3.3.

Nuklearna goriva

Elektrotehnički fakultet Osijek 163

 Povijest

Ideja potječe iz Indije (Bhagavad Gita) i Grčke (Leukup i Demokrit ~400.
p.n.e.)

Kemijski elementi klasificirani prema broju – 1869. Dimitri Mendeljev

Ionizirajuće X-zračenje 1895. - Wilhelm Rontgen, Radioaktivnost 1896. -
Henri Becquerel, Elektron 1897. – J.J. Thompson, Polonij i Radij 1898. -
Pierre i Marie Curie, Gama zračenje 1900. Paul Villard

Atomska jezgra 1912. - Ernest Rutherford

Neutron 1932. – J. Chadwick

Nuklearna fisija 1938. - Lise Meitner, Otto Hahn, Fritz Strassmann

Nuklearni reaktor 1942. – E. Fermi, L. Szilard

Fisijska bomba 1945., Fuzijska bomba 1952.

Eksperimentalna elektrana Obninsk 1954., Nuklearna podmornica USS
Nautilus 1954., Komercijalna nukl. elektrana Calder Hall 1956.,
Nuklearni ledolomac Lenin 1959.

Elektrotehnički fakultet Osijek 164

 Predviđanja

“There is no likelihood that man can ever tap the power of the
atom.” R. Millikan, 1923

“There is not the slightest indication that nuclear energy will ever
be attainable.” A. Einstein, 1932

“The energy produced by breaking down the atom is a very poor

kind of thing. Anyone who expects a source of power from the
transformation of these atoms is talking moonshine.” E.
Rutherford, 1933

Elektrotehnički fakultet Osijek 165

 Osnovni pojmovi vezani uz nuklearne reakcije

Atom je električki neutralan, jezgra atoma je pozitivna. Naboj jezgre
određen je brojem protona (redni broj elementa u kemijskom
sustavu elemenata). Masa jezgre određena je brojem protona i
neutrona.

Izotopi jezgre atoma: s jednakim brojem protona i različitim brojem
neutrona.

Atomska jedinica mase u: 1/12 mase atoma ugljika 126C;
u =1,66054 10-27 kg

Beta čestice su brzi elektroni, kada radioaktivna jezgra emitira beta
česticu, redni broj atoma se poveća za 1 uz isti maseni broj

Gama zračenje je elektromagnetsko zračenje vrlo kratkih duljina,
pri tome se ne mjenjaju niti redni broj niti masa jezgre

Vrijeme poluraspada (poluživota) T1/2: onaj vremenski interval u
kojem se raspadne polovina jezgara radioaktivne tvari

Elektrotehnički fakultet Osijek 166


Energija vezanja; razlika mase; E = m · c2

Bnuclear = [Z·mH·c2 + N·mn·c2 ] – [mA·c2]

Z – broj protona, N – broj neutrona

Elektrotehnički fakultet Osijek 167

Oslobođena energija vezivanja jezgre

Energija
oslobođena
u fuziji

Energija oslob.
u fisiji

Atomska masa

Elektrotehnički fakultet Osijek 168

 Zadnji stabilni element
Jezgra: Stabilnost i omjer N/Z Z = 83 (Bi)

Znano 3000 jezgri, ali samo Neutronska linija

266 stabilno!
Z > 83 nestabilan element!
Linija

Broj neutrona N
stabilnosti

Za jezgre s velikim brojem
protona: N > Z (odbijanje
Protonska
protona)
linija
N=Z

Neuobičajena stabilnost kod
“magičnih brojeva”
Z, N = 2, 8, 20, 28, 50, 82, 126
(analogija s elektronskim
ljuskama)
169
Elektrotehnički fakultet Osijek
Broj protona Z
 α zračenje
Radioaktivnost

Nestabilnost velikih jezgri:
protonska i neutronska linija
obilježavaju područje
spontane emisije p ili n.

Radioaktivnim raspadom β zračenje
uz oslobađanje energije
jezgre idu ka stabilnosti
(Z<84).

Radijacija (zračenje): α, β, γ
α – jezgra He (2p+2n) – list
papira
β – elektron ili pozitron –
nekoliko mm metala
γ – foton velike energije –
nekoliko cm olova
Elektrotehnički fakultet Osijek 170
 Fisija

Fisijska lančana reakcija ostvaruje se slobodnim

neutronima koji izazivaju raspad drugih jezgara.

