KA DEFINISANJU NARODNE RELIGJE

Don Yoder,1 profesor, emeritus, University of Pennsylvania U akademskom svijetu koncept narodne religije ima najmanje dva bitna izvora. Prvi je proučavanje njemačke kovanice Religiöse Volksunde što prevodim na dva načina: a) jerska dimenzija narodne ku!ture i b) "arodno#ku!turna dimenzija re!i$ije. Dru$i izvor su antropo!oške studije sinkretizma izme%u dva ob!ika re!i$ije na raz!ičitim nivoima civi!izacije, kao što je, naprimjer, mješavina afrički& primitivni& formi re!i$ije i kato!ičanstva na 'aitiju poznatom pod imenom Voodoo, i!i spajanje kato!ičanstva i indijanski& re!i$ija u (rednjoj i )u*noj +merici. ,vaj rad podje!jen je na tri dije!a: 1. -ratak pre$!ed razvoja narodne religije iz ova dva izvora. /. Pre$!ed odre%eni& prob!ema u definiranju narodne religije. i 0. Pokušaj definiranja narodne religije. 1 Prema njemačkim učenjacima, sinta$mu religiöse Volksunde 2narodna religija) u naučni diskurs uveo je !uteranski sve3enik Pou! Dre4s 1561. $odine./ 7e $odine on je objavio č!anak pod nazivom Religiöse Volksunde eine Aufgabe der praktischen Theologie. -ako je na$!asio, primarni ci!j ovo$ teksta bio je, istra*ivanje religijskih aspekata narodnog života u nji&ovom tota!itetu, tj., izučavanje nji&ovi& psi&o!oški&, socio!oški& i dru$i& mno$ostrani& dimenzija. 8ad je napisao da bi se m!adi sve3enici mo$!i što bo!je nositi s !judima iz rura!ni& zajednica
1

Don Yoder je profesor, emeritus, na katedri re!i$ijski& studija, fo!k!ora i narodno$ *ivota na Univerzitetu u Pensi!vaniji. Pionir je u proučavanju američki& re$iona!ni& i etnički& ku!tura. "apisao je niz dje!a me%u kojima su: iscovering A!erican "olklife# $ssays on "olk %ulture and the Pennsylvania utch . &e' (igns# Pennsylvania utch )arn (y!bols * Their +eaning . i najnovija The Pennsylvania ,er!an )roadside# A &istory and ,uide -Publications of the Pennsylvania ,er!an (ociety.. 1ako re!iativno davno napisan nje$ov rad 97o4ard a Definition of :o!k religion/ objavljen u 0estern "olklore, o!. 00, "o. 1, (;mposium on :o!k 8e!i$ion 2)an., 15<=), pp. /#1>., preve!i smo jer na našem jezičnom području, do danas, nije napisana kva!itetna rasprava o narodnoj relgiji i njenom značenju. ,vo se posebno odnosi na prostor ?osne i 'erce$ovine. Yoderov rad nudi ana!izu postoje3e !iterature o narodnoj religiji, mu!itidiscip!inirane pokušaje definisanja sinta$me narodna religija i konačno, čak pet definicija narodne religije od koji& se neke, svakako mo$u primjeniti na prostor ?osne i 'erce$oivne. 2 U vezi &rono!o$ije sinta$me narodna religija i naučni& studija o tome po$!edaj: +!brec&t )obst, $vangelische 1irche und Volkstu!# $in )eitrag 2ur ,eschichte der Volkskunde 2(tutt$art, 150@), /60#/0/. and 'einric& (c&auerte, ABnt4ick!un$ und $e$en4Cti$er (tand der re!i$iDsen o!kskundeforsc&un$,A &istorisches 3ahrbuch </ 215>0): >1E#>0=. )edini sa*etak na en$!eskom jeziku uradio je, do sada, Fo!f$an$ ?ruckner, APopu!ar Piet; in Gentra! Burope,A 3ournal of the "olklore 4nstitute > 215E@): 1>@#1<=.

1

čiji se koncept krš3anske re!i$ije, često, radika!no raz!ikovao od s!u*beni&, po crkvenom k!eru zastupani&, doktrina. (inta$ma narodna religija proiziš!a je, dak!e, iz pokušaja da se prevazi%e jaz izme%u propovjedaonice i crkvene k!upe0 unutar jedne or$anizovane re!i$ije, a!i je ubrzo preš!a u akademski svijet $dje se oko nje formira!a sna*na potkate$orija fo!k# ku!tura!ni& studija unutar europski& znanstveni& discip!ina. Premda je sinta$ma narodna religija skovana 1561. $odine otkri3e narodne religije u Buropi desi!o se ranije, za vrijeme Prosvjetite!jstva tokom H 111 sto!je3a, kad su sve3enici# raciona!isti putem crkveni& časopisa i s propovjedaonica otvoreno istupi!i protiv narodno$ praznovjerja.= Fi!&e!m 'einric& 8ie&!, uteme!jite!j njemačke fo!k!oristike iz H1H sto!je3a b!a$onak!ono je $!edao na narodno#re!i$iozne e!emente u ku!turi, pa je njemačka fo!k# ku!turna naučna scena poče!a uk!jučivati narodnu religiju u sveobu&vatni koncept Volksunde 2narodna tradicija i baština). Do 1506#i& ve3 su postoja!e dobre teorijske studije o religiöse Volksunde me%u kojima se radovi autora: )osefa Fei$erta 215/=), Fernera ?oettea 215/>) i IaJa 8umpfa 2150/). U svojim dje!ima ovi su se učenjaci fokusira!i na seosku ku!turu, dok je )u!ius (c&4ieterin$, proče!nik studija o seoskoj zajednici i funkciona!ističko$ pristupa narodnoj ku!turi, vidio u re!i$iji kreativnu si!u u zajedničkoj ku!turi njemački& se!jaka. "aučnici zainteresovani za re!i$ijske aspekte narodne ku!ture u Buropi napisa!i su tokom HH sto!je3a opse*na znanstvena dje!a. 8imokato!ički istra*ivači fokusira!i su se na praksu i sistem &odočaš3a, narodnu umjetnost povezanu sa svetištima 2naprimjer: zavjetne 2 e' voto) i obredne pjesme), &a$iofariju,> &eorto!o$iju,E izučavanje ka!endarske, !itur$ijske $odine uk!jučuju3i i dru$e manifestacije na seoskom nivou. Ie%u učenjacima u "jemačkoj koji su predvodi!i na po!ju izučavanja kato!ičke narodne religije istica!i su se Keor$ (c&reiber< iz Iinstera, osnivač 1nstituta za narodnu re!i$iju. 'einric& (c&auerte @ iz Paderborna, docent i profesor koji je narodnu religiju predavao mno$im $eneracijama studenata u Paderbornu i
3

