kolegija Studijski program Godina Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij studija I.
ECTS vrijednost Semestar Broj sati
boda: 6 1. po 30+0+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih (A) Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog Vrijeme prema jednopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036 355 422 Asistent Ankica Odza, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: upoznati studente s glavnim procesima kulturnopovijesnoga razvoja i razvoja arheoloških kultura počevši od pretpovijesti objasniti o kakvoj je materiji riječ, što je arheologija, koje su metode arheološkoga iskapanja i istraživanja, koje su vrste arheoloških nalazišta i nalaza, kako s njima postupati, odnosno kako ih čuvati, prezentirati i interpretirati. dati pregled najbitnijih elemenata arheološkoga rada, postupanja i ponašanja, na terenu, u nekoj muzejskoj ustanovi, institutu ili slično. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: (opće i specifične razlikovati osnovnu terminologiju, periodizaciju i kronologiju kompetencije): prapovijesti, opisati i interpretirati osnovne vrste i tipove arheoloških nalazišta i nalaza, opisati i interpretirati sirovinske i tehnološke osnove prapovijesti, interpretirati temeljne odlike pojedinačnih perioda prapovijesti. pratiti nastavu i usvajati znanja iz drugih kolegija koji obrađuju pojedinačne periode prapovijesti. Sadržaj Kolegij daje pregled općih saznanja o arheologiji kao znanstvenoj silabusa/izvedbenog disciplini, o podjeli arheologije po kronološkom kriteriju plana (ukratko): (pretpovijesna, klasična, srednjovjekovna, itd.), o periodizaciji i različitim kronološkim sustavima u svijetu arheologije, zatim o metodama arheoloških istraživanja, vrstama arheološke građe, načinu obrade, zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i, konačno, metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. Dakako, kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija, geologija, paleoetnologija, antropologija i sl.) te prirodoznanstvenih metoda koje se koriste za potpunije (preciznije) datiranje arheološke građe. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska ostalo nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA Pohađanje nastave i 45 1.5 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 55 1.8 Max 25% Završni usmeni ispit 80 2.7 Min 55% Dodatna objašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - Arheološki leksikon BiH I-III, Sarajevo, 1988. (odgovarajući članci i natuknice) (odabrana poglavlja) - BUTLET, CH., Prehistoric flintwork, Gloucestershire, 2005. (odabrana poglavlja) - CUNLIFE, B., The Oxford illustrated history of prehistoric Europe, Oxford, 2001. (odabrana poglavlja) - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira, Veselin Masleša, Sarajevo,1976. - DIMITRIJEVIĆ, S. - TEŽAK-GREGL, T. – MAJNARIĆ, N.- PANDŽIĆ, Prapovijest, Zagreb,1998. (odabrana poglavlja) - FAGAN, B. M., The companion to archaeology, Oxford, 1996. - Praistorija jugoslavenskih zemalja, I-V, (uvodna i zaključna razmatranja), Sarajevo, 1979-1987. (odabrana poglavlja) - RENFREW, C. – BAHN, P., Archaeology: theory, methods and practice, London, 1991. (odabrana poglavlja) - TEŽAK-GREGL, T., Uvod u prapovijesnu arheologiju, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja) Dopunska - DAUTBEGOVIĆ , A., Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog literatura: Muzeja BiH 1888-1988, Sarajevo, 1988. - GREENE, K., Archaeology: An introduction, London-New York, 2002. - HORVAT, M., Keramika: tehnologija keramike, tipologija lončenine, keramični arhiv, Znanstveni inštitut Filozofske fakultete Ljubljana, 1999. - KARAVANIĆ, I., Osvit tehnologije, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2003. - MALLORY, J. P., Indoeuropljani – zagonetka njihova podrijetla, Školska knjiga, Zagreb, 2006. - ZLATUNIĆ, R., „Nastanak gline, tehnologija i mineralogija keramike”, Histria archaeologica, god. 36(2005), str. 61.-114. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Neolitik Kod
kolegija FFAB206J Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Godina Ciklus studija I. ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 6 2. po 30 +15+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih (A) Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog Vrijeme prema jednopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036 355 422 Asistent Ankica Odža, v. Asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: dati opće odlike o prapovijesnom razdoblju u kojem otpočinje razvoj zemljoradnje i stočarstva, upoznati studente s početkom procesa neolitizacije, njegovoj uvjetovanosti uzročno-posljedičnim odnosom povijesnih razloga i prirodnih potencijala, objasniti dalekosežnosti posljedica koje produktivna privreda donosi na sveukupan razvoj prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.), definirati partikularizame koji uvjetuju stvaranje više kulturno-teritorijalnih cjelina i niza kulturno-etničkih manifestacija koje se u arheološkom smislu distingviraju prema različitostima tipoloških i stilskih svojstava predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama, te razlikovanje te građe na prostornoj i vremenskoj razini. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: (opće i specifične razumjeti opće odlike prapovijesnog razdoblja u kojem se kompetencije): odvija proces neolitizacije (razvoja produktivne privrede), te vladati općim znanjima o njegovoj uvjetovanosti, tijeku i dalekosežnostima, upoznati modele transfera iz matičnog područja „neolitičke revolucije.“ interpretirati arheološku građu karakterističnu za neolitik, objasniti tipične vrste neolitičke građe prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima, njihovu varijabilnost na prostornoj i vremenskoj razini, definirati kulturni partikularizam određen razlikama u tipološkim i stilskim svojstvima predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama. interpretirati uzročno-posljedični odnos između razvoja produktivne privrede i sveukupnog razvoja prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.). Sadržaj Kolegij donosi opći pregled neolitika kao posebnog razdoblja silabusa/izvedbenog prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i plana (ukratko): arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima, kroz sljedeće tematske cjeline: I. tematska cjelina: pojam i sadržaj neolitika, proces neolitizacije - s periodizacijom, kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom; II. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura Bliskog istoka; III. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura egejskog područja; IV. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura jugoistočne Europe; V. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura podunavsko-panonskog područja. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska ostalo nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad nastave nastavi rad Praćenje i usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej ocjenjivanje provjera studenta znanja (označiti masnim tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Pohađanje nastave i 45 1.5 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 55 1.8 Max 25% Završni usmeni ispit 80 2.7 Min 55% Dodatna objašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - Atlas du Neolithique europeen, Liege,1993. - BANNING, E. D., „The Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art“, Near Eastern Archaeology, Vol. 61 (1998.), No. 4., 188.-237. - BENAC, A., „Obre II – Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem polju“, GZM XXVI, (1971.), Sarajevo. - BENAC, A., „Obre I – Neolitsko naselje stračevačko-impresso i kakanjske kulture na Raskršću“, GZM XXVIIXXVIII, (1973.), Sarajevo - CHAPMAN, J., „The Origins of Farming in South East Europe“, Préhistoire Europé, 6 (1994.), Liège - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira (poglavlja o neolitiku i eneolitiku), Sarajevo, 1976. - LILLIE, M., Transition to agriculture in eastern Europe, Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina - prapovijesno naselje, Mostar, 2012. - MARKOVIĆ, Č., Neolit Crne Gore, Beograd, 1985. - MELLAART, J., Catal Huyuk, London, 1967. - PERLES, C., The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. - Skupina autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II (Neolit), BENAC, A. (ur.), ANUBiH, Sarajevo, 1979. - The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. (Anatolia before c.4000 B.C. ; str. 304.-326., Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 499.