PROIZVODNE TEHNOLOGIJE

PROF. DR SC ANTUN STOIĆ

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

STROJARSKI FAKULTET U SL. BRODU
Nositelji kolegija: Prof.dr.sc. Antun Stoić i
Prof.dr.sc. Ivan Samardžić

Tjedno opterećenje:
2P + 2V
(30sati predavanja +30 sati vježbi)

ECTS bodovi: 5
5* 30 = 150 sati
150 - 60 (nastave na VTŠBJ) = 90 (sati doma)
Cilj i sadržaj predmeta:

- Produbiti prethodna znanja iz teorije obrade

materijala.

- Usvajanje znanja o kriterijima i metodama

određivanja obradivosti materijala i parametara
obrade.

- Upoznati postupak ispitivanja utjecaja parametara

na efekte procesa obrade.

- Upoznati suvremene tehnologije obrade odvajanjem

čestica.
Ishodi učenja

1. Razlikovati postupke rezanja

2. Primijeniti stečena znanja u rješavanju numeričkih
zadataka
3. Prepoznati i odabrati alat za pojedini postupak rezanja
4. Objasniti sile i snagu rezanja
5. Definirati tehnologiju (izabrati parametre) izrade
radnog komada
Popis preporučene literature za studij i polaganje
ispita:

1. Cebalo R. ; Obrada odvajanjem čestica, podsjetnik za ispit, FSB, Zagerb, 1996.

2. Šavar Š. ; Obrada odvajanjem čestica, Sveučilišna naklada Liber, zagreb, 1991.
3. Zdenković R.; Atlas alatnih strojeva, Sveučilišna naklada Liber, zagreb, 1991.
4. Lindberg R. A.; Processes and materials of manufacture, Allyn and Bacon, 1990
5. Musafia B.; Obrada metala plastičnom deformacijom, Svjetlost Sarajevo 1972.
6. Povrzanović, A.; Odabrana poglavlja iz obrade deformiranjem, FSB, Zagreb, 1996.
7. Esih I., Dugi Z, ;Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga – Zagreb,1990.
8. Kralj,S., Andrić,Š. –Osnove zavarivačkih i srodnih postupaka, Sveučilišna skripta,
Zagreb. 1992.
9. Rebec, B. – Naprave (konstrukcija, izrada, eksploatacija), Sveučilište u Zagrebu-
FSB, 1990.R.
10. Cebalo: Obrada odvajanjem čestica, Vedograf, Zagreb 2000.
 PROIZVODNE TEHNOLOGIJE

PROF.DR.SC. ANTUN STOIĆ

2.antun.stoic@gmail.com 0914928001

Proizvodne tehnologije su tehnologije po kojima se proizvode

određeni proizvodi

1. Mehaničke tehnologije (proizvodno strojarstvo)

2. Procesne tehnologije (proizvodnja sirovina i tvari)
3. Kemijske tehnologije
4. Prehrambene tehnologije
5. Grafičke tehnologije
6. Tekstilne tehnologije
7. …
6
8. …
Tehnologijom se proizvodu daje određeni oblik i u
tom smislu tehnologija može biti:

-Praoblikovanja
-Preoblikovanja
-Odvajanja materijala
-Dodavanja materijala
-Spajanja materijala
Tehnologiju u užem smislu čine znanja i vještine
(informacije iskazane brojevima, riječima i slikovnim
prikazima) o tehnici obrade materijala.

Tehnologiju propisuju (pišu, sastavljaju, određuju)

tehnolozi, a u radu za strojevima ju koriste operateri.

Kod odabira tehnologije OOČ potrebno je poznavati

strojeve, uređaje, alate i dr. koji su neophodni za
ostvarenje određenog procesa ili postupka.
Cilj svakog tehnologa je propisati tehnologiju OOČ
kojom će se ostvariti (dostići) zadovoljavajuća
kvalitetu proizvoda uz što je moguće manje inputa
(uloženih resursa).

Tehnologija se s vremenom mijenja, unapređuje

Potreba razvoja tehnologije!!!!

