulja. Dakle, pasivna ku¢a od 135 m ¢e npr. tro²iti 200 l loºivog ulja godi²nje
dok ¢e ista takva lo²e izolirana ku¢a tro²iti oko 4000 l loºivog ulja. Uzimaju¢i
u obzir dana²nju cijenu litre loºivog ulja koja iznosi 6,83 kn/l, kod pasivne
ku¢e ¢e to iznositi 200 x 6,83 = 1366 kn, dok je kod lo²e izolirane ku¢e taj

7
 5
iznos biti £ak 4000 x 6,83 = 27320 kn . Samim kori²tenjem Sun£eve energije
na pametan i ekasan na£in potreba za energijom moºe umanjiti za 70-90%.
2
Samim time ²to tro²i malo energije izbacuje oko 2 kgCO2 /m godi²nje, dok
2
se ta cifra bez izolacije penje £ak do 60 CO2 kg/m .

2.2 Primarni elementi pasivne ku¢e

2.2.1 Izolacija
Kod gradnje pasivnih ku¢a od iznimne je vaºnosti sama izolacija. Tako koris-
timo toplinsku izolaciju debljine 25-30 cm £ime se uvelike smanjuje gubitak
topline kroz zidove, stropove i podove. Mogu se koristiti razli£iti materijali
za termo izolaciju, najvaºnije je da koecijent prolaza topline (U) vanjskih
2
zidova mora biti U<0,15 W/m K ²to u praksi zna£i pove¢anje izolacije na 25
do 30 cm. Tako termoizoliran objekt £uva vlastitu unutarnju temperaturu
i time zimi sprje£ava gubitke, a ljeti pregrijavanje. Posebna paºnja se po-
sve¢uje uklanjanju toplinskih mostova, gdje su gubici topline najve¢i i gdje
dolazi do kondenzacije vode. Na taj na£in se ve¢ u²teži oko 50-80% energije.
Kompletno nedovoljno izolirana ku¢a, to je ku¢a bez ikakve toplinske izo-
lacije, dok je nedovoljno izolirana ku¢a izolirana, ali s jako malim (tankim)
slojem izolacije.

2.2.2 Prozori
Kod pasivne ku¢e se kombinira trostruko staklo niske Ug vrijednosti (0,85 do
2
0,70 W/m K) punjeno plinom argonom ili kriptonom. Prozori moraju biti
izvrsno brtvljeni da bi se gubitak topline kroz prozor i okvir prozora sveo na
najmanju mogu¢u mjeru dok se sam prolaz sun£eve energije mora pove¢ati
²to je vi²e mogu¢e da bi se postigao pasivan dobitak topline.

2.2.3 Ventilacija
Zbog napredne i automatizirane ventilacije pasivne ku¢e redovito se izmje-
njuje zrak te se s njim stalno odrºava zdrava i ugodna mikroklima za ºivot.
Kod standardnih ku¢a izmjena zraka se odvija 1,5 do 2 puta u sat vremena
6
dok kod pasivnih se ne dopu²ta vise od 0,7 izmjena zraka u sat vremena .
Razlog tome je ²to pasivna ku¢a mora imati malu zrakonepropusnost, od-
nosno prozori, vrata i sli£no moraju biti jako dobro zabrtvljeni da bi se

5 http://ina.hr/default.aspx?id=203
6 Tehni£ki propis, NN bro j 175/03 i 100/04, £l. 22, st. 1

8
Slika 2.4: Usporedba tro²kova s obzirom na debljinu izolacije.

Slika 2.5: Raspodjela potro²nje energije u Europi.

9
gubici zraka, pa tako i topline smanjili na najmanju mogu¢u mjeru. Izmjena
zraka se u pasivnoj ku¢i odvija prisilnom ventilacijom dok se u standardnoj
odvija otvaranjem prozora £ime se gubi puno topline. Zrak koji se dovodi
izvana grije se ili hladi, ovisno o potrebi, ltrira od pra²ine i peludi te vlaºi
koliko je potrebno (takav zrak ima i manje alergena i bakterija nego vanjski
zrak). Samim time nestaje i potreba za otvaranjem prozora koji u pasivnoj
ku¢i preuzimaju ulogu uno²enja dnevne svjetlosti. Na taj na£in se uvelike
smanjuje gubitak energije jer otvaranjem i zra£enjem zimi se gubi jako puno
topline dok ljeti velika koli£ina topline ulazi u prostor. Kod dobro planiranog
i dobro projektiranog sustava ventilacije u pasivnu ku¢u ulazi svjeº i pro£i²-
¢en zrak koji se zagrijava ili hladi rekuperatorima topline, dizalicama topline
ili zemnim izmjenjiva£ima topline. Naravno, sustav ventilacije ¢e besprije-
korno funkcionirati samo pod uvjetom da se ventilacija redovito odrºava i
£isti jer ventilacija s vremenom zaprlja i ne moºe odraživati svoju primarnu
zada¢u.