-537.; Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 539.-555.; The Stone Age in the Aegean, str. 557.-608.). - THEOCHARIS, D., Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. Dopunska - AMMERMAN, A. J., Looking Back, The Widening Harvest; The literatura: Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. - BAILEY, D., Balkan Prehistory, Exclusion, incorporation and identity, London and New York, 2000. - BANFFY, E., Cult objects of the neolithic Lengyel culture, Budapest, 1997. - BAR-YOSEF, O., VALLA, F.,The Natufian culture in the Levant, 1991. - BATOVIĆ, Š., „Neolitske kultne posude iz Smilčića“, Arheološki vestnik, IX-X/2, (1959.), Ljubljana - BATOVIĆ, Š., „Pokapanje pokojnika u Smilčiću i kult mrtvih u neolitu Dalmacije“, Arheološki radovi i rasprave JAZU 4-5 (1967.), Zagreb - BATOVIĆ, Š., Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. - BENAC, A., „Tragovi kultnog sahranjivanja u neolitu Jadranske oblasti“, Diadora 2, (1962.), Zadar - BENAC, A., Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, 1958. - BENAC, A., Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo, 1964. - BRUKNER, B., Neolit Vojvodine, Beograd, 1968. - BRUSIĆ, Z., Pokrovnik, Šibenik, 2009. - ČOVIĆ, B., Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, Sarajevo, 1961. - DERWICH, E. (ed.), Prehistorie des praqtiques mortuaires, Leuver, 1999. - DIMITRIJEVIĆ, S. – MAJNARIĆ, N.–PANDŽIĆ – TEŽAK- GREGL, T., Prapovijest, Zagreb, 1998. - FOWLER, K., „Neolithic mortuary practices in Grees“, BAR (2004.), is.1314 - GARAŠANIN, D., „Religija i kult neolitskog čoveka na centralnom Balkanu“, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. - GIMBUTAS, M., The Goddesses and Gods of the Old Europe, Miths and cult images, Los Angeles, 1996. - GIMBUTAS, M., The Language of the Goddess, London, 2001. - KOLIŠTRKOSKA NASTEVA, I., Prehistoric Macedonian Ladies, (Katalog izložbe), Skopje, 2005. - KORKUTI, M., Neolithikum und Chalkolithikum in Albanien, Heidelberger Akademie der Wissenschaften, Mainz, 1995. - KOROŠEC, J., Neolitska neseobina u Danilu-Bitinju, Zagreb, 1958. - KUIJT, I., Life in Neolithic farming communities, New York, 2002. - MARIJANOVIĆ, B., „Ravlića pećina“, GZM 35-36 (1981.), Sarajevo - MARIJANOVIĆ, B., „Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji“, Radovi god. 39 (2001.), br. 26, Zadar - MARIJANOVIĆ, B., Crno Vrilo, Zadar, 2009. - MARIJANOVIĆ, B., Gudnja, Dubrovnik, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., „Kultni riton s Crnog vrila – prilog problematici kultnih ritona u neolitiku istočnog Jadrana“, Situla 44, (2007.), Ljubljana - MARIJANOVIĆ, B., „Neki aspekti pokapanja u neolitiku Dalmacije“, Radovi, Razdio povijesnih znanosti, sv./vol. 33 (20), (1994.), Filozofski fakultet, Zadar - MELLAART, J., The Neolithic of the Neart East, London, 1975. - MENĐUŠIĆ, M., „Neolitička naselja na šibenskodrniškom području“, Izdanja HADa 19, Zagreb, 1998. - MILOJČIĆ, V., „Präkeramisches Neolithikum auf der Balkanhalbinsel“ Germania, 38(1960.), br. 3/4, Frankfurt a.M., - MÜLLER, J., Das ostadriatische Frühneolithikum, Berlin, 1994. - MÜLLER – KARPE, H., Handbuch der Vorgeschichte, Band II & III, München, 1974. - NOVAK, G., Grapčeva spilja, Zagreb, 1955. - OZDOGAN, M., Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. - PERIĆ, S., „Kulth-Rhytone der neolitishen Vierhzüchter der Balkanhalbinsel“, Starinar, 47, , (1996.), Beograd. - PRICE, T. D. „Europe’s first farmers: an introduction“, Europe’s first farmers, Cambridge, 2000. - RENFREW, C., Alternative models for excange and spatial distribution, Excange Systems in Prehistory, Academic Press, New York, 1977. - RICHARDS, M. R.– MACAULAY, V.– BANDELT, H. J., Analayzing genetic data in a model-based Fremework: inferences about European Prehistory, Examing the Farming/Language Dispersa Hypothesis, Cambridge, 2002. - ROWLEY-CONWY, P., Early Domestic Animal in Europe: Imported or Locally Domesticated? The Widening Harvest The Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. - SÉFÉRIADÈS, M. L., The European Neolitisation Proces, Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, Ljubljana, 1995. - SREJOVIĆ, D., „Neolitska plastika, centralnobalkanskog područja“, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. - SWINY, S., The Earliest prehistory of Cyprus, Boston, 2001. - THEOCHARIS, D., Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. - TRINGHAM, R., „Southeastern Europa in the transition to agriculture in Europe: bridge, buffer or mosaic“,u: Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. - VLADAR, J., Praveká plasatika, Tatran, 1979.AMMERMAN, A. J., Looking Back, The Widening Harvest; The Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. - ZOHARY, D.– HOPF, M., Domestication of Plant in the Old World: The origin and spread of cultivation Plant in West Asia, Europa, and the Nile Valley, Oxford,1993. - ZVELEBIL, M., „The agricultural transition and the origin of Neolithic society in Europe“, Documenta Praehistorica, XXVIII, (2001.), Ljubljana - ZVELEBIL, M., „Transition to agriculture in eastern Europe“, u: Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. - ZVELEBIL, M., Neolithization in Eastern Europe: A View from Frontier. Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, Ljubljana, 1995. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Eneolitik Kod FFAB311J
kolegija Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Godina II. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 6 3. po 30+15+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih (A) Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog Vrijeme prema jednopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: dati opća znanja o prapovijesnom razdoblju kojeg obilježavaju početak uporabe metala i migracije indoeuropskih zajednica, interpretirati dalekosežnosti posljedica koje ti povijesni procesi imaju na sveukupan razvoj prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.), objasniti kulturne partikularizme uvjetovane migracijama i miješanjima stanovništva, koji se u arheološkom smislu iskazuju kroz tipološke i stilske različitosti arheološke građe te razlikovanje te građe na prostornoj i vremenskoj razini. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične definirati prapovijesno razdoblje u kojem se odvija proces kompetencije): metalizacije, interpretirati demografske promjene uvjetovane procesom indoeuropeizacije i njegovom ulogom u formiranju povijesno poznatih etniciteta. opisati arheološku građu karakterističnu za eneolitik, poznavati tipične vrste eneolitičke građe prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima,njihovu varijabilnost na prostornoj i vremenskoj razini, definirati kulturni partikularizam određen razlikama u tipološkim i stilskim svojstvima predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama. objasniti uzročno-posljedični odnos između uvođenja i upotrebe metala i sveukupnog razvoja prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.), upoznati se s posljedicama indoeuropskih migracija. Sadržaj Kolegij donosi opći pregled eneolitika kao posebnog razdoblja silabusa/izvedbenog prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i plana (ukratko): arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima, kroz sljedeće tematske cjeline: I. tematska cjelina: pojam i sadržaj eneolitika, s periodizacijom, kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom. II. tematska cjelina: pregled razvoja rudarstva, prerade bakra i uporabe bakrenih predmeta s tipologijom bakrenih predmeta. III. tematska cjelina: Indoeuropljani, arheološki aspekti procesa indoeuropeizacije, pregled indoeuropskih pojava u materijalnoj i duhovnoj kulturi eneolitičkih zajednica. IV. tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura na panonsko- podunavskom području. V. tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura u jugoistočnoj Europi. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska Ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA Pohađanje nastave i 45 1.5 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 55 1.8 Max 25% Završni usmeni ispit 80 2.7 Min 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna - BOGNAR-KUTZIAN, I., The Early Copper Age, Tiszapolgar literatura: Culture in Carpatian Basin, Budapest, 1972. - ČOVIĆ, B., "Schnur" i "Litzen"- keramika na području Neretve, Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split, 1980. - ČOVIĆ, B., “Velika gradina u Varvari”, GZM XXXII, (1978.), Sarajevo - ČOVIĆ, B., Eneolitska žlijebljena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu, Posebna izdanja ANUBIH, Sarajevo, 1991. - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira (poglavlja o eneolitiku), Sarajevo, 1976. - ČOVIĆ, B., Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali, Starinar, Beograd, 1991. - DURMAN, A., “Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa”, Opuscula archaeologica 8, (1983.), Zagreb - GARAŠANIN, M., Pontski i stepski utjecaji u donjem Podunavlju i na Balkanu na prijelazu iz neolita u metalno doba, GZM XV-XVI, Sarajevo, 1961. - GIMBUTAS, M., Proto-Indo-European Culture. The Kurgan Culture during the Fifth, Fourth and Third Millennia B.C. Indoeuropean and Indoeuropeans, Philadelphia, 1970. - GIMBUTAS, M., The Kurgan Culture and the Indo-Europeization of Europe, ROBBINS-DEXTER, M., JONES-BLEY, K., (ur.), Journal of Indo-European Studies Monograph no. 18. Washington, D.C. Institute for the Study of Man, 1997. - JOVANOVIĆ, B., Metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije, Beograd, 1971. - MALLORY, J. P., In Search of the Indo-Europeans, London, 2001. - MARIJANOVIĆ, B., Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina – Prapovijesno naselje, Mostar, 2012. - Skupina autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja III (Eneolit), BENAC, A., (ur.), ANUBiH, Sarajevo, 1979. - The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. Dopunska - BENAC, A., La desintegration des cultures neolithiques et la literatura: formation dea nouveaux grups culturels dans les Balkan du nord- ouest, Godišnjak CBI XXI/19, Sarajevo, 1983. - ČOVIĆ, B., Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja XXII/20, ANU BiH, Sarajevo, 1984. - DIMITRIJEVIĆ, S., Idoloplastika u lasinjskoj kulturi, Godišnjak CBI XII/11, Sarajevo, 1976. - DUMITRESCU, H., Connection between the Cucuteni-Tripolie culture complex and neighbouring eneolithic culture in the light of the utilisation of golden pendants, Dacia, 12, 1961., 69-93. - DUMITRESCU, V., The Date of the Earliest Western Expansion of the Kurgan Tribes, Dacia VI, Bucuresti, 1963. - DURMAN, A., Metal u vučedolskom kulturnom kompleksu, Vučedol, Zagreb, 1988. - DURMAN, A., Ostava kalupa vučedolskog ljevača bakra iz Vinkovaca, Izdanja HAD-a 9, Zagreb, 1984. - GARAŠANIN M., SIMOSKA, D., Kontrolna iskopavanja na Šuplevec i neki problemi na grupata Šuplevec -B. Gumno, Mac. Acta Archaeologica 2, Prilep, 1976. - HAMMOND, I. G. N., The Coming of the Indo-Europeans to the Southwestern Balkans, Acta of the 2nd International Colloquium on Aegean Prehistory, Athens, 1974. - I. S. IVANOV, Les fouilles archeologiques de la necropole chalcolithique a Varna, Studia Prehistorica 1-2, Sofija, 1978. - JOVANOVIĆ, B., Tehnologija rudarstva u ranom eneolitiku centralnog Balkana, Starinar n. s. XXIII, Beograd, 1972. - LAZAROVICI, C. M., Anthropomorphic statuettes from Cucuteni- Tripolye: some signs and symbols, Documenta Praehistorica, XXXII, Ljubljana, 2005. - MALLORY, J. P, Indoeuropljani – zagonetka njihova podrijetla, Zagreb, 2006. - MARIJANOVIĆ, B. “Ravlića pećina”, GZM 35-36, (1981.), Sarajevo - MARIJANOVIĆ, B., Kasna butmirska kultura u eneolitu, GZM 44, (1989.), Sarajevo. - MARIJANOVIĆ, B., Kasna hvarsko-lisičićka kultura u eneolitu, Godišnjak CBI XXIX/27, (1991.), Sarajevo - MARIJANOVIĆ, B., Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 84, (1991.), Split - MARIJANOVIĆ, B., Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, (1992.), Zadar - MARIJANOVIĆ, B., Vučedolska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 86, (1994.), Split - MAROVIĆ, I., Bakrene sjekire u prethistorijskoj zbirci Arheološkog muzeja u Splitu, VAHD LV, Split, 1953. - MÜLLER-KARPE, H., Handbuch der Vorgeschichte, Band II & III, München, 1974. - PARKINSKON, W. A., The social organization of Early Copper age tribes in the Great Hungarian Plain, BAR 1573, 2006. - SCHMIDT, R. R., Die Burg Vučedol, Zagreb, 1945. - TASIĆ, N., Badenski i vučedolski kulturni kompleks u Jugoslaviji, Beograd, 1967. - TASIĆ, N., Černavoda III i Boleraz nalazi u jugoslavenskom Podunavlju i problemi hronološkog odnosa kultura bakarnog doba u Karpatsko-podunavskim oblastima, Balcanica VI, Beograd, 1974. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
DIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ
Naziv kolegija Metodologija arheoloških iskopavanja Kod FFAM101J
1 kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 8 1. po 30+30+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih (A) Pristup kolegiju: studenti diplomskog Vrijeme prema jednopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenta za praktično sudjelovanje u osnovnim oblicima terenskog rada pri identificiranju i registriranju arheoloških nalazišta u svojstvu tehničkih suradnika. Ishodi učenja Pohađanjem nastave i polaganjem ispita, studenti će teorijski i (opće i specifične praktično vladati: kompetencije): teorijskim i praktičnim znanjima o vrstama i tipovima arheoloških nalazišta, načinima njihova prepoznavanja (faktorima otkrića), metodama i tehnikama otkrivanja (konvencionalne, ekstenzivne i intenzivne), vrstama i oblicima dokumentacije s metodama dokumentiranja i kartiranja, teorijskim osnovama geofizičkih metoda i njihovim primjenama, teorijskim osnovama zračne fotografije, teorijskim osnovama drugih neinvazivnih metoda i tehnika. Sadržaj Na kolegiju se stječu osnovna praktična znanja o arheološkim silabusa/izvedbenog nalazištima, načinima njihova dokumentiranja i kartiranja te plana (ukratko): arheološkom instrumentariju. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska ostalo nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Polaganje pismenog ispita. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA Angažiranost u 90 3 Max 20% nastavi Završni pismeni ispit 50 1.7 Max 25% Završni usmeni ispit 100 3.3 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 5% ocjene od 61% do 70% = do 10% ocjene od 71% do 80% = do 15% ocjene od 81% do 90% = do 20% ocjene od 91% do 100% = do 25% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) – 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) – 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - GREENE, K., Archaeology, An Introduction, London, 2001. - LUCAS G., Critical Approaches to Fieldwork, London, 2001. - ORTON C., Sampling in Archaeology, Cambridge, 2001. - DINCAUZE, D., Environmental Archaeology, Cambridge, 2000. - RENFREW, C. – BAHN, P., Archaeology (Theories, Methods and Practice), London, 2000. - LEUTE, U., Archaeometry, New York, 1987. Dopunska - GOSDEN, C., Anthropology & Archaeology, London, 1999. literatura: - Journal of Archaeological Method and Theory (odabrani članci) Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom usmenom ispitu, potrebno je položiti pismeni ispit. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Neolitik istočnog Jadrana Kod FFAM102
kolegija J Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina Ciklus Studija I. ECTS vrijednost Semestar 1. Broj sati boda: 6 po 30+0+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni(A)/ Preduvjeti nema Usporedni nema ih izborni(B1) – : ih uvjeti: ovisno o izabranom modulu
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog Vrijeme prema
jednopredmetnog Studija arheologije održavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenata za prepoznavanje arheološke građe karakteristične za neolitik i njezinu distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, razlikovanje nalaza prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima te prepoznavanje njihovih promjena na prostornoj i vremenskoj razini; upoznati studenta s općim odlikama neolitika kao posebnog prapovijesnog razdoblja s obzirom na njegov sadržaj i uzročno-posljedičnu povezanost razvoja proizvodne privrede (razvoj stočarstva i zemljoradnje) sa svim aspektima realnog života (način života i stanovanja, razvoj novih sredstva za proizvodnju i novih privredno-društvenih odnosa, umjetnosti, kolektivne svijesti i religioznosti i sl.). Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične interpretirati arheološku građu karakterističnu za neolitik kompetencije): jadranskog područja, objasniti njezine varijabilnosti na prostornoj i vremenskoj razini, upoznati se s distinkcijom od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, opisati nalaze prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima. objasniti posebnosti razvojnih procesa u jadranskom neolitiku i njihovu ovisnosti o ambijentalnim posebnostima prostora, definirati uzročno-posljedične odnose ambijentalnih posebnosti i različitih aspekata realnog života: razvoj proizvodne privrede (stočarstva i zemljoradnje), načina života i stanovanja, razvoj sredstava za proizvodnju i privredno- društvenih odnosa, umjetnosti, kolektivne svijesti i religioznosti i sl.). Sadržaj Kolegij daje specijalistički pregled neolitika na istočnoj jadranskoj silabusa/izvedbeno obali kroz tri tematske cjeline koje odgovaraju užim vremenskim g plana (ukratko): odsjecima neolitika (stariji, srednji i mlađi) i pripadajućim kulturama (impresso, danilska i hvarska), njegov razvoj, povezanost jadranskog neolitika s općim povijesnim procesima, kulturološki položaj u širim prostornim okvirima te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane geomorfološkim i klimatološkim svojstvima, prirodnim potencijalima i resursima, komunikacijskim pravcima i sl. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu, obradit će se privredni aspekti, način života i stanovanja neolitičkih zajednica te njihova materijalna i duhovna kultura. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska Ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. pohađanje nastave aktivnosti u seminarski praktični rad nastavi rad Praćenje i usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej ocjenjivanje provjera studenta znanja (označiti masnim tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U UDIO U