Visoka razina razvijenosti tehnologije znači visoku

učinkovitost tj. ekonomičnost i rentabilnost
proizvodnje
 Pokretači razvoja tehnologija

 Zahtjevi za većom produktivnošću

 Zahtjevi za kraćim vremenima obrade

 Zahtjevi za većim iskorištenjem alatnih strojeva

 Zahtjevi za stalnim povećanjem kvalitete obrade

 Zahtjevi očuvanja okoliša

 Zahtjevi za obradom novih, teže obradivih materijala obradaka

 Konstrukcija proizvoda

Terminiranje i Tehnološka Proizvodna resursi oprema

kontrola priprema STROJ, ALAT, NAPRAVA
procesa

PROIZVODNJA
 Treba razlikovati :

Prikladnost (TEHNOLOGIČNOST) (Are we doing thing right? - efficiency)

i
Učinkovitost (ISKORISTIVOST) (Are we doing the right thing? - effectiveness)

Max (prikladnost i učinkovitost) = max PROIZVODNOST

Odnos tehnologije i proizvodnih resursa predodređuje
vrstu proizvodnje.

Razlikujemo sljedeće tipove proizvodnje:

• Pojedinačna

• Serijska (male serije do 20 komada, srednje do

1000 komada i

• masovna >1000 komada proizvoda

Postupci OOČ pripadaju skupini pojedinačne i

maloserijske proizvodnje. Vrlo rijetko je veličina serije
veća od 100 komada.
 Tehnološki pokazatelji – pokazatelji mogućnosti
primjene određene tehnologije
( proizvodni pokazatelji )

• Livljivost

• Oblikovljivost deformiranjem

• Rezljivost – obradivost, prikladnost postupka obrade

odvajanjem čestica
• Zavarljivost i lemljivost

• Ljepljivost – prikladnost (pogodnost) postupka

spajanja lijepljenjem
• Prevlačivost – prikladnost nanošenja prevlaka

• Srasljivost – prikladnost postupka srašćivanja

15
- nije umijeće izraditi proizvod, potrebno ga je izraditi
kvalitetno, jeftino i na vrijeme.
Trošak, €

Kvaliteta površine
tolerancija
proizvodni lanac
primjer proizvodnje
 OTPAD U RAZLIČITIM PROCESIMA

Proces Otpad(%) Proces Otpad(%)

Obrada 10-60 Vruće oblikovanje 15

odvajanjem čestica

Vruće kovanje 20-25 Kontinuirano 10

lijevanje kalupa

Formiranje 10-25 Metalurgija praha <5

metalnih ploča

Valjanje <1
Izvor : A. P avić
 OBRADA
OBLIKOVANJE
EKSPLOZIJOM REZANJEM

Brzina deformacije, s-1

KOVANJE

OBLIKOVANJE EKSTRUZIJA
LIMA

Deformacija, ε= ln (l/lo)
 PRAOBLIKOVANJE

- pravljenje čvrstog tijela od bezobličnih tvari, pri čemu se

postiže povezanost među česticama
- lijevanje, sintranje, brizganje plastike ...
PREOBLIKOVANJE

- promjena oblika zasnovana na plastičnoj deformaciji

- kovanje, duboko vučenje, ekstruzija ...
 OBRADA ODVAJANJEM ČESTICA

- promjena oblika zasnovana na uklanjanju viška materijala

- tokarenje, glodanje, bušenje ...
 , Ra µm
Hrapavost površine
Troškovi proizvodnje, %

Lijevan, rezan
iz šipke

grubo
tokaren

Poluzavršno
tokaren
Završno tokaren
brušen

honan
PODJELA POSTUPAKA OOČ
 klin

Razdvajanje Odvajanje
(sječenje) (rezanje)
 Rezna
oštrica-nož
Značajke tehnologije OOČ:

-tehnološke značajke postupaka: u tehnici odvajanja

materijala koristi se mehanička, kemijska,
biokemijska, elektrokemijska, toplinska i dr. energija;

-redoslijed operacija: je li isključiv ili se može

mijenjati;

-nusproizvodi: ima li ih i u kojoj fazi nastaju i kako ih

treba odvoditi s glavnih linija proizvodnje;

-pojava otpada: da li se i kako mogu iskoristiti;

-pojava štetnih otpadnih produkata(otrovnih plinova,

otpadnih voda); kako ih uklanjati s glavnih linija
proizvodnje itd.
Obrada odvajanjem je postupak oblikovanja
(preoblikovanja) dijelova izvorno oblikovanih
(lijevanje, sinteriranje) ili preoblikovanih (hladna i
topla deformacija).
OOČ je postupak koji mijenja oblik predmeta
obrade.