2.2.4 Toplinski mostovi

Postoje¢e graževine na nekim dijelovima konstrukcije ni nemaju toplinsku
izolaciju (ili je ona jako lo²e izvedena). Na tim mjestima se stvaraju toplinski
mostovi, jako veliki gubici topline. To su naj£e²¢e na spoju balkonske plo£e,
ili pak na spoju podruma s garaºom i sli£no. Standard pasivne ku¢e nalaºe
da se takvi dijelovi moraju isto ili £ak bolje izolirati nego ostatak ku¢e da bi
se u potpunosti sprije£ilo pojavljivanje vlage ili hladnih zona. Kod toplinskih
mostova dolazi do jako velikih gubitaka topline, uz veliku mogu¢nost pojave
vlage ili plijesni na tim mjestima zbog hladnog zraka izvana zbog kojeg je
mogu¢a kondenzacija vlage. Dakle, kod pasivnih ku¢a se dobro rje²enim
toplinskim mostovima zadrºava toplina unutar graževine uz nemogu¢nosti
pojavljivanja vlage i gljivica.

2.2.5 Zrakonepropusnost
Zgrada mora biti projektirana i izgražena na na£in da graževni dijelovi koji
£ine omota£ grijanog prostora zgrade, zajedno sa toplinskim mostovima, pro-
zorima i vratima, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem ra-
zvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. Dakle, mora se osigurati
minimalno provjetravanje objekta s tim da se ne ugrozi higijena i zdravlje
ljudi koji borave u objektu. Broj izmjena samog unutarnjeg zraka s vanj-
skim mora iznositi najmanje 0,5 volumena zraka u jednom satu. U slu£aju
kada postoji mehani£ka ventilacija, ²to je standard pasivne ku¢e, ne smije
se dopustiti vi²e od 0,7 izmjena zraka u satu. Samim time ²to je izmjena

10
 Slika 2.6: Prikaz toplinskih mostova.

zraka ograni£ena gubitak topline iz prostorija je smanjen na najmanju mo-

gu¢u mjeru s uvjetom da se ne ugroºava boravak u prostoriji. U standardnim
ku¢ama izmjena zraka se odvija otvaranjem prozora i prozra£ivanjem, dok
u pasivnoj ku¢i otvaranje prozora nije potrebno zbog mehani£ke ventilacije.
Kako bi se postigla ²to manja zrakopropusnost koriste se zra£ne prepreke,
zatvaraju se svi graževinski spojevi i svaki oblik propu²tanja na vanjskoj
fasadi. Nepropusnost zraka minimalizira koli£inu toplog (ili hladnog) zraka
7
koja moºe pro¢i kroz strukturu.

2.3 Sekundarni elementi pasivne ku¢e

2.3.1 Vjetro generatori

Vjetro generatori se takožer koriste radi u²tede energije. Njihova mogu¢-
nost da proizvode elektri£nu energiju ili da pune baterije je jako zanimljiva

