9.

D A N I F O T O G R A F I J E ATD/M SU/Z AGR E B

ARHIVA TOŠO DABAC 1 8 . 1 0 .  –  3 . 1 2 . 2 0 1 7 .
 9. DA N I F OTO G R A F I J E
A R H I VA TOŠ O DA B AC
P R O G R A M
18.10. S R I J E DA
19:00 h // ATD n
DRAMSKI SVIJET MARIJE BRAUT
otvorenje izložbe
19.10. Č E T V R TA K
20:00 h // dvorana Gorgona, MSU
MARIJA HODA TIHO
projekcija filma
3.11. P E TA K
18:00 h // ATD l
Povijesni pregled fotografije u
službi zaštite spomenika
Mario Braun
6.11. P O N E DJ E L JA K
18:00 h // ATD l
Razni pristupi fotografskom
mediju u umjetničkoj praksi
Petra Mrša
9.11. Č E T V R TA K
19:00 h // MSU galerija n
TOŠO DABAC UNUTAR OKVIRA:
FOTOGRAFIJE BAŠTINE
otvorenje izložbe
ppp zbog ograničenog broja polaznika molimo
zainteresirane da se prijave za radionice na adresu
elektroničke pošte: arhiv.toso.dabac@msu.hr
2 3
n IZLOŽBA MSU/ATD 18 .10 . – 3 .12 . 2 0 17.
p RADIONICA
ATD // Arhiv Tošo Dabac, Ilica 17, Zagreb
l PREDAVANJE
MSU // Muzej suvremene umjetnosti, Av. Dubrovnik 17, Zagreb
l PREDSTAVLJANJE
16.11. Č E T V R TA K 2 2 .11. S R I J E DA
10.11. P E TA K 10:00 h // atelijer voditelja ra- 16:00 h // ATD p
dionice - ul. A. Jakića 4 p Od fotografskog izvornika do
16:00 h // ATD p Snimanje likovnih umjetničkih djela (nove) fotografske slike
Uloga fotografije u zaštiti kulturne i Darko Bavoljak (2.dan) Irena Šimić, Lana Lovrenčić
spomeničke baštine (2. dan)
Daniela Ratkajec (1. dan) 18:00 h // ATD l
Industrijska fotografija: slučaj TEŽ 19:00 h // ATD n
Marina Paulenka Od fotografskog izvornika do
11.11. S U B OTA (nove) fotografske slike
12:00 h // ATD p 17.11. P E TA K Otvaranje izložbe radova radionice
Uloga fotografije u zaštiti kulturne i i panel-diskusija
spomeničke baštine 18:00 h // ATD p
Daniela Ratkajec (2. dan) Snimanje likovnih umjetničkih djela 2 4 .11. P E TA K
Darko Bavoljak (3. dan)
18:00 h // ATD l
14 .11. U TO R A K
18.11. S U B OTA Janez Puhar, prvi slovenski fotograf
18:00 h // ATD l Petra Puhar Kejžar
„Fotografijske slike iz Dalmacije, 10:00 h // ATD p
Hrvatske i Slavonije“ Ivana Standla Detektivi spomeničke baštine 27.11. P O N E DJ E L JA K
– prva hrvatska fotomonografija i Renata Filčić
18:00 h // ATD l
početak fotodokumentiranja hrvatske
kulturne baštine 2 0.11. P O N E DJ E L JA K Nikola Nino Vranić – fotograf
dokumentarist i poeta prostora
Hrvoje Gržina
18:00 h // ATD l Sanja Grković
15.11. S R I J E DA Majstorski objektivi i subjektivne
interpretacije: Interpretativni 29.11. S R I J E DA
15:00 h // ATD p potencijal fotodokumentacije na
primjeru kiparskog opusa Antuna 18:00 h // ATD l
Snimanje likovnih umjetničkih djela
Augustinčića Uloga fotografije u rekonstrukciji
Darko Bavoljak (1. dan)
Davorin Vujčić narodnih nošnji
Bojana Poljaković Popović
21.11. U TO R A K
1.12 . P E TA K
10:00 h // ATD p
Od fotografskog izvornika do 18:00 h // ATD l
(nove) fotografske slike Arhitektonski projekti Vjenceslava
Irena Šimić, Lana Lovrenčić (1. dan) Richtera objektivom Toše Dabca
Vesna Meštrić
 9. DANI FOTOGRAFIJE
ARHIVA TOŠO DABAC
Arhiv Tošo Dabac // Ilica 17, Zagreb
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb // Avenija Dubrovnik 17
Dani fotografije Arhiva Tošo
Dabac održani su prvi put 2007.
godine povodom stote obljetnice
rođenja Toše Dabca u cilju poti-
canja dijaloga o važnosti fotogra-
fije, o načinu na koji razumijemo
fotografiju i njezinu ulogu, ali i o
tome kako je čuvamo i vrednujemo
u svrhu unaprjeđivanja takvih
praksi.
U devet godina ove manifesta-
cije Arhiv Tošo Dabac ugostio je
osamdeset i tri stručna preda-
vanja i prezentacije. Održano
je više od četrdeset fotografskih
radionica domaćih i svjetskih
fotografa i muzealaca. Od 2010.
godine začet je niz tematskih
izložbi: Riječki dnevnik, Portre-
ti umjetnika, (U)lice Zagreba,
Uhvatiti pokret, A-Z / Arhitektura
Zagreba, Tekst i grad i Tošo Dabac
unutar okvira: reportaže s obale,
kojima se javnosti nastoji predsta-
viti raznovrsna i manje poznata
umjetnička baština Toše Dabca.
Ovogodišnje izdanje nastavlja se
na prošlogodišnju temu i ciklus
IZLOŽBE str. 6
PREDAVANJA str. 10
PREDSTAVLJANJA FOTOGRAFSKOG RADA str. 17
FOTORADIONICE str. 24
Tošo Dabac, Torzo, Lapidarij Arheološkog
muzeja, Split, 1950-ih
4 5
18.10. – 3.12.2017.
ATD // MSU
Dabčevih reportaža, prilazeći im
iz drugoga kuta – posvećeno je
ulozi fotografije u zaštiti kulturne
i spomeničke baštine. Izložbom
Tošo Dabac unutar okvira: Foto-
grafije baštine iznijet će se važan i
često publiciran ciklus Toše Dabca
u prošlome stoljeću te ukazati na
dokumentarnu, autentifikacijsku
vrijednost fotografije uopće.
Interdisciplinarnim pristupom
ovom mediju – konzervatora, res-
tauratora, etnologa, povjesničara,
povjesničara umjetnosti – preda-
vanjima i fotografskim radioni-
cama tijekom studenoga otvara
se široka platforma za teorijsko
i praktično učenje o fotografiji.
Izložba radova s fotoradionica
održat će se naknadno u prostoru
ATD-a.
Izložba Dramski svijet Marije Braut
osvijetlit će fotografski početak u
atelijeru Toše Dabca te predstaviti
tri njezina ciklusa visokoga dram-
skog naboja.
Svi su sadržaji manifestacije
besplatni!
IZLOŽBA
Dramski svijet Marije Braut
Otvorenje izložbe bit će u srijedu 18. listopada
2017. u 19 sati u prostoru Arhiva Tošo Dabac.
kustosica: Marina Benažić
asistentica kustosice: Renata Filčić
volonterka: Mihaela Zajec
dizajn izložbe: Vendi Vernić
Cjelokupnu fotografsku ostavštinu
Marije Braut njezina je kći i jedina
nasljednica Ranka Saračević Würth
Marija Braut, Enes Kišević, Lapidarij, 1968., autorsko povećanje, MSU
6 7
18.10. – 15.12.2017. // ATD
darovala 2016. godine Muzeju
suvremene umjetnosti.
Izložba Dramski svijet Marije Braut
u izložbenom prostoru Arhiva
TD, nekadašnjem fotografskom
atelijeru Toše Dabca, ishodišnom
mjestu njezinih fotografskih
početaka, svojevrsna je promemo-
rija autoričinih radova ranijega
stvaralačkog perioda (od 1968. do
sredine 1980-ih).
Forte Marije Braut crno-bijela je
fotografija. Fotografski zanat učila
je od ponajboljeg učitelja, Toše
Dabca, a kasnije ga je, svladavši
metierske zakonitosti poziva, na
svoj poseban način reinterpreti-
rala, dorađivala i prilagođavala
vlastitom umjetničkom izričaju.
Već u tim ranim radovima prepo-