Veliki je broj razloga za postupke preoblikovanja u

proizvodnji :

1. poboljšanje dimenzionalne točnosti

2. poboljšanje površinske teksture
3. izrada geometrijskih oblika kao npr. rupe, utori,
konusa a koji se teško dobiju postupkom izvornog
oblikovanja.
 Elementi tehnologije OOČ:

- režim (snaga, brzina, dubina, posmak, dodatak)

- rezni alat
- obradni stroj
- kinematski odnos alata i obratka

Pri obradi OČ bitan je:

1. slijed operacija i zahvata.
2. određivanje površine za baziranje pri obradi
3. dodatak za obradu npr.
Čelik vruće valjan
Dozvoljeno odst.,mm promjer OK
 0,5 6-25 10-22
0,75 28-50 24-50
1 55-75 55-80
1,25 75-100
1,5 do  2 110-125
Svi postupci odvajanja čestica odvajaju površinske
slojeve materijala u cilju dobijanja zahtijevanog
oblika. Time se proizvodi otpad koji se poslije može
reciklirati i zbog toga imaju mali stupanj iskorištenja
materijala.

U proizvodnoj se filozofiji iz tih razloga pojavila

potreba za oblikovanjem dijelova što bliže traženom
obliku u fazama izvornog oblikovanja i preoblikovanja
tzv NNS (Near Net Shape tehnologija).

Postupcima obrade odvajanjem čestica se može dobiti

širok raspon površinske hrapavosti.
Teorija obrade rezanjem
temelji se na teoriji klina
 FN= Fy
Trenje u procesu obrade :

Ft ,  Ft

klizanje Rezanje materijala

FN (FC), 
 Obrada odvajanjem čestica

SKICE PROIZVODA, CAD MODELI, TOLERANCIJE, KVALITETA POVRŠINE

parametri rezanja
PRAOBLIKOVAN/
PREOBLIKOVAN

PROIZVOD
MATERIJAL

efekti rezanja

stanje alata svojstva obratka

STROJ, SHIP, OPERATOR (UPRAVLJANJE)

36
38
PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE ZA CNC STROJEVE

geometrijske informacije tehnološke informacije

PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE ZA CNC STROJEVE

geometrijske informacije tehnološke informacije

Dijagram toka izrade tehnologije za CNC strojeve

Tehnički crtež

Tehnološka dokumentacija –
plan rezanja

Pisanje programa Korekcija NC naredbi

Testiranje programa
simulacija

Rad na NC stroju
Dijagram toka izrade tehnologije za CNC strojeve
CNC sustav

Glavno
gibanje
vreteno
Posmično
gibanje
Pogonski motor

Signal za pogonski motor Povratna

informacija

Povratna informacija
Upravljanje radom CNC strojeva sastoji se od:

- razrada tehnologije i utvrđivanje redoslijeda

zahvata, alata i režima rada
- priprema alata
- programiranje
- priprema stroja
- izrada prvog komada u seriji
NC i CNC strojevi
 Osobe koje sudjeluju u numeričkom upravljanju
CNC stroj je stroj upravljan pomoću računala. Računalo je
jedinica za upravljanje strojem upravljačka jedinica
(machine control unit - MCU)

upravljačka jedinica
(machine control unit -
MCU)

IZRADA TEHNOLOGIJE PROIZVODNJA

PROGRAMER OPERATER
(URED) (POGON)
 CNC strojevi – osoblje

CNC operater je osoba koja na stroju nadzire i upravlja

postupkom izrade proizvoda na osnovu tehnološke
dokumentacije dobivene od CNC programera. Operater mora
znati:

 rukovati upravljačkom jedinicom stroja

 čitati tehnološku dokumentaciju
 izmjeriti i odrediti korekcije za pojedini alat
 postaviti i stegnuti izradak prema planu stezanja
 prepoznati istrošenost ili oštećenja alata
 izmjeriti izrađeni predmet te utvrditi da li zadovoljava
tolerancije i kvalitetu površine
 CNC strojevi – osoblje programer

CNC programer je osoba koja ima veliku odgovornost. On je

odgovoran za pravilan odabir tehnologije obrade, alata i slijeda
zahvata kao i za moguće probleme vezane za operacije izrade na CNC
stroju.
On je također odgovoran za kvalitetu izrade proizvoda.

