Prva pomoć

- Prilikom pozivanja broja hitne medicinske pomoći (124), treba dati odgovore na sljedeća
pitanja:
Ko zove? Šta se desilo? Gdje se desilo? Koliko ima povrijeđenih? Koje su vrste povreda?

- Uvijek treba nositi zaštitne rukavice, kojim će se spriječiti kontakt sa krvlju unesrećenog.

- Provjera stanja svijesti – pažljivo protresajući unesrećenog za ramena.

1. Otvaranje i provjera prohodnosti disajnog puta?

2. Provjera disanja metodom „gledaj, slušaj, osjeti“?

3. Kompresija na grudni koš i vještačko disanje?

4. Oslobođenje disajnih puteva od stranog tijela?

5. Besvjesno stanje?

6. Krvarenje iz rane?

7. Krvarenje iz nosa?

8. Položaj povrijeđenog kod krvarenja?

9. Opekotine?

10. Stavljanje preloma i uganuća u nepokretni položaj?

11. Položaj i sprječavanje pomijeranja povrijeđenog, kod povreda glave, kičme, karlice,
grudnog koša i trbuha?

12. Prekidanje kontakta sa električnom strujom?

13. Strana tijela u organizmu?

14. Ujed zmije, ubod otrovnog insekta (stršljen, osa i pčela)

15. Dehidracija?

16. Smrzotine?

17. Moždani udar?

18. Epi-napad?

19. Asmatični napad?

20. Šećerna bolest?

1. Otvara se postavljanjem ruke na čelo i zabacivanjem glave unazad, uz istovremeno
otvaranje usta unesrećenog povlačenjem brade (potrebno je da se unesrećeni nalazi u ležećem
položaju).

2. Spasioc svoj obraz približi par centimetara od lica unesrećenog, osluškuje zvuk disanja i
nastoji osjetiti strujanje znaka ispred njegovih usta i nosa, istovremeno posmatrajući da li se
grudni koš i trbuh unesrećenog pomijeraju.

Moguće su dvije situacije:

a. osoba je bez svijesti, ali diše normalno – tada je treba postaviti u bočni položaj
b. osoba je bez svijesti i ne diše – potrebno je započeti oživljavanje

3. Za kompresiju (pritisak) na grudni koš potrebno je da unesrećeni leži na leđima, na čvrstoj

podlozi, te da taj pritisak spasioc proizvede spuštanjem svog tijela na grudi koš.

Mjesto kompresije je sredina grudne kosti, gdje se postavi korijen šake dominantne ruke, a
druga ruka preko, na način da su ramena spasioca vertikalno iznad grudnog koša, sa
ispruženim laktovima.

Spasioc postavi svoje usne oko usana unesrećenog (dok palcem i kažiprstom zatvara nos
istog), upuše zrak i zatim čeka spuštanje grudnog koša unesrećenog – izdisaj.

Omjer kompresije i upuhivanja zraka je 30:2.

Kod beba se pritisak na grudni koš vrši sa dva prsta i manje snage nego kod odrasle osobe, te
se također koristi manje snage pri upuhivanju zraka.

4. Osobu treba korijenom šake 4-5x udariti u leđa između plećki, usmjereno prema gore.

Ukoliko to nije dalo razultate, treba izvršiti Heimlichov zahvat – spasioc stane iza
unesrećenog, obuhvati ga s obje ruke, preklopi šake na sredini puta između pupka i donjeg
kraja grudne kosti unesrećenog, te vrši nagle pokrete prema gore, uz ponavljanje te radnje.

Nakon 30-tak sekundi unesrećena osoba, koja ne može disati, će izgubiti svijest. Tada je treba
postaviti u ležeći položaj, sa glavom okrenutom na stranu. Spasioc će korijenom obje šake, na
mjestu između grudne kosti i pupka vršiti pritisak prema glavi unesrećenog (uz ponavljanje
radnje).

Kod beba, trudnica i izuzetno gojaznih osoba, pritisak treba vršiti u donjoj polovini grudne
kosti.
5. Kod unesrećenih koji su bez svijesti, a leže na leđima, dešava se zapadanje jezika u disajne
puteve, što onemogućava disanje, te ih zbog toga trebati postaviti u bočni položaj.