znajemo Mariju Braut kao autoricu
čija je fotografska poetika bliska
Dabčevoj, u pristupu motivima,
kao i modusu operandi, samom
tehnikom snimanja.
Komornom izložbom obuhvaćen je
tek mali dio Marijina bogatog foto-
grafskog rada, umjetničkog opusa
širokog dijapazona, lutalački
znatiželjnog, njoj svojstvenog,
interesa koji sadrži brojne cikluse
šarolike motivske preokupacije.
Istovremeno i malen i velik; malen
ako prosuđujemo prema broju
izložaka; velik jer su prezentirani
originali, autorska povećanja na-
stala uglavnom za izložbe. Mnoge
je radove autorica signirala, što
podrazumijeva finalni autorski
odabir, svojevrstan blagoslov na-
jboljeg rada za izlaganje.
Marijini portreti umjetnika –
slikara, literata, jazz-glazbenika,
redatelja i glumaca – nametnuli su
se kao logičan nastavak motivima
njezinih dramski intoniranih foto-
grafskih zapisa teatarskih pred-
stava (Lapidarij, Teatar &TD), ali i
ciklusa fotografija Velikog petka na
Korčuli, procesije u Mariji Bistrici i
blagdana Svih svetih na Mirogoju,
snimkama koje dramatičnim, vrlo
kontrastnim tretmanom svjetla
korespondiraju intimnosti osob-
nog doživljaja vjerom inspiriranih
uprizorenja.
FILM
Marija hoda tiho
dokumentarni film, 43 ‘
redatelj: Marko Stanić
produkcija: Kadar22, Zagreb,
2009.
19.10. u 20h
// dvorana Gorgona, MSU
Započevši svoju karijeru u okrilju
atelijera Toše Dabca, Marija Braut
kreće stopama ovog velikog foto-
grafskog majstora i postaje, kao
što je se često danas naziva, „dobri
duh Zagreba”.
Marija hoda tiho vrlo je intimno
intoniran dokumentarni film o
fotografkinji, ali i o ženi koja je više
od četrdeset godina posvetila foto-
grafiji. O njezinu pozivu i nekon-
vencionalnom životu saznajte više
19. listopada u dvorani Gorgona
Muzeja suvremene umjetnosti.
Scenarij filma napisala je Paula
Bobanović.
IZLOŽBA
TOŠO DABAC UNUTAR OKVIRA:
FOTOGRAFIJE BAŠTINE
Otvorenje izložbe bit će u četvrtak 9. studenoga
2017. u 19 sati u MSU galeriji.
stručna koncepcija: Lana Lovrenčić
kustosice: Marina Benažić, Lana Lovrenčić
asistentica kustosica: Renata Filčić
dizajn izložbe: Vendi Vernić
Izložba Tošo Dabac unutar okvira:
Fotografije baštine nastavak je
ciklusa započetog 2016. godine
koji se bavi tzv. primijenjenom
fotografijom Toše Dabca. Osim
prikazivanja širokog raspona
tema koje je Dabac fotografirao,
ciklusom se želi ocrtati društveno-
institucionalni okvir u kojem Dabac
djeluje, kao i uvjeti fotografskog
rada, jer fotografija, bez obzira na
ono što i kako prikazuje, ujedno
testira, potvrđuje i konstruira naš
pogled na realnost (John Berger,
1968.).
Fotografije baštine nužan su
alat povijesti umjetnosti i zaštite
spomenika, no jednako tako i
8 9
9.11. – 3.12.2017. // MSU galerija
turističkih vodiča i međunarodnih
predstavljanja zemlje i njezine
kulture. Fotografije se pritom
uglavnom vrednuju u odnosu
na reprezentativnost fotografije
i sadržaj – renesansnu kulu,
romaničku crkvu, modernistički
hotel. Izložbom Tošo Dabac
unutar okvira: Fotografije baštine,
prikazujući fotografije povi-
jesnog i kulturnog nasljeđa, kao
i modernističke arhitekture koje
nastaju u periodu od sredine
četrdesetih pa do konca šezdesetih
godina dvadesetog stoljeća, kon-
tekstualizira se ovaj dio Dabčeva
opusa te otvara pitanje utjecaja i
uloge fotografije baštine pri kon-
struiranju kulturnog identiteta.
Tošo Dabac, Zlatna vrata Dioklecijanove
palače, Split, nakon 1954.
PREDAVANJE
Povijesni pregled fotografije u službi
zaštite spomenika
Mario Braun
umirovljeni konzervator savjetnik,
Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu
Predavanje donosi povijesni razvoj
primjene fotografije u zaštiti
spomenika. Navodi važnija imena
fotografa i agencija koja formiraju
taj specifični segment fotografije
na razmeđi dokumentiranja i
interpretativno-estetizirajuće foto-
grafije, a u funkciji dokumentiranja
i interpretiranja kulturnih dobara.
Autor će dati kratak pregled
najpoznatijih fotografa i njihovih
radova kojima prezentiraju kul-
Autor nepoznat, Schneider i Duro Griesbach na terenskom snimanju na Krku,
1933.
10
3.11.2017. // 18:00 h // ATD
turnu baštinu u Hrvatskoj u 19. st.
te objasniti važnost institucija i
pojedinaca u realizaciji tog cilja.
Funkcionalna dokumentaristička
fotografija veže se uz formiranje
baštinske djelatnosti u Hrvatskoj:
rad centralne komisije, osnivanje
muzejskih institucija i doku-
mentacije Zemaljskog povjere-
nstva za očuvanje umjetničkih i
historičkih spomenika u kraljevi-
nama Hrvatskoj i Slavoniji (1910.).
Austro-Ugarska isticala se kao je-
dna od zemalja s najnaprednijim
sustavom zaštite baštine svoga
vremena te je gradila sličan sustav
zaštite spomenika i u Hrvatskoj.
Važna je djelatnost Brunschmidta,
Szaboa i Laszowskog kao foto-
grafa te razvoj fotodokumentiranja
povezan s radom Povjerenstva za
očuvanje umjetničkih i historičkih
spomenika koje je funkcioniralo do
kraja Prvog svjetskog rata.
Formiranjem Kraljevine Jugoslavije
dolazi do razgradnje sustava i
krize u zaštiti spomenika, da bi
tek u vrijeme Banovine Hrvatske i
uz potporu JAZU-a Artur Schnei-
der, Stanisław Noworyta te Ljubo
i Đuro Grisbach započeli prvo
sustavno snimanje spomenika u
Hrvatskoj pod nazivom Popisivanje
i fotografijsko snimanje spomenika.
Evidentiranje se obavlja od 1930.
do 1940. godine te je u 10 kam-
panja snimljeno 2648 snimaka
najvažnijih hrvatskih spomenika na
iznimnoj tehničkoj razini tadašnje
fotografije.
Konzervatorska fotografija nasta-
vlja se i u vrijeme Drugog svjetskog
rata radovima novije generacije
poput Vladimira Horvatha i Toše
Dabca, a dobiva novi zamah kroz
konzervatorsko djelovanje Branka
Fučića i Anđele Horvat, Cvite
Fiskovića, Zdenke Munk, Milana
Preloga i drugih muzealaca i
konzervatora. U periodu od 1946.
do 1990-ih godina dolazi do pro-
cvata fotografije u zaštiti spomeni-
ka koja se prati kroz opuse Toše
Dabca, Nine Vranića, Branka
Balića, Nenada Gattina, Kreše
Tadića, Živka Bačića, Vida Barca i
drugih.
Predavanje će obuhvatiti i osvrt na
današnji trenutak konzervatorske
fotografije, probleme arhiviranja i
dokumentiranja te promjene koje
donosi digitalna fotografija.
Mario Braun rođen je 1952. u
Zagrebu. Diplomirao je povijest