STUDENTA ECTS-u OCJENI Pohađanje nastave i 60 2 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 40 1.3 Max 25% Završni usmeni ispit 80 2.7 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna - BATOVIĆ, Š., „Jadranska zona“, Praistorija jugoslavenskih zemalja, literatura: II (Neolit), Sarajevo, 1979. - BATOVIĆ, Š., Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. - BRUSIĆ, Z., Pokrovnik, naselje iz neolitika, Šibenik, 2008. - ČEČUK, B.– RADIĆ, D. ,Vela spila; Vela Luka, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Crno vrilo, Zadar, 2009. - MARIJANOVIĆ, B., Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina, Mostar, 2012. Dopunska - BENAC, A., Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, literatura: 1958. - DIMITRIJEVIĆ, S. – MAJNARIĆ–PANDŽIĆ, N.– TEŽAK- GREGL T., Prapovijest, Zagreb, 1998. - KOROŠEC, J., Neolitska neseobina u Danilu-Bitinju, Zagreb, 1958. - MARKOVIĆ, Č., Neolit Crne Gore, Beograd, 1985. - MÜLLER, J., Das ostadriatische Frühneolithikum, Berlin, 1994. - NOVAK, G., Prehistorijski Hvar, Grapčeva spilja, Zagreb, 1955. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave. Naziv kolegija Metodologija arheoloških iskopavanja 2 Kod FFAM207J kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 8 2. po 30+30+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezn Preduvjeti položen Usporedni nema ih i (A) : kolegij uvjeti: Metodologija arheoloških iskopavanja 1 Pristup kolegiju: studenti diplomskog Vrijeme prema jednopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj bmarijan@unizd.hr 036/355-422 telefona: Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema raporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenta za praktično sudjelovanje u osnovnim oblicima terenskog rada u svojstvu tehničkih suradnika. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične planirati i pripremati arheološka iskopavanja, kompetencije): sudjelovati u timskim istraživanjima, voditi jednostavnija samostalna arheološka iskopavanja. upoznati vrste iskopavanja, služiti se standardnim metodama i tehnikama arheoloških iskopavanja osnovnih vrsta i tipova nalazišta, objasniti načela arheološke stratigrafije i stratigrafskog vođenja iskopavanja, interpretirati vrste terenske dokumentacije i metode njihova vođenja, upoznati načine i metode prikupljanja uzoraka, načine postupanja s arheološkom građom, vrste i tipove istraživanja s područja komplementarnih prirodnih znanosti i razloge njihove primjene, te znati primijeniti teorijska i praktična znanja u timskom i samostalnom radu pri arheološkim iskopavanjima. Sadržaj Na kolegiju se obrađuju temeljna teorijska i empirijska znanja o: silabusa/izvedbeno - pripremi arheoloških iskopavanja, g plana (ukratko): - standardnim metodama iskopavanja osnovnih vrsta i tipova nalazišta, - primjeni uobičajenih tehnika, - načelima arheološke stratigrafije i stratigrafski vođenim iskopavanjima, - vrstama i tipovima istraživanja s područja komplementarnih znanosti, - oblicima terenske dokumentacije i metodama njihova vođenja, - postupanjima s primarnim i sekundarnim arheološkim nalazima prikupljenim tijekom iskopavanja. U okviru obveznog terenskog dijela nastave koja se provodi na arheološkim iskopavanjima, stečena teorijska znanja se i praktično primjenjuju. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska Ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Polaganje pismenog ispita. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA Angažiranost u 90 3 Max 20% nastavi Završni pismeni ispit 50 1.7 Max 25% Završni usmeni ispit 100 3.3 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 5% ocjene od 61% do 70% = do 10% ocjene od 71% do 80% = do 15% ocjene od 81% do 90% = do 20% ocjene od 91% do 100% = do 25% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna - BARKER, P., Tehnike arheološkog iskopavanja, Split, 2000. literatura: - HARRIS, E., Načela arheološke stratigrafije, Ljubljana, 1989. - RENFREW, C. – BAHN P., Archaeology (Theories, Methods and Practice), London, 2000. - ROSKAMS, S., Excavation, Cambridge, 2001. Dopunska Journal of Archaeological Method and Theory (odabrani članci) literatura: Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je položiti pismeni ispit. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Eneolitik istočnog Jadrana Kod FFAM208J
kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati 15+15+30 boda: 6 2. po semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni(A)/ Preduvjeti: nema Usporedni nema ih izborni(B1) – ih uvjeti: ovisno o izabranom modulu
Pristup kolegiju: studenti diplomskog Vrijeme prema
jednopredmetnog Studija arheologije održavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenata za prepoznavanje arheološke građe karakteristične za eneolitik i njezinu distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, razlikovanje nalaza prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima te prepoznavanje njihovih promjena na prostornoj i vremenskoj razini; interpretirati eneolitik kao posebno prapovijesno razdoblja s obzirom na njegov sadržaj i uzročno-posljedičnu povezanost nastajanja partikularnih kulturnoetničkih manifestacija s procesom indoeuropeizacije, te uzročno-posljedičnu povezanost razvoja metalurgije s promjenama u svim aspektima realnog života (način života i stanovanja, razvoj novih sredstva za proizvodnju i novih privredno-društvenih odnosa, umjetnosti, kolektivne svijesti i religioznosti i sl.). Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične prepoznati arheološku građu karakterističnu za eneolitik kompetencije): jadranskog područja, objasniti njezine varijabilnosti na prostornoj i vremenskoj razini, razlikovati od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, definirati nalaze prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima. objasniti razvojne procese u jadranskom eneolitiku i njihovu ovisnost o biološkoj i kulturnoj dominaciji autohtonog neolitičkog supstrata u formiranju sadržaja razdoblja, interpretirati uzročno-posljedičnu vezu zemljopisnog položaja istočnog Jadrana i njegovog kulturnog partikularizma. Sadržaj Kolegij daje specijalistički pregled eneolitika na istočnoj jadranskoj silabusa/izvedbenog obali, povijest njegovog istraživanja, razvoj i sadržaj, periodizaciju i plana (ukratko): kronologiju, povezanost s općim povijesnim procesima, kulturološki položaj u širim prostornim okvirima te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane odnosima autohtonih i vanjskih čimbenika koji sudjeluju u tvorbi pojedinih oblika materijalne kulture i dr. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu, obradit će se naseobinski i privredni aspekti života eneolitičkih zajednica te njihova materijalna kultura. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski terenska ostalo rad nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje nastave aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U UDIO U OCJENI