6. Pritisak na krvni sud je najefikasniji način zaustavljanja krvarenja, dok se ne postavni

kompresivni zavoj, koji se sastoji od čiste gaze, neodmetanog zavoja ili drugog predmeta koji
će vršiti pritisak, te zavoja za zamotavanje rane.

7. U korijenu nosnica treba vršiti pritisak sa dva prsta (10-tak minuta), dok unesrećeni treba
glava glavu saviti prema naprijed. Na zadnji dio vrata se može staviti umjereno hladna
obloga.

8. Koristi se položaj sa povišenim dijelom tijela koji krvari, u odnosu na ostatak tijela.

9. Opečeni dio tijela treba staviti pod hladnu tekuću vodu (10-tak minuta), a potom preko rane
staviti mokru gazu (bez stezanja).

10. Može se najjednostavnije izvršiti pomoću odjeće unesrećenog, ali je u svakom slučaju
potrebno imobilizirati zglob iznad i ispod preloma.

11. Unesrećenoj osobi sa tim povredama ne treba davati ništa za jelo i piće.

Kod povrede glave, kičme i karlice povrijeđenog treba zadržati u položaju u kome se našao
pri povrjeđivanju, sve do dolaska zdravstvenih radnika.

Ako je osobu sa povredom kičme potrebno transportovati, prethodno je treba postaviti u

nepokretni položaj na dasci, za koju je treba fiksirati marama ili dijelovima odjeće (niti jedan
dio tijela ne smije visiti sa daske). Ispod vratnog dijela kičme treba postaviti smotuljke odjeće,
da bi se na taj način održala normalna zakrivljenost kičme.

Kod otvorene povrede grudnog koša ranu je potrebno prekriti gazom, a preko gaze staviti
komad najlona koji se zalijepi sa tri strane, a jedna strana ostane slobodna (na ovaj se način
sprječava ulazak zraka u grudni koš kroz ranu i poremećaj disanja). Kod povreda grudnog
koša, povrijeđenog je najbolje staviti u polusjedeći položaj.

Kod povrede trbuha, povrijeđenog je najbolje staviti u ležeći položaj, sa savijenim nogama u
koljenima, privučenim tijelu.
12. Unesrećenog treba odvojiti od strujnog kola isključivanjem strujnih osigurača, ili gurajući
unesrećenog drvenim ili gumenim predmetom, sa udaljenosti od najmanje 1m.

Ukoliko se unesrećeni drži za izvor struje rukom, najbolje ga je udariti gore navedenim
predmetima, po vanjskom dijelu šake.

13. Ne smiju se vaditi, dirati niti pomjerati, ako se nalaze u nosu, oku, uhu, jednjaku i rani.

14. Unesrećena osoba treba da miruje, da bi se zmijski otrov što manje širio po organizmu, a
nogu ili ruku treba postaviti u nepokretan položaj.

Kod uboda otrovnih insekata (stršljen, osa, pčela) ako je na mjestu uboda ostala žaoka, treba
je izvaditi noktima oba palca. Na mjesto uboda treba staviti hladnu oblogu, po mogućnosti
led, a osobu postaviti u polusjedeći položaj.

15. Unesrećenoj osobi treba dati da pije dosta tečnosti, ali postepeno.

16. Smrzotine nastaju kada hladnoća djeluje samo na neke dijelove tijela, pa osoba ima
hladnu, blijedu i suhu kožu, plave prste, usne, nos ili uši, te plikove po koži. Smrzotine treba
potopiti u vodu zagrijanu na temperaturu tijela i tu držati 20-30min., a potom ih zaštititi
gazom (bez stezanja).

17. Simptomi: slabost jedne strane tijela, ruke i noge, ima otežan hod, govor, duple slike,
nesvjesticu i glavobolju. Osobu treba postaviti u ležeći položaj, bez jastuka.

18. Grčenje mišića jedne strane tijela, koje traje 30-tak sekundi. Glavu osobe koja ima
epilepsiju je potrebno u tom trenutku okrenuti u stranu.

19. Simptomi: osoba se žali na kratkoću daha, brzo i otežano disanje, kašalj, te promjenu boje
lica, nosa i prstiju. Osobu treba postaviti u sjedeći položaj sa naslonjenim laktovima na sto,
polusjedeći ili stojeći položaj.

20. Simptomi: jaka glad, glavobolja, podrhtavanje mišića, znoji se ili gubi svijest. Osobi je
potrebno dati nešto slatko za pojesti ili popiti.