KA DEFINISANJU NARODNE RELIGJE

Don Yoder,1 profesor, emeritus, University of Pennsylvania U akademskom svijetu koncept narodne religije ima najmanje dva bitna izvora. Prvi je prouavanje njemake kovanice Religise Volksunde to prevodim na dva naina: a) jerska dimenzija narodne ku!ture i b) "arodno#ku!turna dimenzija re!i$ije. Dru$i izvor su antropo!oke studije sinkretizma izme%u dva ob!ika re!i$ije na raz!iitim nivoima civi!izacije, kao to je, naprimjer, mjeavina afriki& primitivni& formi re!i$ije i kato!ianstva na 'aitiju poznatom pod imenom Voodoo, i!i spajanje kato!ianstva i indijanski& re!i$ija u (rednjoj i )u*noj +merici. ,vaj rad podje!jen je na tri dije!a: 1. -ratak pre$!ed razvoja narodne religije iz ova dva izvora. /. Pre$!ed odre%eni& prob!ema u definiranju narodne religije. i 0. Pokuaj definiranja narodne religije. 1 Prema njemakim uenjacima, sinta$mu religise Volksunde 2narodna religija) u nauni diskurs uveo je !uteranski sve3enik Pou! Dre4s 1561. $odine./ 7e $odine on je objavio !anak pod nazivom Religise Volksunde eine Aufgabe der praktischen Theologie. -ako je na$!asio, primarni ci!j ovo$ teksta bio je, istra*ivanje religijskih aspekata narodnog ivota u nji&ovom tota!itetu, tj., izuavanje nji&ovi& psi&o!oki&, socio!oki& i dru$i& mno$ostrani& dimenzija. 8ad je napisao da bi se m!adi sve3enici mo$!i to bo!je nositi s !judima iz rura!ni& zajednica
1

Don Yoder je profesor, emeritus, na katedri re!i$ijski& studija, fo!k!ora i narodno$ *ivota na Univerzitetu u Pensi!vaniji. Pionir je u prouavanju ameriki& re$iona!ni& i etniki& ku!tura. "apisao je niz dje!a me%u kojima su: iscovering A!erican "olklife# $ssays on "olk %ulture and the Pennsylvania utch . &e' (igns# Pennsylvania utch )arn (y!bols * Their +eaning . i najnovija The Pennsylvania ,er!an )roadside# A &istory and ,uide -Publications of the Pennsylvania ,er!an (ociety.. 1ako re!iativno davno napisan nje$ov rad 97o4ard a Definition of :o!k religion/ objavljen u 0estern "olklore, o!. 00, "o. 1, (;mposium on :o!k 8e!i$ion 2)an., 15<=), pp. /#1>., preve!i smo jer na naem jezinom podruju, do danas, nije napisana kva!itetna rasprava o narodnoj relgiji i njenom znaenju. ,vo se posebno odnosi na prostor ?osne i 'erce$ovine. Yoderov rad nudi ana!izu postoje3e !iterature o narodnoj religiji, mu!itidiscip!inirane pokuaje definisanja sinta$me narodna religija i konano, ak pet definicija narodne religije od koji& se neke, svakako mo$u primjeniti na prostor ?osne i 'erce$oivne. 2 U vezi &rono!o$ije sinta$me narodna religija i nauni& studija o tome po$!edaj: +!brec&t )obst, $vangelische 1irche und Volkstu!# $in )eitrag 2ur ,eschichte der Volkskunde 2(tutt$art, 150@), /60#/0/. and 'einric& (c&auerte, ABnt4ick!un$ und $e$en4Cti$er (tand der re!i$iDsen o!kskundeforsc&un$,A &istorisches 3ahrbuch </ 215>0): >1E#>0=. )edini sa*etak na en$!eskom jeziku uradio je, do sada, Fo!f$an$ ?ruckner, APopu!ar Piet; in Gentra! Burope,A 3ournal of the "olklore 4nstitute > 215E@): 1>@#1<=.

iji se koncept kr3anske re!i$ije, esto, radika!no raz!ikovao od s!u*beni&, po crkvenom k!eru zastupani&, doktrina. (inta$ma narodna religija proizi!a je, dak!e, iz pokuaja da se prevazi%e jaz izme%u propovjedaonice i crkvene k!upe0 unutar jedne or$anizovane re!i$ije, a!i je ubrzo pre!a u akademski svijet $dje se oko nje formira!a sna*na potkate$orija fo!k# ku!tura!ni& studija unutar europski& znanstveni& discip!ina. Premda je sinta$ma narodna religija skovana 1561. $odine otkri3e narodne religije u Buropi desi!o se ranije, za vrijeme Prosvjetite!jstva tokom H 111 sto!je3a, kad su sve3enici# raciona!isti putem crkveni& asopisa i s propovjedaonica otvoreno istupi!i protiv narodno$ praznovjerja.= Fi!&e!m 'einric& 8ie&!, uteme!jite!j njemake fo!k!oristike iz H1H sto!je3a b!a$onak!ono je $!edao na narodno#re!i$iozne e!emente u ku!turi, pa je njemaka fo!k# ku!turna nauna scena poe!a uk!juivati narodnu religiju u sveobu&vatni koncept Volksunde 2narodna tradicija i batina). Do 1506#i& ve3 su postoja!e dobre teorijske studije o religise Volksunde me%u kojima se radovi autora: )osefa Fei$erta 215/=), Fernera ?oettea 215/>) i IaJa 8umpfa 2150/). U svojim dje!ima ovi su se uenjaci fokusira!i na seosku ku!turu, dok je )u!ius (c&4ieterin$, proe!nik studija o seoskoj zajednici i funkciona!istiko$ pristupa narodnoj ku!turi, vidio u re!i$iji kreativnu si!u u zajednikoj ku!turi njemaki& se!jaka. "aunici zainteresovani za re!i$ijske aspekte narodne ku!ture u Buropi napisa!i su tokom HH sto!je3a opse*na znanstvena dje!a. 8imokato!iki istra*ivai fokusira!i su se na praksu i sistem &odoa3a, narodnu umjetnost povezanu sa svetitima 2naprimjer: zavjetne 2 e' voto) i obredne pjesme), &a$iofariju,> &eorto!o$iju,E izuavanje ka!endarske, !itur$ijske $odine uk!juuju3i i dru$e manifestacije na seoskom nivou. Ie%u uenjacima u "jemakoj koji su predvodi!i na po!ju izuavanja kato!ike narodne religije istica!i su se Keor$ (c&reiber< iz Iinstera, osniva 1nstituta za narodnu re!i$iju. 'einric& (c&auerte @ iz Paderborna, docent i profesor koji je narodnu religiju predavao mno$im $eneracijama studenata u Paderbornu i
3