7 Tehni£ki propis, NN bro j 175/03 i 100/04, Zrakonepropusnost omota£a zgrade, pro-

vjetravanje prostora zgrade

11
iz ekonomskih razloga. Vjetroturbine za proizvodnju elektri£ne energije ko-
riste kineti£ku snagu vjetra i pretvaraju je u elektri£nu. Zanimljive su nam i
male vjetrenja£e izlazne snage do nekoliko stotina vata (W) jer ih je £ak mo-
gu¢e koristiti na mjestima gdje nema tako puno vjetra, a uz to su ekonomski
prihvatljive i jednostavne za postavljanje. Vjetrenja£e se £esto koriste u kom-
binaciji sa solarnim fotonaponskim £elijama zbog ve¢e proizvodnje energije
iz obnovljivih izvora energije. Obi£no se dogaža da kad je sun£ano vrijeme
vjetra ima manje pa se na taj na£in aktiviraju fotonaponske £elije dok u slu-
£ajevima kada nema puno sunca uobi£ajeno je da ima vi²e vjetra te se tada
aktiviraju vjetro generatori. Na taj na£in imamo konstantni izvor napajanja
iz obnovljivih izvora energije jer se navedene dvije varijante jako dobro nado-
punjavaju. Kod postavljanja vjetro generatora trebalo bi se voditi ra£una o
samoj lokaciji, dakle, na otvorenim poljima ili obalama vjetrenja£e se ne pos-
tavljaju jako visoko, dovoljan je stup od oko 5 do 6 metara. Naravno sama
njihova visina i prepreke na koje vjetar nailazi do dolaska do vjetrenja£a ovisi
i koliko ¢e ta vjetrenja£a energije proizvoditi.
Na£in rada vjetro generatora je taj da turbine hvataju energiju vjetra
sa svojim propelerima, one su montirane na kupolu gdje je rotor. Rotor
se okre¢e kao propeler i time okre¢e vratilo i vrti generator koji proizvodi
elektri£nu energiju.

Slika 2.7: Primjer male vjetrenja£e.

12
 Slika 2.8: Osnovni dijelovi male vjetrenja£e.

2.3.2 Fotonaponske solarne ¢elije

Moderni sustavi omogu¢avaju postavljanje fotonaponskih solarnih plo£a na
balkone, brisoleje ili fasade, dok se na krovove zgrada one redovno instaliraju.
Elektri£na energija se proizvodi principom fotovoltaike (fotoelekti£ni efekt),
i zbog toga su potpuno be²umne i ne emitiraju CO2 u atmosferu. Da bi
se dobila elektri£na energija fotoelektri£nim efektom treba imati usmjereno
gibanje fotoelektrona. Sve nabijene £estice, a tako i fotoelektroni gibaju se
usmjereno utjecajem elektri£nog polja. Elektri£no polje koje je ugraženo na-
lazi se u poluvodi£ima. Parovi koji nastaju bivaju privu£eni na jednu stranu,a
elektroni na drugu stranu. Zbog toga se fotoelektroni i ²upljine u poluvodi-
£ima nagomilavaju na suprotnim krajevima i proizvode elektromotornu silu.
2
Jedan m fotonaponskih solarnih panela moºe proizvesti i do 150 W snage.
Oni ¢e £ak i raditi na difuzno svjetlo kad su obla£ni dani, ali sa manje iz-
lazne snage. Napon proizveden fotonaponskim panelom ostaje pribliºno isti
bez obzira na vrijeme, ali jakost (A) i snaga (W) ¢e varirati. Najvaºniju
varijablu koju treba imati na umu pri planiranju fotonaponskih solarnih ins-
talacija je izlazna snaga, koja varira o maksimalnoj snazi panela, intenzitetu
svjetlosti, broju sati izloºenih suncu i kutu izlaganja suncu. Jedna od naj-
£e²¢ih primjena sun£anih ¢elija je napajanje urežaja elektri£nom energijom
na lokacijama koje su udaljene od elektroenergetskog sustava. Fotonaponski
sustav je spojen na baterije i na potro²a£a. Bitno je naglasiti da sam rad
fotonaponskih ¢elija ne zagažuje okoli² i ne proizvode se nikakvi stakleni£ki
plinovi.

13
Poglavlje 3
Pasivne ku¢e u Europskoj uniji

Pasivne ku¢e u Europi se grade jo² od 1990. godine. Prvi objekt izgra-
žen na principu pasivne ku¢e je izgražen u Darmstadtu, u Njema£koj 1990.
godine. Uslijedili su objekti u Austriji, ’vicarskoj, Velikoj Britaniji, Fran-
cuskoj, skandinavskim zemljama, a zatim i u SAD-u i Aziji. Do 2005. god.
realizirano je vi²e od 6000 pasivnih ku¢a diljem Europe i svijeta.

3.0.3 Darmstadt Kranichstein, Njema£ka

U Darmstadtu su sagražene £etiri stambene ku¢e u nizu, u masivnom sis-
temu, s 27,5 cm toplinske izolacije na zidovima i 45 cm na krovu. Takožer su
i prvi put ugraženi prozori s izoliranim okvirima, posebni za pasivnu ku¢u.
2
Potro²nja energije je 10 kWh/m .