umjetnosti i arheologiju. Fotografi-
jom se bavi od 16. godine, a 80-ih
godina povremeno radi kao fotograf
za Polet i Studentski list, prati rock-
scenu te objavljuje u dnevnom i
tjednom tisku.
Godine 1980. zapošljava se u
restauratorskoj djelatnosti, gdje
povezuje fotografiju, dokumentiranje
i nedestruktivna istraživanja. Rezultat
tih tada kod nas novih fotografskih
metoda istraživanja prezentiran je
na izložbi Tajnovite slike Račića i
Kraljevića, otvorenoj 1985. u Mo-
dernoj galeriji u Zagrebu.
Na temeljima restauratorske do-
kumentacije Ferde Goglie i Zvon-
imira Wiroubala te Ive Maroevića
strukturira kompleksnu restaura-
torsku dokumentaciju Zavoda za
restauriranje umjetnina (od 1997.
Hrvatskoga restauratorskog zavoda)
te informatizira i strukturira bazu
ustanove u kojoj se danas nalazi oko
1 100 000 jedinica. Duži niz godina
radi kao vanjski predavač predmeta
Dokumentiranje na Akademiji liko-
vnih umjetnosti u Zagrebu.
11
PREDAVANJE
„Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske
i Slavonije“ Ivana Standla – prva hrvatska
fotomonografija i početak fotodokumenti-
ranja hrvatske kulturne baštine
Hrvoje Gržina
viši arhivist, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu
Fotografijske slike iz Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije ambiciozni
je projekt snimanja prirodnih i
kulturnih ljepota Trojedne kralje-
vine koji je u drugoj polovini
19. stoljeća djelomično ostvario
zagrebački fotograf Ivan Standl.
Njegove fotografske snimke
danas bez sumnje predstavljaju
jedno od najvažnijih i najvrednijih
ostvarenja rane hrvatske foto-
grafije, a sačuvane su kao negativi
na staklu te albuminski otisci, koji
pak dolaze zasebno, u svescima
ili – po čemu su najpoznatiji – u
formi knjige. Vrijednost i važnost
više sačuvanih primjeraka Stand-
love knjige, osim u ručno rađenim
autorovim fotografijama, počiva i
u tekstovima onodobnih eminent-
nih kulturnih djelatnika koji prate
svaki od motiva te tako, opisujući
prikazano, sudjeluju u proizvod-
nji značenja jednog od najranijih
projekata fotografiranja hrvatske
kulturne baštine.
Autor je najvećeg broja tekstova
uz fotografije Ivan Kukuljević
Sakcinski, koji u vrijeme Standlova
fotografiranja obavlja dužnost
konzervatora (1869.) i dopisnika
12
14.11.2017. // 18:00 h // ATD
Ivan Standl, Zagreb. Stolna crkva s nad-
biskupskom palačom, 1869., albuminska
fotografija, Hrvatski državni arhiv
(1869./1870.) za Hrvatsku i Sla-
voniju u sklopu Carskoga i kralje-
vskoga središnjeg povjerenstva za
proučavanje i održavanje starinskih
građevina u hrvatskim zemljama.
Upravo su njegova fascinacija
srednjovjekovnim gradinama te
objavljeni relevantni napisi na
tu temu, po svemu sudeći, bili
impulsi koji su zagrebačkog foto-
grafa usmjerili prema dokumenti-
ranju spomenika kulture. Osim
Kukuljevića, opisi dijela fotografi-
ranih gradina dolaze iz pera Rado-
slava Lopašića i Franje Račkoga,
dok su prirodne ljepote „gradjan-
ske i vojničke Hrvatske” tekstovima
popratili Ivan Trnski, Adolf Veber
Tkalčević i Petar Matković.
Bogato ilustrirano izlaganje –
slijedeći sačuvane pisane i slikovne
izvore – rekonstruirat će tijek sni-
manja i objavljivanja prve knjige
Standlovih Fotografijskih slika, kao
i pokušati rasvijetliti važnu ulogu
Ivana Kukuljevića Sakcinskoga
u pokretanju i realizaciji ovog
ambicioznog projekta hrvatske
fotografije 19. stoljeća, kojim je fo-
todokumentiranje kulturne baštine
na velika vrata uvedeno u konz-
ervatorsku djelatnost i hrvatsku
fotografiju.
PREDAVANJE
Majstorski objektivi i subjektivne interpretacije:
Interpretativni potencijal fotodokumentacije na
primjeru kiparskog opusa Antuna Augustinčića
Davorin Vujčić
viši kustos, Muzeji Hrvatskog zagorja
– Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu
Fototeka Galerije Antuna
Augustinčića u Klanjcu objedi-
njuje približno 3000 fotografija
od kojih su mnoge dragocjena
svjedočanstva o okolnostima
Hrvoje Gržina viši je arhivist i
pročelnik Središnjeg fotolaboratorija
Hrvatskoga državnog arhiva u Za-
grebu. U Zagrebu je završio klasičnu
gimnaziju i studij povijesti na Filo-
zofskom fakultetu, a od 2005.
godine zaposlen je u Hrvatskom
državnom arhivu. Središnji su mu
istraživački interesi povijest fotogra-
fije i povijesni fotografski procesi.
Sakuplja stare fotografije – znanih
i neznanih, profesionalnih i ama-
terskih fotografa – od kojih stvara
referentnu zbirku povijesnih foto-
grafskih procesa. Kao izlagač nastu-
pio je na više međunarodnih i
domaćih skupova te održao više
desetaka popularnih predavanja
i radionica o povijesti fotografije i
fotografskim procesima. Autor je
knjige Identifikacija, zaštita i čuvanje
fotografija te dvadesetak znanstvenih
i stručnih radova.
20.11.2017. // 18:00 h // ATD
nastanka i sudbini Augustinčićevih
skulptura. Osobito su važne u
muzeološkoj obradi njegovih
spomenika postavljenih širom
svijeta (Niš, Katowice, Kumrovec,
13
 Davorin Vujčić povjesničar je
umjetnosti i muzejski djelatnik (Za-
greb, 1966.). Pohađao je Klasičnu
gimnaziju te Pedagoški obrazovni
centar u Zagrebu, gdje je i maturirao
1984. Na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je
1994. filozofiju i povijest umjetnosti,
a na Odsjeku za povijest umjetnosti
magistrirao 2004.
Od 1995. zaposlen je kao kustos
u Muzejima Hrvatskog zagorja
– Galeriji Antuna Augustinčića u
Klanjcu (od 2001. viši kustos, a od
2014. muzejski savjetnik). Baveći se
prvenstveno skulpturom, autorski
Tošo Dabac, Pred otkrivanje spomenika u koncipira i realizira monografske i
Batini, 1947., crno-bijela fotografija, problemske izložbe, drži predavanja,
Galerija Antuna Augustinčića objavljuje predgovore i fotografije
u katalozima te osvrte, stručne i
New York, Etiopija, Velenje…). znanstvene radove u časopisima,
Fotografije, koje su snimali poznati zbornicima i leksikonima. Autor je
(Tošo Dabac, Marija Braut, Vesna monografija (Poljan, 2007.; Juhn,
Prica…) i nepoznati autori, fasci- 2009.) te zbirke eseja (Sugovori,
nantan su dokumentacijski izvor za 2016.).
rekonstrukciju konteksta i interpre- Član je gradskih, županijskih i
taciju jednog velikog kiparskog nacionalnih kulturnih tijela, član