Zadatak CNC programera je izraditi kompletnu tehnološku

dokumentaciju (izraditi NC code, listu potrebnih reznih alata, način
stezanja obratka, …) na osnovu koje će operater na CNC stroju
izraditi predmet.
 CNC strojevi – potrebno znanje programera

 dobro čitati tehnički crtež

 dobro poznavati vrste, namjenu i mogućnosti pojedinih alata
 dobro poznavati tehnološke mogućnosti pojedinog stroja
 znati odrediti optimalne operacije izrade pomoću kojih se
može dobiti izradak u zadanim tolerancijama i kvaliteti površine
 znati prepoznati ograničavajuće čimbenike koji se mogu javiti
tijekom izrade
 dobro znati matematičke funkcije, posebno trigonometrijske,
radi mogućnosti izračuna koordinata
 poznavati svojstva materijala koja se obrađuju
 poznavati upravljačku jedinicu stroja tj. G i M funkcije,
koordinatni sustav, referentne točke stroja i alata kao i eventualno
dopunske funkcije (paletni sustav, izmjena alata, itd.)
 i zadnja, ne manja važna sposobnost, je sposobnost slušanja
drugih osoba koji su vezani za izradu predmeta: inženjera, CNC
operatera, nadređenog rukovodstva.
 Vrste upravljanja (upravljanje gibanjem)
Upravljanjem se ostvaruje relativno gibanje alata i obratka, a pojedinom
vrstom upravljanja ostvaruje se potrebna geometriju radnog komada.
Postoje tri vrste upravljanja:
• upravljanje točka-po-točka ili pozicioniranje,
• upravljanje po pravcu (pravocrtno ili linijsko upravljanje)
• konturno upravljanje
Zašto je uveden CNC (computer numerical control)

Kod složene geometrije obratka NC program se sastoji

od velikog broja naredbi. Učitavanje cjelokupnog
sadržaja programa u memoriju znači potreba velike
memorije. Zbog toga se program izvodi u
sekvencama (blok programa- jedna linija u listi
programa)
Programiranje CNC stroja obuhvaća definiranje potrebnih podataka (podatci
mogu biti geometrijski i tehnološki) pa se za izradu NC programa koriste CAD i
CAM sustavi. Prijenos geometrijskih podataka iz CADa obavlja se sučeljem za
izmjenu podataka :

IGES - Initial Graphic Exchange Specification, USA,

STEP - Standard for the Exchange of Product Model Data, USA
SET – Standard d'Echange et de Transfert, Francuska.

Značajka integriranih CAD/CAM sustava je da postoji veza između CAD i CAM

sustava odnosno da je integriran postprocesor koji omogućuje prilagodbu NC
koda upravljačkoj jedinici NC/CNC stroja.

Raznolikost postojećih sustava CATIA, EDS (I-DEAS, Unigraphics),

Pro/ENGINEER, CADAM, CADTOOL, MASTERCAM i sl. smanjuje
standardizaciju i kompatibilnost postojećih sustava.
 Područja primjene postupaka OOČ

- proizvodi velikih dimenzija (očekivana velika količina OČ kg/min)

- proizvodi malih dimenzija (mala količina OČ kg/min)
Proces rezanja može biti koncentrirani ili visokoučinski

OBRADE KONCENTRIRANIM TOKOM ENERGIJE VISOKOUČINSKI POSTUPCI

Obrada rezanjem
25A 6 mm hrapavost
Obrada glodanjem
Obrada brušenjem Duboko Al 30 kW
brušenje

Kemijska obrada
brušenjem
Procesi
Klasični
Plinsko rezanje
Ručno brušenje
Okruglo brušenje
Tokarenje, blanjanje, glodanje
Bušenje (Drilling)
Bušenje (Boring)
Razvrtanje
Brušenje
Honovanje,lepanje ili poliranje

