Proces sestrinske skrbi

Prof.dr Boris Hrabač

Faze procesa skrbi
 Proces sestrinske skrbi je aktivnost
medicinske sestre koja se odvija kroz 4
faze:
 Procjena;
 Planiranje;
 IzvoĎenje;
 Evaluacija.
Pojam sestrinske skrbi

 Sestrinska skrb predstavlja pružanje

pomoći pojedincu, obitelji ili zajednici u
cilju zadovoljavanja osnovnih ljudskih
potreba koje služe unaprijeĎenju i
čuvanju zdravlja, spriječavanju bolesti ili
vraćanju zdravlja.
Cjeloviti (holistički) pristup

 Osobine i potrebe svakog pojedinca

uvjetovane su nasljednim i stečenim
biološkim, psihološkim, socijalnim i
duhovnim čimbenicima, nedjeljivim od
uvjeta okoline u kojoj živi.
Osobne ljudske vrijednosti i uvjerenja

 Prava i odgovornosti svakog čovjeka u

donošenju odluka o zdravlju i osobnom
razvoju proizlaze iz njegovih osobnih
ljudskih vrijednosti i uvjerenja.
 Pravo na samoodreĎenje kao osnovno
ljudsko pravo u zdravstvenoj zaštiti
(Deklaracija o pravima pacijenata,
1994).
Potreba individualiziranog pristupa

 proizilazi iz činjenice da je svako ljudsko

biće jedinstveno i neponovljivo, te da će
osnovne potrebe zadovoljavati na sebi
jedinstven i svojstven način.
Procjenjivanje korisnikovih potreba

 Procjena na razini pojedinca

(individualne potrebe), obitelji
(obiteljske potrebe) i zajednice (potrebe
zajednice).
 Prikupljanje podataka kroz suradnju
korisnika; analiza podataka; definiranje
problema kroz sestrinske diagnoze.
 Značajke procjene kod sestrinstva u
zajednici su:

 Holistički pristup;
 Brine o stvarnim i potencijalnim
potrebama;
 Nije koncentrirano samo na odreĎeni
problem;
 Prepoznaje sredstva za zadovoljavanje
potreba;
 Značajke procjene kod sestrinstva u
zajednici su:

 Pomaže korisnicima da artikuliraju

vlastite potrebe i pomaže im da
prepoznaju potrebe koje je procijenila
profesionalna osoba;
 Kategorizira potrebe, probleme i
sredstva;
 Dovodi u ravnotežu potrebe i sredstva u
odnosu na zahtjeve;
Metode procjenjivanja
 Intervju za anamnestičke podatke;
 Promatranje za uvid u razvoj, stanje
zdravlja i funkcioniranja;
 Mjerenja za ocjenu rasta, patoloških
promjena ili zbivanja;
 Analiza dokumentacije koju
posjeduje sestra temeljem ranije skrbi.
Hijerarhija osnovnih ljudskih potreba,
Maslow (1943)

5. Potreba za samoaktualizacijom

4. Potreba za poštovanjem i
samopoštovanjem
3. Potreba za pripadanjem i ljubavlju

2. Potreba za sigurnošću

1. Fiziološke potrebe
Procjena po Gordonovoj
 Korisnikov doživljaj
vlastitog zdravlja;
 Prehrambeno
metaboličke funkcije;
 Eliminacija;
 Aktivnost i vježbanje;
 Kognitivne i perceptivne
funkcije;
 Spavanje i odmor;
 Percepcija samoga sebe
i odnosa s drugima;
 Seksualno
reproduktivna funkcija;
 Sučeljavanje sa
stresom;
 Vjerovanja i uvjerenja.
 Obrazac za sestrinsku procjenu,
SZO, Copenhagen
 Osnovni podaci o
korisniku;
 Sadašnje tegobe i
medicinska dijagnoza;
 Alergije, lijekovi;
 Disanje, bol i drugi
simptomi;
 Pokretnost / sigurnost;
 Koža / higijena;
 Prehrana i eliminacija;
 Odmor i spavanje;
 Tjelesna temperatura;
 Emocionalno stanje;
 Reakcija na bolest;
 Sučeljavanje sa stresom
i patnjom;
 Samopoštovanje;
 Sustav vrijednosti /
vjera;
 Bliske osobe;
 Obrazac za sestrinsku procjenu,
SZO, Copenhagen (2)