opusa. Fotografska dokumentacija Fotokluba Zagreb, suradnik Leksi-
također je bila od velike pomoći kografskog zavoda „Miroslav
prilikom nedavne opsežne restau- Krleža” te suradnik na znanstveno-
racije fundusa izvedenog u sklopu istraživačkom projektu Crosculpture
projekta nove čuvaonice, Studija pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta
Galerije Antuna Augustinčića. u Splitu.
PREDAVANJE 29.11.2017. // 18:00 h // ATD
Uloga fotografije u rekonstrukciji narodnih nošnji
Bojana Poljaković Popović
viša stručna suradnica za kulturne i edukativne programe,
Posudionica i radionica narodnih nošnji u Zagrebu
14
Predavanje će se fokusirati na pisani trag o određenoj narodnoj
ulogu fotografije u rekonstrukciji nošnji.
tradicijskog odijevanja i izradi
narodnih nošnji koja se provodila Bojana Poljaković Popović ro-
u Posudionici i radionici naro- đena je 1986. g. u Subotici (Srbija).
dnih nošnji. Tradicijsko odijevanje Diplomirala je etnologiju i kulturnu
na području Hrvatske održalo se antropologiju i portugalski jezik i
mjestimično gotovo do sredine književnost na Filozofskom fakultetu
1950-ih kada ga je uveliko zami- u Zagrebu. Od 2015. zaposlena je
jenilo građansko odijevanje. Uz u Posudionici i radionici narodnih
pokoju stariju ženu koja se još uvi- nošnji u Zagrebu na poziciji stručne
jek odijeva tradicijski, najaktivnija suradnice za kulturne i edukativne
su u očuvanju tradicijskog odije- programe. Kroz razne programe
vanja kulturno-umjetnička društva bavi se očuvanjem i promicanjem
koja za potrebe predstavljanja tradicijske kulturne baštine, posebice
na pozornici odijevaju narodne tradicijskog odijevanja i tekstilnog
nošnje. Posudionica i radionica rukotvorstva. Autorskom izložbom
narodnih nošnji, kao jedinstvena Narodne nošnje kroz objektiv Toše
ustanova u kulturi u Republici Dabca (2017.) pokušala je ukazati
Hrvatskoj, od 1948. godine bavi se na važnost fotografije za rekonstru-
sustavnim prikupljanjem, restaura- kciju narodnih nošnji.
cijom, rekonstrukcijom i stručnom
obradom narodnih nošnji. Jedna
je od važnijih djelatnosti izrada
narodnih nošnji za potrebe
posudbe kulturno-umjetničkim
društvima te muzejima i sličnim
kulturnim institucijama. Budući da
je tradicijsko odijevanje postupno
napuštano početkom 20. stoljeća,
ne treba iznenaditi da se replike
narodnih nošnji vrlo često izrađuju
prema sačuvanim primjercima na
fotografijama. Pritom se kritički
pristupa interpretaciji prikazane
nošnje na fotografiji uzimajući
u obzir i živuće kazivače koji se
sjećaju tradicijskog odijevanja ili
Autor nepoznat, Starija žena u farbarskom
ruhu, snaša i djevojke (Vrbanja, Slavonija),
oko 1920., crno-bijela fotografija, iz obi-
teljskog albuma Ivice Ćosića Bukvinog
15
PREDAVANJE
Arhitektonski projekti Vjenceslava Richtera
objektivom Toše Dabca
Vesna Meštrić
viša kustosica, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
Među mnogobrojnim arhitekto-
nskim projektima u kojima je
Vjenceslav Richter neumorno istra-
živao mogućnost sinteznog pristu-
pa unutar područja arhitekture,
skulpture i slikarstva nevelik je broj
realiziranih. Tošo Dabac snimio
je nekoliko Richterovih projekata,
a počeci njihove suradnje vezani
su uz fotografiju jedne od četiri
verzije skulpture Nada, djela koje
je prvi put izvedeno za jugosla-
venski paviljon na svjetskoj izložbi
u Bruxellesu 1958. Iste godine
Tošo Dabac, Jugoslavenski paviljon u Torinu, 1961.,
crno-bijela fotografija, Arhiv Vjenceslava Richtera, MSU
16
1.12.2017. // 18:00 h // ATD
Tošo Dabac snimit će Richterov
interijer nekadašnje knjižare Na-
prijed na glavnom zagrebačkom
trgu, a nekoliko godina kasnije,
1961., Višu ugostiteljsku školu u
Dubrovniku. Posebnu vrijednost
imat će fotografije jugoslavenskog
paviljona na izložbi rada Italia 61
u Torinu 1961. i makete projekta
crkve u Bibinju (1966.) koje danas
u istraživanjima Richterova opusa,
predstavljaju jedan od ključnih
izvora. Osim dokumetarnih,
Richter će upotrebljavati fotogra-
fije Toše Dabca u izložbenim
postavima paviljona u Torinu i Mi-
lanu (1963.). Upravo na primjeru
realizacije paviljona u Torinu može
se pratiti kreativna suradnja ovih
dvaju autora.
Vesna Meštrić viša je kustosica
u Muzeju suvremene umjetnosti u
Zagrebu. Diplomirala je povijest
umjetnosti i arheologiju na Filozof-
skom fakultetu u Zagrebu.
Od 2005. radi u Muzeju suvremene
umjetnosti, a na mjestu je voditeljice
Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade
Kareš Richter od 2013. Njezin je
glavni interes suvremena umjet-
nost, avangardni i postavangardni
umjetnički pokreti 20. st., interpre-
tacija i novi mediji u prezentaciji
umjetničkih zbirki.
PREDSTAVLJANJE
FOTOGRAFSKOGA RADA
Razni pristupi fotografskom mediju u
umjetničkoj praksi
Petra Mrša
fotografkinja
Bivanje na rubu socijalno kon-
struirane svakodnevice i njezino
preispitivanje najčešća je mo-
tivacija mojih radova. Zanima
me promišljanje o promjenjiv-
osti životnih uvjeta i procesima
njihove legitimizacije, odnosno
kako različite grupe u različitim
vremenskim točkama određenim
mehanizmima uspostavljaju uvjete
Autorica je izložbenih projekata: Iz
arhiva arhitekta, Eksperimenti – izbor
radova iz Zbirke Richter, Sintart
02: David Maljković i Sintart 03:
Destrudo (Silvio Vujičić). Suautorica
je izložbi Croatia First Minute i Za
aktivnu umjetnost: Nove tendencije
50 godina poslije (1961-1973) te
selektorica hrvatskih umjetnika
na bijenalu suvremene umjetnosti
Avesta Art (2006.). Autorica je
interaktivnog projekta za djecu
Avanture Vita i Nade. Voditeljica je
i suautorica europskog izložbenog
projekta Bauhaus – umrežavanje
ideja i prakse i edukativnog projekta
Runaway Art te autorica retrospek-
tivne izložbe Vjenceslava Richtera
Buntovnik s vizijom. Sudjelovala je
na više međunarodnih stručnih i
znanstvenih konferencija i radionica.
6.11.2017. // 18:00 h // ATD
kojima organiziraju život ostalih
pripadnika grupe. Upoznavanje
tuđih uvjeta unaprjeđuje razumi-
jevanje osobnih određenosti i ne-
svjesnih, determinirajućih faktora,
čime se redefinira pojam slobode,
ali i drugosti.
Ograničeni vremenom i prosto-
rom, okruženje u kojem provodimo
vrijeme ima odlučujuću ulogu jer
17