STUDENTA ECTS-u Pohađanje nastave i 60 2 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 40 1.3 Max 25% Završni usmeni ispit 80 2.7 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - ČEČUK, B. – RADIĆ, D., Vela spila; Vela Luka, 2005. - DIMITRIJEVIĆ, S., Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija ugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979. - MARIJANOVIĆ, B., Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. - MARIJANOVIĆ, B., Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina, Mostar, 2012. Dopunska - ČOVIĆ, B., Eneolitska žljebljena keramika na istočnoj jadranskoj literatura: obali i njenom zaleđu, Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu Bencu, Posebna izdanja ANUBIH, XCV/27, Sarajevo, 1991. - ČOVIĆ, B., Eneolitski supstrat, PJZ IV, Sarajevo, 1979. - ČOVIĆ, B., Velika gradina u Varvari, GZM XXXII, Sarajevo, 1978. - ČOVIĆ, B., Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu, Starinar XL-XLI, Zbornik M. Garašanina, Beograd, 1991. - DIMITRIJEVIĆ, S. – MAJNARIĆ, N.–PANDŽIĆ – TEŽAK- GREGL, T. Prapovijest, Zagreb, 1998. - MARIJANOVIĆ, B., Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 84, Split, 1991. - MARIJANOVIĆ, B., Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, Zadar, 1992. - MARKOVIĆ, Č., Neolit Crne Gore, Beograd, 1985. - MILOŠEVIĆ, A. - GOVEDARICA, B., Otišić, Vlake - praistorijsko nalazište u Vrtači I, Godišnjak CBI XXIV/23, Sarajevo, 1986. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pismenom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ:
Naziv kolegija Uvod u arheologiju 1 Kod FFAB101D
kolegija Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 4 1. po 30+0+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih (A) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog Vrijeme prema dvopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036 355 422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: upoznati studente s glavnim procesima kulturnopovijesnoga razvoja i razvoja arheoloških kultura počevši od pretpovijesti objasniti o kakvoj je materiji riječ, što je arheologija, koje su metode arheološkoga iskapanja i istraživanja, koje su vrste arheoloških nalazišta i nalaza, kako s njima postupati, odnosno kako ih čuvati, prezentirati i interpretirati. dati pregled najbitnijih elemenata arheološkoga rada, postupanja i ponašanja, na terenu, u nekoj muzejskoj ustanovi, institutu ili slično. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: (opće i specifične razlikovati osnovnu terminologiju, periodizaciju i kronologiju kompetencije): prapovijesti, opisati i interpretirati osnovne vrste i tipove arheoloških nalazišta i nalaza, opisati i interpretirati sirovinske i tehnološke osnove prapovijesti, interpretirati temeljne odlike pojedinačnih perioda prapovijesti. pratiti nastavu i usvajati znanja iz drugih kolegija koji obrađuju pojedinačne periode prapovijesti. Sadržaj Kolegij daje pregled općih saznanja o arheologiji kao znanstvenoj silabusa/izvedbenog disciplini, o podjeli arheologije po kronološkom kriteriju plana (ukratko): (pretpovijesna, klasična, srednjovjekovna, itd.), o periodizaciji i različitim kronološkim sustavima u svijetu arheologije, zatim o metodama arheoloških istraživanja, vrstama arheološke građe, načinu obrade, zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i, konačno, metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. Dakako, kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija, geologija, paleoetnologija, antropologija i sl.) te prirodoznanstvenih metoda koje se rabe za potpunije (preciznije) datiranje arheološke građe. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska Ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad nastave nastavi rad Praćenje i usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej ocjenjivanje provjera studenta znanja (označiti masnim tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Pohađanje nastave i 45 1 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 25 0.3 Max 25% Završni usmeni ispit 50 2.7 Min 55% Dodatna objašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - Arheološki leksikon BiH I-III, Sarajevo, 1988. (odgovarajući članci i natuknice) (odabrana poglavlja) - BUTLET, CH., Prehistoric flintwork, Gloucestershire, 2005. (odabrana poglavlja) - CUNLIFE, B., The Oxford illustrated history of prehistoric Europe, Oxford, 2001. (odabrana poglavlja) - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976. - DIMITRIJEVIĆ, S. - TEŽAK-GREGL, T. – MAJNARIĆ, N.- PANDŽIĆ, Prapovijest, Zagreb,1998. (odabrana poglavlja) - FAGAN, B. M., The companion to archaeology, Oxford, 1996. - Praistorija jugoslavenskih zemalja, I-V, (uvodna i zaključna razmatranja), Sarajevo, 1979.-1987. (odabrana poglavlja) - RENFREW, C. – BAHN, P., Archaeology: theory, methods and practice, London, 1991. (odabrana poglavlja) - TEŽAK-GREGL, T., Uvod u prapovijesnu arheologiju, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja) Dopunska - GREENE, K., Archaeology: An introduction, London-New York, literatura: 2002. - KARAVANIĆ, I., Osvit tehnologije, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2003. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.
Naziv kolegija Neolitik Kod FFAB206J
kolegija Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus Studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 3 2. po 15 +15+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih (B1) Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog Vrijeme prema dvopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036 355 422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: dati opće odlike o prapovijesnom razdoblju u kojem otpočinje razvoj zemljoradnje i stočarstva, upoznati studente s početkom procesa neolitizacije, njegovoj uvjetovanosti uzročno-posljedičnim odnosom povijesnih razloga i prirodnih potencijala, objasniti dalekosežnosti posljedica koje produktivna privreda donosi na sveukupan razvoj prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.), definirati partikularizame koji uvjetuju stvaranje više kulturno-teritorijalnih cjelina i niza kulturno-etničkih manifestacija koje se u arheološkom smislu distingviraju prema različitostima tipoloških i stilskih svojstava predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama, te razlikovanje te građe na prostornoj i vremenskoj razini. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: (opće i specifične razumjeti opće odlike prapovijesnog razdoblja u kojem se kompetencije): odvija proces neolitizacije (razvoja produktivne privrede), te vladati općim znanjima o njegovoj uvjetovanosti, tijeku i dalekosežnostima, upoznati modele transfera iz matičnog područja „neolitičke revolucije.“ interpretirati arheološku građu karakterističnu za neolitik, objasniti tipične vrste neolitičke građe prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima, njihovu varijabilnost na prostornoj i vremenskoj razini, definirati kulturni partikularizam određen razlikama u tipološkim i stilskim svojstvima predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama. interpretirati uzročno-posljedični odnos između razvoja produktivne privrede i sveukupnog razvoja prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.). Sadržaj Kolegij donosi opći pregled neolitika kao posebnog razdoblja silabusa/izvedbenog prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i plana (ukratko): arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima, kroz sljedeće tematske cjeline: I. tematska cjelina: pojam i sadržaj neolitika, proces neolitizacije - s periodizacijom, kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom; II. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura Bliskog istoka; III. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura egejskog područja; IV. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura jugoistočne Europe; V. tematska cjelina: pregled neolitičkih kultura podunavsko-panonskog područja. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska Ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Pohađanje nastave i 30 1 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 15 0.5 Max 25% Završni usmeni ispit 45 1.5 Min 55% Dodatna objašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - Atlas du Neolithique europeen, Liege, 1993. - BANNING, E. D., „The Neolithic Period: Triumphs of Architecture, Agriculture, and Art“, Near Eastern Archaeology, Vol. 61 (1998.), No. 4., 188.-237. - CHAPMAN, J., „The Origins of Farming in South East Europe“, Préhistoire Europé, 6 (1994.), Liège. - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira (poglavlja o neolitiku i eneolitiku), Sarajevo, 1976. - LILLIE, M., Transition to agriculture in eastern Europe, Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina - prapovijesno naselje, Mostar, 2012. - MARKOVIĆ, Č., Neolit Crne Gore, Beograd, 1985. - MELLAART, J., Catal Huyuk, London, 1967. - PERLES, C., The Early Neolithic in Greece, Cambridge, 2001. - Skupina autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II (Neolit), BENAC, A. (ur.), ANUBiH, Sarajevo, 1979. - The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. (Anatolia before c.4000 B.C. ; str. 304.