 Stanovanje;
 Prihodi;
 Posao;
 Slobodno vrijeme / interesi;
 Učenje / potrebe za informacijama.
Faktori koji utječu na zdravlje
 Fiziološki;  Dosadašnja
 Psihološki i anamneza;
emocionalni;  Socijalna i
 Intelektualni; zdravstvena politika;
 Okolinski;  Shvaćanje zdravlja.
 Sociokulturološki;
Obitelj i njena struktura
 Obitelj je društvena skupina čiji članovi
dijele zajedničke vrijednosti i
meĎudjeluju jedni s drugima tokom
vremena.
 Ima središnju ulogu u promociji i
održavanju zdravlja njenih članova.
 Zdravlje pojedinaca utječe na obitelj i
obrnuto.
Struktura obitelji
 Nuklearna obitelj;
 Oženjeni par sa djecom
 Par bez djece
 Obitelj s jednim roditeljem;
 Odvojeni, razvedeni, udovac
 Samac;
 Jedna odrasla osoba
 Multigeneracijska obitelj.
Funkcije obitelji
 Definirane su kao ishodi ili posljedice
obiteljske strukture. One su razlog postojanja
obitelji.
 Funkcije su podijeljene u više kategorija:
 Emocionalna funkcija;
 Socijalizacija;
 Reprodukcija;
 Ekonomska funkcija;
 Zdravstvena funkcija.
Funkcije obitelji
 Emocionalna funkcija;
 Ključna funkcija obitelji (ljubav, podrška,
razumijevanje);
 Najvitalnija funkcija obitelji.
 Socijalizacija;
 Proces učenja prilagoĎavanja životu u obitelji i
zajednici;
 Pomaganje djeci da se prilagode normama
zajednice;
 Proces socijalizacije je dio svih kultura.
Funkcije obitelji
 Reprodukcijska;
 RaĎanje, obitelj osigurava kontinuitet društva.
 Ekonomska funkcija;
 Funkcija koja obuhvata osiguranje potrebnih
resursa za sve članove obitelji.
 Zdravstvena funkcija;
 Obuhvata skrb za zdravstvene i fizičke potrebe.
Karakteristike zdrave obitelji
 Komunikacija meĎu članovima obitelji je
otvorena, izravna, iskrena, sa
meĎusobnim iskazivanjem osjećaja;

 Članovi obitelji izražavaju svoje

vrijednosti kroz integritet, odgovornost,
suosjećanje i ljubav prema drugim
članovima obitelji;
Karakteristike zdrave obitelji
 Obitelj se aktivno pokušava nositi sa
problemima;
 Obitelj ima zdravu atmosferu unutar
doma i zdrav životni stil;
 Pravila obitelji su poznata svim
članovima, pravila su jasna i fleksibilna,
te omogućavaju pojedinim članovima
njihovu slobodu;
Karakteristike zdrave obitelji

 Obitelj ima redovne veze sa širom

zajednicom koje su prijateljske i
ispunjene povjerenjem;

 Članovi obitelji pripadaju različitim

grupama i klubovima.
Rezultat analize podataka ....
 Analizom i interpretacijom podataka
sestra utvrĎuje:

 Probleme korisnika;
 Njihove sposobnosti samozaštite;
 Potrebe za sestrinskim intervencijama.
Put ka sestrinskoj dijagnozi

 Zaključak dobiven interpretacijom

predstavlja sestrinsku dijagnozu.

 To je jasan i sažet zapis, tvrdnja ili opis

korisnikovih problema, koji se bilježi u
plan sestrinske skrbi.
Sestrinska dijagnoza

 “Sestrinska dijagnoza je prosudba ili

zaključak proizašao iz sestrinske
procjene.”
Sestrinska dijagnoza

 “Sestrinska dijagnoza je istraživačka

aktivnost koja omogućava sestrama da
donose zaključke o postojećoj situaciji i
da donose odluke o tome što bi se
trebalo i moglo učiniti, a pri tome
potičući samonjegu.”
Sestrinska dijagnoza
 “Sestrinska dijagnoza je klinički sud o
odgovorima (reakcijama) pojedinca,
obitelji ili zajednice na potencijalni
zdravstveni problem ili životne procese.
Dijagnoza čini osnovu za odabir
intervencija iz zdravstvene njege
usmjerenih postizanju ciljeva za koje su
odgovorne medicinske sestre.”
“PES model” u formuliranju
sestrinske dijagnoze

 Naziv problema - P

 Njegova etiologija - E

 Simptomi - S
Najčešće primjenjivani termini
u sestrinskim dijagnozama su:
 Izmijenjeno  Akutno
 Poremećeno  Hronično
 Opasnost / rizik  Totalno
 Oslabljeno  Povremeno
 Deficit  Umjereno
 Povećano  Maksimalno
 Neefikasno  Minimalno
 Razlika izmeĎu sestrinske i
liječničke dijagnoze

 Ove dvije vrste dijagnoza nemaju bitnih

sličnosti.

 Liječnička dg. odnosi se na bolest.