Petra Mrša, iz serije Vježbanje obitelji, 2014., digitalna fotografija
ono našem ponašanju, aktivno-
stima daje značenje i važnost.
Kontekst umjetnosti dopušta da u
drugim okolnostima provjerimo
smisao svojih aktivnosti i uvjerenja.
Nudi mogućnost da se društvena
pravila osvijeste, preispitaju,
kritiziraju, revidiraju. Zanima me
razvoj umjetnosti kao alata koji
kreira jezik kojim se obraća pro-
mjenjivom svijetu oko sebe.
Teme dosadašnjih radova: oda-
brani aspekti kineske tradicionalne
i suvremene kulture (Changing
conditions, changing minds),
prakse suvremenog društva te-
meljene na antikapitalističkom vri-
jednosnom sustavu (Common pos-
sibilities); performativnost uloga u
suvremenoj obitelji i moć direktnog
iskustva (Vježbanje obitelji); odgoj
u suvremenom društvu (Nova
škola); prenamjena starih indus-
trijskih postrojenja (Roomtopia),
18
uronjenost u rutinu i zakašnjelu
percepciju (Izboj). Mediji kojima
sam se koristila: fotografija, kolaž,
knjiga, skulptura, zvuk, video,
instalacija, happening.
Petra Mrša rođena je 1985. u
Rijeci. U Zagrebu je diplomirala
fotografiju na Akademiji dramske
umjetnosti, sociologiju na Filo-
zofskom fakultetu i psihologiju na
Hrvatskim studijima. Izlagala je u
brojnim muzejima i galerijama. Nje-
zin rad uvršten je u zbirke Muzeja za
umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzeja
grada Zagreba i Platforme su-
vremene hrvatske fotografije. Radila
je kao asistentica u galeriji Hoxton u
Londonu i kao asistentica fotografije
na Akademiji primijenjenih umjet-
nosti u Rijeci.
Do sada je objavila dvije knjige:
New school u izdanju Pazzini Editore
i Vježbanje obitelji / Rehearsing
family s Muzejom moderne i
suvremene umjetnosti u Rijeci kao
glavnim izdavačem. Dobitnica je
nekoliko nagrada, uključujući VIG
Special Invitation na ESSL Art award
PREDSTAVLJANJE
FOTOGRAFSKOGA RADA
Industrijska fotografija: slučaj TEŽ
Marina Paulenka
fotografkinja, direktorica Međunarodnog
festivala fotografije Organ Vida
Od sedamdesetih godina prošloga
stoljeća školu fotografije pod
vodstvom Bernda i Hille Becher
na Kunstakademie u Düsseldorfu
pohađala je skupina umjetnika me-
đu kojima su Andreas Gursky,
Candida Höfer, Thomas Struth,
Axel Hütte i Thomas Ruff.
Naslanjajući se na Novu topogra-
fiju, djela tih umjetnika karakte-
rizira objektivna dokumentacija
lokacija i industrijskih postrojenja
kao i trijezni, „topografski” pogled
na krajolike, fokus na gradske ili
unutarnje sredine, uz minimiziranje
ljudske figure. Analogno pristupu
protagonista Nove topografije,
u svojem radu TEŽ posuđujem
elemente i predmete te ostatke
tih postrojenja, režiram u studiju i
stvaram mikrotopografiju, uzasto-
pna ponavljanja kako bih rekreira-
la tvornicu. Kategoriziranjem pro-
nađenih, zatečenih predmeta
stvaram vizualni arhiv u želji za
rekonstrukcijom slike nekadašnjeg
2015, Ex aequo na 24. Slavonskom
bijenalu 2015. i Najbolji portfolio na
Savignano Immagini Festivalu 2012.
Sudjelovala je u mnogim nacional-
nim i internacionalnim projektima.
16.11.2017. // 18:00 h // ATD
postrojenja.
Tvornica električnih žarulja osno-
vana je još 1929. u Zagrebu. Do
1990. godine držala je korak s naj-
modernijim svjetskim tvornicama
i izvozila u zapadnu Europu, da bi
2006. proizvodnja bila uga-
šena, a sudbina TEŽ-a postaje
arhetipska privatizacijska priča o
propasti industrijskog pogona koji
se nije prilagodio tržištu i nastavio
poslovati. To je priča o izigranim
radnicima i državi, o prodaji vri-
jedne imovine i bogaćenju pojedi-
naca.
Marina Paulenka završila je
diplomski studij fotografije na
Akademiji dramske umjetnosti i
diplomski studij grafičkog dizajna
na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
Članica je HZSU-a i HDLU-a. Za
svoj je rad nagrađena Posebnom
Rektorovom i Dekanovom nagra-
dom te nagradom Centra za ženske
studije.
19
Nominirana je za nagrade Essl
Art Award CEE 2015., THT@MSU
nagradu za hrvatsku suvremenu
umjetnost 2015. i 2016., NEU/
NOW 2015. i Erste Fragmenti 2014.
Radovi su joj predstavljeni na me-
đunarodnim fotografskim festivalima
Delhi Photo i Chennai Photo Bie-
nnale u Indiji, Aleppo u Siriji, Back-
light u Finskoj, Eastreet u Poljskoj,
Photonic Moments u Sloveniji…
Fotografije su joj objavljivane
u izdanjima časopisa i tjednika
Telegram, Le Monde diplomatique,
Zarez, Tvrđa, Quorum, British Journal
of Photography, Raw magazine,
Caravan magazine i brojnim drugi-
ma. Direktorica je Međunarodnog
festivala fotografije Organ Vida te
aktivno sudjeluje kao predavačica,
pregledavačica portfelja, kustosica
i članica žirija u raznim fotografskim
događanjima u svijetu.
PREDSTAVLJANJE
FOTOGRAFSKOGA RADA
Janez Puhar, prvi slovenski fotograf
Petra Puhar Kejžar
direktorica Ateljea Puhart u Kranju (Slovenija)
Janez Puhar bio je prvi slovenski
fotograf. Godine 1842. razvio je
jedinstveni postupak fotografije
na staklu. Tim izumom stavio je
Sloveniju na svjetsku kartu foto-
grafskih dostignuća.
Ovaj svećenik, istraživač, fotograf,
umjetnik, pjesnik, intelektualac i
kozmopolit rođen je 26. kolovoza
20
Marina Paulenka, TEŽ, 2016., fotografija u
boji, ink jet ispis na mat arhivskom papiru
24.11.2017. // 18:00 h // ATD
1814. u Kranju, gradu koji je u
ono vrijeme pripadao Vojvodini
Kranjskoj u Austrijskom Carstvu.
Pokazivao je izrazito zanimanje za
fotografiju. Nakon što je francuska
Akademija znanosti proglasila
izum fotografije – dagerotipiju,
Janez Puhar već je sljedeće godine
primjenjivao taj novi postupak.
Slabosti dagerotipije (okrenuta privatnoj zbirci.
slika, nemogućnost kopiranja,
duže vrijeme osvjetljavanja, skupi Petra Puhar Kejžar potječe iz
sastojci) i njegov istraživački duh stare kranjske obitelji. Odlikuje se
naveli su ga na drukčiji pristup. angažiranim odnosom prema svojoj
Iskoristio je svoje raznovrsno okolini i kulturi, redovito sudjeluje u
prirodoslovno znanje i pristupačne kranjskoj kulturnoj produkciji, profe-
materijale, što je rezultiralo ino- sionalno i u slobodno vrijeme. Svoje
vacijom – fotografijom na staklu. iskustvo prelila je 2006. godine u
Datirao ju je 19. travnja 1842. i vlastitu obiteljsku kompaniju Puhart,
nazvao hyalotipija ili svjetlopis. čime je okupila umjetničku obitelj
Njemu u čast također se često Puhar. Godine 2009. za dopri-
naziva „puharotipija”. nos razvoju kulturnog oživljavanja
O Puharovim prvim uspjesima no- grada Kranja dodijeljena joj je
vine su izvještavale već 1841. go- Velika općinska nagrada. Od 2011.
dine, a izum mu je tek nakon devet godine djeluje u gradskoj biblioteci.
godina priznala bečka Akademija Istraživanjem života i rada svojeg
znanosti. Najviše stručno priznanje rođaka fotografa Janeza Puhara
Janez Puhar stekao je 1852.
godine kada ga je Francuska
akademija – Académie nationale
agricole manufacturière et com-
merciale proglasila izumiteljem
fotografije na staklu te mu dodije-
lila naslov počasnog člana. U tom
je razdoblju Puhar sudjelovao na
trima svjetskim izložbama: 1851.
godine u Londonu, 1853. godine
u New Yorku i 1855. godine u
Parizu.
Sačuvana ostavština fotografa
Janeza Puhara obuhvaća pet foto-
grafija i jednu kopiju izgubljenog
autoportreta te tri fotoreprodukcije.
Tri fotografije i tri reprodukcije
neprocjenjive vrijednosti do danas
su, nakon cijelog stoljeća i pol, vrlo
dobro očuvane, kao i kopija auto-
portreta. Danas su pohranjene u
Narodnom muzeju Slovenije, jedna Janez Puhar, Autoportret, kopija originalne
se nalazi u Muzeju arhitekture i fotografije na staklu nastale između 1853.-
dizajna u Ljubljani, a jedna je u 1861., Narodni muzej Slovenije, Ljubljana
21
bavi se od rane dobi, a promocijom
intenzivno od 2014. godine, kada je
za proslavu 200. obljetnice rođenja
ovog izumitelja u suradnji s mnogim
PREDSTAVLJANJE
FOTOGRAFSKOGA RADA
Nikola Nino Vranić – fotograf dokumentarist
i poeta prostora
Sanja Grković
konzervatorica-dokumentaristica, Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske u Zagrebu
Nikola Vranić rođen je 7. travnja
1933. godine u Bileći (istočna
Hercegovina). Grafičku školu
završio je u Zagrebu 1952. godine,
a potom je od 1954. do 1989. go-
dine bio fotograf Zavoda za zaštitu
spomenika kulture u Zagrebu.
Odlaskom iz Zavoda djelovao je
kao samostalni umjetnik. Umro je
u Zagrebu 24. listopada 2012.
U konzervatorskoj službi Vranić
surađuje s vrsnom ekipom djela-
tnika. Za uredskih, a ponajprije
terenskih druženja s kolegama
konzervatorima, koja su u obno-
viteljskim desetljećima nakon
Drugog svjetskog rata odisala
– gledajući iz današnje perspe-
ktive – nekim nevinim, pionirskim,
pa čak i pustolovnim duhom,
Vranić je proširivao svoje spoznaje
ne samo o fotografiji i njezinim
mogućnostima nego i o prostorima
naše Hrvatske, njezinim kulturnim
spomenicima i žiteljima.
Njegovo predano i nesebično
22
fotografima, kulturnim djelatnicima,
udrugama i institucijama pod pokro-
viteljstvom predsjednika države bila
suorganizatorica Puharove godine.
27.11.2017. // 18:00 h // ATD