-326., Palestine during the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 499.-537.; Cyprus in the Neolithic and Chalcolithic periods, str. 539.-555.; The Stone Age in the Aegean, str. 557.-608.). Dopunska - AMMERMAN, A. J., Looking Back, The Widening Harvest; The literatura: Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. - BANFFY, E., Cult objects of the neolithic Lengyel culture, Budapest, 1997. - BAR-YOSEF, O., VALLA, F.,The Natufian culture in the Levant, 1991. - BATOVIĆ, Š., „Neolitske kultne posude iz Smilčića“, Arheološki vestnik, IX-X/2, Ljubljana, 1959. - BATOVIĆ, Š., „Pokapanje pokojnika u Smilčiću i kult mrtvih u neolitu Dalmacije“, Arheološki radovi i rasprave JAZU 4-5 (1967.), Zagreb. - BATOVIĆ, Š., Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. - BENAC, A., „Tragovi kultnog sahranjivanja u neolitu Jadranske oblasti“, Diadora 2, Zadar, 1962. - BENAC, A., Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, 1958. - BENAC, A., Obre I – Neolitsko naselje stračevačko-impresso i kakanjske kulture na Raskršću, GZM XXVIIXXVIII, Sarajevo, 1973. - BENAC, A., Obre II – Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem polju, GZM XXVI, Sarajevo, 1971. - BENAC, A., Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo, 1964. - BRUKNER, B., Neolit Vojvodine, Beograd, 1968. - BRUSIĆ, Z., Pokrovnik, Šibenik, 2009. - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira (poglavlja o neolitiku i eneolitiku), Sarajevo, 1976. - ČOVIĆ, B., Rezultati sondiranja na praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, GZMS, n. s., 15-16, Sarajevo, 1961. - DIMITRIJEVIĆ, S. – MAJNARIĆ, N.–PANDŽIĆ – TEŽAK- GREGL, T., Prapovijest, Zagreb, 1998. - FOWLER, K., „Neolithic mortuary practices in Greece“, BAR (2004.), is.1314. - GARAŠANIN, D., „Religija i kult neolitskog čoveka na centralnom Balkanu“, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. - GIMBUTAS, M., „The Goddesses and Gods of the Old Europe“, Miths and cult images, Los Angeles, 1996. - GIMBUTAS, M., The Language of the Goddess, London, 2001. - KUIJT, I., Life in Neolithic farming communities, New York, 2002. - MARIJANOVIĆ, B., „Kultni riton s Crnog vrila – prilog problematici kultnih ritona u neolitiku istočnog Jadrana“, Situla 44, (2007.), Ljubljana - MARIJANOVIĆ, B., „Neki aspekti pokapanja u neolitiku Dalmacije“, Radovi, Razdio povijesnih znanosti, sv./vol. 33 (20), 1994., Filozofski fakultet, Zadar - MARIJANOVIĆ, B., „Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji“, Radovi god. 39 (2001.), br. 26, Zadar - MARIJANOVIĆ, B., Crno Vrilo, Zadar, 2009. - MARIJANOVIĆ, B., Gudnja, Dubrovnik, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu istočne jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina – prapovijesno naselje, Mostar, 2012. - MELLAART, J., The Neolithic of the Neart East, London, 1975. - OZDOGAN, M., Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999. - PRICE, T. D. „Europe’s first farmers: an introduction“, Europe’s first farmers, Cambridge, 2000. - RENFREW, C., Alternative models for excange and spatial distribution, Excange Systems in Prehistory, Academic Press, New York, 1977. - RICHARDS, M. R.– MACAULAY, V.– BANDELT, H. J., Analayzing genetic data in a model-based Fremework: inferences about European Prehistory, Examing the Farming/Language Dispersa Hypothesis, Cambridge, 2002. - ROWLEY-CONWY, P., Early Domestic Animal in Europe: Imported or Locally Domesticated? The Widening Harvest The Neolithic Transition in Europe: Looking Back, Looking Forward, Boston, Massachusetts, 1998. - SÉFÉRIADÈS, M. L., The European Neolitisation Proces, Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, Ljubljana, 1995. - Skupina autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979. - SREJOVIĆ, D., „Neolitska plastika, centralnobalkanskog područja“, Neolit centralnog Balkana, Beograd, 1968. - SWINY, S., The Earliest prehistory of Cyprus, Boston, 2001. - THEOCHARIS, D., Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. - TRINGHAM, R., „Southeastern Europa in the transition to agriculture in Europe: bridge, buffer or mosaic“,u: Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. - ZOHARY, D.– HOPF, M., Domestication of Plant in the Old World: The origin and spread of cultivation Plant in West Asia, Europa, and the Nile Valley, Oxford, 1993. - ZVELEBIL, M., „Transition to agriculture in eastern Europe“, u: Europe’s First Farmers, Cambridge, 2000. - ZVELEBIL, M., Neolithization in Eastern Europe: A View from Frontier. Poročilo o raziskovanju paleolitika, neolitika in eneolitika v Sloveniji, Ljubljana, 1995. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Eneolitik Kod FFAB311J
kolegija Studijski program Godina II. Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 4 3. po 15+15+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih (A) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog Vrijeme prema dvopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: dati opća znanja o prapovijesnom razdoblju kojeg obilježavaju početak uporabe metala i migracije indoeuropskih zajednica, interpretirati dalekosežnosti posljedica koje ti povijesni procesi imaju na sveukupan razvoj prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.), objasniti kulturne partikularizme uvjetovane migracijama i miješanjima stanovništva, koji se u arheološkom smislu iskazuju kroz tipološke i stilske različitosti arheološke građe te razlikovanje te građe na prostornoj i vremenskoj razini. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične dati opća znanja o prapovijesnom razdoblju u kojem se odvija kompetencije): proces metalizacije, interpretirati demografske promjene uvjetovane procesom indoeuropeizacije i njegovom ulogom u formiranju povijesno poznatih etniciteta. opisati arheološku građu karakterističnu za eneolitik, upoznati tipične vrste eneolitičke građe prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima,njihovu varijabilnost na prostornoj i vremenskoj razini, definirati kulturni partikularizam određen razlikama u tipološkim i stilskim svojstvima predmeta namijenjenih svakodnevnoj upotrebi ili posebnim prilikama. objasniti uzročno-posljedični odnos između uvođenja i upotrebe metala i sveukupnog razvoja prapovijesnih zajednica i društava (način života i stanovanja, razvoj novih proizvodnih sredstava, privredno-društvenih odnosa, kolektivne svijesti i religioznosti i dr.), upoznati se s posljedicama indoeuropskih migracija. Sadržaj Kolegij donosi opći pregled eneolitika kao posebnog razdoblja silabusa/izvedbenog prapovijesti, s obzirom na posebnosti u njegovom sadržaju i plana (ukratko): arheološkoj građi prema drugim prapovijesnim razdobljima, kroz sljedeće tematske cjeline: I. tematska cjelina: pojam i sadržaj eneolitika, s periodizacijom, kronologijom i teritorijalno-kulturnom podjelom. II. tematska cjelina: pregled razvoja rudarstva, prerade bakra i uporabe bakrenih predmeta s tipologijom bakrenih predmeta. III. tematska cjelina: Indoeuropljani, arheološki aspekti procesa indoeuropeizacije, pregled indoeuropskih pojava u materijalnoj i duhovnoj kulturi eneolitičkih zajednica. IV. tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura na panonsko- podunavskom području. V. tematska cjelina: pregled eneolitičkih kultura u jugoistočnoj Europi. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA Pohađanje nastave i 30 1 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 30 1 Max 25% Završni usmeni ispit 60 2 Min 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - BOGNAR-KUTZIAN, I., The Early Copper Age, Tiszapolgar Culture in Carpatian Basin, Budapest, 1972. - ČOVIĆ, B., Eneolitska žlijebljena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu, Posebna izdanja ANUBIH, Sarajevo, 1991. - ČOVIĆ, B., Od Butmira do Ilira (poglavlja o eneolitiku), Sarajevo, 1976. - ČOVIĆ, B., Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali, Starinar, (1991.), Beograd - DURMAN, A., “Metalurgija vučedolskog kulturnog kompleksa”, Opuscula archaeologica 8, (1983.), Zagreb - GARAŠANIN, M., Pontski i stepski utjecaji u donjem Podunavlju i na Balkanu na prijelazu iz neolita u metalno doba, GZM XV-XVI, Sarajevo, 1961. - GIMBUTAS, M., Proto-Indo-European Culture. The Kurgan Culture during the Fifth, Fourth and Third Millennia B.C. Indoeuropean and Indoeuropeans, Philadelphia, 1970. - JOVANOVIĆ, B., Metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije, Beograd, 1971. - MALLORY, J. P., In Search of the Indo-Europeans, London, 2001. - MARIJANOVIĆ, B., Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina – Prapovijesno naselje, Mostar, 2012. - Skupina autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja III (Eneolit), BENAC, A., (ur.), ANUBiH, Sarajevo, 1979. - The Cambridge Ancient History, I/1, Prolegomena and Prehistory, Cambridge, 1998. Dopunska - ČOVIĆ, B., Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni i literatura: Hercegovini, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja XXII/20, ANU BiH, Sarajevo, 1984. - DUMITRESCU, H., Connection between the Cucuteni-Tripolie culture complex and neighbouring eneolithic culture in the light of the utilisation of golden pendants, Dacia, 12, 1961., 69.