7j., izme%u sve3enstva i obino$ svijeta. La op3enit uvid u Prosvjetite!jstvo i narodnu re!i$iju vidi: 'ermann ?ausin$er, Volkskunde# Van der Altertu!sforschung 2ur 1ulturanalyse5 2?er!in#Darmstadt, M15<6N), 1<#06. Oeopo!d (c&midt, A o!kskunde, Ke$enreformation, +ufk!arun$A, eutsche Vierteliahrsschrift fur 6iteratur7issenschaft und ,eistesgeschichte 1E 2150@): <>#5=. and )osef Diinnin$er, A o!kstum und +ufk!arun$ in :ranken: ?eitra$e zur frankisc&en o!kskunde im aus$e&enden 1@. )a&r&undertA, )ayerisches 3ahrbuch fur Volkskunde 15><, /5#=/. 5 'a$io$rafija je !iterarni *anr koji se bavi opisom *ivota svetaca. 6 'eorto!o$ija se bavi izuavanjem vjerski& praznika i b!a$dana, nji&ovim porijek!om i znaajem. 7 Keor$ (c&reiber dao je nemjer!jiv doprinos prouavanju narodne religije. "je$ov 1nstitut u Iinisteru bio je uzor za s!ian institut u (a!zbur$u koji je uteme!jio 'anss -oren. (c&reiber je kreirao sinta$mu kirchliche Volkskunde 2narodna crkva), bio je urednik Volk und Volkstu!# 3ahrbuch fur Volkskunde i "orschungen 2ur Volkskunde, a poma$ao je izuavanje Auslandsdeutschtu! sa svojom seriojom eutschtu! und Ausland od E> brojeva. , nje$ovim knji$ama i op3enito nje$ovom naunom doprinosu vidi: 'einric& (c&auerte, AKeor$ (c&reiber und die o!kskunde,A Rheinisch80estfalische 9eitschrift f:r Volkskunde 5 215E/): 10/#105. 8 La (c&auertov doprinos vidi: Keor$ Fa$ner, A'einric& (c&auerte und sein vo!kskund!ic&es (cdaffen,A Rheinisch 0estfdlische 9eitschrift fur Volkskunde 5 215E/): /<@#/@6.
4

Iinsteru. i 8udo!f -riss,5 vode3i njemaki uenjak u 0allfahrtsvolkskunde i!i etno$rafiji &odoa3a, svetitima i srodnim temama. K!avni teoretiar u definiranju raz!ike izme%u kato!ike i protestantske narodne ku!ture bio je vajcarski uenjak 8ic&ard Feiss.16 "ajteme!jitije bi!je*enje narodne religije na re$iona!nom novou u protestantskom mi!jeu do!azi iz Pvedske. "a Univerzitetu u Oundu postoji 4nstitut 2a povijest crkve s Arhivo! 2a ;vedsku povijest crkve 21yrkohistoriska Arkivet) na ijem e!u se na!azio 'i!din$ P!eije!, koji je $odinama sakup!jao &istorijsku i etno$rafsku $ra%u o vedskoj narodnoj religiji, vjerovanjima i praksi.11 P!eije!ovo po$!av!je 9Der 8e!i$ions und -irc&en$esc&ic&t!ic&e 'inter$rund der sc&4edisc&en o!ksku!turQ str. E=#@E., u knjizi (ch7edische Volkskunde as 2Ptok&o!m, 15E1. $odine) koju su uredi!i KDsta ?er$ i dr., pru*a osnovni uvid u prob!ematku narodne religije i teme!jitu bib!io$rafiju. 1nteresantna je, tako%er, nje$ova knji$a mono$rafija The vedski& se!jaka. ?itan doprinos istra*ivanju narodne religije pru*i!i su ku!turni antropo!ozi, u$!avnom +merikanci, koji su prouava!i sinkretistike e!emente u ku!turama -ariba, Gentra!ne i )u*ne +merike. Pionir na tom po!ju je 8edfie!d sa svojom knji$om Tepo2tl<n# A +e'ican Village 21506). "je$ove p!odonosne ana!ize seoske ku!ture i uspostav!jena distinkcija izme%u ma!i& i ve!iki& tradicija, seoski& i urbani& drutava, te pojmovi i koncepti proistek!i iz to$a jo uvijek su predmet debatR i raspravR u amerikoj naunoj zajednici. -oncept po kojem je narodna religija u tenziji sa slubeno! religijo! izrastao je iz nastojanja antropo!o$a da poka*u povezanost raz!iiti& tipova ku!ture u komp!eksnom drutvu, tj., da objasne odnose izme%u ve3i& drutveni& zajednica sa s!u*benom, sofisticiranom ku!turom i ma!i& drutveni& zajednica koje e$zistiraju u odre%enoj izo!aciji i dje!iminoj povezanosti s ve3im drutvenim 6uthertu! i! sch7edischen Volksleben $inige $nt7icklungslinien 2Ound, 15>@. $odine) i evotional 6iterature of the (7edish People in $arlier Ti!es 2Ound, 15>>. $odine) o mjestu ?ib!ije, vjeronauke, crkveni& pjesmarica i dru$i& pobo*ni& dje!a u *ivotu