Prirodna nuklearna goriva (radioaktivni nizovi) za fisiju su uran (U) i
torij (Th).
Uran (23892U i 23592U) i Torij (23290Th)

Vrijeme poluraspadaT1/2 = 4,5·109, 0,7·109 i 14·109 god.)

završavaju olovom (20682Pb, 20782Pb i 20882Pb)

Pri raspadu izotopa urana U-235 oslobađa se prosječno 2,5 neutrona,
te se istovremeno dio nuklearne energije pretvara u toplinu.

Izotop U-235 jedino je nuklearno gorivo koje se pojavljuje u
prirodi, no u prirodnom uranu ima ga samo 0,7%.

Elektrotehnički fakultet Osijek 171


Dogoročni razvitak iskorištavanja nuklearne energije zasniva se na
umjetnim nuklearnim gorivima: plutonij Pu-239 i izotop urana
U-233.

Plutonij se dobiva iz izotopa urana U-238 koji je glavni sastojak
prirodnog urana (99,3%). Plutonij se dobiva od U-238 zračenjem
neutronima reaktoru:

γ β β
238 1 239 239 239 239
92U + n→ U → U →
0 92 92 93 Np → 94 Pu
25, 5 min 2 , 3 dana

Nakon što U-238 prihvati neutron n, postaje U-239 koji emitira

gama zrake, a nakon emisije elektrona (beta zračenje s vremenom
poluraspada od 25,5 min) povećava se broj protona te postaje
neptunij Np-239.

Emisijom još jednog elektrona (beta zračenje s vremenom
poluraspada od 2,3 dana) neptun prelazi u stabilni plutonij (vrijeme
poluraspada 24000 godina)

Elektrotehnički fakultet Osijek 172


Neptunij (23793Np)

ne postoji u prirodi (T1/2 = 2,1·106)

završavaju bizmutom (20983Bi)

Izotop urana 233 dobiva se jednako kao i plutonij, ali od torija
(Th-232)

γ β β
232 1 233 233 233 233
90Th + n→ Th→ Th →
0 90 90 91 Pa → U
92
25, 5 min 27 , 4 dana

Gdje je: (Pa-233) Proaktinij

Postoji i nekoliko drugih: 146C i 4019K

Elektrotehnički fakultet Osijek 173

 Dobivanje nuklearnih goriva

− λ ⋅t
n ( t ) = n0 ⋅ e
ln 2 Vrijeme
T1 / 2 =
λ poluraspada

Th-232, T1/2=14·109 god.

174

Kod fisijske lančane reakcije energija se pojavljuje najviše kao
kinetička energija novih izotopa, potom neutrona i energija zračenja
Samo manji dio pretvara se u unutarnju termičku energiju,
Primjer:
U-235 ima 235 atomskih jedinica mase, a u energiju se pretvara samo
0,216 jedinica mase ili oko 0,1% mase te pri tome daje energiju od
82·109 J.

Samostalno održavanje raspada jezgara zasniva se na pojavi da se
nakon raspada jedne jezgre pojavi najmanje jedan neutron sposoban
izazvati raspad jezgre.

Međutim, u prosjeku raspadom jezgre U-235 nastaje 2,5 neutrona. Broj
raspadnutih jezgara rast će po zakonu 2n, gdje je n broj sukcesivnih
raspada (broj generacija neutrona).

Lančana reakcija (nekontrolirana) je ispunjena u atomskoj bombi, koja
je u prvoj izvedbi bila izgrađena od čistog U-235.

Elektrotehnički fakultet Osijek 175

 Fisija urana i lančana reakcija

Elektrotehnički fakultet Osijek 176

Fisija urana i oslobođena energija y
235 U x 200MeV
92
1
0n 238 U
92
2.43 239 Pu
Fisija: ∆Evezanja > Eaktivacije 1
0n
94

∆Evezanja jezgre = Ev nastale – Ev. početne 235 U

92

Eaktivacije = potrebna energija za fisiju Energija iz fisije

Kinetička fragmenata 83.5%
U235 – fisibilan Trenutne γ-zrake 2.5%
U238 – fisibilan s pragom Kinetička neutrona 2.5%
β-raspad fragmenata 3.5%
1 eV = 1,60219E-19 J
γ zrake fragmenata 3.0%
200 Mev = 3,204E-11 J
Energija neutrina 5.0%

Elektrotehnički fakultet Osijek 177

 Stavljanje reaktora u pogon, rad i obustavljanje

U reaktoru s prirodnim uranom (99,282 % U-238, 0,712 % U-235 i
0,006 % U-234) kao gorivom ili s obogaćenim uranom (smjesa U-238
i U-235, ali s većim postotkom U-235 nego u prirodnom uranu) prilike
su sasvim drugačije.

