MR. HFZ.

ELVIR DURANOVIÆ
MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH DŽAMIJA I MESDŽIDA

DŽAMIJA U ZANASOVIÆIMA
 Stari mekteb u Zanasoviæima

Poèetkom prošlog stoljeæa kada su se u Zanasoviæima nalazile tek tri ili èetiri
velike porodiène kuæe vjerski život je bio veoma aktivan, jer su starješne porodica
nastojale da obezbijede muallime koji æe njihovu djecu pouèavati vjeri i s ukuæanima
obavljati zajednièke namaze. Arhiv Kotarskog povjerenstva u Bugojnu pruža nam niz
informacija o tome. Tako je na sjednici Kotarskog povjerenstva održanoj 25. marta
1912. godine u Bugojnu odluèeno da se od višaka sredstava kojima je raspolagalo
Kotarsko povjerenstvo dadne 100 kruna za opravku ili izgradnju mekteba u
Zanasoviæima. Ovaj podatak potvrðuje èinjenicu da je i prije izgradnje novog mekteba
nakon Drugog svjetskog rata u Zanasoviæima postojao stari mekteb.

Novi mekteb

Novi mekteb u Zanasoviæima sagraðen je nakon 1945. godine, na zemljištu

porodice Basara. To je bila skromna, kamena zgrada velièine 6 x 7 m. Imala je samo
jednu prostoriju, koja je služila za obavljanje namaza i mektebsku nastavu. U mektebu
nije bilo ni mihraba, ni minbera, ni mahfila.

Džamija u Zanasoviæima

Godine 1968. mekteb je srušen. Na njegovom mjestu je, godinu kasnije,

sagraðena lijepa i funkcionalna džamija. Graðevinski odbor za izgradnju džamije u
Zanesoviæima saèinjavali su: Kaduniæ Ale, Kaduniæ Ibro, Jusufspahiæ Smajl, Basara
Sulejman i Šeèiæ Fajko. Džamija je sagraðena od kamena. Dimenzije džamije su 12 x 10
metara. Lijevo od hodnika nalaze se stepenice koje vode na sprat, dok se s desne strane
nalazi abdesthana. Ispred hodnika je glavna prostorija za obavljanje namaza. Centralni
prostor za namaz zauzima površinu od 64 m2 što je sasvim dovoljno za potrebe
džematlija Zanasoviæa. Pravac kible oznaèen je mihrabom zelene boje koji jako
podsjeæa na mihrab Sultan Ahmedove džamije. Mihrab je visok 4 m, a širok 2 m. Niša
mihraba ukrašena je jednostavnim ukrasima smeðe boje. Iznad nje se nalazi levha s
uobièajenim ajetom u kojem se spominje mihrab, a koju je kaligrafski napisao Safet
Bosto iz Bugojna.

Džamija i imamska kuæa u Zanesoviæima

 S desne strane mihraba nalazi se
jednostavan, drveni minber bijele boje sa cvijetnim
ukrasima. Poslove oko izgradnje džamije s
osnovnim enterijerom vodio je Mehrid Imamoviæ iz
Voljevca kod Gornjeg Vakufa.
Mektebska uèionica smještena je duž
prednjeg zida džamije. Uèionica je opremljena tako
da zadovoljava osnovne potrebe za izvoðenje
nastavnog procesa. Ispred uèionice, oslonjen na dva
betonska stuba nalazi se mahfil koji se pruža
cijelom širinom džamije. Ograðen je željeznom
ogradom s istaknutim mjestom za mujezina.
Džamiju u Zanesoviæima otvorio je 1969. Mihrab uraðen po uzoru na
mihrab Sultan Ahmedove
godine Basara Haso. Otvorenju džamije džamije u Bugojnu
prisustvovali su brojni gosti i zvanice meðu kojima
je bio Hamdija Jusufspahiæ, beogradski muftija.
Drveni mahfil zamjenjen je betonskim
1985. godine, a centralni molitveni prostor
renoviran je 1989. i 1997. godine.
Uz desni zid džamije smještena je bijela
munara s jednom šerefom visoka 30 m. Munaru je
sagradio Hakija Abdiæ iz Bihaæa 1999. godine.
Iako su Zanasoviæi malo mjesto u njemu se
tokom vremena vodio aktivan vjerski život. Prije
izgradnje džamije dužnost imama u Zanasoviæima
vršili su: Imamoviæ Mulo, Imamoviæ Enes i
Minber s cvijetnim dekoracijama
Merdžaniæ Idriz. Prvi imam novosagraðene
džamije u Zanaseviæima bio je Katkiæ Mustafa iz
Donjeg Vakufa. Nakon njega u ovom mjestu su bili:
Kubat Abdulah iz Kaknja, Jašareviæ Asim iz
Zenice, Muftiæ Ilijaz iz Konjica, Èosiæ Omer iz
Gornjeg Vakufa i sadašnji imam Zukiæ Kasim,
takoðer iz Gornjeg Vakufa. Kasim ef. je svršenik
Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Nakon
okonèanja školovanja, 1983. godine postavljen je
za imama džamije u Zanasoviæima. Tu plemenitu Mahfil džamije u Zanesoviæima
dužnost s velikim uspjehom obavlja veæ 24 godine. ograðen je željeznom ogradom