7j., izme%u sve3enstva i obično$ svijeta. La op3enit uvid u Prosvjetite!jstvo i narodnu re!i$iju vidi: 'ermann ?ausin$er, Volkskunde# Van der Altertu!sforschung 2ur 1ulturanalyse5 2?er!in#Darmstadt, M15<6N), 1<#06. Oeopo!d (c&midt, A o!kskunde, Ke$enreformation, +ufk!arun$A, eutsche Vierteliahrsschrift fur 6iteratur7issenschaft und ,eistesgeschichte 1E 2150@): <>#5=. and )osef Diinnin$er, A o!kstum und +ufk!arun$ in :ranken: ?eitra$e zur frankisc&en o!kskunde im aus$e&enden 1@. )a&r&undertA, )ayerisches 3ahrbuch fur Volkskunde 15><, /5#=/. 5 'a$io$rafija je !iterarni *anr koji se bavi opisom *ivota svetaca. 6 'eorto!o$ija se bavi izučavanjem vjerski& praznika i b!a$dana, nji&ovim porijek!om i značajem. 7 Keor$ (c&reiber dao je nemjer!jiv doprinos proučavanju narodne religije. "je$ov 1nstitut u Iinisteru bio je uzor za s!ičan institut u (a!zbur$u koji je uteme!jio 'anss -oren. (c&reiber je kreirao sinta$mu kirchliche Volkskunde 2narodna crkva), bio je urednik Volk und Volkstu!# 3ahrbuch fur Volkskunde i "orschungen 2ur Volkskunde, a poma$ao je izučavanje Auslandsdeutschtu! sa svojom seriojom eutschtu! und Ausland od E> brojeva. , nje$ovim knji$ama i op3enito nje$ovom naučnom doprinosu vidi: 'einric& (c&auerte, AKeor$ (c&reiber und die o!kskunde,A Rheinisch80estfalische 9eitschrift f:r Volkskunde 5 215E/): 10/#105. 8 La (c&auertov doprinos vidi: Keor$ Fa$ner, A'einric& (c&auerte und sein vo!kskund!ic&es (cdaffen,A Rheinisch 0estfdlische 9eitschrift fur Volkskunde 5 215E/): /<@#/@6.
4

2

Iinsteru. i 8udo!f -riss,5 vode3i njemački učenjak u 0allfahrtsvolkskunde i!i etno$rafiji &odočaš3a, svetištima i srodnim temama. K!avni teoretičar u definiranju raz!ike izme%u kato!ičke i protestantske narodne ku!ture bio je švajcarski učenjak 8ic&ard Feiss.16 "ajteme!jitije bi!je*enje narodne religije na re$iona!nom novou u protestantskom mi!jeu do!azi iz Pvedske. "a Univerzitetu u Oundu postoji 4nstitut 2a povijest crkve s Arhivo! 2a ;vedsku povijest crkve 21yrkohistoriska Arkivet) na čijem če!u se na!azio 'i!din$ P!eije!, koji je $odinama sakup!jao &istorijsku i etno$rafsku $ra%u o švedskoj narodnoj religiji, vjerovanjima i praksi.11 P!eije!ovo po$!av!je 9Der 8e!i$ions und -irc&en$esc&ic&t!ic&e 'inter$rund der sc&4edisc&en o!ksku!turQ str. E=#@E., u knjizi (ch7edische Volkskunde as 2Ptok&o!m, 15E1. $odine) koju su uredi!i KDsta ?er$ i dr., pru*a osnovni uvid u prob!ematku narodne religije i teme!jitu bib!io$rafiju. 1nteresantna je, tako%er, nje$ova knji$a mono$rafija The švedski& se!jaka. ?itan doprinos istra*ivanju narodne religije pru*i!i su ku!turni antropo!ozi, u$!avnom +merikanci, koji su proučava!i sinkretističke e!emente u ku!turama -ariba, Gentra!ne i )u*ne +merike. Pionir na tom po!ju je 8edfie!d sa svojom knji$om Tepo2tl<n# A +e'ican Village 21506). "je$ove p!odonosne ana!ize seoske ku!ture i uspostav!jena distinkcija izme%u ma!i& i ve!iki& tradicija, seoski& i urbani& društava, te pojmovi i koncepti proistek!i iz to$a još uvijek su predmet debatR i raspravR u američkoj naučnoj zajednici. -oncept po kojem je narodna religija u tenziji sa službeno! religijo! izrastao je iz nastojanja antropo!o$a da poka*u povezanost raz!ičiti& tipova ku!ture u komp!eksnom društvu, tj., da objasne odnose izme%u ve3i& društveni& zajednica sa s!u*benom, sofisticiranom ku!turom i ma!i& društveni& zajednica koje e$zistiraju u odre%enoj izo!aciji i dje!imičnoj povezanosti s ve3im društvenim 6uthertu! i! sch7edischen Volksleben $inige $nt7icklungslinien 2Ound, 15>@. $odine) i evotional 6iterature of the (7edish People in $arlier Ti!es 2Ound, 15>>. $odine) o mjestu ?ib!ije, vjeronauke, crkveni& pjesmarica i dru$i& pobo*ni& dje!a u *ivotu