sudjelovanje u takvim pothvatima,
evidencijskim i istraživačkim,
rezultiralo je impozantnim brojem
dokumentarnih fotografija i nega-
tiva naše kulturne baštine i šire.
Ponekad, međutim, i takve prven-
stveno radne i namjenske foto-
grafije nadilaze dokumentarističku
vrijednost. Vranić je imao izraziti
osjećaj za prostor i atmosferu. K
tomu, noseći u sebi nerv grafizma,
bio je uvjeren da se s manje može
reći više pa je apstrahirajući
nevažno nerijetko dosezao do
suptilnih metafizičkih odsutnosti.
Njegovu fotografiju, koja počiva
na metjerskom majstorstvu i
istančanosti osjeta, odlikuje do-
jmljiva punoća crno-bijeloga s
mnoštvom sivih nijansi.
Fotografije nastale za potrebe
službe zaštite spomenika kulture
bilježe prvenstveno nepokretnu,
dakle graditeljsku baštinu, iako
ne izostaju ni fotografije pokretne
baštine (kulturno-povijesni,
Nikola Nino Vranić, Strošinci (Županja), veduta sela, situacija s
guskama, 1961., crno-bijela fotografija, Ministarstvo kulture RH
arheološki i etnografski inventar).
Spomenute su fotografije danas
vlasništvo Ministarstva kulture i
pohranjene su u fototeci Uprave za
zaštitu kulturne baštine. Cjelokup-
na baštinska fototeka broji okvirno
100 000 fotografija, s više od 250
fotografskih autorstava, dok samo
opus Nine Vranića unutar njega
opseže i do 20 000 primjeraka.
Krunu brojnih nagrada i priznanja
koje je Nino Vranić primio za svoj
vrstan i neumoran rad čine dvije
nagrade dodijeljene mu 2008.
godine za životno djelo: nagrada
ULUPUH-a te nagrada Ministar-
stva kulture „Vicko Andrić”, za izni-
mna postignuća u zaštiti kulturne
baštine.
Sanja Grković rođena je 1963.
godine u Rijeci (Sušak). Osnovno i
srednjoškolsko obrazovanje završila
je u Opatiji. Povijest umjetnosti i
etnologiju diplomirala je na Filozof-
skom fakultetu u Zagrebu, gdje je
i magistrirala s temom Odnos slike
i arhitekture u srednjovjekovnom
sakralnom graditeljstvu Istre.
Nakon četverogodišnjega pro-
svjetarskog staža (VII. gimnazija u
Zagrebu) od 1994. godine zapo-
slena je kao konzervatorica – do-
kumentaristica u Zavodu za zaštitu
spomenika kulture pri Ministarstvu
kulture i prosvjete. Voditeljica je
fototečne službe od 1996. godine.
Objavila je publikaciju Fotografija
u službi zaštite kulturne baštine
2007. godine. Također jedna je od
suautorica monografije Vidoslav
Barac – vidjeti prošlost 2007. (autor
Vladimir Gudac). Autorica je izložbe
Konzervatorski svjetlopisi – naših
prvih 160 godina zajedno održane
u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu u
rujnu i listopadu 2014. i Pomorskom
i povijesnom muzeju Hrvatskog
23
primorja u Rijeci u rujnu i listopadu
2016. godine. Za upis u Registar
zaštićenih kulturnih dobara RH
obradila je fotografsku ostavštinu
FOTORADIONICA
Zbog ograničenog broja polaznika molimo zainteresirane
da se prijave za radionice na adresu elektroničke pošte:
arhiv.toso.dabac@msu.hr
Snimanje likovnih umjetničkih djela
VODITELJ RADIONICE:
Darko Bavoljak
akademski snimatelj
15.11. // 15 – 17 h // ATD
16.11. // 10 – 13 h // Atelijer na adresi Antuna Jakića 4
17.11. // 18 h // ATD
Broj polaznika: 10
Oprema: fotoaparat bilo koje kvalitete
Najbolji doživljaj likovnog djela
pruža se promatranjem izvornika,
originala, ali to nije uvijek moguće.
Kod prezentacije kulturnih sadržaja
(pojedinih umjetnika i njihovih
djela) moramo ih snimati da bismo
ih reproducirali u raznim publikaci-
jama i ostalim vrstama distribucije
informacija.
Pristup snimanju likovnih
umjetničkih djela ovisi o vrsti i
karakteru djela. U djelokrugu
primijenjene likovne fotografske
umjetnosti možemo napraviti
nekoliko podjela. Prvo na re-
24
Većeslava Henneberga, Vladimira
Horvata i Riznice zagrebačke kate-
drale (Vladimir Tkalčić).
produkcije dvodimenzionalnih
objekata, odnosno slika, crteža,
videozapisa, fotografija, grafika,
akvarela, gvaševa itd., zatim na
trodimenzionalne objekte, koji
su najčešće skulpture te bi treću
kategoriju činile izvedbene umje-
tnosti, moda, arhitektura, interijeri
i ostali umjetnički sadržaji koji
su uglavnom prepušteni situaciji,
kreativnosti i interpretaciji fotogra-
fa. Zatim možemo uvjetno odijeliti
tehnički i kreativni pristup repro-
duciranja umjetnina. Neka djela,
poput većine dvodimenzionalnih
objekata, zahtijevaju isključivo
tehnički pristup prenošenja
sadržaja koji bi trebao biti što bliži
originalu.
Ono što se očekuje od onoga
koji snima, odnosno prenosi ili,
možemo čak reći, reinterpretira
umjetničko djelo, jest da prepozna
karakter tog djela i reproducira ga
što vjernije i bliže njegovu izvor-
nom karakteru. To podrazumijeva
opće znanje o povijesti umjet-
nosti, a zatim poznavanje umjet-
nika i djela koje se reproducira.
Najsličnija je usporedba s interpre-
tacijom muzike. Skladatelj napiše
kompoziciju, a onda je izvode
razni izvođači. O njihovoj kvaliteti
ovisi ukupni doživljaj interpretacije.
Vrhunski izvođači svojim interpre-
tacijama mogu pojačati ukupni
Darko Bavoljak, Ivan Kožarić,
Figura (Čovjek pod tušem), 2005.,
dijapozitiv u boji
dojam djela, a lošiji izvođači mogu
čak dovesti do neprepoznatljivosti
ono što je skladatelj napisao.
Darko Bavoljak rođen je 1961.
godine u Zagrebu. Završio je studij
snimanja na Akademiji dramske
umjetnosti u Zagrebu. Djeluje u
području fotografije, filma, koncep-
tualne umjetnosti i kustoskih kon-
cepcija. Ističu se njegovi fotografski
ciklusi Ratne fotografije i Budućnost.
Od filmskih ostvarenja najpoznatiji
je dokumentarni film Goli otok iz
2012. godine. Njegove se fotografije
nalaze u privatnim kolekcijama
te u zbirkama fotografija Muzeja
suvremene umjetnosti u Zagrebu
te Muzeja moderne i suvremene
umjetnosti u Rijeci. Član je HDLU-a
i HZSU-a.
25
FOTORADIONICA
Detektivi spomeničke baštine
VODITELJICA RADIONICE:
Renata Filčić
povjesničarka umjetnosti, profesorica hrvatskoga jezika
18.11. // 10 – 12 h // ATD
Broj polaznika: 10 (10 – 14 godina)
Oprema: mobitel s fotoaparatom ili fotoaparat
Bogata povijest Zagreba svoja
uporišta pronalazi u spomenicima.
Simboli su događanja i ličnosti
koje su obilježile razvoj ovoga
prostora, pažljivo utkani u tkivo
grada, srasli s njime. Njihovo
značenje, ne obnavlja li se, sa sva-
kom novom generacijom blijedi i
apstrahira se. Gotovo postaju sve-
prisutni misteriozni ukrasni objekti.
Što spomenici predstavljaju mlađoj
generaciji i kako ih čitati ono je
čime će se baviti radionica De-
tektivi spomeničke baštine. Istražit
ćemo najraznovrsnije zagrebačke
spomenike: od fontana, kipova
pa do svjetiljki! Razgledat ćemo ih
uzduž i poprijeko, ispitati njihovu
debljinu i visinu, prepipati sve
detalje, fotografski ih zabilježiti te u
detektivsku bilježnicu o spomenici-
ma zapisati intuitivne zaključke o
njihovoj ulozi i poruci. U završnici
polaznici će prezentirati svoja
otkrića o izabranom spomeniku.
Za radionicu nije potrebno znanje
o fotografiji, dobrodošli su svi
26
željni novih priča i pronalazaka!
Renata Filčić diplomirala je
povijest umjetnosti i hrvatski jezik
na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Organizirala je studentske manifes-
tacije Dan povijesti umjetnosti i La-
Ivan Meštrović, Zdenac života (foto: Zdravko
Turkulin)
boARTorij, uređivala časopis Puriteka
te osnovala Klub studenata povijesti
umjetnosti pri Društvu povjesničara
umjetnosti Rijeke. Sudjelovala je na
projektu izložbe Kroatischen Inseln u
Beču 2015. i Europe Meets School
u Pragu 2016. izvođenjem likovnih
radionica. Godine 2016. bila je dio
organizacijskog tima Međunarodne
festivala fotografije Organ Vida
FOTORADIONICA
Od fotografskog izvornika do (nove) fotografske slike
VODITELJICE RADIONICE I PANELA:
Irena Šimić
stručna suradnica, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu
Lana Lovrenčić
povjesničarka umjetnosti, Ured za fotografiju u Zagrebu
21.11. // 10 – 16 h // ATD
22.11. // 16 – 20 h // ATD
Broj polaznika: 10
Proces istraživanja koji za cilj ima
arhivsku obradu, muzejsku kata-
logizaciju u svrhu zaštite, ponovne
uporabe, prezentacije ili objave
fotografske građe nužno podra-
zumijeva i suočavanje s pitanjima
njezine provenijencije, atribucije,
autentičnosti, autorstva i zaštite
autorskih prava za potrebe nove
funkcije. Pritom treba imati u vidu
da atribucija i opis fotografskog
izvora ima znatne implikacije u
kao koordinatorica radionica i
programa. U Muzeju grada Rijeke
od 2014. do 2017. povremeno je
osmišljavala i provodila edukativni
program za djecu predškolske i
školske dobi. U Galeriji Kortil u
Rijeci provodila je vodstva za sve
uzraste 2016./2017. U Arhivu Tošo
Dabac 2017. godine radi kao
stručna suradnica.
diseminaciji znanja i informacija
koje nastaju u procesu izdvajanja
fotografskog objekta iz izvornog u
novi kontekst.
Radionica i javni panel Od
fotografskog izvornika do (nove)
fotografske slike orijentirana je
upravo na ove metodološke prob-
leme s kojima se istraživači susreću
prilikom atribucije, opisivanja i
digitalizacije fotografske građe.
Preuzimanje fotografske slike
27

