BILJKE I VODA

Primanje vode:
Vodni režim – ukupni promet vode u biljkama
Voda:
- Najvažniji spoj u prirodi
- Dipolna (polarna) molekula
- Molekule vode međusobno se povezuju
vodikovim vezama
Svojstva vode:
- Visoko vrelište
- Nisko ledište
- Kohezija – sila, međusobno privlačenje
molekula
- Adhezija – sila, privlačenje molekula s
drugim tvarima
- Kapilarnost – svojstvo vode da se penje
kroz tanke cjevčice
- Anomalija vode – voda najgušća pri 4 °C
- Velika površinska napetost
- Veliki toplinski kapacitet
Uloga vode:
- Dobro otapalo
- Omogućuje prijenos različitih tvari
- Sudjeluje u metaboličkim procesima
- Reaktant je fotosinteze i hidrolize
polimernih molekula
- Produkt je staničnog disanja i
polimerizacije jednostavnih organskih
spojeva
- Sudjeluje u regulaciji temperature i pH-
vrijednosti (puferi)
- Korijen – korijenove dlačice
- Difuzija – kretanje čestica tvari niz
gradijent bez utroška energije (pasivno)
- Osmoza – difuzija vode kroz polupropusnu
membranu
Provođenje vode:
- Ksilem – provodno tkivo, provodi vodu s
mineralnim solima od korijena prema
listovima (traheje i traheide)
- Korijenov tlak – sila koja omogućuje
uzlazni tok vode kroz stabljiku
Izlučivanje vode:
- Transpiracija – isparavanje vode iz biljke
- Gutacija – aktivno izlučivanje kapljica vode
kroz puči vodenice ili hidatode
Puči:
- Otvori na naličju lista
- Dvije stanice zapornice i 2 – 4 stanice
susjedice
- Na otvaranje i zatvaranje puči utječu
čimbenici (svjetlost, tj. Fotosinteza) koji
mijenjaju turgor u stanicama zapornicama
(kad je turgor u zapornicama veći – puči
su otvorene!)
Građa puči:

Citoplazma:
- Koloidna vodena otopina
- Sol- stanje (s mnogo vode)
- Gel- stanje (s malo vode)
- Turgor – tlak citoplazme na staničnu
stijenku
- Plazmoliza – odvajanje citoplazme i
plazmaleme od stanične stijenke biljnih
stanica zbog izlaska vode iz stanica
- Deplazmoliza – vraćanje citoplazme i
stanične membrane uz staničnu stijenku
zbog primanja vode i raste turgor
MINERALNA ISHRANA BILJAKA - Mesojedne biljke – autotrofni
Važnost mineralnih soli za biljke fotosintetski organizmi, prilagođene
- Primanje, provođenje i iskorištavanje životu na staništima siromašnim nitratima,
anorganskih tvari u biljkama hvatanjem i probavom kukaca i ostalih
- Liebigov zakon minimuma – rast i razvitak životinja dobivaju aminokiseline iz kojih
biljaka ograničenih onim čimbenikom sintetiziraju vlastite bjelančevine
kojeg ima najmanje (npr. svjetlost, voda) Mutualizam
Primanje mineralnih tvari - Suživot dvaju organizama različitih vrsta u
- Izvori anorganskih tvari su tlo, atmosftera, kojem oba člana imaju koristi
vodeno stanište - Lišajevi – mutualizam cijanobakterija ili
- 98% mineralnih tvari u tlu su teško jednostaničnih zelenih algi s gljivama
topljive soli koje biljke ne mogu iskoristiti algašicama ili mješinarkama
- 0,2% mineralnih soli otopljeno je u vodi i - Korijenski gonoljčići – mutualizam
biljka ih prima u korijen procesom difuzije heterotrofnih fiksacijskih (dušikovih)
- Preostalih 1,8% mineralnih soli vezano je bakterija i korijena mahunarki
slabim privlačnim silama u koloidne - Mikoriza – mutualizam stapčarki ili
čestice tla – korijen biljke otpušta u tlo mješinarki korijenom biljaka stablašica
ione kojima iz koloidnih čestica istiskuje
potrebne ione – adsorpcijska izmjena iona
(oslobođeni ioni otapaju se u vodi i ulaze
difuzijom u korijen)
Biljke prema mineralnom sastavu staništa
- Acidofilne – pH tla < 5,5 (pitomi kesten,
borovnica, mah tresetar)
- Bazofilne – pH tla > 6,5 (soja, špinat)
- Halofiti – povišena koncentracija NaCl
(mrižica, petrovac)
o Prilagodbe: izlučivanje soli
pomoću žlijezda, odbacivanje
pojedinih dijelova u kojima
koncentriraju sol, nakupljanje
vode u citoplazmi
Posebni oblici ishrane
- Heterotrofi – uzimaju gotove organske
spojeve iz okoliša, razgrađuju ih do
jednostavnih organskih tvari i zatim iz njih
sintetiziraju složene organske spojeve
- Saprofiti (razlagači) – upotrebljavaju
organske spojeve iz uginulih organizama
(gljive, bakterije vrenja, metanske
bakterije)
- Paraziti – uzimaju organske spojeve iz
živih bića i nanose štetu domadaru (npr.
vilina kosa)
- Poluparaziti – imaju klorofil i provode
fotosintezu, ali vodu i minerale crpe iz
ksilema domadara s pomoću haustorija
(npr. bijela i žuta imela)