9

-riss je sakupio (a!!lung 1riss 2-rissova zbirka) jednu od najve3i& ko!ekcija narodno#re!i$iozne umjetnosti i matrija!ne ku!ture u centra!noj Buropi koja se sada na!azi u ?a;erisc&es "ationa!museum u
Iin&enu. , nje$ovom naučnom radu vidi: Oeopo!d (c&midt, comp., A8udo!f -riss <6 )a&re: Bine ?ib!io$rap&ie seiner eroffent!ic&un$en von 15/E bis 15</,A =sterreichische 9eitschrift fiir Volkskunde , n.s. /< 215<0), 1#@. "je$ovu kratku bio$rafiju vidi u: Oeopo!d (c&midt, A8udo!f -riss,A ibid., /=0#=>. 10 8ic&ard Feissova nezaobi!azna Volkskunde der (ch7ei2 2Br!enbac&#Luric&, 15=E) sadr*i osnovne teorije o narodnoj re!i$iji i narodnoj re!i$ioznosti, ana!ize i raz!ike izme%u kato!ičke i protestanske narodne ku!ture, dak!e, tematiku s kojom su se treba!i pozabaviti istra*ivači švajcarske narodne ku!ture. , protestanskoj narodnoj ku!uri vidi nje$ov esej ALur Prob!ematik einer protestantisc&en o!ksku!tur,A )eitr>ge 2ur Volkstu!sforschung 1= 215E=): /<#=E. 11 , &istoriji 1nstituta i nje$ovom radu vidi seriju +eddelanden fran 1yrkohistoriska Arkivet i 6und , urednik 'i!din$ P!eije!. Prvi broj je nas!ov!jen 1yrklig folklivsforskning i uk!jučuje osnovni upitnik o švedskoj narodnoj re!i$iji.

3

zajednicama. ,čito je re!i$ija, kao sistem, uk!jučena u obje razine ku!turne &ijerar&ije: oficijelnu i narodnu. 1ako je u ovom trenutku nemo$u3e definitivno navesti $dje i kada je sinta$ma narodna religija prvi put korištena na en$!eskom jeziku, pretpostav!jam da je to ura%eno po uzoru na njemački izvornik Volksreligion. Dakako, koncept se pojav!juje i u antropo!oškoj !iteraturi, poput, naprimjer, 8edfie!dove distinkcije izme%u službenog katoli?anstva i narodnog katoli?anstva.1/ Ie%u prvim autorima sinta$mu narodna religija 2folk religion) koristio je )os&ua 7rac&tenber$ nas!ovivši svoj rani rad 3e7ish +agic and (uperstition# A (tudy in "olk Religion 21505). -asnije je sinta$ma narodna religija posta!a pri!ično raširena u komparativnoj re!i$iji kao što je, naprimjer, dje!o 1c&iro 'orija "olk Religion in 3apan# %ontinuity and %hange 215E@). Iartin "i!ssonova ma!a knji$a me&ki& korica ,reek "olk Religion i G&ar!es Oes!ieva Anthropology of "olk Religion5 što ukazuje na značajnije naučno pri&vatanje ove sinta$me. Danas na raznim univerzitetima postoje katedre o narodnoj religiji me%u kojima su i )o&n Iessen$eraova na 1ndiana Univerzitetu i Don Yoderova na Univerzitetu u Pensi!vaniji. Dvije nedavne studije, izvan američko$ konteksta, u svojim nas!ovima koriste sinta$mu narodna religija i obje pru*aju odre%eni uvid u prob!ematiku njeno$ definiranja. )edna od nji&, 'orijeva knji$a "olk Religion in 3apan# %ontinuity and %hange 215E@), $ovori o tome kako japanska narodna religija e$zistira u posebnim odnosima sa visoko#ku!turnim formama japanske re!i$ije:
)apanska narodna religija, za raz!iku od budizma i!i konfučijanizma, iznimno je razno!iko$ karaktera i teško ju je precizno definisati. (astav!jena je od nejasni& ma$ijsko#re!i$iozni& vjerovanja, te pre*ivje!i&, nas!je%eni&, ar&aični& i primitivni& e!ementa koji kao takvi u teorijskom i crkvenom po$!edu ostaju nesistematizirani, a!i na mno$o načina su uš!i u okri!je i poveza!i se s instituciona!iziranim re!i$ijama. 10

'ori zatim tvrdi: 9(!atra! da su;tina japanske narodne religije leži u interakciji dva vjerska siste!a# !anje religijske tradicije te!ljene na krvni! ve2a!a i bliski! dru;tveni! odnosi!a i velike5 strane religije prihva@ene od strane pojedinaca ili grupa ljudi. Vjerski
12

Uporedi s: The "olk %ulture of Aucatan 2G&ica$o, 15=1), /E1, /E<. ?udu3i da ne postoji tekst o razvoju sinta$me narodna relijga u antropo!oškim i socio!oškim naukama, vo!io bi& da mi čitate!ji poša!ju ranije spominjanje ove sinta$me od 8edfie!dovi& i 7rac&tenber$ovi& radova. 13 1c&iro 'ori, "olk Religion in 3apan# %ontinuity and %hange 2G&ica$o, 15E@), 1.