Neklasični
Rezanje plazmom
Električnim pražnjenjem
Kemijskim postupkom
Elektrokemijskim postupkom
Laserom ili elektronskom mlazom
Elektrokemijsko brušenje
Elektropoliranje

Manje uporabljivi procesi

Uobičajeni postupci

Tolerancija (mm)
  postupci rezanja
- visokobrzinska obrada
- tvrda obrada
- obrada rotirajućim reznim pločicama

Suvremeni  Izravno energetski postupci rezanja

- Rezanje laserom
proizvodni - Rezanje mlazom vode
postupci - Rezanje plazmom
- ECM
- EDM
- UZM
OOČ  Postupci završne obrade
- Postupci uvaljivanja
- Magnetno abrazivni postupci
- Postupci deburiranja

 Postupci brze izrade

- Postupci izrade prototipova
- Postupci izrade alata
- Postupci brze izrade proizvoda
Specifičnosti pojedinih postupaka OOČ

proizvodnost specifična energija

trošak strojeva tolerancije

Konvenci-

abrazivni

Laser
onalni

ECM

EDM
+ AJ

EB
Pokretači stalnog razvitka tehnologija

• Zahtjevi za većom produktivnošću

• Zahtjevi za kraćim vremenima obrade

• Zahtjevi za većim iskorištenjem alatnih strojeva

• Zahtjevi za stalnim povećanjem kvalitete obrade

• Zahtjevi očuvanja okoliša

• Novi, teže obradivi materijali obradaka

Tehnologija obrade odvajanjem čestica (OOČ)

SUVREMENI PROIZVODNI UVJETI

58
Strojevi prije 100 godina
Strojevi i sustavi danas
Izvedbe strojeva

– nekartezijski
koordinatni
sustav
Izvedbe strojeva

integracija robota
i glavnog vretena
Izvor FS Ljubljana
Sustav hlađenja alata
na prednjoj površini.

SHIP dolazi kroz dršku

Alati za EEO
Alat za uvaljivanje
 Prednosti obrade odvajanjem su

 Postizanje točnosti, uskih tolerancija i dobre kvalitete obrađene površine,

često bez potrebe za naknadnim obradama.
 Oblikovanje oštrih rubova, ravnih površina, te unutarnjih i vanjskih profila
(često jedini (a svakako najbolji) način oblikovanja) .
 Primjena kod gotovo svih materijala poznatih svojstava.
 Oblikovanje otvrdnutih (kaljenih) i krtih materijala.
 Moguće su obrade u širokom rasponu dimenzija (od turbina i aviona do
micro obrada).
 Uzrokuje vrlo male promjene (oštećenja) u materijalu obratka (samo tanki
sloj; HAZ,).
 Jednostavnost automatiziranja.
 Ekonomičnost i produktivnost (jeftinija i brža) kod maloserijske i pojedinačne
proizvodnje.

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
66
 Postoje li granice obradivosti ?

Jesu li svi materijali poznatih svojstava obradivi ?

Koji parametri određuju granice ?

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
67
 Obradivost - machinability ?
Važan tehnološki pokazatelj kojim se definira prikladnost
(pogodnost) primjene postupka obrade
odvajanjem čestica u obradi materijala.

REZNI
ALAT

OBRADNI
PREDMET

Nema sustavne i u cijelosti definirane procedure određivanja podatka o

obradivosti, prvenstveno zbog kompleksnosti pojma i upotrebe tj.
značaja podatka o obradivosti.
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
68
 Mehanička svojstava materijala obrade i
obradivost
Tvrdoća – abrazijsko trošenje alata
Čvrstoća – sile rezanja, specifična energija i
temperatura rezanja
Rastezljivost – lomljenje i odvođenje odvojenih čestica
te kvaliteta obrađene površine
rastezljivost Nepovoljna
obradivost

tvrdoća
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
69
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
70
 Rezni alati i obradivost
Postojanost
na trošenje

indikacijska

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
71
 Nedostaci obrade odvajanjem čestica su

 stvara odvojene čestice i za okolinu opasne tvari (otpadna ulja , emulzije)

 Ponekad je za obradu jednog obratka (tolerirani provrti, utori, ...) potrebno
primjeniti više postupaka obrade i više alatnih strojeva
 Geometrija nekih proizvoda se može izraditi isključivo na CNC strojevima
 Alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obracima zahtijevaju velik
prostor.
 Mikroklima je pod jakim utjecajem obradnih procesa (toplina, buka,
rashladne tekućine, ulja, ...).
 Veliki udio pomoćnih i pripremnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka
je često manje od 2% ukupnog vremena protoka pozicije).