3.0.4 Studentski dom Burse, Wuppertal, Njema£ka

Objekt sagražen u 1977., a 2003. godine obnovljen u skladu sa na£inima
gradnje pasivne ku¢e. Ugradnjom toplinske izolacije i centraliziranog sus-
tava ventilacije sa rekuperacijom topline postignut je standard pasivne ku¢e.
Objekt se sastoji od 300 stambenih jedinica i najve¢i je pasivni objekt u
Njema£koj.

3.0.5 Dresden (Sachsen), Njema£ka

Pro²irenje gradnje arhive u Dresdenu kao pasivne ku¢e 2008. godine, tlocrtne
2
povr²ine 6462 m . Za vanjski zid koristila se prevlaka od klinkera sa 24 cm izo-
2
lacije te 18 cm armirano betonskog zida koji ima U-vrijednost 0,157 W/m K.
Kao podloga se koristio beton debljine 120 cm te 15 cm 'Schaumglas' pjene

14
 2
U-vrijednosti 0,265 W/m K te krov sa 5 cm ²ljunka, 27 cm izolacije, par-
2
nom branom te 30 cm armiranobetonske plo£e U-vrijednosti 0,141 W/m K.
Ugražena je standardna ventilacija pasivne ku¢e sa grijanjem preko radija-
2
tora. Potro²nja ku¢e se procjenjuje na oko 13 kWh/m , sa cijenom izgradnje
od 2000 e/m .
2

3.0.6 Berlin, Njema£ka

2
Samostoje¢a drvena pasivna ku¢a izgražena 2006 godine na 168 m . Za
vanjski zid kori²teno je 20 mm ilova£e, 15 mm OSB plo£a, 450 mm celulozne
2
izolacije sa 22 mm drvenih plo£a, U-vrijednost je 0,095 W/m K. Za pod su
se koristile drvene podnice, 40 mm vlaknastih drvenih plo£a, 25 mm OSB
2
plo£a te 450 mm celulozne izolacije, U-vrijednost je 0,093 W/m K, dok je
krov od 13 mm gips plo£a, 15 mm OSB plo£a, celulozne izolacije 450 mm ,
2
U-vrijednost krova je 0,1 W/m K. Za ventilaciju je kori²tena Ait tehnologija
koji svjeº zrak grije protustrujnim izmjenjiva£ima topline, topline do 92% sa
individualnom regulacijom, dok se topla voda dobiva od solarnog kolektora
2 2
Rotex povr²ine 5,2 m . Potro²nja je oko 15 kWh/m , a sama cijena izgradnje
1415 e/m .
2

3.0.7 Bistrica ob Dravi, Slovenija

Pasivna ku¢a u tradicionalnoj Slovenskoj arhitekturi s kosim krovom, na
2
dvije etaºe od 125 m izgražena 2009. godine. Ku¢a ima balkon koji je
odvojen od nosive konstrukcije ku¢e izgražene od drveta. Vanjski zid je od
15 mm gipsa, 60 mm izolacije, 15 mm OSB plo£a, 390 mm izolacije i 15 mm
2
vlaknastih gips plo£a, U-vrijednosti 0,087 W/m K, dok je pod od 50 mm sloja
betona, 30 mm stiropor izolacije, 200 mm betonskih plo£a i 400 mm styrodur
2
izolacije, U-vrijednosti 0,086 W/m K. Ventilacija je Drexel/Weiss, aerosmart
S kompaktna jedinica s povratom topline koji se sastoji od ventilacijskog
modula, mini toplinske pumpe (zrak-tlo) i pitke vode, za²tita od smrzavanja.
2
Potro²nja energije je 15 kWh/m .