4

obrasci koji se !ogu prona@i u ruralni! 2ajednica!a ;iro! 3apana složeni su5 vi;eslojni i sinkretisti?ki.Q1= 1z Oes!ieve Anthropology of "olk Religion 215E6) za nas su posebno bitna po$!av!ja koja tematiziraju 1ndiju i )ukatan. U dije!u knji$e o 1ndiji 2napisao Ic-im Iarriot) narodna religija se definira kao metod manje društvene zajednice u interpretaciji i razumijevanju ve3e re!i$ijske tradicije 2,no što 7o;nbee radije naziva proces parohi2acije, ne$o univer2ali2acije). U po$!jav!jima o )ukatanu 2napisao 8edfie!d) $ovori se o narodnoj religiji kao sinkretističkom prep!itanju izme%u dvije raz!ičite re!i$ije.1> 11 Prob!emi definiranja narodne religije uvjetovani su, prije sve$a, predrasudama !judi iz raz!ičiti& naučni& discip!ina prema nestandardnim re!i$ijskim pojavama u ku!turi. Dvije discip!ine čije po!je istra*ivanja za!azi u područje narodne religije S fok!oristika i re!i$ijske studije S pokaza!e su, u (jedinjenim +meričkim Dr*avama, znatno manje interesovanja u tom domenu ne$o nji&ove europske ko!e$e istra*ivači narodne ku!ture i povjesti re!i$ije. U (jedinjenim Dr*avama u okviru re!i$ijski& studija postoji minima!an interes za proučavanje pojava iz domena narodne religije. 1zučavanje re!i$ijski& studija u$!avnom je fokusirano na teo!ošku i instituciona!nu ravan us!jed če$a do!azi do zanemarivanja narodne prakse i narodne interpretacije re!i$ije kao nebitne, odnosno, re!i$ijske studije jednostavno imaju suviše krute okvire da bi u svojim pro$ramom obu&vati!e ovakve fenomene. U standardnom crkvenom časopisu za (jedinjene Dr*ave S %hurch &istory, za raz!iku od europski& &istorio$rafski& crkveni& *urna!a, nikada nije bi!o ni najmanje$ interesa za praksu i vjerovanja koja odstupaju od uvrije*eni& teo!oški& i !itur$ijski& normi. 7enzija izme%u visoke, s!u*bene re!i$ije i narodne religije mo*e se prepoznati u svakom komp!eksnom društvu. B.8. Oeac&, u svom dje!u ialectic in Practical Religion 215E@), raz!ikuje filo2ofsku i prakti?nu re!i$iju.1E Prva je re!i$ija inte!ektua!ne e!ite koja, obično, re!i$iju prosu%uje kroz nauku, dok se pod dru$om podrazumijevaju religijski principi us!jereni ka i2graBuji karaktera obi?nog ?ovjeka C posjetioca crkve . 1 običan neuspje& u raz!ikovanju filo2ofske i narodne religije, na po!ju komparativne re!i$ije, često dovodi do ozbi!jni& nesporazuma. 7umačenje budizma se na Lapadu, naprimjer, $otovo u cije!osti
14

1bid., =5. G&ar!es Oes!ie, Anthropology of "olk Religion 2"e4 York, 15E6)., =. po$!av!je: AOitt!e Gommunities in an 1ndi$enous Givi!ization,A b; Ic-im Iarriott. 16 B. 8. Oeac&., ialectic in Practical Religion 2Gambrid$e, 15E@), 1.
15

5

teme!ji na Pali tekstovi!a5 dok se vr!o ma!o pa*nje posve3uje običnom, svakodnevnom prakticiranju budizma. 1sto je i s &induizmom. Da !i neko sud o &induizmu donosi na osnovu Upani;ada i!i na osnovu ono$a što antropo!ozi nazivaju seoski hindui2a!T (pomenuo sam izvrsnu studiju o *idovskoj ma$iji autora )os&ue 7rac&tenber$a. U pred$ovoru knji$e on $ovori o forma!nom odnosu spram narodne religije:
+!i, i uz takav forma!ni odnos konstantno je trajao razvoj ono$a što mo*emo nazvati narodna religija S ideje i dje!a koje nikada nisu uistinu pri&va3ene od vjerski& !idera, a!i u*ivaju takvu popu!arnost da jednostavno ne mo$u biti posve isk!jučene iz domena re!i$ijsko$. 7u spadaju: vjerovanje u demone, an%e!e i razni običaji proiziš!i iz takvo$ vjerovanja, a koji su, više i!i manje zaobi!aznim putem, posta!i sastavni dije!ovi judaizma. "a periferiji vjersko$ *ivota prakticiranje ma$ije nikada u potpunosti nije raskinu!o s nače!ima vjere, a!i je veze s njima zate$!o $otovo do tačke pucanja. (to$a, ako to nazovemo narodno! religijo! to činimo izra*avaju3i zajednički stav !judi.1<

8abini, predstavnici s!u*bene re!i$ije, pokuša!i su 21) da iskorijene neke od ovi& praksi, i!i 2/) da preob!ikuju nji&ove neprihvatljive osobine. Lanemarivanje nivoa narodno$ vjerovanja u izučavanju judaizma 7rac&tenber$ izra*ava na s!jede3i način:
(vu$dje na svijetu, na inte!ektua!nom i du&ovnom p!anu, obični !judi su svijet za sebe. 7ek u pos!jednjim sto!je3ima nauka i re!i$ija postepeno prodru u koncepciju svijeta i univerzuma i prib!i*avaju se, u manjem opse$u, onome što nazivamo moderno, raciona!no miš!jenje. Ie%u *idovskim učenjacima ova faza narodne re!i$ije i izučavanja narodno$ *ivota krajnje je zanemarena. Postoja!a je tendencija da se *idovskom narodu kao cje!ini imputiraju ideje neko!icine napredni& mis!i!aca kroz istra*ivanje fi!ozofije, misticizama i prava. 7ako su nasta!e ku!turne i re!i$ijske tvorevine inte!ektua!ne e!ite S vrijedne studije, koje, ipak, ne omo$u3avaju uvid u unutarnji život sa!ih obi?nih ljudi.1@