-riss je sakupio (a!!lung 1riss 2-rissova zbirka) jednu od najve3i& ko!ekcija narodno#re!i$iozne umjetnosti i matrija!ne ku!ture u centra!noj Buropi koja se sada na!azi u ?a;erisc&es "ationa!museum u
Iin&enu. , nje$ovom naunom radu vidi: Oeopo!d (c&midt, comp., A8udo!f -riss <6 )a&re: Bine ?ib!io$rap&ie seiner eroffent!ic&un$en von 15/E bis 15</,A =sterreichische 9eitschrift fiir Volkskunde , n.s. /< 215<0), 1#@. "je$ovu kratku bio$rafiju vidi u: Oeopo!d (c&midt, A8udo!f -riss,A ibid., /=0#=>. 10 8ic&ard Feissova nezaobi!azna Volkskunde der (ch7ei2 2Br!enbac&#Luric&, 15=E) sadr*i osnovne teorije o narodnoj re!i$iji i narodnoj re!i$ioznosti, ana!ize i raz!ike izme%u kato!ike i protestanske narodne ku!ture, dak!e, tematiku s kojom su se treba!i pozabaviti istra*ivai vajcarske narodne ku!ture. , protestanskoj narodnoj ku!uri vidi nje$ov esej ALur Prob!ematik einer protestantisc&en o!ksku!tur,A )eitr>ge 2ur Volkstu!sforschung 1= 215E=): /<#=E. 11 , &istoriji 1nstituta i nje$ovom radu vidi seriju +eddelanden fran 1yrkohistoriska Arkivet i 6und , urednik 'i!din$ P!eije!. Prvi broj je nas!ov!jen 1yrklig folklivsforskning i uk!juuje osnovni upitnik o vedskoj narodnoj re!i$iji.

zajednicama. ,ito je re!i$ija, kao sistem, uk!juena u obje razine ku!turne &ijerar&ije: oficijelnu i narodnu. 1ako je u ovom trenutku nemo$u3e definitivno navesti $dje i kada je sinta$ma narodna religija prvi put koritena na en$!eskom jeziku, pretpostav!jam da je to ura%eno po uzoru na njemaki izvornik Volksreligion. Dakako, koncept se pojav!juje i u antropo!okoj !iteraturi, poput, naprimjer, 8edfie!dove distinkcije izme%u slubenog katoli?anstva i narodnog katoli?anstva.1/ Ie%u prvim autorima sinta$mu narodna religija 2folk religion) koristio je )os&ua 7rac&tenber$ nas!ovivi svoj rani rad 3e7ish +agic and (uperstition# A (tudy in "olk Religion 21505). -asnije je sinta$ma narodna religija posta!a pri!ino rairena u komparativnoj re!i$iji kao to je, naprimjer, dje!o 1c&iro 'orija "olk Religion in 3apan# %ontinuity and %hange 215E@). Iartin "i!ssonova ma!a knji$a me&ki& korica ,reek "olk Religion i G&ar!es Oes!ieva Anthropology of "olk Religion5 to ukazuje na znaajnije nauno pri&vatanje ove sinta$me. Danas na raznim univerzitetima postoje katedre o narodnoj religiji me%u kojima su i )o&n Iessen$eraova na 1ndiana Univerzitetu i Don Yoderova na Univerzitetu u Pensi!vaniji. Dvije nedavne studije, izvan ameriko$ konteksta, u svojim nas!ovima koriste sinta$mu narodna religija i obje pru*aju odre%eni uvid u prob!ematiku njeno$ definiranja. )edna od nji&, 'orijeva knji$a "olk Religion in 3apan# %ontinuity and %hange 215E@), $ovori o tome kako japanska narodna religija e$zistira u posebnim odnosima sa visoko#ku!turnim formama japanske re!i$ije:
)apanska narodna religija, za raz!iku od budizma i!i konfuijanizma, iznimno je razno!iko$ karaktera i teko ju je precizno definisati. (astav!jena je od nejasni& ma$ijsko#re!i$iozni& vjerovanja, te pre*ivje!i&, nas!je%eni&, ar&aini& i primitivni& e!ementa koji kao takvi u teorijskom i crkvenom po$!edu ostaju nesistematizirani, a!i na mno$o naina su u!i u okri!je i poveza!i se s instituciona!iziranim re!i$ijama. 10

'ori zatim tvrdi: 9(!atra! da su;tina japanske narodne religije lei u interakciji dva vjerska siste!a# !anje religijske tradicije te!ljene na krvni! ve2a!a i bliski! dru;tveni! odnosi!a i velike5 strane religije prihva@ene od strane pojedinaca ili grupa ljudi. Vjerski
12

Uporedi s: The "olk %ulture of Aucatan 2G&ica$o, 15=1), /E1, /E<. ?udu3i da ne postoji tekst o razvoju sinta$me narodna relijga u antropo!okim i socio!okim naukama, vo!io bi& da mi itate!ji poa!ju ranije spominjanje ove sinta$me od 8edfie!dovi& i 7rac&tenber$ovi& radova. 13 1c&iro 'ori, "olk Religion in 3apan# %ontinuity and %hange 2G&ica$o, 15E@), 1.