Branko Balić, Članovi grupe Gorgona, sredina 1960-ih, crno-bijeli
negativ, Fotoarhiv Branko Balić, Institut za povijest umjetnosti
iz različitih izvornika implicira i
odgovornost autentične atribucije
i opisa. Primjerice, digitalizacija i
ponovna primjena fotografije koja
je izvorno objavljena u knjizi ili
novinama diseminira različiti tip
informacija od fotografske slike
nastale postupkom digitalizacije i
reformatiranja iz izvornoga foto-
grafskog negativa. Pritom je jedno
od ključnih pitanja ono povezano
sa sviješću o postojanju izvornoga
autorskog izraza i mogućnošću
autentifikacije i dosljedne primjene
fotografije.
Radionica će navedene probleme
propitati na primjerima fotografija
Toše Dabca i Branka Balića, u for-
matu izlaganja i praktičnog rada.
Rezultati radionice bit će pred-
stavljeni uz panel-diskusiju u
prostoru Arhiva Tošo Dabac
28
22. studenoga u 19 sati.
Irena Šimić (1985.) diplomirala je
povijest umjetnosti na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi
u Institutu za povijest umjetnosti
kao stručna suradnica u znanosti,
gdje vodi dokumentacijske fond-
ove i zbirke. Članica je uredništva
časopisa Život umjetnosti (od 2009.).
Suradnica nekoliko izdavačkih i
izložbenih projekata Instituta, a od
2014. suradnica je znanstveno-
istraživačkih projekata ARTNET
i DUCAC. Članica je Društva
povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Područje su njezina interesa sustavi,
standardi i metodologija istraživanja,
dokumentiranja i prezentacije kul-
turne baštine, povijest arhitekture,
fotografija i autorsko pravo.
Kontakt: isimic@ipu.hr, Academia.
edu.
Lana Lovrenčić povjesničarka je
umjetnosti zaposlena u Uredu za
fotografiju u Zagrebu. Diplomirala je
povijest umjetnosti i filozofiju na Filo-
zofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se
temama kulturne baštine i prostor-
nog planiranja nakon Drugog svjet-
skog rata. Sudjelovala je kao stručna
suradnica na projektima: Unfinished
Modernizations (2010. – 2012.),
Spomenici u tranziciji. Rušenje
spomenika NOB-e u Hrvatskoj
(2011. – 2014.), Heroes We Love
FOTORADIONICA
Uloga fotografije u zaštiti kulturne i spomeničke baštine
VODITELJICA RADIONICE:
Daniela Ratkajec
konzervatorica i restauratorica umjetnina na papiru i koži
10.11. 16 – 17 h // ATD
11.11. u 12 h // ATD
Broj polaznika: 10
Oprema: fotoaparat ili mobitel s fotoaparatom
Cilj je radionice polaznicima
približiti važnost fotografskog
dokumentiranja zatečenog stanja
nekog umjetničkog djela, spomeni-
ka, građevine ili ambijenta u
određenom (povijesnom) trenutku.
Osim što prenosi informaciju o
izgledu nekog subjekta, foto-
grafija prikazuje i stanje duha
nekog vremena, estetike, običaja i
događaja.
Glavni je izvor podataka, uz crteže
(2014. – 2017.) i dr. Jedan je od
inicijatora međunarodne suradničke
platforme Neprimjereni spomenici /
Inappropriate Monuments. Suautor-
ica je izložbi: Spomenici u tranziciji.
Rušenje spomenika NOB-e u Hr-
vatskoj (2011.), Putevima revolucije
– memorijalni turizam u Jugoslaviji
(2015.), Teritorij kao zapis – Figure
južnog Zagreba (2016.). Autorica
je stručne koncepcije izložbe Tošo
Dabac unutar okvira: Reportaže s
obale (2016.).
i arhitektonske nacrte kada su u
pitanju rekonstrukcije izvornog
stanja spomenika, grada, arhite-
kture ili čitavog ambijenta uslijed
raznih okolnosti – poput elementa-
rnih nepogoda ili ratnih šteta.
U prvom dijelu uvodom o razvo-
ju fotografskog dokumentiranja
umjetnina i spomenika kulture te
različitim primjerima omogućit će
se detaljniji uvid u važnu ulogu
fotografske dokumentacije, kao
29
i njezinu izradu na odabranim
materijalima. Također će biti
predstavljeni svi elementi kvalitetne
radne dokumentacije. U drugom
dijelu radionice naglasak će biti
na razgovoru i aktivnoj raspravi,
u kojoj će sudionici podijeliti svoje
prethodno stečene informacije o
toj temi te ih proširiti dodatnim
vježbama i radom u parovima
na radnim materijalima, ali i na
raznim lokacijama u gradu – gdje
će imati mogućnost zabilježiti
zatečena stanja odabranih
spomenika, graditeljskog nasljeđa
ili čitavih vizura i ambijenata.
Na kraju – svaka dokumenta-
cija, pa i fotografska, mora biti
pohranjena na primjeren način.
Prezentacija smjernica za pravilno
rukovanje, čuvanje i pohranu fo-
tografskih materijala bit će završni
dio ove radionice.
Daniela Ratkajec rođena
je 9. ožujka 1973. u Badenu u
Rukovanje, zaštita i pohrana fotografija i djela na
papirnom nositelju (foto: Daniela Ratkajec)
30
Švicarskoj. Školu primijenjene
umjetnosti i dizajna u Zagrebu,
smjer grafičkog dizajna, završila
je 1992., a na Akademiji likovnih
umjetnosti, na nastavničkom smje-
ru, diplomirala je grafiku 1999. u
klasi prof. Dubravke Babić. Kao
članica mačevalačkog kluba Rapir
od 2002. do 2006. godine izvodi
multimedijalne projekte s članovima
Hrvatskoga mačevalačkog saveza.
Članica je HDLU-a. Izlagala je na
14 samostalnih i 21 skupnoj izložbi.
Studijski je boravila u Firenzi 1999.
godine u sklopu programa Incontri
Culturali Internazionali in Firenze /
Project Collage u organizaciji ALU
Zagreb i Fondacije Romualdo del
Bianco te u Parizu 2010. godine
u programu Artist in residence u
Cité Internationale des Arts. Na
3. danima fotografije Arhiva Tošo
Dabac 2011. godine pohađala je
radionicu Fotografiranje bez tražila
i izoštravanja pod vodstvom Marka
Ercegovića.
9. DANI FOTOGRAFIJE
ARHIVA TOŠO DABAC
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
/ ZAGREB MUSEUM OF
CONTEMPORARY ART
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
10010 Zagreb, Hrvatska
tel: + 385 1 605 27 00
fax: + 385 1 605 27 98
www.msu.hr / msu@msu.hr
radno vrijeme / utorak – nedjelja:
11 – 18 sati / subota: 11 – 20 sati /
ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Arhiv Tošo Dabac
Ilica 17, 10 000 Zagreb
tel: + 385 1 483 36 77
arhiv.toso.dabac@msu.hr
radno vrijeme / srijeda: 12 – 16h uz
prethodnu najavu
AUTORICA PROJEKTA
Marina Benažić
ORGANIZACIJA
Marina Benažić, Renata Filčić
SURADNICA
Ivana Janković
VOLONTERI
Jana Gamilec, Bojana Petrović, Mi-
haela Zajec, Marija Valentina Žuvić,
Neva Bulaić
TEHNIČKA ORGANIZACIJA
Darko Čopec, Dušan Stupar, Renato
Mihaljenović, Aleksandar Milošević,
Zdenko Zavalić, Filip Zima
18. listopada - 3. prosinca 2017.
MSU / ATD
IZDAVAČ
Muzej suvremene umjetnosti / Arhiv
Tošo Dabac
ZA IZDAVAČA
Snježana Pintarić
UREDNICE
Marina Benažić, Renata Filčić
LEKTURA
Dunja Aleraj-Lončarić
GRAFIČKO OBLIKOVANJE
Vendi Vernić
TISAK Kerschoffset
NAKLADA 500
ISBN: 978-953-8146-19-0
© Muzej suvremene umjetnosti
Zagreb / Arhiv Tošo Dabac / Grad
Zagreb / 2017.
Zahvaljujemo svim suradnicima,
autorima predavanja, voditeljima
radionica i volonterima na potpori,
predanom radu i pomoći pri reali-
zaciji 9. dana fotografije Arhiva Tošo
Dabac.
Program 9. dana fotografije Arhiva
Tošo Dabac realiziran je sredstvima
Gradskog ureda za obrazovanje,
kulturu i sport Grada Zagreba.
31
 9. DANI FOTOGRAFIJE
ARHIVA TOŠO DABAC