+ko, dak!e, re!i$ijski učenjaci zanemaruju studij ono$a što 7rac&tenber$ naziva unutarnji život sa!ih obi?nih ljudi, na isti način, na*a!ost, postupa i ve3ina istra*ivača fo!k!ora u ovoj dr*avi 2(+D). 1z u$!a fo!k!orista, $!avni raz!o$ za s!abiji razvoj studija narodne religije u (+D#u, kako $a ja vidim, jeste mučno pitanje definisanja naučne ob!asti fo!k!ora. e3ina američki& definicija fo!k!ora ne ostav!ja prostor za uk!jučivanje re!i$ijski& fenomena, osim da i& se svrsta pod tu nepodnoš!jivu riječ pra2novjerje S ostatak iz doba
17 18

)os&ua 7rac&tenber$, 3e7ish +agic and (uperstition# A (tudy in "olk Religion 2"e4 York, 1505), vii#viii. 1bid., viii. (!ičnu napomenu zabi!je*io je francuski socio!o$ Oe ?ras: 9 Darodni žvot u katoli?ko! kontekstu bio je ne2natno u fokusu histori?ara srednjeg vijeka i perioda prije "rancuske revolucije5 a sli?no ?ine i savre!eni povjesni?ari. Postoje brojne studije o doktrina!a5 spo!enici!a i slavni! ljudi!a5 ali koliko i!a !onografija o historiji religije obi?nog francuskog svijeta# kr;@anskog života5 ili nedostatka kr;@anskog života na;ih predaka koji 2aslužuje isto toliko pažnje5 !ožda5 kao silogi2a! ili predhistorijsko ka!eno doba5 a koji !ože rije;iti tako !nogo o?iglednih 2agonetki.Q 2Kabrie! Oe ?ras, ADe !Uetat present de !a pratiVue re!i$ieuse en :rance,A Revue de folklore franfais = M1500N: 15>).

6

Prosvjetite!jstva, a s kojom se onemo$u3ava bi!o kakva nak!onost u s&vatanju vjerski& e!emenata u narodnoj re!i$iji. Religija, oči$!edno nije žanr, i sto$a, ne mo*e biti uk!jučena u staromodnu, *anrovski orjentiranu definiciju. ( novim, ku!turno orjentiranim definicijama re!i$ija mo*e biti uk!jučena 2u istra*ivanje narodno$ *ivota), kao što je to ve3 učinjeno u Buropi. Pojam pra2novjerje 2superstition), kao što je poznato, ima svoje zastupnike. Wak je korišten i u njemačkoj varijanti Aberglaube, u nas!ovu svi& deset tomova najbo!je$ dje!a o narodnoj religiji napisano$ u Buropi &and7orterbuch des deutschen Aberglaubens, premda se u samom tekstu minima!no koristi. Buropski naučnici koji su se protivi!i upotrebi termina Aberglaube 2pra2novjerje) kao vrijednosno$ suda, razumije se, samo iz u$!a tvrde ortodoksije koja istinu vidi jedno u svojim pojmovima, ponudi!i su neutra!nu zamjenu s pojmom Volksglaube koji se sada naširoko upotreb!java u en$!eskoj varijanti folk belief # narodno vjerovanje. Dru$a poteško3a koju stvara sinta$ma narodna religija, je što neki umovi pod re!i$ijom podrazumijevaju or$anizovanu re!i$iju, i!i s!u*benu re!i$iju i njene institucije. Wini se da je Dirkem 2Durk&eim) začetnik ovo$ miš!jenja. U raz!ikovanju ma$ije od re!i$ije on je su$erisao da re!i$ija uvijek osniva, kako bi to socio!ozi nazva!i, crkvu S zajednicu vjernika. dok, s dru$e strane, ma$ija ne formira nikakvu crkvu. ,ni koji !imitiraju termin religija na or$aniziranu formu preferiraju sinta$mu narodno vjerovanje kako bi označi!i osnovu fenomena koje$ u ovim radu pokušavamo definisati. U svom nedavnom eseju ,!of Pettersson podr*ava ovaj stav. +na!iziraju3i ranije pokušaje konstruisanja narodne religije 2+!brec&t Dieteric&, +utter $rde# $in Versuch iiber Volksreligion 2156>)) Pettersson zak!jučuje da je preporuč!jivije $ovoriti o narodno8kulturni! ele!enti!a religije ne$ov o ome%enom, duboko ukorijenjenom entitetu narodna religija.15 Pos!jednju poteško3u u definisanju narodne religije predstav!ja socio!oško korištenje ove sinta$me kao suprotnosti univer2alnoj religiji, kako su to, naprimjer, zastupa!i socio!ozi (c&neider i Iensc&in$./6 9Darodna religija5 kako joj i na2iv sugerira U, piše Oois (c&neider: 9Ve2ana je 2a odreBeni narod ili ple!e5 kao ;to su neki ljudi5 narod ili ple!e pove2ani s odreBeno! religijo!.Q Univerza!na je re!i$ija, s dru$e strane: 9=dvojena od narodne osnove. =na se obra@a svakoj induvidui bilo gdje i svugdje.Q
-ada je o univer2alnoj religiji riječ, na dje!u je jasan proces struktura!ne diferencijacije. 8e!i$ija u narodnom s!učaju, pak, obu&vata jednu ku3u, jedan stan, jednu !o*u od koje je neodvojiva. U
19

,!of Pettersson, ADer ?e$riff U o!ksre!i$ionU: ein re!i$ions$esc&ic&t!ic&es Prob!em,A $thnologia $uropaea = 215<6): E/#EE. 20 Kustav Iensc&in$, (o2iologie der Religion 2?onn, 15=<), posebno str. />#@>.