obrasci koji se !ogu prona@i u ruralni! 2ajednica!a ;iro! 3apana sloeni su5 vi;eslojni i sinkretisti?ki.Q1= 1z Oes!ieve Anthropology of "olk Religion 215E6) za nas su posebno bitna po$!av!ja koja tematiziraju 1ndiju i )ukatan. U dije!u knji$e o 1ndiji 2napisao Ic-im Iarriot) narodna religija se definira kao metod manje drutvene zajednice u interpretaciji i razumijevanju ve3e re!i$ijske tradicije 2,no to 7o;nbee radije naziva proces parohi2acije, ne$o univer2ali2acije). U po$!jav!jima o )ukatanu 2napisao 8edfie!d) $ovori se o narodnoj religiji kao sinkretistikom prep!itanju izme%u dvije raz!iite re!i$ije.1> 11 Prob!emi definiranja narodne religije uvjetovani su, prije sve$a, predrasudama !judi iz raz!iiti& nauni& discip!ina prema nestandardnim re!i$ijskim pojavama u ku!turi. Dvije discip!ine ije po!je istra*ivanja za!azi u podruje narodne religije S fok!oristika i re!i$ijske studije S pokaza!e su, u (jedinjenim +merikim Dr*avama, znatno manje interesovanja u tom domenu ne$o nji&ove europske ko!e$e istra*ivai narodne ku!ture i povjesti re!i$ije. U (jedinjenim Dr*avama u okviru re!i$ijski& studija postoji minima!an interes za prouavanje pojava iz domena narodne religije. 1zuavanje re!i$ijski& studija u$!avnom je fokusirano na teo!oku i instituciona!nu ravan us!jed e$a do!azi do zanemarivanja narodne prakse i narodne interpretacije re!i$ije kao nebitne, odnosno, re!i$ijske studije jednostavno imaju suvie krute okvire da bi u svojim pro$ramom obu&vati!e ovakve fenomene. U standardnom crkvenom asopisu za (jedinjene Dr*ave S %hurch &istory, za raz!iku od europski& &istorio$rafski& crkveni& *urna!a, nikada nije bi!o ni najmanje$ interesa za praksu i vjerovanja koja odstupaju od uvrije*eni& teo!oki& i !itur$ijski& normi. 7enzija izme%u visoke, s!u*bene re!i$ije i narodne religije mo*e se prepoznati u svakom komp!eksnom drutvu. B.8. Oeac&, u svom dje!u ialectic in Practical Religion 215E@), raz!ikuje filo2ofsku i prakti?nu re!i$iju.1E Prva je re!i$ija inte!ektua!ne e!ite koja, obino, re!i$iju prosu%uje kroz nauku, dok se pod dru$om podrazumijevaju religijski principi us!jereni ka i2graBuji karaktera obi?nog ?ovjeka C posjetioca crkve . 1 obian neuspje& u raz!ikovanju filo2ofske i narodne religije, na po!ju komparativne re!i$ije, esto dovodi do ozbi!jni& nesporazuma. 7umaenje budizma se na Lapadu, naprimjer, $otovo u cije!osti
14

1bid., =5. G&ar!es Oes!ie, Anthropology of "olk Religion 2"e4 York, 15E6)., =. po$!av!je: AOitt!e Gommunities in an 1ndi$enous Givi!ization,A b; Ic-im Iarriott. 16 B. 8. Oeac&., ialectic in Practical Religion 2Gambrid$e, 15E@), 1.
15

teme!ji na Pali tekstovi!a5 dok se vr!o ma!o pa*nje posve3uje obinom, svakodnevnom prakticiranju budizma. 1sto je i s &induizmom. Da !i neko sud o &induizmu donosi na osnovu Upani;ada i!i na osnovu ono$a to antropo!ozi nazivaju seoski hindui2a!T (pomenuo sam izvrsnu studiju o *idovskoj ma$iji autora )os&ue 7rac&tenber$a. U pred$ovoru knji$e on $ovori o forma!nom odnosu spram narodne religije:
+!i, i uz takav forma!ni odnos konstantno je trajao razvoj ono$a to mo*emo nazvati narodna religija S ideje i dje!a koje nikada nisu uistinu pri&va3ene od vjerski& !idera, a!i u*ivaju takvu popu!arnost da jednostavno ne mo$u biti posve isk!juene iz domena re!i$ijsko$. 7u spadaju: vjerovanje u demone, an%e!e i razni obiaji proizi!i iz takvo$ vjerovanja, a koji su, vie i!i manje zaobi!aznim putem, posta!i sastavni dije!ovi judaizma. "a periferiji vjersko$ *ivota prakticiranje ma$ije nikada u potpunosti nije raskinu!o s nae!ima vjere, a!i je veze s njima zate$!o $otovo do take pucanja. (to$a, ako to nazovemo narodno! religijo! to inimo izra*avaju3i zajedniki stav !judi.1<

8abini, predstavnici s!u*bene re!i$ije, pokua!i su 21) da iskorijene neke od ovi& praksi, i!i 2/) da preob!ikuju nji&ove neprihvatljive osobine. Lanemarivanje nivoa narodno$ vjerovanja u izuavanju judaizma 7rac&tenber$ izra*ava na s!jede3i nain:
(vu$dje na svijetu, na inte!ektua!nom i du&ovnom p!anu, obini !judi su svijet za sebe. 7ek u pos!jednjim sto!je3ima nauka i re!i$ija postepeno prodru u koncepciju svijeta i univerzuma i prib!i*avaju se, u manjem opse$u, onome to nazivamo moderno, raciona!no mi!jenje. Ie%u *idovskim uenjacima ova faza narodne re!i$ije i izuavanja narodno$ *ivota krajnje je zanemarena. Postoja!a je tendencija da se *idovskom narodu kao cje!ini imputiraju ideje neko!icine napredni& mis!i!aca kroz istra*ivanje fi!ozofije, misticizama i prava. 7ako su nasta!e ku!turne i re!i$ijske tvorevine inte!ektua!ne e!ite S vrijedne studije, koje, ipak, ne omo$u3avaju uvid u unutarnji ivot sa!ih obi?nih ljudi.1@

+ko, dak!e, re!i$ijski uenjaci zanemaruju studij ono$a to 7rac&tenber$ naziva unutarnji ivot sa!ih obi?nih ljudi, na isti nain, na*a!ost, postupa i ve3ina istra*ivaa fo!k!ora u ovoj dr*avi 2(+D). 1z u$!a fo!k!orista, $!avni raz!o$ za s!abiji razvoj studija narodne religije u (+D#u, kako $a ja vidim, jeste muno pitanje definisanja naune ob!asti fo!k!ora. e3ina ameriki& definicija fo!k!ora ne ostav!ja prostor za uk!juivanje re!i$ijski& fenomena, osim da i& se svrsta pod tu nepodno!jivu rije pra2novjerje S ostatak iz doba
17 18

)os&ua 7rac&tenber$, 3e7ish +agic and (uperstition# A (tudy in "olk Religion 2"e4 York, 1505), vii#viii. 1bid., viii. (!inu napomenu zabi!je*io je francuski socio!o$ Oe ?ras: 9 Darodni vot u katoli?ko! kontekstu bio je ne2natno u fokusu histori?ara srednjeg vijeka i perioda prije "rancuske revolucije5 a sli?no ?ine i savre!eni povjesni?ari. Postoje brojne studije o doktrina!a5 spo!enici!a i slavni! ljudi!a5 ali koliko i!a !onografija o historiji religije obi?nog francuskog svijeta# kr;@anskog ivota5 ili nedostatka kr;@anskog ivota na;ih predaka koji 2asluuje isto toliko panje5 !oda5 kao silogi2a! ili predhistorijsko ka!eno doba5 a koji !oe rije;iti tako !nogo o?iglednih 2agonetki.Q 2Kabrie! Oe ?ras, ADe !Uetat present de !a pratiVue re!i$ieuse en :rance,A Revue de folklore franfais = M1500N: 15>).

Prosvjetite!jstva, a s kojom se onemo$u3ava bi!o kakva nak!onost u s&vatanju vjerski& e!emenata u narodnoj re!i$iji. Religija, oi$!edno nije anr, i sto$a, ne mo*e biti uk!juena u staromodnu, *anrovski orjentiranu definiciju. ( novim, ku!turno orjentiranim definicijama re!i$ija mo*e biti uk!juena 2u istra*ivanje narodno$ *ivota), kao to je to ve3 uinjeno u Buropi. Pojam pra2novjerje 2superstition), kao to je poznato, ima svoje zastupnike. Wak je koriten i u njemakoj varijanti Aberglaube, u nas!ovu svi& deset tomova najbo!je$ dje!a o narodnoj religiji napisano$ u Buropi &and7orterbuch des deutschen Aberglaubens, premda se u samom tekstu minima!no koristi. Buropski naunici koji su se protivi!i upotrebi termina Aberglaube 2pra2novjerje) kao vrijednosno$ suda, razumije se, samo iz u$!a tvrde ortodoksije koja istinu vidi jedno u svojim pojmovima, ponudi!i su neutra!nu zamjenu s pojmom Volksglaube koji se sada nairoko upotreb!java u en$!eskoj varijanti folk belief # narodno vjerovanje. Dru$a poteko3a koju stvara sinta$ma narodna religija, je to neki umovi pod re!i$ijom podrazumijevaju or$anizovanu re!i$iju, i!i s!u*benu re!i$iju i njene institucije. Wini se da je Dirkem 2Durk&eim) zaetnik ovo$ mi!jenja. U raz!ikovanju ma$ije od re!i$ije on je su$erisao da re!i$ija uvijek osniva, kako bi to socio!ozi nazva!i, crkvu S zajednicu vjernika. dok, s dru$e strane, ma$ija ne formira nikakvu crkvu. ,ni koji !imitiraju termin religija na or$aniziranu formu preferiraju sinta$mu narodno vjerovanje kako bi oznai!i osnovu fenomena koje$ u ovim radu pokuavamo definisati. U svom nedavnom eseju ,!of Pettersson podr*ava ovaj stav. +na!iziraju3i ranije pokuaje konstruisanja narodne religije 2+!brec&t Dieteric&, +utter $rde# $in Versuch iiber Volksreligion 2156>)) Pettersson zak!juuje da je preporu!jivije $ovoriti o narodno8kulturni! ele!enti!a religije ne$ov o ome%enom, duboko ukorijenjenom entitetu narodna religija.15 Pos!jednju poteko3u u definisanju narodne religije predstav!ja socio!oko koritenje ove sinta$me kao suprotnosti univer2alnoj religiji, kako su to, naprimjer, zastupa!i socio!ozi (c&neider i Iensc&in$./6 9Darodna religija5 kako joj i na2iv sugerira U, pie Oois (c&neider: 9Ve2ana je 2a odreBeni narod ili ple!e5 kao ;to su neki ljudi5 narod ili ple!e pove2ani s odreBeno! religijo!.Q Univerza!na je re!i$ija, s dru$e strane: 9=dvojena od narodne osnove. =na se obra@a svakoj induvidui bilo gdje i svugdje.Q
-ada je o univer2alnoj religiji rije, na dje!u je jasan proces struktura!ne diferencijacije. 8e!i$ija u narodnom s!uaju, pak, obu&vata jednu ku3u, jedan stan, jednu !o*u od koje je neodvojiva. U
19

,!of Pettersson, ADer ?e$riff U o!ksre!i$ionU: ein re!i$ions$esc&ic&t!ic&es Prob!em,A $thnologia $uropaea = 215<6): E/#EE. 20 Kustav Iensc&in$, (o2iologie der Religion 2?onn, 15=<), posebno str. />#@>.

univerza!nom s!uaju, ona iz!azi izvan narodne matrice i, teoretski, mo*e 9izbitiQ bi!o $dje S u bi!o kojem narodu, p!emenu i!i dr*avi.Q/1

U principu, ja vie vo!im upotreb!javati termine ple!enska i!i nacionalana re!i$ija za narodnu religiju ba iz to$ raz!o$a. ,vi termini pos!u*it 3e svojoj svrsi kada su u pitanju *ive re!i$ije. dok je, mo*da, za sad ve3 mrtve re!i$ije koje su u znaajnoj mjeri utica!e na razvoj raniji& fazR europske civi!izacije 2$rko#rimska, ke!tska, $ermanska i s!avenska re!i$ija) termin arhai?na primjereniji. -onfuzija nasta!a socio!okom upotrebom sinta$me narodna religija, kao to je $ore potcrtano, tako%er se mo*e prona3i i u dru$im institucijama, a proizi!azi iz sekundarne 2primarneT) upotrebe tremina folk 2narod) za national 2nacija), u nekim europskim dr*avama, kao to je, naprimjer, skandinavska sinta$ma folk school 2narodna ko!a). "jemaki termin Volksreligion koriten je na oba naina: 21) kao suprotnost univer2alnoj religiji u smis!u nacinoa!ne re!i$ije jedno$ naroda i 2/) narodni nivo re!i$ije koji stoji u opoziciji prema sofisticiranom, oficijenom, instituciona!nom nivu re!i$ije 2&ochreligion S visoka re!i$ija) u komp!eksnom drutvu.// 7o je, naravno, dru$i smisao sinta$me s kojim se u ovom radu bavimo. U sopstvenoj konceptua!izaciji narodnu religiju pokuavam raz!ikovati od: or$anizovane re!i$ije, primitivne re!i$ije, popu!arno$ nivoa re!i$ije i sektake re!i$ije. Darodna religija e$zistira u s!o*enom drutvu, povezana s or$anizovanom re!i$ijom s kojom je u neprestanoj tenziji. 8e!ativno neor$anizovan karakter odvaja narodnu religiju od or$anizovane re!i$ije, dok je po svom dje!imino#ku!turnom okru*enju drukija od primitivne re!i$ije kroz koju se, kao re!i$iju !judi, tako%er nazire s!u*bena re!i$ija. Darodna religija nije ni popularna religija "ormana incenta Pea!e, iako je bi!o neuspjeni& pokuaja u amerikoj re!i$iji da se ovakve pojave nazovu Pealei2a! S narodna religija, to je oi$!edno po$reno ime u akademskom svijetu./0 -onano, narodna religija je raz!iita od sektake re!i$ije. (ekte i ku!tovu predstav!jaju or$anizovanu, te prema tome, s!u*benu re!i$iju s bo$omo!jama i zajednicama vjernika. (to$a mi se ini neprik!adnim povezivati re!i$iju i!i neku or$anizovanu sektu s narodno! religijo!. Umjesto to$a moramo $ovoriti o narodno#re!i$ioznim aspektima sektake re!i$ije. (ekte kao ma!e drutvene zajednice oito stoje na suprot ku!turnim

21

Oouis (c&neider, (ociological Approach to Religion 2"e4 York, 15<6), <0#<=. +!fred ?ert&o!et, 0orterbuch der Religionen 2(tutt$art, 15>/), >6@#5. -urt Ko!dammer, ie "or!en7elt des Religisen: ,rundriss der syste!atischen Religions7issenschaft 2(tutt$art, 15E6), 1=. 23 +. 8o; Bck&art, The (urge of Piety in A!erica# An Appraisal 2"e4 York, 15>@). ,vo dje!o bavi se reviva!izmom re!i$ije tokom 15>6#i& $odina. Dru$o po$!av!je nas!ov!jeno je 9"arodna re!i$ija: njeni metodi i dje!ovanjaQ. Bck&art su$erira da bi za ponovno o*iv!javanje re!i$ije treba!o upotreb!javati sinta$mu narodna religija jer je povratak religije bio jako popu!aran pokret. Wini se da on ne zna nita o tome kako su uenjaci prije nje$a koristi!i sinta$mu narodna religija u vjerskim naukama i fo!k!oru.
22

dosti$nu3ima ve3i& zajednica, nje$uju sopstvenu ku!turu i batine razne sadr*aje i komponente koji se mo$u smatrati narodim e!ementima. 111 -onano, kako mo*emo definirati pojam narodna religijaT Io*emo !i konstruirati upotreb!jivu definiciju koja 3e od$ovarati amerikom podneb!juT -ako ja to vidim postoji pet mo$u3nosti.
1. Da !i je narodna religija, u europskom kontekstu, kako ju je G&ar!es K. Oe!and

definirao

krajem

pro!o$

sto!je3a

stara

religija

2la

vecchia

religione)/= pod kojom se podrazumijeva prisustvo predkr3anski& ob!ika re!i$ijeT 7o je evo!ucionistiki, surviva!istiki pristup gesunkenes 1ulturgut. Prema ovoj definiciji narodna religija u kato!ianstvu podrazumijeva ku!turne e!emente iz predkr3anski& re!i$ija, dok u protestantizmu ista sinta$ma obu&vata re!i$ijske e!emenate praktikovane u eri srednjovjekovno$ kato!ianstva 2uk!juuji3i: ku!tove iz!jeenja, arobnjatvo, dane svetaca, ka!endarske obiaje, kao i iroko rasprostranjena vjerovanja me%u seoskim stanovnitvom poput do ut des/> S sk!apanje u$ovora s ?o$om). +ko je, prema (anta;ani, kato!ika re!i$ija produ&ov!jeno pa$anstvo,/E tada je s!u*beni protestantizam krnjava forma srednjovjekovo$ kato!ianstva. +sketizam i inte!ektua!nost ve3e$ dije!a s!u*beno$ protestantizma prisi!i!a je !jude da, u nekim kontekstima, iz$rade sopstveni, narodni prostentantizam, pa je ak i s!u*beni protestantizam bio prisi!jen razviti sopstvene zamjene za neke kato!ike vrijednosti ukinute za vrijeme 8eformacije. -ao primjer za prvi tip narodne religije mo$u pos!u*iti pre*ivje!i ostaci srednjovjekovne prakse ma$ijsko#re!i$ijsko$ iscje!jenja, dok u dru$i tip spada razvoj !ini& dnevnika i vjerski& autobio$rafija kao svojevrsne zamjene, izme%u osta!o$, za kato!iku konfesiju./< Da konstruiramo definiciju iz navedeno$ iz!a$anja: u kontekstu slubene religije, po n!ro no" religijo" se, u su#tini, po r!$u"ije%! prei%jelo %jero%!nje i obre n! pr!ks! n!slije&en! i$ r!nije '!$e kulturnog r!$%oj! .
/. Dru$o, da !i je, u karibskom i!i !atino#amerikom kontekstu, narodna re!i$ija ono to je

IXtrauJ/@ defininisao kao mjeavinu 2the !Elange) visoke, s!u*bene re!i$ije 2kato!ianstvo) s do!oroda?ko! i!i pri!itivno! re!i$ijom 2u ovom s!uaju je svejedno da !i se radi o afrikoj
24
25

G&ar!es Kodfre; Oe!and, $truscan Ro!an Re!ains in Popular Tradition, 2Oondonand "e4 York, 1@5/), /. aje! da bi ti !eni dao. 26 Keor$e (anta;ana5 +y &ost the 0orld 2"e4 York, 15>0), @=. 27 Don Yoder, A7&e (aintUs Oe$end in t&e Penns;!vania Kerman :o!k#Gu!ture,A in Fa;!and D. 'and, ed., A!erican "olk 6egend# A (y!posiu! 2?erke!e; and Oos +n$e!es, 15<1), 1><#1@0. 28 +!fred IetrauJ, Voodoo in &aiti 2"e4 York, 15>5), i!i Oes!ie, po$!av!je. 5.

primitivnoj re!i$iji i!i indijanskoj auto&tonoj re!i$iji)T ,vo je sinkretistiki pristup nastao iz teorije aku!turacije./5 )asno je da je ova definicija s!iana pret&odnoj, premda, kako se to obino navodi, surviva!istika definicija uk!juuje neku vrstu statiko$ promatranja preivjelih sadraja 2survivals) kao prepoznat!jivi& i naunim metodama pod!o*ni& e!ementa, dok su aku!turacijsko stanovite i sinkretistika definicija dinamini i ukazuju na proces kroz koji su se sadanji ob!ici re!i$ije pojavi!i. Da ponudimo definiciju: n!ro n! religij! je, u biti, sinkretisti(ki siste" i$gr!&en kro$ proi"!nje %! ili %i#e oblik! religije u sloeno" ru#t%u. 0. 7re3e, da !i je narodna religija, kako to fo!k!oristi u$!avnom opisuju, neki rubni, nedozvo!jeni i niim sankcionisani fenomen u re!i$iji kao to je pra2novjerjeT ,vo je pokuaj stvaranja posebno$ *anra iz narodni& e!emenata u re!i$iji, a!i, na *a!ost, time se podcjenjuje cije!i niz narodno#re!i$iozni& pojava i stavova. ?i!o je neki& pokuaja pravdanja ove definicije na psi&o!okoj ravni kroz su$estiju da je stav pojedinca u vezi s pra2novjerje! raz!iit od nje$ovo$ stava prema religiji. Ie%utim, ovo nas ne uda!java mno$o od stare rasprave o !agiji i religiji. ,p3enito, kao to sam ranije na$ovijestio, rije pra2novjerje radije bi& odbacio i zamjenio je terminom narodno vjerovanje. Dakako, u funkcionisanju ku!ture stavovi obini& !judi pokazuju da je, tobo*nju podje!u rada izme%u !agije i religije5 teko raz!ikovati, pa ak i kroz znanstvene ana!ize. (vi ovjekovi !ini pristupi nadnaravnom 2mo!itva, b!a$os!ov, zavjeti i k!etve) kao i pojave za koje se vjeruje da imaju nadnaravno porijek!o 2objava, vizija, san, proroanstvo, udo, karizma itd.) oito dje!uju u jedinstvenom or$anskom sistemu vjerovanja. )edan od najbo!ji& radova koji tretira neke od ovi& prob!ema jeste 1r$man 'amppmova knji$a )esch7rung (egen ,ebet 215E1). 7ako%er, Garo ?arojin dia$ram u knjizi The 7orld of 0itches 215E=) $rafiki prikazuje prek!apanje zajedniki& ovjekovi& stavova prema ma$iji i re!i$iji, odnosno, sve3eniku i amanu. "a osnovu navedeno$ mo*da mo*emo definisati n!ro nu religiju k!o inter!k)iju %jero%!nj!, ritu!l!, obi(!j! i "itologije u tr! i)ion!lni" ru#t%i"!*
=. Da !i je, narodna re!i$ija, pod etiri, narodno tu!a?enje i ispoljavanje religije T "a

ovakav nain koncipirana definicija uk!juuje re!i$iju u znaajnije e!emente ku!ture ija primjena posebno do!azi do izra*aja u podruju narodne umjetnosti, du&ovne muzike, festiva!a, $odinji& obiaja i s!. U svako od ovi& podruja manje drutvene zajednice u$ra%uju sopstvene sadr*aje dodaju3i univerza!no pri&va3enoj s!u*benoj re!i$ijskoj formi sopstveni ko!orit. ,va definicija posebno se odnosi na ono to su "ijemci nazva!i kirchliche
29

Preuzimanje i usvajanje tu%i& ku!turni& e!emenata, ku!turno stapanje u etno!okom i socio!okom smis!u. 2prim.prev.)

10

Volkskunde, tj., one narodno#ku!turne fenomene koji su povezani sa, i!i se razvijaju mimo crkveno$ pokrovite!jstva.06 "edavna istra*ivanja !atino#ameriki& naunika fieste01 kao svedrutveno$ aspekta ku!ture koji uk!juuje sve: od kostima do naina is&rane, predstav!ja primjer ono$a to se mo*e uiniti s izuavanjem ove pozitivne i!i kreativne strane narodne religije.0/ +!i, da !i ova definicija mo*e uk!juivati i pasivne surviva!istike e!emente narodno$ vjerovanja poput ma$ije, naprimjerT Io*da je jedan od naina da se pomiri ova di&otomija uvo%enje novo$ termina narodna religio2nost.00 7ada bi to mo$!o rezu!tirati s!jede3om definicijom: N!ro n! religij! je u%r#t!%!nje n!ro ne religio$nosti u kulturu, o nosno u%o&enje )ijelog ni$! n!ro ni+ obiljej! u religiju .
5. Io*da bi smo, u konanici, treba!i sainiti primjenjivu i dje!otvornu definiciju

narodne religije koja bi uk!juiva!a sve navedene komponente. Ioj ori$ina!ni prijevod religise Volkskunde mo*e nam u tome dobro pos!u*iti. Prema tome, narodna religija je narodno8kulturna di!en2ija religije i!i religijska di!en2ija narodne kulture. ,vakva definicija uku!juuje aktivneYkreativne i pasivneYsurviva!istike e!emente, a svakako ukazuje na tenziju izme%u narodno$ i s!u*beno$ nivoa re!i$ije u s!o*enom drutvu. ,vu praktinu definiciju mo*emo zraziti na dru$i nain: N!ro n! religij! pre st!%lj! ukupnost s%i+ %jero%!nj! i %jerski+ obre ! koje lju i pr!kti)ir!ju neo%isno liturgijski+ 'or"i slubene religije*0= U dosadanjem dije!u rada prezentira!i smo nauno objanjenje za svi& pet ponu%eni& definicija. "eke od nji& su u*e, a neke ire. "ajira od svi& je peta. U nju se mo$u uk!juiti pasivne pojave narodne re$!ije 2arobnjatvo i ma$ija, naprimjer) kao to se mo$u uk!juiti aktivni i kreativni fenomeni 2vjerska narodna muzika, narodni kostimi, narodna umjetnost, ak i narodna teo!o$ija), reinterpretacija i!i ispo!javanje s!u*bene re!i$ije na narodnom nivou. ,va definicija, sto$a, uk!juuje oboje: kirchlicheFG kao i nebenkirchlicheFH fenomene povezane
30

o strogo teolo#ki+ i

, ovome vidi: Keor$ (c&reiber, A-irc&!ic&e o!kskunde,A eutsche "orschung# Aus der Arbeit der Dotge!einschaft der eutschen 0issenschaft E 215/@): E>#<0. Fi!!#Bric& Peuckert, A-irc&!ic&e o!kskunde,A 9eitschrift fiir 1irchengeschichte >@ 21505): >/1#><0. tako%er Fi!!#Bric& Peuckert and ,tto Oauffer, Volkskunde# Iuellen und "orschungen seit 1506 2?ern, 15>1), =<#>6. 31 "iesta je vjerski festiva! i!i b!a$dan na dan neko$ sveca u panskom $ovornom podruju. 32 Oatino#ameriki fo!k!oristi i etno$rafi su nairoko pisa!i o fiesti kao o svedrutvenom do$a%aju. 7o su pri&vati!e i nji&ove amerike ko!e$e poput 8a!p&a ?o$$sa, +merico Paredesa, Pau!o Garva!&o#"etoa i 8oberta ). (mit&a. 7ako%er vidi: 'enr; :. Dob;ns, A7&e 8e!i$ious :estiva!A 2P&.D. diss., Gorne!! Universit;, 15E6). La ire aspekte du&ovno$ festiva!a unutar kr3anstva vidi: 'arve; GoJ, The "east of "ools# A Theological $ssay on "estivity and "antasy 2Gambrid$e, Iass., 15<6). 33 Wini se da su "ijemci u upotrebu uve!i i ovaj termin Volksreligisit>t 2"arodna re!i$ioznost) i Volksfr!!igkeit 2"arodna pobo*nost). 34 7o je ura%eno po uzoru na nairoko zastup!jenu definiciju narodne medicine koju je razvio 'anns 6. IZnsterer u svom radu AKrund!a$en, KZ!ti$keit und Krenzen der vo!ksmedizinisc&en 'ei!verfa&ren,A )ayerisches 3ahrbuch f:r Volkskunde 15>6, 5#/6. 35 Grkva 36 Pokraj crkve

11

sa s!u*benim crkvenim uenjem, s jedne strane, i one koji dje!imino neovisno e$zistiraju izvan $ranica ortodoksije, s dru$e strane. -onano, ova definicja mo*e se primjeniti, kako su to 8ic&ard Feiss i dru$i ve3 uini!i s narodnom ku!turom op3enito, na induvidua!nom nivou $dje raciona!istiki stavovi, stavovi ortodoksni& re!i$ija i narodno#re!i$ijski faktori mo$u koe$zistirati u istoj osobi.0< University of Pennsylvania Prijevod: B!vir Duranovi3

37

Feiss, Volkskunde der (ch7ei2, E#5.

12