Potrebne su, naime, posebne tehničke mjere da najmanje jedan
neutron proizveden raspadom jedne jezgre izazove raspad druge
jezgre.

Ako sa n2 označimo broj neutrona u nekoj generaciji, a sa n1 njihov
broj u prethodnoj generaciji, za vrijeme stavljanja u pogon mora biti
n2 > n1.

Pomoću broja neutrona iz dvije sukcesivne generacije definira se

faktor multiplikacije k, određen izrazom:
k = n2 / n1

Elektrotehnički fakultet Osijek 178

Kontrolirana fisijska lančana
reakcija u nuklearnom
reaktoru
Pri stavljanju reaktora u pogon
mora biti k > 1.
Kad je dostignut broj neutrona u
jedinici vremena nužan za
potrebnu snagu (rad reaktora)
mora se održavati konstantnost
broja neutrona, tj. k = 1.
Pri obustavljanju rada reaktora
broj neutrona mora se smanjivati,
tj. k < 1.

Elektrotehnički fakultet Osijek 179

 Udarni presjek

Pri sudaru s jezgrama, koje imaju vrlo male dimenzije, neutroni mogu u
sudaru izgubiti od svoje kinetičke energije ili biti apsorbirani.

Vanjska magnetska i električna polja ne utječu na njihovo kretanje.
Utjecaj gravitacijskog polja, iako postoji, zanemariv je.

Omjer između promjera jezgre i atoma iznosi od 10-8 do 10-12, pa za
kretanje neutrona ima vrlo mnogo slobodnog prostora. Unatoč tome
postoji stanovita vjerojatnost da neki neutron na svom putu naiđe na
neku jezgru. Ta vjerojatnost mogla bi se odrediti kao omjer površine
jezgre i slobodne površine, pa bi imala red veličine 10-24.

Eksperimenti pokazuju da je ta vjerojatnost višestruko veća, što je
posljedica djelovanja jezgara koje se nalaze na putu neutrona.

Takvu površinu koja stvarno djeluje na neutron nazivamo udarni
presjek, σ.

Elektrotehnički fakultet Osijek 180

Ovisno o udarnom presjeku
nastaje:
• neelastični sudar
• elastični sudar
• uhvat neutrona
• fisija

Udarni presjek neutrona za fisiju urana i plutonija

181
 Uporaba nuklearnog goriva

Nuklearna energija, prema današnjem tehničkom razvoju,
transformira se u unutrašnju energiju nositelja energije (fisija), a
zatim u mehaničku i električnu energiju pomoću parnih
turbina i električnih generatora.

Pritom nuklearni reaktori preuzimaju funkciju parnih kotlova.

U budućnosti valja očekivati i takve reaktore u kojima će se
zagrijavati plinovi umjesto vodene pare, pa će se u plinskoj turbini
transformirati unutrašnja energija u mehaničku.

Uran kao nuklearno gorivo može biti u svojem prirodnom obliku
(prirodna smjesa U-235 i U-238) ili kao obogaćeni uran (povećani
udio U-235).

Ako se uspješno riješi kontrolirana nuklearna fuzija, vjerojatno će
se upotrijebiti iste energetske transformacije kao za energetsko
iskorištavanje nuklearne fisije.

Elektrotehnički fakultet Osijek 182

 Ciklus uporabe urana kao nuklearnog goriva:

Elektrotehnički fakultet Osijek 183

Obogaćivanje urana

1. Plinska difuzija
iz uranove rude najprije se
mehanički i kemijski dobiva plin
U3O8 (uranov oksid), koji se potom
pretvara se u UF6 (uranov
heksafluorid) i zatim potiskuje kroz
porozne barijere, kinetička
energija molekule plina ovisi o
temperaturi, manja masa – veća
brzina, kretanje kroz porozne
barijere brže, en. intenzivno (10%).
2. Centrifuge
radijus kruženja ovisi o masi, veća
masa – veći radijus, manje
energetski intenzivno, ali složenije
3. Lasersko
energetski nivo staza elektrona
ovisi o masi jezgre, još u razvoju

Elektrotehnički fakultet Osijek 184

Nuklearno gorivo (gorivne ćelije)

Ogrjevna moć

35 GWd/t goriva (3,2%
obogaćenje)

6 GWd/t prirodnog U

1 tU = 0,5 PJ

Elektrotehnički fakultet Osijek 185

Nuklearni reaktori

Klasifikacija prema nuklearnom gorivu, moderatoru (sredstvu koje
kontrolira lančanu reakciju – usporava neutrone) i prema
rashladnom sredstvu.