7

univerza!nom s!učaju, ona iz!azi izvan narodne matrice i, teoretski, mo*e 9izbitiQ bi!o $dje S u bi!o kojem narodu, p!emenu i!i dr*avi.Q/1

U principu, ja više vo!im upotreb!javati termine ple!enska i!i nacionalana re!i$ija za narodnu religiju baš iz to$ raz!o$a. ,vi termini pos!u*it 3e svojoj svrsi kada su u pitanju *ive re!i$ije. dok je, mo*da, za sad ve3 mrtve re!i$ije koje su u značajnoj mjeri utica!e na razvoj raniji& fazR europske civi!izacije 2$rčko#rimska, ke!tska, $ermanska i s!avenska re!i$ija) termin arhai?na primjereniji. -onfuzija nasta!a socio!oškom upotrebom sinta$me narodna religija, kao što je $ore potcrtano, tako%er se mo*e prona3i i u dru$im institucijama, a proizi!azi iz sekundarne 2primarneT) upotrebe tremina folk 2narod) za national 2nacija), u nekim europskim dr*avama, kao što je, naprimjer, skandinavska sinta$ma folk school 2narodna ško!a). "jemački termin Volksreligion korišten je na oba načina: 21) kao suprotnost univer2alnoj religiji u smis!u nacinoa!ne re!i$ije jedno$ naroda i 2/) narodni nivo re!i$ije koji stoji u opoziciji prema sofisticiranom, oficijenom, instituciona!nom nivu re!i$ije 2&ochreligion S visoka re!i$ija) u komp!eksnom društvu.// 7o je, naravno, dru$i smisao sinta$me s kojim se u ovom radu bavimo. U sopstvenoj konceptua!izaciji narodnu religiju pokušavam raz!ikovati od: or$anizovane re!i$ije, primitivne re!i$ije, popu!arno$ nivoa re!i$ije i sektaške re!i$ije. Darodna religija e$zistira u s!o*enom društvu, povezana s or$anizovanom re!i$ijom s kojom je u neprestanoj tenziji. 8e!ativno neor$anizovan karakter odvaja narodnu religiju od or$anizovane re!i$ije, dok je po svom dje!imično#ku!turnom okru*enju drukčija od primitivne re!i$ije kroz koju se, kao re!i$iju !judi, tako%er nazire s!u*bena re!i$ija. Darodna religija nije ni popularna religija "ormana incenta Pea!e, iako je bi!o neuspješni& pokušaja u američkoj re!i$iji da se ovakve pojave nazovu Pealei2a! S narodna religija, što je oči$!edno po$rešno ime u akademskom svijetu./0 -onačno, narodna religija je raz!ičita od sektaške re!i$ije. (ekte i ku!tovu predstav!jaju or$anizovanu, te prema tome, s!u*benu re!i$iju s bo$omo!jama i zajednicama vjernika. (to$a mi se čini neprik!adnim povezivati re!i$iju i!i neku or$anizovanu sektu s narodno! religijo!. Umjesto to$a moramo $ovoriti o narodno#re!i$ioznim aspektima sektaške re!i$ije. (ekte kao ma!e društvene zajednice očito stoje na suprot ku!turnim

21

Oouis (c&neider, (ociological Approach to Religion 2"e4 York, 15<6), <0#<=. +!fred ?ert&o!et, 0orterbuch der Religionen 2(tutt$art, 15>/), >6@#5. -urt Ko!dammer, ie "or!en7elt des Religiösen: ,rundriss der syste!atischen Religions7issenschaft 2(tutt$art, 15E6), 1=. 23 +. 8o; Bck&art, The (urge of Piety in A!erica# An Appraisal 2"e4 York, 15>@). ,vo dje!o bavi se reviva!izmom re!i$ije tokom 15>6#i& $odina. Dru$o po$!av!je nas!ov!jeno je 9"arodna re!i$ija: njeni metodi i dje!ovanjaQ. Bck&art su$erira da bi za ponovno o*iv!javanje re!i$ije treba!o upotreb!javati sinta$mu narodna religija jer je povratak religije bio jako popu!aran pokret. Wini se da on ne zna ništa o tome kako su učenjaci prije nje$a koristi!i sinta$mu narodna religija u vjerskim naukama i fo!k!oru.
22

8

dosti$nu3ima ve3i& zajednica, nje$uju sopstvenu ku!turu i baštine razne sadr*aje i komponente koji se mo$u smatrati narodim e!ementima. 111 -onačno, kako mo*emo definirati pojam narodna religijaT Io*emo !i konstruirati upotreb!jivu definiciju koja 3e od$ovarati američkom podneb!juT -ako ja to vidim postoji pet mo$u3nosti.
1. Da !i je narodna religija, u europskom kontekstu, kako ju je G&ar!es K. Oe!and