-93. - DUMITRESCU, V., The Date of the Earliest Western Expansion of the Kurgan Tribes, Dacia VI, Bucuresti, 1963. - GIMBUTAS, M., The Kurgan Culture and the Indo-Europeization of Europe, ROBBINS-DEXTER, M., JONES-BLEY, K., (ur.), Journal of Indo-European Studies Monograph no. 18. Washington, D.C. Institute for the Study of Man, 1997. - HAMMOND, I. G. N., The Coming of the Indo-Europeans to the Southwestern Balkans, Acta of the 2nd International Colloquium on Aegean Prehistory, Athens, 1974. - I. S. IVANOV, Les fouilles archeologiques de la necropole chalcolithique a Varna, Studia Prehistorica 1-2, Sofija, 1978. - LAZAROVICI, C. M., Anthropomorphic statuettes from Cucuteni-Tripolye: some signs and symbols, Documenta Praehistorica, XXXII, Ljubljana, 2005. - MALLORY, J. P, Indoeuropljani – zagonetka njihova podrijetla, Zagreb, 2006. - MARIJANOVIĆ, B., Kasna butmirska kultura u eneolitu, GZM 44, (1989.), Sarajevo - MARIJANOVIĆ, B., Kasna hvarsko-lisičićka kultura u eneolitu, Godišnjak CBI XXIX/27, (1991.), Sarajevo - MARIJANOVIĆ, B., Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 84, (1991.), Split - MARIJANOVIĆ, B., Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana, Diadora 14, (1992.), Zadar - MARIJANOVIĆ, B., Vučedolska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 86, (1994.), Split - PARKINSKON, W. A., The social organization of Early Copper age tribes in the Great Hungarian Plain, BAR 1573, 2006. - TASIĆ, N., Badenski i vučedolski kulturni kompleks u Jugoslaviji, Beograd, 1967. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
DIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ
Naziv kolegija Metodologija arheoloških iskopavanja Kod FFAM101D
1 kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 5 1. po 30+30+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih (A) Pristup kolegiju: studenti diplomskog Vrijeme prema dvopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenta za praktično sudjelovanje u osnovnim oblicima terenskog rada pri identificiranju i registriranju arheoloških nalazišta u svojstvu tehničkih suradnika. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će vladati: (opće i specifične teorijskim i praktičnim znanjima o vrstama i tipovima kompetencije): arheoloških nalazišta, načinima njihova prepoznavanja (faktorima otkrića), metodama i tehnikama otkrivanja (konvencionalne, ekstenzivne i intenzivne), vrstama i oblicima dokumentacije s metodama dokumentiranja i kartiranja, teorijskim osnovama geofizičkih metoda i njihovim primjenama, teorijskim osnovama zračne fotografije, teorijskim osnovama drugih neinvazivnih metoda i tehnika. Sadržaj Na kolegiju se stječu osnovna praktična znanja o arheološkim silabusa/izvedbenog nalazištima, načinima njihova dokumentiranja i kartiranja te plana (ukratko): arheološkom instrumentariju. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Polaganje pismenog ispita. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Angažiranost u 60 2 Max 20% nastavi Završni pismeni ispit 30 1 Max 25% Završni usmeni ispit 60 2 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 5% ocjene od 61% do 70% = do 10% ocjene od 71% do 80% = do 15% ocjene od 81% do 90% = do 20% ocjene od 91% do 100% = do 25% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) – 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene Dobar - 3 (C/D) – 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - GREENE, K., Archaeology, An Introduction, London, 2001. - LUCAS G., Critical Approaches to Fieldwork, London, 2001. - ORTON C., Sampling in Archaeology, Cambridge, 2001. - DINCAUZE, D., Environmental Archaeology, Cambridge, 2000. - RENFREW, C., BAHN, P., Archaeology (Theories, Methods and Practice), London, 2000. - LEUTE, U., Archaeometry, New York, 1987. Dopunska - GOSDEN, C., Anthropology & Archaeology, London, 1999. literatura: - Journal of Archaeological Method and Theory (odabrani članci) Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom usmenom ispitu, potrebno je položiti pismeni ispit. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Neolitik istočnog Jadrana Kod FFAM102D
kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati 30+0+15 boda: 3 1. po semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni (A) Preduvjeti: nema Usporedni nema ih /izborni (B1) ih uvjeti: – ovisno o izabranom modulu Pristup kolegiju: studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme prema Studija arheologije održavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenata za prepoznavanje arheološke građe karakteristične za neolitik i njezinu distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, razlikovanje nalaza prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima te prepoznavanje njihovih promjena na prostornoj i vremenskoj razini; upoznati studenta s općim odlikama neolitika kao posebnog prapovijesnog razdoblja s obzirom na njegov sadržaj i uzročno-posljedičnu povezanost razvoja proizvodne privrede (razvoj stočarstva i zemljoradnje) sa svim aspektima realnog života (način života i stanovanja, razvoj novih sredstva za proizvodnju i novih privredno-društvenih odnosa, umjetnosti, kolektivne svijesti i religioznosti i sl.). Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične interpretirati arheološku građu karakterističnu za neolitik kompetencije): jadranskog područja, objasniti njezine varijabilnosti na prostornoj i vremenskoj razini, upoznati se s distinkcijom od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, opisati nalaze prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima. objasniti posebnosti razvojnih procesa u jadranskom neolitiku i njihovu ovisnosti o ambijentalnim posebnostima prostora, definirati uzročno-posljedične odnose ambijentalnih posebnosti i različitih aspekata realnog života: razvoj proizvodne privrede (stočarstva i zemljoradnje), načina života i stanovanja, razvoj sredstava za proizvodnju i privredno- društvenih odnosa, umjetnosti, kolektivne svijesti i religioznosti i sl.). Sadržaj Kolegij daje specijalistički pregled neolitika na istočnoj jadranskoj silabusa/izvedbenog obali kroz tri tematske cjeline koje odgovaraju užim vremenskim plana (ukratko): odsjecima neolitika (stariji, srednji i mlađi) i pripadajućim kulturama (impresso, danilska i hvarska), njegov razvoj, povezanost jadranskog neolitika s općim povijesnim procesima, kulturološki položaj u širim prostornim okvirima, te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane geomorfološkim i klimatološkim svojstvima, prirodnim potencijalima i resursima, komunikacijskim pravcima i sl.. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu, obradit će se privredni aspekti, način života i stanovanja neolitičkih zajednica te njihova materijalna i duhovna kultura. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski terenska ostalo tiskom) rad nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje nastave aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni kontinuirana esej (označiti masnim ispit provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U UDIO U OCJENI
STUDENTA ECTS-u Pohađanje nastave i 60 2 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 10 0.3 Max 25% Završni usmeni ispit 20 0.7 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - BATOVIĆ, Š., „Jadranska zona“, Praistorija jugoslavenskih zemalja, II (Neolit), Sarajevo, 1979. - BATOVIĆ, Š., Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. - BRUSIĆ, Z., Pokrovnik, naselje iz neolitika, Šibenik, 2008. - ČEČUK, B.– RADIĆ, D., Vela spila, Vela Luka, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Crno vrilo, Zadar, 2009. - MARIJANOVIĆ, B., Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina, Mostar, 2012. Dopunska - BENAC, A., Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Sarajevo, literatura: 1958. - DIMITRIJEVIĆ, S., MAJNARIĆ–PANDŽIĆ, N., TEŽAK-GREGL T., Prapovijest, Zagreb, 1998. - KOROŠEC, J., Neolitska neseobina u Danilu-Bitinju, Zagreb, 1958. - MARKOVIĆ, Č., Neolit Crne Gore, Beograd, 1985. - MÜLLER, J., Das ostadriatische Frühneolithikum, Berlin, 1994. - NOVAK, G., Prehistorijski Hvar, Grapčeva spilja, Zagreb, 1955. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Metodologija arheoloških iskopavanja Kod FFAM207D