1. Grafitni reaktori
1.1. Reaktor hlađen ugljičnim dioksidom
(GCR – Gas Cooled Reactor)
1.2. Usavršeni reaktor hlađen ugljičnim
dioksidom (AGCR – Advanced GCR)
1.3. Visokotemperaturni plinom hlađen
reaktor (HTGR – High Temp. GCR)

GCR

Elektrotehnički fakultet Osijek 186

 PWR
2. Lakovodni reaktori
2.1. Lakovodni reaktor s vodom pod
tlakom (PWR – Pressurized
Water Reactor)
2.2. Lakovodni reaktor s kipućom
vodom (BWR – Boiling Water
Reactor)
3. Teškovodni reaktori
4. Oplodni reaktori
Povećanje korištenja
urana do 60 puta

Oplodni reaktor
s tekućim natrijem

Elektrotehnički fakultet Osijek 187

188
 Fisioni produkti (produkti raspadanja)

Tijekom lančane reakcije raspadale su se jezgre U-235 i U-238, a dio
se jezgara U-238 uhvatom neutrona pretvorio u plutonij. Po toni
istrošenog goriva potrošeno oko 25 kg U-235 i oko 24 kg U-238.

Tokom rada proizvedeno je oko 35 kg produkata raspadanja, oko 9
kg plutonija, dok se ostatak sastoji od izotopa urana (najviše U-238).

Materijali u istrošenom gorivu su radioaktivni, te se spontano
raspadaju i nakon što je gorivo izvađeno iz reaktora. Radi se o smjesi
različitih radioaktivnih izotopa od kojih neki imaju vrlo kratka, a neki i
vrlo duga vremena poluraspada.

Generirana snaga produkata raspadanja nakon obustave reaktora:
P = P0 ⋅ 0,0061 ⋅ [(t − t0 ) −0, 2 − t −0, 2 ]
P0 – snaga reaktora prije obustave, t0 – vrijeme rada reaktora u
danima, t – vrijeme rada i obustave u danima

Elektrotehnički fakultet Osijek 189


Radi oslobađanja topline mora se istrošeno gorivo najmanje nekoliko
mjeseci hladiti prije bilo kakvog postupka s takvim gorivom.

Hlađenje: u dubokim bazenima u Smanjivanje aktivnosti jezgre reaktora
kojima se gorivo nalazi ispod sloja snage 1100 MW nakon obustave pogona
od nekoliko metara vode (i kao
zaštita od radioaktivnog zračenja
i kao rashladno sredstvo).

Gorivo koje je odležalo više godina
u bazenima može se spremiti i u
suha spremišta jer više nije potrebno
tako efikasno hlađenje budući da
razvijena toplina s vremenom postaje
sve manja.

Konačno ipak treba istrošeno gorivo
odložiti u spremišta u kojima će
stalno ostati i tokom sljedećih stoljeća.

Elektrotehnički fakultet Osijek 190

 Reprocesiranje istrošenog goriva

Gorivo provede 3 godine u reaktoru

svake godine se mijenja dio

sprema se privremeno u bazen za istrošeno gorivo

Reprocesiranje

kemijsko izdvajanje neiskorištenog urana i plutonija
 drobljenje tableta goriva, otapanje u dušičnoj kiselini
 organska otapala za uran i plutonij
 dodaci pomažu taloženju plutonija

opasnost za proliferiranje nuklearnih materijala

30% povećanje dostupne energije (cijena NE)

važno za tehnologiju oplodnih reaktora

smanjuje problem odlaganja radioaktivnog otpada

Elektrotehnički fakultet Osijek 191

 Nuklearno gorivo
prije i poslije reaktora

Elektrotehnički fakultet Osijek 192

 Odlaganje nuklearnog otpada

nisko radioaktivni otpad škole,

bolnice, industrija, nuklearna elektrana

visoko radioaktivni otpad
radijacija: fisioni produkti, aktinidi
otrovnost, problem ovisan o načinu
odlaganja

193
 Visoko radioaktivni otpad

Fisioni produkti Aktinidi

Nuklidi Poluraspad (god.) Nuklidi Poluraspad (god.)
Sr-90 28,8 Np-237 2,1·106
Tc-99 210.000 Pu-238 89
Ru-106 1,0 Pu-239 24·103
Sb-125 2,7 Pu-240 6,8·103
Cs-134 2,1 Pu-241 13
Cs-137 30 Pu-242 0,38·106
Pm-147 2,6 Am-241 458
Sm-151 90 Am-243 7,6·103
Eu-155 1,8 Cm-244 18,1

Elektrotehnički fakultet Osijek 194

 Radioaktivnost kroz vrijeme
Relative radiotoxicity

Spent fuel
(Pu + MA + FP)

Natural uranium ore

MA + FP
FP

Time (years)

Elektrotehnički fakultet Osijek 195

 Rezerve fisijskog nuklearnog goriva u Zemlji

Uran u prirodi sadrži samo 0,7% 235U

Utvrđene rezerve urana: 3,3 Mt (ispod 130 $/kg)

Potencijalne rezerve: 15 do 19 Mt

danas se koristi ruda koncentracije 1kg/t

urana ima dovoljno, ali u malim koncentracijama

Proizvodnja 2002. ~0,04 Mt (U3O8 uranov oksid)

40% podzemno, 30% otvoreno, 20% ISL i 10% usput

Kanada 30%, Australija 22%, Niger 10%, Namibija 6%

Elektrotehnički fakultet Osijek 196

 Dokazane svjetske rezerve urana 2003.

(u Mt Urana i %) < 80$/kgU

Kazahstan
Uzbekistan 0,38
0,06 (16%)
(2.5%)
Ukrajina
0,035 Rusija
Mongolija
Kanada (1.4%) 0,12
(5.1%) 0,05
0,33 (2%)
(14%)
SAD
0,10 Alžir
(4%) 0,02 Kina
(0.8%) 0,05
(1.4%)

Niger
0,10
(4%)

Brazil
0,09
(3.5%) Namibija Australija
0,14 0,70
(6%) Južna Afrika (29%)
0,23
Ostali (9.4%)
0,06
(2.3%)
 Napomene uz rezerve urana

Nuklearna fisijska energija nije jako ovisna o gorivu. Današnja
tehnologija po težini treba oko 105 manje goriva od npr. fosilnih elektrana.

Trenutno omjer resursa i korištenja je preko 50 godina.

Potencijal za nove izvore izgledan (cijena goriva u proizvedenoj energiji
mala).

Manje potrebe trenutno uvjetuju neisplativost nekih nalazišta.

Fosfati i morska voda ogroman potencijal >130$/kgU

Oplodni reaktori unose faktor iskorištenja urana od preko 50 puta

Elektrotehnički fakultet Osijek 198

Fisijski nuklearni reaktori, kraj 1998.: Ukupno 435 reaktora, 30 u izgradnji

16% proizvodnje el. en.

7% primarne energije

199
Zemlja Reaktori u pogonu Reaktori u izgradnji Obustavljena izgradnja
2001.

200
 Fisijski nuklearni reaktori, stanje početak 2003.

441 komercijalna reaktora u pogonu,

359 GW instaliranih kapaciteta

Proizvode 16% svjetske el. energije

59 zemalja ima u pogonu 273 reaktora u istraživanju, Kanada je
vodeći proizvođač urana,

6 novih reaktora pušteno u pogon 2000. g., 31 reaktor u izgradnji (3 u
2000. g.)

Najnoviji događaji:

Finska donijela odluku o gradnji nove elektrane;

Bugarska definitivno obustavila NE Kozloduy 1 i 2;

Elektrotehnički fakultet Osijek 201


Šest novih elektrana pušteno u pogon:
Kina (4): Qinshan 2-1, 610 MW(e) PWR; Qinshan 3-1, 655 MW(e)
PHWR; Lingao 1, 938 MW(e) PWR; Lingao 2, 938 MW(e) PWR
Češka (1): Temelin 2, 912 MW(e) WWER
Koreja (1): Yonggwang 6, 950 MW(e) PWR

Konstrukcija započeta za sedam elektrana:

Indija (6): Kudankulam 1 i 2, 905 MW(e) WWER; Kaiga 3 i 4,
Rajasthan 5 i 6, 202 MW(e) PHWR
Sj. Koreja (1): LWR - Project Unit 1, 1040 MW(e) PWR

Elektrotehnički fakultet Osijek 202

Gorivo za proizvodnju električne energije - zemlje

Nuklearno

Nafta

Pr. plin

Ugljen
Voda i
ostalo

203
Udio goriva u primarnoj energiji – od 1995. i prognoza do 2020.

Elektrotehnički fakultet Osijek 204

 Nuklearna energija u 1999.

Elektrotehnički fakultet Osijek 205

Proizvodnja el. energije iz nuklearnih elektrana (svijet 16%)

206
 Cijena izgradnje elektrana i proizvodnje el. en. u SAD-u

Cijena izgradnje elektrana (tzv. kapitalni troškovi) variraju ovisno o
državama i tvrtkama. Prema projekcijama OECD u SAD u ukupnim
troškovima rada elektrana, kapitalna ulaganja sudjeluju sa:

55% za nuklearnu

45% za termoelektranu na ugljen

16% za termoelektranu na plin

Cijena proizvedene električne energije po kWh, uzimajući u obzir
i kapitalna ulaganja u 1999. g.:

4.6 c/kWh za nuklearnu,

3.9 c/kWh za ugljen

4.2 c/kWh za plin

Obično se u usporedbama u cijenu proizvedene električne energije po
kWh ne računaju troškovi izgradnje, već samo pogona (troškovi goriva
i održavanja) elektrana, to su tzv. marginalni troškovi.

Elektrotehnički fakultet Osijek 207

Marginalni troškovi proizvodnje el. energije
u SAD-u [c/kWh]
Cijena proizvodnje ele. en. - SAD

208
Cijena električne energije ovisna o scenariju - OECD

209
Ovisnost cijene električne energije o cijeni goriva
u Finskoj, početak 2000.

210
 Pogonsko iskustvo

2001. g. proizvedeno je 2400 TWh električne energije iz nuklearki;
povećanje od 12% u odnosu na 1995. g. uz manje od 4% novog
kapaciteta

prosječni faktor opterećenja iznosi 85%; 75% u prethodnoj 2000.
godini, a bio je manji od 40% 1990. godine

Finci su na vrhu – 92%, SAD ima prosjek 89,7% (90,7% bez Browns
Ferry 1) prema 65% 1990.g., Japan 81%, Francuska 71%
Projekcija potrošnje nuklearne energije

mali porast do 2010, stagnacija do 2020. g.

ukupni porast od 1999.g. do 2020.g. 8%

razvijeni svijet 12% smanjenje (iznimke: Francuska, Finska, Japan i
Kanada)

zemlje u razvoju: porast udjela u svijetu s 8% na 19% (posebno Kina,
J. Koreja i Indija)

Elektrotehnički fakultet Osijek 211

Moratorij na izgradnju Potrošnja nuklearne energije
nuklearnih elektrana u EU u svijetu
PJ [1015 J]
Moratorij: Belgija, Njemačka,
Nizozemska, Španjolska,
Švedska

Bez moratorija: Finska,

Francuska, Velika Britanija

Do 2004. godine u Hrvatskoj

postoji moratorij ne samo na
izgradnju NE, već i na
istraživanja!!! Tendecija
ukidanje moratorija.

Elektrotehnički fakultet Osijek 212

 Radni vijek fisijske
nuklearne elektrane
– godine izlaska iz pogona

Elektrotehnički fakultet Osijek 213

 Razvoj izgradnje fisijskih nuklearnih elektrana

Finska: Japan:
5. reaktor do Porast od 46 na 100
2009. GWe nukl. snage do
2030
Kina
Francuska: + 20 GWe
SAD: godišnje
Obnavljanje
+ 400 GWe do (ukupno)
2020 (ukupno)

60% Južna Koreja:

udvostručenje
40%
nukl. kapaciteta
20%

0%
1900 1950 2000 2050
Ugljen Pr.plin Obnov. 214
Nafta Nuklearna Hidro.
 Osnovni čimbenici vezani uz daljnju Nuklearna katastrofa u Černobilu
uporabu nuklearne energije 26.04.1986.
širenje radioaktivnog oblaka

potreba za energijom, dostupnost i cijena
fosilnih goriva, konkurentnost i dostupnost
ne-fosilnih izvora

problemi zagađivanja zraka, globalnog
zagrijavanja, održivog razvoja

briga za sigurnost energetske opskrbe,
organizacija proizvodnje (utility)

stav javnosti, razvoj tehnologije

rješavanje pitanja otpada

sigurnosti reaktora u Istočnoj Evropi,

borbi protiv proliferacije
Do sada kod 27 % od 200.000

održavanju nužne tehničke ekspertize spasioca nastupio invaliditet.

Elektrotehnički fakultet Osijek 215

 Pregled

Prirodan
Prirodanneobnovljiv
neobnovljivizvor
izvorenergije
energije


Složena
Složenarazvijena
razvijenatehnologija
tehnologija


Kontroverzna
Kontroverznaprihvatljivost
prihvatljivost --potrebe
potrebeiirizici
rizici


Značajan
Značajanizvor
izvorelektrične
električneenergije
energijedanas
danas


Veliki
Velikipotencijal
potencijalza
zabudućnost
budućnost


Jedini
Jedinistvarni
stvarnipotencijal
potencijalza
zaborbu
borbuprotiv
protivCO2
CO2


Zamršeni
Zamršenitrokut
trokuttehnologije-javnosti-politike
tehnologije-javnosti-politike


Budućnost
Budućnostneizvjesna
neizvjesna


Ogroman
Ogromanpotencijal:
potencijal:fuzija!
fuzija!

Elektrotehnički fakultet Osijek 216

 Fuzija

Spajanje lakih jezgara u težu uz oslobađanje energije

Neiscrpan i kontinuiran izvor (deuterij u morskoj vodi, litij
proizvodnjom u fuzijskom reaktoru)

Mali utjecaj na okoliš

nema direktne CO2 emisije, niska radioaktivnost

nema drugih utjecaja (nesreće), malo zauzeće prostora

Mali rizik od nuklearne proliferacije, nema fisibilnih
produkata

Potrebna ili visoka temperatura 107 K (sunce) ili velika
kinetička energija čestica (akcelerator)

Za sada teorijski jedini način za postizanje temperature
potrebne za reakciju fuzije daje fisijska reakcija (hidrogenska
bomba, uz atomsku bombu kao detonator)

Elektrotehnički fakultet Osijek 217

Količina goriva potrebna za trenutnu godišnju potrošnju energije

58 PJ
16 TWh (topline)
5,5 TWh (el.en.)
218
 Termonuklearno:
približavanje dva pozitivna naboja
zahtjeva veliku brzinu = veliku temperaturu
Sunce
Termonuklearna fuzija vodika
4 H prelazi u He

Vodik
Deuterij

Pozitron

Neutrino

Helij 3

Helij 4 219
Termonuklearna fuzija vodika: 4 H => He

4 H = 4 x 1.673 x 10-27 kg = 6.693 x 10-27 kg

1 He = 6.645 x 10-27 kg
____________________________________
Razlika u masi = 0.048 x 10-27 kg

E = m · c2
=(0.048 x 10-27 kg) * (3 x 108 m/s)2
= 4.3 x 10-12 J

• 1 kg H-bombe pretvara se u energiju od 20

Mt
• reda Tt svake sekunde griju sunce

Elektrotehnički fakultet Osijek 220

 Primjer nuklearne fuzije
deuterij + tricij → helij + neutron

Jezgre dva izotopa

vodika, deuterija (D) i
tricija (T) spajanjem
proizvode jezgru helija
(He) i neutron (n). U
svakoj reakciji oslobodi
se i 17.6 MeV (2.8 pJ)
energije:

D + T -> 4He (3.5 MeV) +
n (14.1 MeV)

Elektrotehnički fakultet Osijek 221

 H-bomba

160 km

Test prve H-bombe Mike

43 km Nov. 1, 1952. (10
megatona 80 milijuna
tona zemlje ispareno).
H-bomba isprobana
1.2.1954. na Bikinima -
15 megatona.
13 km Rusi su isprobali H-
bombu 100 megatona.

222
Termonuklearna ili H-bomba
• eksploziv, fisiono gorivo, D, T i Li.
• Prvo se aktivira obični ekploziv, potom fisiona reakcija grije na 10 MK i
pokrene fuzione reakcije.

2D + 3T → 4He + n + 17.6 MeV

n + 6Li → T + 4He (σ = 942 b)
n + 7Li → T + 4He + n (σ = 0.045 b)

• Neutronska bomba je fisiona bomba koja primarno oslobađa neutrone.

• Kobaltna bomba je prljava bomba koja ubija zračenjem (60Co).
• Zemlje koje posjeduju H-bombe: SAD, Rusija, V. Britanija, Francuska i
Kina.

Elektrotehnički fakultet Osijek 223

Tokamak fuzijski reaktor
Najveći izazov: razumijevanje i kontrola
plazme. Problem: magnetske i inercijske
nečistoće kontejnmenta.

224
Nuklearna fuzija i plazma

Mješavinu D i T treba zagrijati na

10 miliijuna stupnjeva! Na toj
temperaturi sve je plazma.
Plazma je makroskopski
neutralna kolekcija nabijenih
čestica.
Ioni (gole jezgre) na visokoj
temperaturi imaju veliku kinetičku
energiju i približavaju se na 1 fm
– razmak dovoljan da nuklearne
jake sile uvjetuju fuziju.

Elektrotehnički fakultet Osijek 225

Nuklearna fuzija korištenjem magnetskog održavanja plazme

+
Nabijene čestice izbjegavaju
presjecanje magnetskih linija.

Magnetic Mirror Confinement

Plazma
Plasma Magnetska boca za
održavanje plazme

Plazma izobliči
magnetsko polje ili
savija magnetske
linije
Magnetske linije
Magnetic lines

Elektrotehnički fakultet Osijek 226

227
Elektrotehnički fakultet Osijek 228
 Raspoloživost tricija
Predviđeni Ontario (OPG) Tritium

30

25

20

15
Svjetski maksimum dobave Tricija 27 kg
Inventory (kg)

10
Tricij se raspada 5.5% godišnje
5

0
1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045

• Potrošnja tricija u fuzijskom DT objektu iznosi: 55,8 kg/god na 1000 MW

fuzijske snage (Previše!). Trenutna cijena tricija je 30 M$/kg. Fisioni reaktori
mogu proizvesti samo 2-3 kg na godinu po 200 M$/kg!! Treba desetine
fisionih reaktora za jedan fuzijski reaktor.
• Za pokretanje fuzijskog postrojenja treba 5-10 kg tricija. Veliki DT
eksperimenti poput ITERa moraju sami proizvoditi tricij za uspješan rad.

Elektrotehnički fakultet Osijek 229

 Radiotoksičnost

Fisija (PWR)

Fuzija – konvencionalni materijal

Ugljen Fuzija- niskoaktivni materijal

Tricij iz fuzije

230
 Usporedba volumena i mase otpada

Elektrotehnički fakultet Osijek 231

 Napredak u istraživanju fuzije

Problem Poč. Sred. Kraj Naredni

70-te 80-ih 90-te korak
Makrostabilnost ~ + P Pd
Grijanje plazme i struja - + P Pd
Samozagrijavanje - - ± p
Prijenos energije i čestica ~ ≈ + P
Interakcije plazme i zida - ~ p P
- vrlo nesigurno + dobro razumjevanje d demonstriranje
~ primitivno razumjevanje P predvidljivost

Elektrotehnički fakultet Osijek 232

Nuklearna fuzija istraživanje
• Skupo i zahtjeva međunarodnu suradnju.
• Plazma održavana torusom pruža nade u uspjeh.
• Temperature: 10 MK Rusi postigli 1968. u Tokamaku i kasnije 100 MK.
• Jako magnetsko polje se stvara i supravodičima.
• Lasersko zagrijavanje zaleđenih paleta u inercijskom zadržavanju imalo
je određene uspjehe.
• Jednakost ulaganja i proizvodnje energije ostvareno 1995.
• Princeton Large Torus postigao 510 MK prije dekomisije 2002.
• Simulacije na snažnim paralelnim računalima omogužavaju realistično
vizualiziranje ponašanja plazme.Teorijska predviđanja su pomogla bolje
zadržavanje topline protokom plazme dalje od centra i drugim
promjenama.

Elektrotehnički fakultet Osijek 233

• Razumijevanje ponašanja plazme služilo je kao podloga za nove
eksperimente (npr. NSTX - National Spherical Torus Experiment).
• Pored optimiranja konfiguracije plazme i druga istraživanja su važna:
- eksperimenti s gorućom plazmom,
- testiranje fuzionog materijala i komponenti,
- demonstracijska elektrana.
• Neka istraživanja se mogu kombinirati i brže/jeftinije dovesti do
rezultata.
• Otvorena kritična pitanja:
1. D-T gorivni ciklus uz samodostatnu proizvodnju tricija
ovisi o mnoštvu fizikalnih i inžinjerskih parametara/detalja.
2. Interakcija i kompatibilnost materijala
3. Pouzdanost rada posve nove vrste postrojenja
4. Životni vijek
5. Održavanje na daljinu

Elektrotehnički fakultet Osijek 234

Najveće financiranje za fuzijski program u EU (778 M€). Ako sve bude
po planu – naredni eksperimentalni reaktor (ITER) možda proradi do
2020. Ako sve prođe dobro – reaktor za proizvodnju el. en. možda
proradi do 2050. Ukoliko financiranje bude dostatno….
Komercijalni rad … ???

Hladna nuklearna fuzija i elektroliza

Hladna fuzija se odnosi na fuziju pri

sobnoj temperaturi.
Pons i Fleischmann: elektroliza otopine
soli litij-oksida u teškoj vodi (0.1 mol LiOD
na litru D2O). Elektrode od paladija.
Neočekivana toplina uništila opremu,
tvrde da je paladij katalizirao hladnu
nuklearnu fuziju. Činjenice nedostatne i
nitko nije ponovio rezultat.

Elektrotehnički fakultet Osijek 235