definirao

krajem

proš!o$

sto!je3a

stara

religija

2la

vecchia

religione)/= pod kojom se podrazumijeva prisustvo predkrš3anski& ob!ika re!i$ijeT 7o je evo!ucionistički, surviva!istički pristup gesunkenes 1ulturgut. Prema ovoj definiciji narodna religija u kato!ičanstvu podrazumijeva ku!turne e!emente iz predkrš3anski& re!i$ija, dok u protestantizmu ista sinta$ma obu&vata re!i$ijske e!emenate praktikovane u eri srednjovjekovno$ kato!ičanstva 2uk!jučuji3i: ku!tove iz!ječenja, čarobnjaštvo, dane svetaca, ka!endarske običaje, kao i široko rasprostranjena vjerovanja me%u seoskim stanovništvom poput do ut des/> S sk!apanje u$ovora s ?o$om). +ko je, prema (anta;ani, kato!ička re!i$ija produ&ov!jeno pa$anstvo,/E tada je s!u*beni protestantizam krnjava forma srednjovjekovo$ kato!ičanstva. +sketizam i inte!ektua!nost ve3e$ dije!a s!u*beno$ protestantizma prisi!i!a je !jude da, u nekim kontekstima, iz$rade sopstveni, narodni prostentantizam, pa je čak i s!u*beni protestantizam bio prisi!jen razviti sopstvene zamjene za neke kato!ičke vrijednosti ukinute za vrijeme 8eformacije. -ao primjer za prvi tip narodne religije mo$u pos!u*iti pre*ivje!i ostaci srednjovjekovne prakse ma$ijsko#re!i$ijsko$ iscje!jenja, dok u dru$i tip spada razvoj !ični& dnevnika i vjerski& autobio$rafija kao svojevrsne zamjene, izme%u osta!o$, za kato!ičku konfesiju./< Da konstruiramo definiciju iz navedeno$ iz!a$anja: u kontekstu službene religije, po n!ro no" religijo" se, u su#tini, po r!$u"ije%! preži%jelo %jero%!nje i obre n! pr!ks! n!slije&en! i$ r!nije '!$e kulturnog r!$%oj! .
/. Dru$o, da !i je, u karibskom i!i !atino#američkom kontekstu, narodna re!i$ija ono što je

IXtrauJ/@ defininisao kao mješavinu 2the !Elange) visoke, s!u*bene re!i$ije 2kato!ičanstvo) s do!oroda?ko! i!i pri!itivno! re!i$ijom 2u ovom s!učaju je svejedno da !i se radi o afričkoj
24
25

G&ar!es Kodfre; Oe!and, $truscan Ro!an Re!ains in Popular Tradition, 2Oondonand "e4 York, 1@5/), /. aje! da bi ti !eni dao. 26 Keor$e (anta;ana5 +y &ost the 0orld 2"e4 York, 15>0), @=. 27 Don Yoder, A7&e (aintUs Oe$end in t&e Penns;!vania Kerman :o!k#Gu!ture,A in Fa;!and D. 'and, ed., A!erican "olk 6egend# A (y!posiu! 2?erke!e; and Oos +n$e!es, 15<1), 1><#1@0. 28 +!fred IetrauJ, Voodoo in &aiti 2"e4 York, 15>5), i!i Oes!ie, po$!av!je. 5.

9

primitivnoj re!i$iji i!i indijanskoj auto&tonoj re!i$iji)T ,vo je sinkretistički pristup nastao iz teorije aku!turacije./5 )asno je da je ova definicija s!ičana pret&odnoj, premda, kako se to obično navodi, surviva!istička definicija uk!jučuje neku vrstu statičko$ promatranja preživjelih sadržaja 2survivals) kao prepoznat!jivi& i naučnim metodama pod!o*ni& e!ementa, dok su aku!turacijsko stanovište i sinkretistička definicija dinamični i ukazuju na proces kroz koji su se sadašnji ob!ici re!i$ije pojavi!i. Da ponudimo definiciju: n!ro n! religij! je, u biti, sinkretisti(ki siste" i$gr!&en kro$ proži"!nje %! ili %i#e oblik! religije u složeno" ru#t%u. 0. 7re3e, da !i je narodna religija, kako to fo!k!oristi u$!avnom opisuju, neki rubni, nedozvo!jeni i ničim sankcionisani fenomen u re!i$iji kao što je pra2novjerjeT ,vo je pokušaj stvaranja posebno$ *anra iz narodni& e!emenata u re!i$iji, a!i, na *a!ost, time se podcjenjuje cije!i niz narodno#re!i$iozni& pojava i stavova. ?i!o je neki& pokušaja pravdanja ove definicije na psi&o!oškoj ravni kroz su$estiju da je stav pojedinca u vezi s pra2novjerje! raz!ičit od nje$ovo$ stava prema religiji. Ie%utim, ovo nas ne uda!java mno$o od stare rasprave o !agiji i religiji. ,p3enito, kao što sam ranije na$ovijestio, riječ pra2novjerje radije bi& odbacio i zamjenio je terminom narodno vjerovanje. Dakako, u funkcionisanju ku!ture stavovi obični& !judi pokazuju da je, tobo*nju podje!u rada izme%u !agije i religije5 teško raz!ikovati, pa čak i kroz znanstvene ana!ize. (vi čovjekovi !ični pristupi nadnaravnom 2mo!itva, b!a$os!ov, zavjeti i k!etve) kao i pojave za koje se vjeruje da imaju nadnaravno porijek!o 2objava, vizija, san, proročanstvo, čudo, karizma itd.) očito dje!uju u jedinstvenom or$anskom sistemu vjerovanja. )edan od najbo!ji& radova koji tretira neke od ovi& prob!ema jeste 1r$man 'amppmova knji$a )esch7örung (egen ,ebet 215E1). 7ako%er, Garo ?arojin dia$ram u knjizi The 7orld of 0itches 215E=) $rafički prikazuje prek!apanje zajednički& čovjekovi& stavova prema ma$iji i re!i$iji, odnosno, sve3eniku i šamanu. "a osnovu navedeno$ mo*da mo*emo definisati n!ro nu religiju k!o inter!k)iju %jero%!nj!, ritu!l!, obi(!j! i "itologije u tr! i)ion!lni" ru#t%i"!*
=. Da !i je, narodna re!i$ija, pod četiri, narodno tu!a?enje i ispoljavanje religije T "a

ovakav način koncipirana definicija uk!jučuje re!i$iju u značajnije e!emente ku!ture čija primjena posebno do!azi do izra*aja u području narodne umjetnosti, du&ovne muzike, festiva!a, $odišnji& običaja i s!. U svako od ovi& područja manje društvene zajednice u$ra%uju sopstvene sadr*aje dodaju3i univerza!no pri&va3enoj s!u*benoj re!i$ijskoj formi sopstveni ko!orit. ,va definicija posebno se odnosi na ono što su "ijemci nazva!i kirchliche
29

Preuzimanje i usvajanje tu%i& ku!turni& e!emenata, ku!turno stapanje u etno!oškom i socio!oškom smis!u. 2prim.prev.)