2 kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 5 2. po 30+30+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: A Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih (obvezni) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti diplomskog Vrijeme prema dvopredmetnog Studija održavanja rasporedu arheologije nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenta za praktično sudjelovanje u osnovnim oblicima terenskog rada u svojstvu tehničkih suradnika. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične planirati i pripremati arheološka iskopavanja, kompetencije): sudjelovati u timskim istraživanjima, voditi jednostavnija samostalna arheološka iskopavanja. upoznati vrste iskopavanja, služiti se standardnim metodama i tehnikama arheoloških iskopavanja osnovnih vrsta i tipova nalazišta, objasniti načela arheološke stratigrafije i stratigrafskog vođenja iskopavanja, interpretirati vrste terenske dokumentacije i metode njihova vođenja, upoznati načine i metode prikupljanja uzoraka, načine postupanja s arheološkom građom, vrste i tipove istraživanja s područja komplementarnih prirodnih znanosti i razloge njihove primjene, te znati primijeniti teorijska i praktična znanja u timskom i samostalnom radu pri arheološkim iskopavanjima. Sadržaj Na kolegiju se obrađuju temeljna teorijska i empirijska znanja o: silabusa/izvedbenog - pripremi arheoloških iskopavanja, plana (ukratko): - standardnim metodama iskopavanja osnovnih vrsta i tipova nalazišta, - primjeni uobičajenih tehnika, -načelima arheološke stratigrafije i stratigrafski vođenim iskopavanjima, - vrstama i tipovima istraživanja s područja komplementarnih znanosti, - oblicima terenske dokumentacije i metodama njihova vođenja, - postupanjima s primarnim i sekundarnim arheološkim nalazima prikupljenim tijekom iskopavanja. U okviru obveznog terenskog dijela nastave koja se provodi na arheološkim iskopavanjima, stečena teorijska znanja se i praktično primjenjuju. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad zerenska ostalo tiskom) nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Polaganje pismenog ispita. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktični rad ocjenjivanje nastave nastavi studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Angažiranost u 60 2 Max 20% nastavi Završni pismeni ispit 30 1 Max 25% Završni usmeni ispit 60 2 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 5% ocjene od 61% do 70% = do 10% ocjene od 71% do 80% = do 15% ocjene od 81% do 90% = do 20% ocjene od 91% do 100% = do 25% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) – 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) – 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - BARKER, P., Tehnike arheološkog iskopavanja, Split, 2000. - HARRIS, E., Načela arheološke stratigrafije, Ljubljana, 1989. - RENFREW, C. – BAHN P., Archaeology (Theories, Methods and Practice), London, 2000. - ROSKAMS, S., Excavation, Cambridge, 2001. Dopunska Journal of Archaeological Method and Theory (odabrani članci) literatura: Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno položiti pismeni ispit. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.
Naziv kolegija Eneolitik istočnog Jadrana Kod FFAM208D
kolegija Studijski program Diplomski sveučilišni studij Godina I. Ciklus studija ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 3 2. po 15+15+30 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni (A) / Preduvjeti: nema Usporedni nema ih izborni (B1) ih uvjeti: – ovisno o izabranom modulu
Pristup kolegiju: studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme prema
Studija arheologije održavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: bmarijan@unizd.hr 036/355-422 Asistent Ankica Odža, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ankicaodza@yahoo.com 063/007-081 Ciljevi kolegija: Ciljevi kolegija su: osposobiti studenata za prepoznavanje arheološke građe karakteristične za eneolitik i njezinu distinkciju od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, razlikovanje nalaza prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima te prepoznavanje njihovih promjena na prostornoj i vremenskoj razini; interpretirati eneolitik kao posebno prapovijesno razdoblja s obzirom na njegov sadržaj i uzročno-posljedičnu povezanost nastajanja partikularnih kulturnoetničkih manifestacija s procesom indoeuropeizacije, te uzročno-posljedičnu povezanost razvoja metalurgije s promjenama u svim aspektima realnog života (način života i stanovanja, razvoj novih sredstva za proizvodnju i novih privredno-društvenih odnosa, umjetnosti, kolektivne svijesti i religioznosti i sl.). Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija student će moći: (opće i specifične prepoznati arheološku građu karakterističnu za eneolitik kompetencije): jadranskog područja, objasniti njezine varijabilnosti na prostornoj i vremenskoj razini, razlikovati od drugih vrsta prapovijesnih nalaza, definirati nalaze prema funkcionalnim, tehnološkim, tipološkim i stilskim svojstvima. objasniti razvojne procese u jadranskom eneolitiku i njihovu ovisnost o biološkoj i kulturnoj dominaciji autohtonog neolitičkog supstrata u formiranju sadržaja razdoblja, interpretirati uzročno-posljedičnu vezu zemljopisnog položaja istočnog Jadrana i njegovog kulturnog partikularizma. Sadržaj Kolegij daje specijalistički pregled eneolitika na istočnoj jadranskoj silabusa/izvedbenog obali, povijest njegovog istraživanja, razvoj i sadržaj, periodizaciju i plana (ukratko): kronologiju, povezanost s općim povijesnim procesima, kulturološki položaj u širim prostornim okvirima te regionalne razvojne posebnosti uvjetovane odnosima autohtonih i vanjskih čimbenika koji sudjeluju u tvorbi pojedinih oblika materijalne kulture i dr. Kroz ilustrativnu i autentičnu arheološku građu obradit će se naseobinski i privredni aspekti života eneolitičkih zajednica te njihova materijalna kultura. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski terenska Ostalo tiskom) rad nastava Studentske obveze - Pohađanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje nastave aktivnosti u seminarski praktični rad ocjenjivanje nastavi rad studenta usmeni ispit pismeni kontinuirana Esej (označiti masnim ispit provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U UDIO U OCJENI STUDENTA ECTS-u Pohađanje nastave i 60 2 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 10 0.3 Max 25% Završni usmeni ispit 20 0.7 Max 55% Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan. + Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je pročitan. 5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - ČEČUK, B. – RADIĆ, D., Vela spila; Vela Luka, 2005. - DIMITRIJEVIĆ, S., Problem eneolita na istočnoj jadranskoj obali, Praistorija ugoslavenskih zemalja, III (Eneolit), Sarajevo, 1979. - MARIJANOVIĆ, B., Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2003. - MARIJANOVIĆ, B., Gudnja – višeslojno prapovijesno nalazište, Dubrovnik, 2005. - MARIJANOVIĆ, B., Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale, Zadar, 2000. - MARIJANOVIĆ, B., Ravlića pećina, Mostar, 2012. Dopunska - ČOVIĆ, B., Eneolitska žljebljena keramika na istočnoj jadranskoj literatura: obali i njenom zaleđu, Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu Bencu, Posebna izdanja ANUBIH, XCV/27, Sarajevo, 1991. - ČOVIĆ, B., Eneolitski supstrat, PJZ IV, Sarajevo, 1979. - ČOVIĆ, B., Velika gradina u Varvari, GZM XXXII, Sarajevo, 1978. - ČOVIĆ, B., Vrpčasto ukrašena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu, Starinar XL-XLI, Zbornik M. Garašanina, Beograd, 1991. - DIMITRIJEVIĆ, S., MAJNARIĆ, N., PANDŽIĆ–TEŽAK- GREGL, T. Prapovijest, Zagreb, 1998. - MARIJANOVIĆ, B., Ljubljanska kultura na istočnoj jadranskoj obali, VAHD 84, Split, 1991. - MARIJANOVIĆ, B., „Neka pitanja eneolitika istočnog Jadrana“, Diadora 14, Zadar, 1992. - MARKOVIĆ, Č., Neolit Crne Gore, Beograd, 1985. - MILOŠEVIĆ, A., GOVEDARICA, B., Otišić, Vlake - praistorijsko nalazište u Vrtači I, Godišnjak CBI XXIV/23, Sarajevo, 1986. Dodatne Pohađanje nastave: informacije o Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Popis literature odnosi se na izbor iz literature za svaku nastavnu jedinicu Kalendara nastave.