15
Poglavlje 4
Pasivne ku¢e u Hrvatskoj

4.0.8 Buzet, Istra

Prva pasivna certicirana ku¢a se gradi u Buzetu (Istra) i u zavr²nim je
fazama izgradnje, partner u izgradnji je Rockwool. Neophodan uvjet za
dobivanje certikata je prolazak na testu zrakonepropusnosti, tzv. blower
door test. Test je radio institut IGH te je ta ku¢a uspje²no poloºila. ’to se
ti£e ventilacije, grijanja i hlaženja, oko ku¢e je na dubini od 4,5 m poloºeno
oko 70 m cijevi promjera 22 cm kao dodatni ventilacijski sustav. Na dubini
preko 1,5 metara zemlja ima konstantnu temperaturu te se na taj na£in
koristi geotermalna energija za zagrijavanje ili hlaženje zraka prije samog
upuhivanja u ku¢u i samim time se ²tedi jer nema potrebe za dogrijavanje
vanjskog zraka koji je puno hladniji. U ovoj ku¢i se pazilo i na listopadno
drve¢e koji ljeti ²titi direktni udar sunca u ku¢u, a zimi propu²ta kroz grane
sun£evu svijetlost. Za fasadu ku¢e se koristila kamena vuna debljine 39 cm
te se dodatno izoliralo sa specijalnim proizvodom dvoslojne gusto¢e £ime su
se dobile jo² manje U vrijednosti, dok je u pod ugražena izolacija debljine 31
cm. Naravno, vaºno je napomenuti da je sama orijentacija ku¢e sjever-jug,
s time da su otvori na jugu veliki dok su na sjeveru mali da bi se dobila ²to
ve¢a iskoristivost Sun£evog zra£enja u pogledu grijanja zimi same ku¢e.

16
Zaklju£ak

Danas se teºi ²to ve¢im u²tedama energije. Ne samo ²to se ti£e nancijskog
aspekta nego isto tako zbog smanjenja samog zagaženja Zemlje i emisije
CO2 koja dokazano uzrokuje efekt globalnog zagrijavanja. Nadalje, smanje-
nje ovisnosti ljudi o nafti i plinu kao energentima koji 'izumiru' jer se crpe u
enormnim koli£ina i naposljetku ¢e nestati (procjene oko 50 godina za naftu
i za plin oko 60 godina). Procjene su da samo Sunce emitira oko 15000
puta vi²e energije nego ²to £ovje£anstvo uop¢e tro²i, same prirodne sile do-
pu²taju i imaju mogu¢nost proizvodnje energije dostatne za normalan ºivot
£ovje£anstva (ne spominju¢i pritom u²tedu novaca s obzirom da je sun£evo
zra£enje besplatno). Po£ev²i od vjetra, morskih struja, energije Sunca itd.
Uz standard pasivne ku¢e name¢e se mogu¢nost kori²tenja obnovljivih izvora
energije i samim time se doprinosi mogu¢nosti da se sama kvaliteta ºivota na
Zemlji pobolj²a. Ciljevi su velika u²teda energije i ºelja za boljim, po£ev²i
od niskoenergetskih ku¢a, nadovezuju¢i se sa pasivnim ku¢ama pritom teºe¢i
Mazdaru (gradu sa 0 emisija CO2).

17
Literatura

1. Pasivna ku¢a d.o.o. (2010), Pasivna ku¢a.

Dostupno: <http://www.pasivnakuca.hr/index.php?option=com_
content&view=article&id=5&Itemid=2>

2. Pasivna ku¢a (2011), Portal na temu pasivne ku¢e.

Dostupno: <http://www.pasivnakuca.net/prednosti-pasivne-kuce/>

3. Pasivna ku¢a (2011), Portal na temu pasivne ku¢e.

Dostupno: <http://www.pasivnakuca.net/sekundarni-elementi
-pasivne-kuce/>

4. Pasivna ku¢a (2011), Portal na temu pasivne ku¢e.

Dostupno: <http://www.pasivnakuca.net/prezentacija/>

5. Passive House Institute, Darmstadt, Germany.

Dostupno: <http://passipedia.passiv.de/passipedia_en/>

6. Wikipedia (2011), Pasivna ku¢a.

Dostupno: <http://hr.wikipedia.org/wiki/Pasivna_ku¢a>

7. Besplatna energija (2011), Obnovljivi izvori energije.

Dostupno: <http://besplatna-energija.com>

8. Passive House Database, Europska pasivna gradnja.

Dostupno: <http://www.passivhausprojekte.de>

18
 9. Rockwool Adriatic d.o.o., Prva certicirana pasivna ku¢a u HR.
Dostupno: <http://istria.rockwool.hr/proizvodi+i+primjena/reference
/uskoro-c3-+prva+certicirana+pasivna+ku¢a+hrvatskoj>

10. Wikipedia (2011), Protokol iz Kyota.

Dostupno: <http://hr.wikipedia.org/wiki/Protokol_iz_Kyota>

11. Graževinski fakultet Zagreb (2011), Graževinska zika.

Dostupno: <http://info.grad.hr/%21res/odbles/1812/01.vjezbe_-_uvod.pdf>

12. Narodne novine, (2003), Tehni£ki propis o u²tedi toplinske energije i

toplinskoj za²titi u zgradama.
Dostupno: <http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/289083.html>

19