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
72
30% u zahvatu

73
 Troškovi u ooč

ALAT (2-4% ) Ostali

SHIP 7-17% troškovi

100% Odlaganje
80% SHIP

60% Obrada
Zaposlenici
40%
Energija
20%
Održavanje
0%
Oprema
IZVOR : Naturaki i dr. ‘97

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
74
 Pokretači stalnog razvitka tehnologija

 Zahtjevi za većom produktivnošću

 Zahtjevi za kraćim vremenima obrade

 Zahtjevi za većim iskorištenjem alatnih strojeva

 Zahtjevi za stalnim povećanjem kvalitete obrade

 Zahtjevi očuvanja okoliša

 Novi, teže obradivi materijali obradaka

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
75
 Postupci obrade odvajanjem čestica
(DIN8580)

OBRADA RUČNIM OBRADA ALATIMA NA

ALATIMA STROJU
-rezanje,
-turpijanje,
-bušenje,
Rezni alat s Rezni alat bez
-piljenje, čvrstim oštricama čvrstih oštrica
-glodanje

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
76
 OBRADA ODVAJANJEM ČESTICA
NA ALATIM STROJEVIMA

Alatima s čvrstim
oštricama Alatima bez čvrste
(mehanička energija) oštrice
(bez mehaničke
energije)

Geometrijski Geometrijski
definirana oštrica nedefinirana oštrica

 Tokarenje  Brušenje
 Glodanje  Superfiniš
 Bušenje, upuštanje,  Honanje
razvrtavanje  Lepanje
 Blanjanje, dubljenje
 Piljenje
 Provlačenje

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
77
 Alat bez čvrste rezne oštrice – nema mehaničke sile
Nekonvencionalni postupci ooč

• Kemijski postupci
– Kemijska obrada
– Termokemijska obrada
• Elektrokemijski postupci
– Elektrokemijska obrada
– Elektrokemijsko brušenje
• Toplinski postupci
– Elektroerozijska obrada – EDM
– Obrada mlazovima (elektrona, fotona)

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
78
 300
Debljina materijala
150
plin
WJ
20 Plazma
Plasma
Fine
1 Plasma
Laser

(mm) 0.1 1.8

točnost

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
79
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
80
 Elektroerozijska obrada – osnova

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
81
Elektroerozijska obrada – princip i primjeri

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
82
Obrada laserom – princip

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
83
 Kinematika u obradi odvajanjem čestica

GIBANJA

TRANSLACIJSKA ROTACIJSKA
(PRAVOCRTNA) (KRUŽNA)

Kontinuirana Diskontinuirana

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
84
 Gibanja na alatnim strojevima

GIBANJA

GLAVNA POMOĆNA
• vc – brzina rezanja
• stvara se odvojena Posmična Dostavna
čestica
• vf – posmična brzina
• stalnost (kontinuitet)
procesa obrade

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
85
Osnovni elementi alata - prikaz na nožu
- drška (prihvat alata)
- rezni dio (jednorezni/višerezni)

Glavna Pomoćna
oštrica, S oštrica, S’

Rezni
dio
Vrh alata

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
86
Višerezni alati (pravocrtno i rotacijsko gibanje) – rotirajuće rezne pločice

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
87
 Brusni rezni alati (brusevi)
 Neujednačena, nedefinirane rezne geometrije, nejednoliko
raspoređena na reznoj površini brusa
 oblik brusnih zrna - negativni prednji kut do –450

Rezna površina brusa

Rezna oštrica brusa
Brusno zrno
pora

ap
vezivo

brusno zrno
ravnina smicanja

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
88
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
89
 brus

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
90
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
91
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
92
UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD
DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
93
 Lomovi reznih alata

UNIVERSITY OF OSIJEK - MECHANICAL ENGINEERING FACULTY OF SLAVONSKI BROD

DEPARTMENT OF TECHNOLOGY
94