18. listopada – 3. prosinca 2017.

Muzej suvremene umjetnosti (MSU)

Avenija Dubrovnik 17, Zagreb

Arhiv Tošo Dabac (ATD)

Ilica 17, Zagreb
GLAVNI PARTNER

ARHIV TOŠO DABAC predstavlja in situ

zbirku obimnog opusa Toše Dabca,
jednog od najvažnijih i najsvestranijih
hrvatskih fotografa te dobitnika bro-
jnih nagrada, koji je izvršio velik utje-
caj na razvoj domaće fotografije. Osim
umjetničke, zbirka fotografija Toše Dabca
ujedno ima veliku dokumentarnu vri-
jednost jer svjedoči o povijesti Zagreba i
regije. Obuhvaća najrazličitije teme, od
portreta, umjetničkih djela i gradskog
života do pejzaža i folklora. Zbirku je
2005. godine otkupio Grad Zagreb i od
tada je na stručnom upravljanju Muzeja
suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Arhiv Tošo Dabac upisan je 2002. godine
u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske.

Osim ako nije drugačije navedeno,

reprodukcije fotografija Toše Dabca
skenovi su originalnih c/b negativa u
vlasništvu MSU / ATD / Grad Zagreb.

fotografija na ovitku:
Tošo Dabac, Detalj Trogirske katedrale, Trogir, prije 1959.

32