 Sestrinska dg. odnosi se na bolesnika, tj.
na njegovo reagiranje na zdravstveni
problem.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza
Označava reagiranje cjelovite ličnosti
Prevashodno čovjeka (fizičko, psihičko,
označava emocionalno, socijalno) na bolest,
patološko stanje, povredu ili drugu situaciju u vezi sa
bolest, povredu, zdravljem. Pokazuje kako zdr.problem
sindrom. utiče na aktivnosti i svakodnevni život
bolesnika i kako on osobno doživljava
promjene funkcija u vezi sa
izmjenjenom životnom situacijom.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Uglavnom se ne Može da se odnosi i na zdravlje ili

postavlja za životnu situaciju koja treba da se
zdrava stanja, podrži ili unaprijedi sestrinskim
iako se liječnici aktivnostima (npr. uspješno dojenje ili
bave zdravim ponašanje koje teži zdravlju).
ljudima.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Postavlja liječnik Po pravilu postavlja medicinska sestra

samostalno ili sa zajedno sa bolesnikom ili obitelji, a po
konzilijem. potrebi i sa ostalim članovima tima.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza
Po pravilu se
odnosi na Može da se odnosi na pojedinca,
pojedinca. obitelj, grupu ili zajednicu.
Masovne pojave
bolesti
označavaju se
kao epidemija,
pandemija i dr.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza
Postavlja liječnik Postavlja sestra na osnovu sestrinske
na osnovu anamneze, posmatranja, sestrinskog
anamneze, fizikalnog pregleda i mjerenja
fizikalnog metodama, sredstvima i tehnikama
pregleda, zdravstvene njege.
laboratorijskih i
drugih metoda
medicinske
dijagnostike.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Etiološki činioci Etiološki činioci mogu da budu brojni i

po pravilu imaju imaju značenje pomažućeg faktora.
značenje uzroka
bolesti ili
povrede.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Može se iskazati Po pravilu ima 2 do 3 dijela. Pored

u jednom dijelu naziva sadrži i naglašene etiološke
/ nazivu faktore, npr. “poremećen ritam sna u
dijagnoze vezi sa predstojećom operacijom”.
(“pneumonia”).
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Dg. je Često je kratkotrajna, jer su

postojana, reagiranja na zdravstveni problem po
stabilna, ostaje svojoj prirodnoj dinamici promjenjiva.
ista sve dok
bolest traje.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza
U tretmanu
težište je U tretmanu težište je usmjereno na
usmjereno na promjenu reagiranja bolesnika, na
liječenje bolesti zadovoljavanje njegovih individualnih
ili povrede, na potreba za zdravstvenom njegom i
korekciju ili osposobljavanje za samonjegu.
prevenciju
komplikacija u
nekom organu.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

je nezavisna od je povezana sa liječničkom dg., u

sestrinske dg. mjeri u kojoj potrebe za njegom
proizilaze iz dijagnosticirane bolesti.

U zdravoj populaciji sestrinska dg.

je nezavisna jer liječnička dg.ne
postoji.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Liječnik vodi Sestra planira njegu i evaluira njen

liječenje i ishod, kada god je moguće zajedno
evaluira ishod, sa bolesnikom i njegovom obitelji, i
odgovoran je za odgovorna je za uspjeh njege.
uspjeh
tretmana.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Piše se Ne piše se latinskom terminologijom.

latinskom
terminologijom.
Liječnička vs. sestrinska dg.
Liječnička Sestrinska dijagnoza
dijagnoza

Svrstane su u Klasificirane su u NANDA listi

MeĎunarodnoj (North American Nursing Diagnosis
klasifikaciji Association), a koriste se i u Evropi.
bolesti, povreda
i uzroka smrti.
Planiranje
 Je druga faza sestrinskog procesa. Ona
uključuje:
 Odlučivanje o ciljevima sestrinske skrbi
zajedno s korisnikom;
 Odabir sestrinskih intervencija;
 Raspravu s korisnikom o planu skrbi;
 Raspravu o planu s drugim članovima tima.
Opis ciljeva skrbi sadrži:
1. Što se očekuje od sestrinske skrbi, što
korisnik može učiniti za sebe;
2. Vremenski raspon u kojem će se
realizirati;
3. Očekivano stanje ili ponašanje
korisnika koje se može mjeriti ili
promatrati kako bi se moglo
objektivno evaluirati postignuća.
Skupine podataka za
planiranje zdravstvene njege

 Podsjetnik za prikupljanje podataka za

odrasle hospitalizirane pacijente;

 Podsjetnik za prikupljanje podataka za

planiranje zdravstvene njege za odrasle
pacijente smještene kod kuće.
 Podaci za odrasle hospitalizirane
pacijente
 Biografski podaci;  Socijalna podrška;
 Dosadašnje zdravstveno  Uvjeti kod kuće;
stanje i ponašanje;  Snalaženje u bolnici;
 Sadašnje zdravstveno  Uobičajeno i sadašnje
stanje; stanje i ponašanje pri
 Reakcije pacijenta i zadovoljavanju
obitelji; osnovnih potreba;
 Upućenost bolesnika i
članova obitelji;
Podaci za planiranje njege za odrasle
pacijente smještene kod kuće (M.Gordon)
 Percepcija i održavanje  Uloga i odnosi s
vlastitog zdravstvenog drugima;
stanja;  Seksualna aktivnost i
 Prehrana / reprodukcija;
metabolizam;  Sučeljavanje i
 Eliminacija; tolerancija na stres;
 Aktivnosti;  Vrijednosti i stavovi;
 Spavanje / odmor;  Fizikalni pregled;
 Kognitivno-perceptivne  Ostalo (dati pacijentu
funkcije šansu da pita što želi);
 Percepcija samog sebe;