10

Volkskunde, tj., one narodno#ku!turne fenomene koji su povezani sa, i!i se razvijaju mimo crkveno$ pokrovite!jstva.06 "edavna istra*ivanja !atino#američki& naučnika fieste01 kao svedruštveno$ aspekta ku!ture koji uk!jučuje sve: od kostima do načina is&rane, predstav!ja primjer ono$a što se mo*e učiniti s izučavanjem ove pozitivne i!i kreativne strane narodne religije.0/ +!i, da !i ova definicija mo*e uk!jučivati i pasivne surviva!ističke e!emente narodno$ vjerovanja poput ma$ije, naprimjerT Io*da je jedan od načina da se pomiri ova di&otomija uvo%enje novo$ termina narodna religio2nost.00 7ada bi to mo$!o rezu!tirati s!jede3om definicijom: N!ro n! religij! je u%r#t!%!nje n!ro ne religio$nosti u kulturu, o nosno u%o&enje )ijelog ni$! n!ro ni+ obilježj! u religiju .
5. Io*da bi smo, u konačnici, treba!i sačiniti primjenjivu i dje!otvornu definiciju

narodne religije koja bi uk!jučiva!a sve navedene komponente. Ioj ori$ina!ni prijevod religiöse Volkskunde mo*e nam u tome dobro pos!u*iti. Prema tome, narodna religija je narodno8kulturna di!en2ija religije i!i religijska di!en2ija narodne kulture. ,vakva definicija uku!jučuje aktivneYkreativne i pasivneYsurviva!ističke e!emente, a svakako ukazuje na tenziju izme%u narodno$ i s!u*beno$ nivoa re!i$ije u s!o*enom društvu. ,vu praktičnu definiciju mo*emo zraziti na dru$i način: N!ro n! religij! pre st!%lj! ukupnost s%i+ %jero%!nj! i %jerski+ obre ! koje lju i pr!kti)ir!ju neo%isno liturgijski+ 'or"i službene religije*0= U dosadašnjem dije!u rada prezentira!i smo naučno objašnjenje za svi& pet ponu%eni& definicija. "eke od nji& su u*e, a neke šire. "ajšira od svi& je peta. U nju se mo$u uk!jučiti pasivne pojave narodne re$!ije 2čarobnjaštvo i ma$ija, naprimjer) kao što se mo$u uk!jučiti aktivni i kreativni fenomeni 2vjerska narodna muzika, narodni kostimi, narodna umjetnost, čak i narodna teo!o$ija), reinterpretacija i!i ispo!javanje s!u*bene re!i$ije na narodnom nivou. ,va definicija, sto$a, uk!jučuje oboje: kirchlicheFG kao i nebenkirchlicheFH fenomene povezane
30

o strogo teolo#ki+ i

, ovome vidi: Keor$ (c&reiber, A-irc&!ic&e o!kskunde,A eutsche "orschung# Aus der Arbeit der Dotge!einschaft der eutschen 0issenschaft E 215/@): E>#<0. Fi!!#Bric& Peuckert, A-irc&!ic&e o!kskunde,A 9eitschrift fiir 1irchengeschichte >@ 21505): >/1#><0. tako%er Fi!!#Bric& Peuckert and ,tto Oauffer, Volkskunde# Iuellen und "orschungen seit 1506 2?ern, 15>1), =<#>6. 31 "iesta je vjerski festiva! i!i b!a$dan na dan neko$ sveca u španskom $ovornom području. 32 Oatino#američki fo!k!oristi i etno$rafi su naširoko pisa!i o fiesti kao o svedruštvenom do$a%aju. 7o su pri&vati!e i nji&ove američke ko!e$e poput 8a!p&a ?o$$sa, +merico Paredesa, Pau!o Garva!&o#"etoa i 8oberta ). (mit&a. 7ako%er vidi: 'enr; :. Dob;ns, A7&e 8e!i$ious :estiva!A 2P&.D. diss., Gorne!! Universit;, 15E6). La šire aspekte du&ovno$ festiva!a unutar krš3anstva vidi: 'arve; GoJ, The "east of "ools# A Theological $ssay on "estivity and "antasy 2Gambrid$e, Iass., 15<6). 33 Wini se da su "ijemci u upotrebu uve!i i ovaj termin Volksreligiösit>t 2"arodna re!i$ioznost) i Volksfrö!!igkeit 2"arodna pobo*nost). 34 7o je ura%eno po uzoru na naširoko zastup!jenu definiciju narodne medicine koju je razvio 'anns 6. IZnsterer u svom radu AKrund!a$en, KZ!ti$keit und Krenzen der vo!ksmedizinisc&en 'ei!verfa&ren,A )ayerisches 3ahrbuch f:r Volkskunde 15>6, 5#/6. 35 Grkva 36 Pokraj crkve

11

sa s!u*benim crkvenim učenjem, s jedne strane, i one koji dje!imično neovisno e$zistiraju izvan $ranica ortodoksije, s dru$e strane. -onačno, ova definicja mo*e se primjeniti, kako su to 8ic&ard Feiss i dru$i ve3 učini!i s narodnom ku!turom op3enito, na induvidua!nom nivou $dje raciona!istički stavovi, stavovi ortodoksni& re!i$ija i narodno#re!i$ijski faktori mo$u koe$zistirati u istoj osobi.0< University of Pennsylvania Prijevod: B!vir Duranovi3

37

Feiss, Volkskunde der (ch7ei2, E#5.

12

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful