[RASPRAVE 2H, SV. 181992) UDK 808.6202 Tevornlsnanatven std Prides: VINO Nada Vajs FITONIMIJA U VITEZOVICEVU RJECNIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM” (I) [U prvom ad priloga obraduj oni fitonimnt ie Vitezovideva retnika koji ni su zahiljefeni u Akademii Rj, kao Bestran, borevite,eibora, fare: 17a, fatrié, dinjuh, haar, mandrak, manjukoa, pinig, pretaéa, pofjan. Ana- Tisiraju aes formalnog, etimolodkog { onomasiolologa gledita, Sto omogi ajo sigurniju identifikaciu naziva 0. U ovom éomo prilogu obraditi fitonimijsku komponentu, kao jednu 2a- ‘tvorent leksi¢ku cjelinu hrvatskog jezika, koja je zastupljena u rakopisnom rje- niku Pavia Rittera Vitezoviéa!. Buduci da je o Vitezoviseva tivotu i djelu objav- |jeno mnostvo studija’, a o njegovu rukopisnom rjeéniku i drugim knjiZevnim dielima (s obzirom na grafiu, pravopis i leksik) postoji Stav niz vrlo studioznih analiza’, ovdje Como se ograniiti samo na fitoaimju, ‘ukopis oe save Metropolitan po sign. MB 12: “BQ. PAV. RITTER LEXICON LATINO= ILLYRICUN (66 latova, form, 21x 66 cn, dljace jo tpnana kane rukom), * Spomenut emo neke naznateaie uli informatiens dane: Visoalaw KLAIC Zoo dj {Paola Ritore Vtootca, 1832°1713, Zagreb 1014 A SCHNEIDER “Pris na five {a ‘ovni vad Pavia Ritera Vitesovica”, Ven hr. Aru alas, dam. somal, orkiog, i VI 114-126, Zagreb 1904, A. SCHNEIDER “Priel ogra Viesoriorh dla Nasa’ jean ke. XIV, Zagrb 1905; M MARKOVIC "Pio pornavanj dela carn zgre- ‘batho kas Para Bittern Vitesovta” Sarin 60, {AZU, Zagreb 1987, 11-86 2, Vince Pato ‘ima hroatahoga bjeonog esha Zagreb 188, 6-77 4-1 rpm iteratarao Veo {Go go. 1962) toujesartavia M. Deng uprgitnom latsogu «iltbe: "Dela PavlaRittora ‘Viterovién 1652-1713", Zagreb 1952, 38-46 Tomo MATIC *Vaszoviger Lexicon latino-ilpreut” Rod 908, JAZ, Zagee 1965,5-49; Blak SURISIG “Pomors tran u Vitezovidwu rotiky, Anal Jodransbog institute 1JAZU, Za re i, 270s, 2 Ft 0 Vener se” Rat Smet als 2 Zagreb 1955, 3-119, M. MOGUS | J. VONCINA “Latinica u Herat” Radovs Zavoda 22 Slacensh logy 33, Zagrb 1868, 61-8} (o Vissi ste 74-8), MMOGUS “P. Vieezovie ko jeseanlovac, Zhrnih Zogrbatieslavistidhe tole Zagreb 1974, 73-19, V. PUTANEC “Linge red Paea Veezovta (1652-1713), Forum 353-4, Zagreb 1968, 349-360, VPU- "TANEC “Antroponimj Lesion lato-llpicum (17-18 7, Raypre Inala jak -JAZU 1, Zara 1868, 45-88, Za MESTROVIC “Topo ncepea Pela Ritea Vite ide Lexicon latino, Raspraie Zavoda sa hrvatski 17, Zagreb 191, 123-191, 209[Nada Vajs;FITONIMIIA U VITEZOVICEVU RIECNIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM () Pokusat Gemo odgovoriti na pitanje koliko je Vitezovié sa svojim poznava- njem bilinskih realia bio kadar utvrditi okvivalencie izmedu tada prihvaenih Jatinskih naziva, koji su u ono doba igrali ulogu danainje sistematike, i njemu poznatih narodnih naziva bijaka, to koliko je, dakako tamo gdje je to moguce, vodio raéuna o razliitim varijantama naziva # obzirom na hrvatska narjedja! Fitonimi su u njegovu rjecniku obradeni na nadin kao iu ostalim rjegnicima prije i poslije njoga, iz tzv. predlineovshog razdoblja. Naime, latinski naziv pred- stavija naziv za rod, a hrvatski ekvivalenti su zapravo opet nazivi za rod, medu kkojima ima, dakako, i naziva za pojedine vrste unutar toda, shvaéenog s dana- Snjeg motrista botanitke sistematike. Tek Sulekov Imenih bilja po Linnéovim zasadama pristupa sredivanju i obradi hrvatskog nazivlja po botanigkoj sistema- ‘ici binarnog tipa (rod i vrsta) Na fitonimiju iz Vitezovigeva rjeénika osvrnuli su se djelomigno T Mati¢® u okviru analize leksigke grade hoje nema u Akademijinu rjeéniku (dalje AR) ii je drugoga znaéenja, iB. Jurisie, analiziajuéileksik koji se odnosi na pomorstvo u najgirom smi, i, u okviru toga, kako je on nazvao, “morsko i vodeno bilie” (str 839) U cjelokupnom korpusu Vitezovigeva ajeénika pojavljuje se oko 600 razlii- tih naziva bilja, to jest, fitonima’, koji oznagavaju preko 260 razlistih rodova, Za svaki rod postaji od 1 do 8 sinonimna naziva. Latinskih je fitonima 612 (Cukljudujudi opisne nazive 2a glive), a od toga su gotovo jodna tredina sinonimi Kod 18 latinskih naziva uop¢e se ne biljede hrvatski ekvivalenti™® Grada iz Vitezoviéeva rjotnika u AR so podela biljeiti tek od slova R. U Do- Punama za AR, koje su u pripremi, uzeta jeu obzir ejelokupna grada, “Ho renal (kaw gov), vol do svaraathogfivota prove je hajkavej ered (chat govor, all Je pornavao 1 ekavae gover akarakog nace, kaa 8 gaat mane #1, Suga jo pokazao da jo od optihleksikogafa Marian Lanoeovié 100 godina pre Sucka na ‘elo auvrenenjaturan natin po lieovska) Harn) nomenidaterspokatan priest hrvateko nazi bi: “Znadenje botaiths grade u Lanosovsertnkopsina 2a hvata botanic ‘omenklaturw, Zbaraitradovao Marijanu Lanesvteu,Oxek 1285, 268-276, OV. 1 Rtn hrtshog il epshoge ject, SAZU 1-XXIL, Zagee 1880-1916, 8 Vb. 8. * Kao postin skupina iva na kraj Rte (L566) naive x8 give (Fungh), aod 11 la- tins nataknia samo je edna konkretan ni Boletus a otal ou ops Na esac vat. 16 nasiva, «jedan Jo ltingi nase bor hrvatsliogthvaenta, U sa a0 3 lat, nsziva ca ghive 4 hrvtaka elvraent, of hj ean 2 Indes evihlatinaih natalia u Vitewovisers radi + naan ro ta nds vs ‘hvala nazva (u transeriped urnarnake ltinke ntulnse, nal eben kaj sees ‘ada. Na raja ovogarada dae se pops onto obradenth tonne, 210BASPRAVE 2H, SV. 181992) ‘Kako je Vitezovigeva grafija vrlojednostavna, mogli bismo refi jednoznagna (osim pokojeg moguéeg lapeusa), potvrde prenosimo u transkibiranom obliku s danainjom graffom. U obradi Vitezoviseve fitonimije krajnji nam je cilj identificirati evaki njo- gov naziv i povezati sve one nazive koji se odnose na istu biljku, a to mogemo posti¢i samo ako eve hrvatske i sve latinske potvrde podvrgneme tzv. globalno} ¢etimoloskoj analizi, shvaéenoj u najirem smisiu. U toj analizi valja voditi raéu- nao iavanjeziénim, kulturolotkim i stvarnim, a isto tako i ojeziénim, tj. seman- 1tidkim, fonolotkim i leksikim vrijednostima, U prvom éemo prilogu obraditi sve one fitonime koji nisu aabiljezeni u AR, a nabrojo ih je T Matis u spomenutomu radu (v bil), i wz njih sve sinonime na- ‘vedene uz iste Iatinske natuknice ali i druge nazive, pod drugim latinskim natu- knieama, koji oznagavaju istu biljku ii # njom stoje u nekoj denominacijskoj ii stvarnoj vezi 1. Naziv bestran, koji nije potvrden u AR (a pojavljuje se u Vitezovitu uz li- kove Britran"” i bréljan' pod natuknicom hedera (234), potvrden je u Skoka!, ‘a govori se na podrugju Like. Mogno je nastati disimilacijom iz lika sa slogotvor. nim 7, berstran, Beftran jo, kao i drugi likovi, naaiv 2a Hedera helix, briljan, a ctimologija osnove nije dokraja razjasnjena'®, stale varijante iste osnove za, uglavnom, kajkaveko podrugje potvrdene su u Habdeliéy, Belosteneu, Jambresieu i drugim tekstovima"®: berdljan, barslian, berélan, beriljen, te barétan, u Belostenct, « naznakom da je dalmatinski, U Parviu (48), 2a Dalmaciju, potvedeni su likovi brééan, brSljan, britan, brétran. 2. Nasiv borevites, rave” us latinski naziv serpentaria (| 561) nije tako je €nostavno tofno odrediti. U Sulekovu rjeénika nije potvrden. Nejlignji mu je lik borevites ®, nazi 2a Exythraoa centaurium (= Centaurium umbellatur)”. No, Vitezovigev naziv nije usamljen, jer ist lik ivarijante toga lika potvrde- ne su 1 kajkavslom®":borcoites,« kraja 17st, te ikovi borsuite i Deravites * ia TTwaR 1688 TwaR 1682 18 121949. bean M Brstran e poten Mikal drugs pote (Sl my) brtran (panne barron x jodnom ‘ubrovaton komad), 8, Shak nm Bala 1 28 Zaevore KR 127, 2 Matié opt ste. 17 proto boreiter ° Poterda Mahara ai of sme sepa nara naaiveglaenom po ltr Dalmacti ali w murano vats, 2 Blak 2 RZ boon. aun‘Noda Vain: ITONIMIJA U VITEZOVICEVU RIRCNIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM® () Patadiseva rjecnika sv. dracontium (1602) ®. Zanimljvo je da Patagié uw latin- ‘skom komentaru sto ga daje uz svaku natuknicu, spominje i druge latinske nazi- ve za tu bilfku: dracunculus...serpentara..colubrina et plura alia nomina habet. Da bismo se u identifikaciji pribliil rjaSenju, vala uzeti u obair i Belostendeve latinske potvrde, ges. serpentaria (L, 1113) on navodi kajkavske ekvivalente adjak trava ® i volouski jezik, dok sv. dracunculus (1,469) navodi sinonime dracintion, dracintium, serpentaria, colubrina i upuéuje na kajkavski lik hozlee trava ™, a 5.x. hozlec trava (2,182) uputuje se na lat. serpentaria, Pogledamo li potvrde iz klasiénih pisaca, vidimo da se samo kod Ps. Apuleja (14,12) javjajn nazivi serpentina, serpertinaria, a oni su, uz brojne druge sinoni- ‘me kao colubrina dracontium™, dracontea, draguntea, dracunculus ide. identi ficirani kao ornake za biljku Dracuncuius vulgaris! Od 13, st. u francuskom je ‘u uporabi nasiv (herbe) serpentaire, u talijanskom lombardskom (erba) serpenta ria, erba serpone, dragonzio ™, i to 2a Dracunculus vulgaris Tz izlodenih clemenata mozemo nedvojbeno zakljutiti samo to da se hrv. borevitez odnosi na biljku Dracunculus vulgaris ali o tom fitonimu, kao leksié- kom elementu, nismo nazalost kadei nista odretenije rei. 3, Pod lat. natuknioom vesicaria, herba halicacabus, Vitezovié (1.515) daje native mihurice i fratrié ®, ali ia rjeti halicacabus dodaje znak umetanja i na ‘marginu dopisuje rijeéi Alokoé, Rlokogihovina, klokodevina, koji s2, kao 8to Geo vidjoi, ne bi mogli odnositi na bilfku lat. naziva vesiearia. 3.1. Uodljve karaktoristike plodova” billke Physalis alkekengi, izazvale su takav denominadjski poticaj da se ons veé u latinskom naziva vesicaria™, sto ‘vor u prilog pudhog podrijetla botanitkog nazivjaw klasiénh pisaca. Taka je naziv i Vitezovideva potvrda mihurice, Koji je, uz brojne druge varijanto isto csnave, voé potvrden w Suleka®! "1 URR 1,221, maivjeonticiren ao onal 2a ven! zminac (Cala pati) 2 Nemaci nrieu Patatisa au: Schlangonhaut, Drachenwurt, Naderwurt 2 U KR 2.224 jo taj nav idontifeiran kan orzaka 2a Drocuncus ep is et Spacévioy i Spano (6 i stalks post x maj ij nals na teu noth lj, oj uti jot Diner pa spo win itv. signature rorum verovalo da ta 2a06 ‘tod de ems v.Steombarg CP 38). 2% V. andes 20, 2 tw Marl 2,166, 2% Rij, dakako, posto w AR 9,70, ea znatenjens “dem. od] falar (preneseno i na Bake Bivo- ‘ino, alle zabijedene da ounatava bil 29 -Pledoi au ovglate shine crveno obojane bbe..unetaneu jake nabrebl { okruglas- ‘tu dada” Ratan 898 % Uap. Pe, Apulj (75,25 “in olliclie roan, vesiene simlibus" wp, o toma i Diokurid 471 Pline 24,7 212[RASPRAVE ZH, SV, 18 2992) Optenito uzevsi, Physalis alkekengi je zbog karakteristiéna izgleda svojih plodova, uvijenih w crvenu okruglastu éasku, x puckim denominacijama jezik sgonotski razlifita postanja dobla sliénu konceptualizaciju, pa se tako pojaviuju semantizmi: “mjehur , “Hidovska treinja”, “fratarska treénja”, “lan- terna”, “kapucinska kapa” i sl. Takve je onomasioloske motivacij, vjeroiatno, i Vitezoviéev naziv fratrié 8.2, Pridodani nazivi Klokod, Rokodikoviva, Rlokogevina no bi se nikako ‘ogi nos na Physals alkekeng, jor su, prema svim hrvatskim botanithim i ‘opéim rjeénicima™, to nazivi za bijku Staphylees pinnata 4. Naziv dinjuh, uz sinonimni naziv krastavica, travo%, .v, borago (1.62), nije zabiljezen u AR, a ni u jednom dosada pornatom rukopisnom ii tiskanom hnrvatskom rjedniku, iako jo, kao Sto Gemo vidjeti, nedvojbeno da je to oznaka za Jjekovitu bljku Borrago officinalis (burezina) Lat. borago, posudenica je iz ar. abi-rag, i javlia se tok u srednjevjekov- nom latinitetu, Ostalisinonimni nazvi onoge doba su: buglossum latifotium, buglossa ur- bana, borrago hortensis™, te euphrosinon, corago, boracho' Glede poznavanja srednjolatinskih nazive, Belostenee i Patatié pokazuju inuzetnu informiranost. Kod Bolostenca nalazimo gotovo sve likove (sv. buglos- sa: buglossus, buglossos, buglossum, borago, euphrosinum), a hrvatski su mu cekvivalenti boraga®, krastaviea, volouni jezik i Lisidina, U Patatiéa (, 594) sx buglossum, kajkavski je naziv volovski jezik. U svom latinskom komentaru, Pa- tavié kade da osim staroga naziva bugiossum f=Lingua bovis) postoje likovi bo- 1rago icorago. Spominje i 6e8ki naziv (bok) borch i njem. (germ) Burretsch.*® 4.1. No, da so vratimo Vitezovigevim likovima dinjuh i hrastouiea, Tz dos- ‘tupnih jezitnih i ftonimijskih rjeénika, uotili smo da je u vetin jezika u nazivi- ‘ma zastupljen eomantizan "volovsk jes, Stomogu biti prijevodls grékoga (a ‘inskoga), kao postjedica farmakopejske upotrebe bilfke", ii preuimanje i 5 2a pote ie rani esd v, Morel 307-111 88 Usp, njom. Kepuzinerhoube, Minchsirche (Marel 3,710. MV, Sulek 656, Simonové 451, AR 688, Prd 156 (loot, Moko, Matotina,Alohderin, Mkositouin ~ Staphylasa pinnate 58 Potwndenau Suleka IB 170 56 V snatonu *vater do schwelaos", FEW 1.442. 2% Bauhin 6, 38 V,Disfenbach Borage. 3° to jotta posudonia i eat, borage. © Za coal tei tebstualuepotvdo i ajkaveos, KR 118, ev. rag, borage. Usp nfm. Ochsensunge fr. longue de owe, 213[Nada Veja: FITONDAIJA U VITEZOVICEVU RIEENIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM™ d) adaptiranje latigré. bugloseum (kao u tal. buglossa vera), dok za na naziv ‘rastavica, nalazimo semantiski parslelizam u njem. Gurkenkraut, poliskom ‘ogérecznik, Sto se onomasioloski mote protumaditi oktsom listova koji sligi oku- su krastavea®, 4.2. Naziv dinjuh tvoren jo od Isksema dinja + augmentativni sutiks — Gh, koji je danas neproduktivan"®. No, buduéi da nema stvarnog opravdanja, 2bog karakteristika bijke, da bude i semantizam “dinja = Cucumis melo", mo- 4a je rijeé 0 nekoj osnovi dinj- nejasna semantiama. 5. Nazivi lopun i farfara nisu zabiljezeni u AR. U Vitezoviéa (L507), sw. tussilago, herba nalaze se nazivi tutun lopun, podbel, farfara, Radi potpunijeg tuvida u Vitezoviéevu fitonimiju, valja tu spomenuti i naziv podbel sw. farfara, herba (1,200), koji s eussilago Gini cjelinu. na ovom se primjeru pokazuje kako su nai starileksikografi neobiéno do- bro poznavali sinonimne latinske puske nazive iz klasi¢nih izvora Bal. Nazivi farfara, farferum, farfarum', farfugium'®, koji su vjerojatno ctrudéanskog, dakle predindocuropskog podrijetia™, sinonimni su nazivima tus- silago", bechion, ungula cabal, ungue equi, cobaltopedia i dr.” Belostenec (1,1236) sv. tussilago upuéuje na archophyton, a tamo (1,123), navodi bechion, tussilago i kajkavske nazive podbel,slatki oselski lopuh, dok Sv. farfara (1,558) donost i farfugium alias tussilego i kajkavski naziv konjeki lope. Patatié (627) ima samo tussilago i kajkavski naziv pode, ali w Iatinskom komentaru spominje druge latinske nazive: bechion vel bechiu..farfarell, tn sulla caballina...Filius ante patrem. Dakle sto se tie. identifikacje hijke, nedvojbeno je da se svi Vitezovigevi naziv, pod obje latinske natuknice, odzase na biju Tusslago fartara, 5.2, S botanitkog gledista zanimljvo jo spomonuti da rano projaée na go- Ioj stabjci bike nastaje Zuticvijet, a tek se poslije razvijaju listovi, ‘Tu su ka. raktoristiku uotili u davno vrjeme, pa tako imamo u srednjolatinskom slikovit naziv “otac pri sina” flius ante pairene ©, jor kod drugihbiljaka redovito prvo naraste li8ée a onda evijet. ‘Die lator schmesken gurkonthalch und werden ale Warza den singemachton Gurken #3g0- ‘© Uap. itonimelop-uh,rep-uh, Skok 3,598 oh 4¥.CL6 $506; Pingo NIE24 156, “© Sto jo bisa frferum ffi, LEW 457. “8 V, Ande 133, # Pine NH 26S; 12;128; Pa, Dik 3,112, Vand 324, a4RASPRAVE Zits, SV. 181992) S druge strane, karakteristika “gole stabljike” mogla je izazvati, tj. biti ono- rmasioloski poticaj za stvaranje naziva podbijel, podbjel, podbel, podbil idx. vari Janata i njihovih izvedenica’®. Ti su nazivi iavedeni od gl. podbijeliti u znagenju “podguliti drvo, ozdo izbijeliti**!. Naime, “gola stabljika, bez li8éa, samo s cvije- tom” mogla je izazvati asocijaciju na “podbijeljeno drvo”. 5.3. Vitezoviéevo farfara preuzeto je iz at farfara ®. 5.4. Proostali hrvatski nazivi tutun i lopun, od kojih samo 20 posljednju Matié navodi da nije u AR, éini se da se moraju uzeti kao slodeni dvoélani naziv tutunlopun. Naime, Sulek (414) nam daje potvrdu futun-lepuh® za istu bil. Prvi dio naziva futun “duhan”, balkanski je turcizam (< tur. ett) ¥, a opuh Je istodobno, uz lepuh, lopul, Lopusae *, jedan od naziva 2a istu biljku. Ti se na- zivi djelomiéno preklapaju s nazivima za Lapfa major iL. minor, lopub, jer eu i izgledom listovi podbjelaslién listovima raznih vrsta lopuha. Osim toga, u Vite- zoviéa je 2a Lappa major potvrden naziv lepuh, velika oboda sw. lappa, planta ‘major (1.292), to se tige Vitezovigov lika fopun motemo proof dva rjeenja: a) on je isto &to i lopuh ®, to jest predstavija njegovu augmentativnu izvedenicu na -un (tal. < lat. -ONE )'s ipadanjom intervokalaog fh: lpuhtn'” , koje nam po trduj Stull ) jo je pribvatjvije pomisit na dalinse atrakcja (attraction 4 distance) kad je prvi element dvotlanog naziva, tj. turcizam tutun djelovao na drugi i prilagodio ga u lopun *, No, ne mode se, dakako iskljuditi i treéa mogu- énost~ pogreska wrukopisu, gj je anjena nih moguca, “© Y, Patatié nj; Penaig 1,508, Toast 390, Teo sv naval {Colchicum autumnal, oj wha ‘jon ask pve eet tne tne te (7 Bora Un ellen gn dat Fon no oman del ‘Colchicum autunnale atirasers timp elo saci, Gente 1923) 0 Vuk 5 V, Skok 1152-42 bio jel 5 Nase farferina, 2 es bile, bili za Loin Hara (A. Hara, in Glasnth Hrotshog na raoslounog drat, VI 1801, Zagreb, 302, 5 Potwra eed pops Ivana Dan it Zadra, ix nogore pipiaa nabs etre baru to uj do ‘ioe Makarske, pe ve toga samo piblino mode zaljtorat odakleje masiypatekoo. 5 Vsiok 3.529. tutor 2 V, Suk 60, 5 Btn. , Skok 3.298, epon Baslj 2.134 -Y. Stok 2.289 ay. lepen, Take eu pragodte u olla rine poterdane htm rings marin (emjeeto marina) 1 Polypeion coral, aren polanda (umes sara) 2a poland (Sarda medierrane) ‘mata pec Canjeto pada) 2a Seylium sola. Ni eda of ta tr plagodona native hake kao ni lopun, no posto kno samoetaln noni nogo samo w tak “ramovanin” dvela- ‘i torhasa, Za ev ainajee w.Vinja adranshs aun 286,238[Nada Vaje: FITONIAGJA U VITEZOVICEVU RIEENIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUN™ () 6. Naziv pinig sv. palma arbor ( 366) ne iljei se u AR. Rije je nedvojbe- no o vrsti palme Phoenix dactylifera, jer su i u Suleka (541) zabiljedeni likovi fe~ nik, fini, finiks, vinik, Svi su ti likow nastali od geé. porns, Sto je vos u staro vrijeme oznaéavalo upravo palma Phoenix dactylifera, a kasnije i jednu drugu vrstu patuljasto palme (Chamaerops humilis), te biljku Gulj (Lolium perenne), i {8 neke druge bljke. Etimologija grékog naziva za palmu jo Boiv “Fenicia”, Sto znati da se drialo da palma potjete iz Fenicije". U Chantraineova red kku®!, homonimni se lik poiné obradyje pod 5 razisitih natuknica, srazlititim semantizmima i etimologijama: 1. “purpur’, 2, “Fenigani*, “fenigki, 9. ‘palma i druge biljke”, 4. “musitki instrument lia” 5. “mitolotka ptica Feniks” (nepo- znate etimologije). Likovi sa znaéenjima 3 i 4 mogu biti podrijetlom iz Fenicije (pod 2). ‘U Skoku’? su navodeni gotovo svi elementi za etimolotko tumadonjo, i gré lik poinE znagenjom “bajoslovna ptica”, i znaéenje, “sto potjse iz Feniciie”, i svi likovi (penik, pinth, fnih i finih i drugi likovi iz balkanskih jezika, sa znate- njem “palma, datula” )invedeni iz grékoga lika i njegove latinizirane forme, ali ‘je nemogués povezati te clement i dati pouzdan odgovor na pitanje odakle iz, arékoga lika znaéenje “palma”, koje jc, kao sto vidimo, u grékim izvorima obila- to potvrdeno®™ 6.1. Ovome, zbog podudaranja u organizacii forme sadriaj, valja prio {i Vitezovigev nasi pratatae ax. canta, fructus palmae (78), So J drugi naziv za datuljy, plod Phoenix daciylifora. Caryora je izvedenica iz gr8. covov* “orah” iu raznim slotenicama oznaéava drugo kostunjiéavo vote koje slii ora- bv oa gover. ever j epee ato, palmin od alan Vitezovigev naziv prstacae™ deminutivna je izvedenice od pret, so ana da je naziv 1a plod onomasioloSki mativiran njogevim ingledom, jdnako hao ilatin- ‘ka posudenica u hrvatskom datulja < lat. dactylos < grt, dxrulor “prst"™ 5 Chantaine BID x. 8 oi © V, Sedberg 123 8 nm © 16lLay. fn 1 V.i And 2.5 49, palin L248 a, phoenis, + Chantrine 601 © André 2344, polina. © Pata (L534), latinskom Lomentara nation poll spominsnazive carota. carotides ut cartes, earjotae carols das, skaleswek mje elvan soko of pane ‘latin ©7 AR aj saijtan ta} Mb, vo amo prt! (12,502), no naa a ij Sensor le sive Tate. © Usp i metafriho prenotnjenarva panina plod (atu) na monsin Aol Lithophaga 216BASPRAVE Zits, SV. 161992) 7. U AR nije potvrden naziv posjan, Sto ga Vitezovié ima samostalno, a. ‘phasoolus iu sveziturski posjan sv. smilax hortensis. Da bismo mogl lakse sa- fledati o Kojim je vistama rjeé, weet como u razmatranje i druge latinske i hrvatske lelseme koji su w nekoj ver is gore navedenim likovima. Navodim Vitezoviéey tekst uz 4 la, natukniee: 1.201) faseotus ..bozut, fazol @. 880) phaseolus . bazulié,slani gras, osjan,fizot (1.468) smite. fetivika trave, turski posjan {1 466) smitax hortensis, leguminis genus. pozni grakie bazuljek. Ustaro su vrijome, of grahorastih vrsta povréa, bile poznate dvije vr ‘Vigna sinensis” (= Dolchos melanophthalmus), mletacki grab, 2a koju su bili uporabiovi lat. (avedent ie grékoga) nazivi:delchos, dulicus, phaseolus, phase- olus, fascolus, fasciolus, emilas, suriaca", Nezini su se plodovi upotrebljavali za elo u mahunastom, zelenom, i zrnatom, suhom, oliku; i 2. Vicia faba (= Fa- ba sativa), bob, koji su Latinizvali jo i faba, fabacia, aber, fabulus, siliqua i ar, s brojnim svezama u kojima pridjev eznaéava i govori o podrijethu vrte, leno: fabe aegypti vs faba nostra, faba marsice, faba eyriaca, itd Vrini grah, Phasoolus vulgaris, sjomona razlitit velifine i boj, potjodo iz Juine Amerike i najjerojatnije je u Evropu doneson w 16st. nakon Kolumbova otkeiéa Novog svijeta. To znati da se nazivi za Phasoolus vulgaris javjju tok ‘nakon 16. stoljeé, pa eu, zbog lignosti nave biljke i njzina ploda s dotada po- zmatim grahoricama, gotovo dentin s nazivima vos poznatih vrsta a razikuju se po tome ato se samome nazivu pridodaju rarni kvalifikatvi: smilax hortensis, amilax sativa, emilas lenis, phasiolus major, ba turcea, dolichus ®. 7.1. Radi moguénosti potpunieg zalljutivanja, pogledajmo koji su nazivi poturdeni u Belostenca: sv. faselus, foseolus sve phaseolus.. mali okrugli bazul 0,098), sv. phaselus, phasellus & phaseolus, phasiolus .. bazul (1,914), 8, 8 anacacabaca", gracca faba, siriaca seu turciea faba, dolicus . bazuli ii fazol ‘mali, bazufek, quidam pazulek (1,87) Tz navedenoga proialazi da je za spomenute Vitezovigeve naaive najvjeroja- tnijo protpostaviti da je rjeé 6 rodu Phascolus (grah)"®, Prema tome, nazivi po- Uthophaga:prtas,prstis prt. por datula, dat, (eV. Ninja Jadransta faune, 1986, 2,168-41 380 jodnako ot. cto; al. dati; Njem. Dotelmuschl, (@ Hrvateki gu nas enakom 20 unstanedodani nde na margin "7 Sule (615) ima naive: mai meta gra, ft, rice, Erica 2 Ande 182 7 Ande 192 7 Bauhin 33 71 Riot 2a juno nam Bosna 7 Ano Vigna sinensis, jer oe ta vata uglavnom uegaja topskin krjovins a samo 3varieota a7[Nada Vajs: FITONIMIJA U VITEZOVICEVU KJECNIBU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM™ ft) ani grasié baguljeh, turshi posjan oznatuju vrstu Phaseolus multiflorus”, a na- ivi bazul, fazol,baduli, slani grasic, posjan i fizol oznacavaju obini grah, Pha seolus vulgaris” 7.2. Naziv tetivika trava, sw. smilax, odnosi se na Smilax aspera, St je ves potvrdeno u AR", uz naziv fetivica. Latinski je naziv emilax u Plinija i Dioskur- da oznaéavao ist bilfku™ 7.3. Sto se tie likaposjan, on mote biti stogn posta kno ilk podany ® < lat phaseolus, phasiolus (< gre), ie je p < ph, 0 < 0, #< sj sa zamjenom sofa -anj umes tue: pofany ‘7A. Lik fadol, tipitan je za Dalmaciju, gdje je mlet. sj > 2 *', a likovi badul, batuli,bazuljek kajkavske su vaijanto itog timona, geo ph'> bdo ik 4ol govori o njemaékom posredstvu". ‘Bogatstvo ov likova pokazyje klik j i sim Vitezovié pornayao govorma stvarnost i zabijeio raleite govorne i djaloktne relizacje w lstom, ilirkom (¢. hrvatskom),jeik, 8. Nazivi za stablo i plod drijena (Cornus mascula) potjetu svi iz istog pra- slavenskog korijena * der s raaliitin prijevojima: dren i drn®, U Vitezoviéa, s.v. cornus 0.126), nalazimo uobiéajene nazive dren i drm, od naziva za plod (s.v. cornum, 1126) drnjula, drnjina i drenak voce. U AR nije zabiljezena jedino drnjuia. No Skok (1,485) taj lik u svom Rjegniku navodi kao Ribarigevu potvrdu iz Vodica (Istra), jednako kao i naziv drenjula, za Hrvatsko Primorje, dok je drnjina potvrdena veé uw Mikalje i Stull. 9. U AR nisu zabiljeZene Vitezovitove potvrde érfuljai crfudjiea. No to nisu Jedini fitonimi koji se u njoga pojavljuju pod odgovarajucim latinskim nazivima: ‘sv. medica herba (1.317) zabiljezeni st érivea i erfuljca, a s.v. racemus (1428) Erfulja | dtrbalj, Poser Somo a posljednjim nazivom, 9.1. Lat. racemus nije oznaka za bilfku nego je botanidki naziv za “grozd ‘opéenito”, “groad groéda”, a znaGi i samo “grozde”™. Navedeni hrvatski ekviva- ‘SB 2 ta jo erat, rajodno¢ Phaseolus vga, dalona i Sune Ameri 177 a wet ia poke 500 urgjeih bik, mags 9 nde 26, % Poterdenu Mika Della Bel Stal, ete identi v, Skok 1,26 a ada 0 mist. solo GBoero Dislanario del dain veneto, 3x, Venria 1867, 263, Usp. lov. 0! » > a)", No, postavla se pitanje otkuda semantizam i izraz ‘Papar koji cznaéava jednu posve drugu, vrlo ejenjenu i dobro poznatu zadinsku Diljku. Ako podemo od &injenice da Thymus serpyllum i inade ima neke zajednié- ke nazive s drugim rodovima i vrstama aromatiénih biljaka iz porodice Labiatae (Thymus vulgaris, Origanum, Majorena, Mentha)", ne treba nas éuditisliénost ‘unazivu druge biljke, tj. papra Piper), ij grozdasti klasovi podsjeéaju na okru- laste evatove majtine dulce. Osim togn u drugim jezcima postoje brojne potvrde za Thymus s prozirnim sadréajem “papar’: francuski péberin, pévrél™ talijansk piperelia,pepertla"®,peveeli (Lagan), pedrel, (Lombardja i, sto je najznatajnije, u istarskom talijanskom u Poreéu nalazimo peverino™”. Prema tome, zbog karaktoristiénog evata majéine dusice, koji je bio poticajem za uspo- Sk 801 a papar. 18 V, Marsal 4708, "44 Die roraroton Bien stehen in huglign Kopfohen odor eifarmigen Aven an den Stengel. triton, Marell 4699, 146 Rolland 84; 2 etal gloronnshe dij v, PEW 8,564, 10 Tocett 228. 10 Pena L491 228,{ i RASPRAVE 2H, SV. 18 1992) rodbu s biljkom sligna izgleda, motemo reéi da su nasi itonimi papric i paprié, kao i gore navedeni nazivi, nastali poligenotski 16.2. Posebno je pitanje ftonima popona, poponne i poponak koji u Vitezo- viga takoder oznaéuju Thymus serpyilum. S formalnog gledista lako je zaldjuditi da oni predstaviiaju pretitak grékog lika dxoxavag", koji je u staro vrijeme oznatavao razlitite Umbelliferae, pose- bce Ferulu opopanax i Opopanax chironium of koje so dobiva mirisava smola, pa im je prema tome zajednichi som “mirisavost”. Preostaje nam samo pretpos: tavka da je “raspolodivi” lik poponac i var. preuzet 2a oznaku joS jedne mirisave Dilke. ‘No, ne emijemo prijeti ni proko Ginjenice da je ovaj fitonim 2bog svojeg grékog oblika éxoxévag u antici bio rezlitito chvaéon i razlitito upotrebljavan. "Naime, u tom je grékom liku njegova tvorba relativne proaina pa ga se shvata i kao iavedenicu od J xévaf, xéeaxcs, t. 40 + cor (odakle internacionalizam ‘panaceja; usp. navlastito franc. panacée), to je takvoj formi izraza omoguéilo _preuzimanje vrijednosti brojnih drugih, modusobno razliitih biljaka, kao jedna, uyjetno redono,fitonimska “omnibus” oznaka, 17. Hrvatski nazivi veliko zee, mandrak i mandraéa pod latnskom natu- kknicom mandragora (1313) odnose se na biljku Mandragora acaulis koja se na- ziva bunovina a est je internacional naziv mandragora Nazivi mandrak i mandraéa nisu potvrderi w AR. U kajkavskih su leksiko- grafa zabiljeieni nazivi mandragoral®" i veliko ele! ‘Kod ove je biljke zanimljvo istai da je ona imala posebno znaéenje u du- hhovnoj kulturi raznib naroda. Posebno oblikovanom korijenu, Kofi podsjeéa na Ijudske figure, pripisivala se u srednjem vijeku magijska mot. Kult mandragore Sirio se od Orijenta, preko Gréke i taljo pa i uneke zemlje srednje Europe. Sto ‘50 tice rasprostranjonostl, Kod nas raste gotove iskljuciv w juznuj Dalasi we rake fume i skaro 17.1. Listovi su biljke diroki i dosta dugi prizemni, pa zbog toga i naziv veli- ho zelje. 17.2. Naziv mandrak'* nastao je vjerojatno paretimoloskim naslanjanjem naziva mandragora na latinski draco, -onis “vrag”, upravo zhog vjerovanja udesnu, vragju mos. U tumagenju jedne drugo rijeti, andrak, koja se u Sti ‘upotrebljava bez posebna znadenja ali u pitanjima kao supstitut za davo, vrag, Skok" dolaai do biljke mandragora™® ali cbrnutim smjerom. On razmislja © 1 Potrvedona wou Diner 8.48 18 Boloetenee 760.2. mandragora. 19 Pattie L618 a. mandragora 1 Poteden je kno nan slvenshon,Simonovie 21, 229[Nada Vajs:FITONIMIJA U VITEZOVICEVD RJECNIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM" () sgrékom dpcxaiva “Zenski zmaj", ali i o ramunjskom podrijetla, gdje se rum, wz un drac (porni| padbel 56.2. ae Popona.. 2.2... 16;162. fio aa poponac 16;16.2. poponak ... 2... 16162. I ice ee poijan TIAGTS. Jagulac* 18133, pozna smokva 11.6 jiagulee* 18:18. poane hrutke 154. agar? 13;18.1, rani gradi ie agur* 19181. prstagae o ature’ - 1913.1 dani greats aa Wil 82 a db toa Hlokosevina . . 3382 oe a Klokotikovina . 3:82. eee : eae “OE smokvaegiptska ] ‘sei tae smokva->nesladka lerastavica, trava 441 smokve-rneteina rin... 1212.1 ‘snokva-*pozna rivulja 115. smokva~suha on e smokva-teéna ie err suba smokva 1. 7 liljan érljent eee Sirbalj 99.1. | lir 12121. | topun* ead ‘etna smokva, 113, : tutivika trava.... . . 7372, Vor... 12121. tminovo drive 108. ‘ 1212.1. tenovina - 106. rmandraéa? 17173. ‘urski posjan 1. rmandrak* 1172. tutun 554. zmanjuka® . 14. eaiiaei 381 veliko 2elje ATA nesladka smokva 11.2. aalenticn ua. netegna smokva 11.2 ad papris* 1616.1 Jutasliva.. 103. pardag? v4 gate 103. | 2stva Va: FITONIMIJA U VITEZOVIGEVU RIECNIKU “LEXICON LATINO-ILLYRICUM ) Literatura Baubhin= C.Bauhin, Pinar botanci sive Index in Theophrasti,Dioscoridis, Plinit et Botanicorum qui a saeculoseripserunt opera plantarum ciciter scx milliam ab Ipsis exhibitorum nomina, Bailes 1671 Belostanee= J. Belostenee, Gazophylacium enw laina-illyricorum, Gazophylacium illyrico ~ latintim ll, Zagrabiae 1740, Beala|= F.Bezlaj, Etimolosh siovar slovenskega jesika, I-IL(A-J, K-O), Ljubliana 19771982. Chantraine= P.Chantrsine, Dictionnaire éeymologique de la langue grecque, Patis 1968-1980, CLG= Corpus glossariorum Latinorum, ind, G.Goete, Leipzig, 7 sv 1888-1023, DEI = D.Batssti ~ G Alessio, Diionaroetimolagico italiano, IV, Ficenze 1948-197. DELL = A Ernout — A.Mellet Dictionnaire etymologique de la langue latine, Paris 1989. Dioekurié De materia medica (at, prljevod), kj. ed. Mialescu, lagi 1988, kn.I-V, ind H Stadler, Romanische Forsehungen, X (1899), str 181 1d; 3894 d; XI(901), ste. 1id XII 1902), str. “61 a FEWs W.v Wartburg, Franzesischeretymalogisches Worterbuch, IXX1, Tubingen 1948 — Basel 1965, Habéelit= Dictonar, ii Ret slovenske svehiega vkup zebrane, v red postavlone i iachemi slahkotenetrudom Jurja Habdeliga, Nemaki Grados 1670, Jambresié = A. Jambrobié Lexicon latinum Ilyrica Germanica et Hungarica locuples..Zagrabine 1742. R= Rjeénik hroatshoga hajkavskoga hnjiteonog jsika, JAZU — Zavod 2a jeatk, Zagreb, ev. 1-8 (A-musitelica), 1984-1991. Kulan= F.Kutan, Ljehovito i drugo horisno bile, Zagreb 1966. LEWs AWalde ~ J.B.Hotinann, Lawinisches etymologisches Warterbuch, Heidelberg, 3izd. 1082. Marsoll~ HiMorscll, Worterbuch ser deutschen Pflanzennamen, I-IV; Registerband V, Leipaig Stuttgart 1897-1978, Paréié=D.A Parti Rjeinih hroatsho-talijanshi, Sizd., Zadar 1901 Patatie= A Patatit, Dctionariu lasino~illyricum et germanicum., tp 2054 str.), Veliki Varadin i Kalota, 1722-1179 (Vide podataka 0 tome Kit 1.85). Penzig= O.Penzig, Flor popolare italiana [-I, Genova 1924. Plinje Naturalis Historia, od W.HL. Jones, The Loeb Classics, London 1956 ia, Pe.Apulej= Pseudo-Apule), Herbariue, ind Howald-Sigerit, Leipzig 1927 PeDiosk.= Poeudo-Dioskurid, De Herbie femininia, id. HLF Kastner, Hermits ‘XXXT (1896, str-578 636; XXXII (1800, str. 160. Simonovié= D Simonovie, Botanihi rénik. mena biljaka,Beogred 1959, Skok= P.Skok, Esimologijsti rjeinikhruatshoga ili arpshoga jevika, I-IV, Zagreb 1971-1974 Stromberg R Strauberg, Griechiscke Pflansennamen, Goteborg 1940. Sulok= B. Sulek, Jugoslavenshi imenik bli, Zagreb 1819. ‘Toxotti= O-Targioni Tozzeti, Dizionario botanieo italiano, Firenze 1858,RASPRAVE 28, 8V.18 (1982) Résumé LBS NOMS DE PLANTES DANS LE “LEXICON LATINO-ILLYRIGUM" DE, ‘RITTER VITEZOVIC Dans la premitre da ostte série de contributions sur la composante phytonymique dans le dctionnaire manuseritlatin-ilyrique (eroat) de Pavao Ritter Vitezovié(1652- 1718), on sest propoeé d’étudier lee noms de plantes qui n'ont pas trouvé leur place dans le grand Dictionnaire do ’Académiecroate de Zagreb. ‘En outre, on a essayé d'établir en quelle mesure Vitezovi avec ses connaissances des reali botaniquos était méme de fixer Ine équivalences entre lee &énominations latines, {quien son temps jouaient le re de la systématique actuelle et les noms eroates de pln tas qu'il eonnaissit ‘Dans cette perspective ont été traité les phytonymes Beltran, borvite, clbora, far fara, fratrie dinjuh, haSar, mandrak, manjukva, pinig, prsiaéae, potjan. En outre ont ‘4 analyete des nombrevx nome de plantas qui figurent en synonymes & leur place res- pective aprés Pentréelatine, On les @soumis & une analyse aussi bien étymologique que formlle et onomasiclogque. 233