UPRAVLJANJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE I REGULACIJA

Reverziranje istosmjernog motora Reverziranje istosmjernog motora

P
• Kod nezavisnih i porednih motora se koristi najčešće
N promjena smjera struje armature.
P'
N' • To se može provesti:
– odjednom (samo za male strojeve),
– postepeno, uključivanjem otpornika u armaturni krug
uređajem koji se zove kontroler ili
– potpuno automatski.
IM
• Polaritet napajanja se zatim promijeni, i otpornici u
krugu se postepeno isključuju.
Reverziranje nezavisno uzbuđenog istosmjernog motora 25 26

UPRAVLJANJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE I REGULACIJA

Reverziranje istosmjernog motora Reverziranje istosmjernog motora

P
N • Kod serijskih motora treba prespojiti samo napajanje
armature.

• Obično se to provodi tako da se pri isključivanju

armature umjesto armature na uzbudu spoji relativno
mali otpor.
IM
• Tada se zamijene dovodi na armaturi, i ponovo
ukopča napajanje, preko otpora koji se postepeno
smanjuju (slično kao kod nezavisnog motora).
Reverziranje serijski uzbuđenog istosmjernog motora 27 28

UPRAVLJANJE I REGULACIJA KOLEKTORSKI STROJEVI

Reverziranje istosmjernog motora

ISPITIVANJA I
• Kod kompaundiranog motora se obično prespaja
armatura. KARAKTERISTIKE
• Pri tome za serijski namot treba provesti isti postupak
KOLEKTORSKIH
kao kod serijskog motora.
STROJEVA
• Inače bismo dobili protukompaundirani motor. Ispitivanja tijekom
29
proizvodnje 30

5
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Kao i kod ostalih strojeva ispitivanja tijekom • Kod konstrukcijskih materijala se provjeravaju
proizvodnje obuhvaćaju: mehanička svojstva (čvrstoća) i struktura zbog
mehaničkih naprezanja.
– ispitivanje kvalitete materijala koji se ugrađuju,
– ispitivanje sklopova i • Kod magnetskih materijala za rotor se provjeravaju
– ispitivanje gotovih strojeva. električka, magnetska i mehanička svojstva:
– krivulja magnetiziranja,
• U ispitivanje kvalitete materijala su uključeni:
– konstrukcijski materijali, – specifični gubici,

– magnetski materijali, – površinska izolacija i

– bakar i – deformiranost limova.
– izolacijski materijali.
31 32

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Bakar za vodiče je standardiziran, pa ga ne treba • Od ispitivanja sklopova je najvažnije:

posebno provjeravati.
– provjera kolektora,
• Za lamele kolektora se koriste posebne dimenzije – ispitivanje rotorskog paketa,
bakra (po narudžbi), pa je potrebno provjeriti
dimenzije i vodljivost čistog bakra. – kontrola rotorskog namota,

– kontrola statorskih namota,

• Kod izolacije se provjeravaju:
– kontrola oznaka namota i
– mehanička svojstva,
– naponski pokusi.
– električka svojstva i
– dimenzije. • Za kolektor su najvažnije dimenzije, centričnost i
33 ubrušenost, pa to treba posebno provjeriti. 34

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Rotorski (armaturni) namot kolektorskog stroja je

• Eventualni kratki spoj među lamelama se ispituje u znatno složeniji od namota izmjeničnih strojeva.
okviru ispitivanja spojeva rotorskog namota s
kolektorom. • Zbog toga je i mogućnost grešaka pri izradi veća nego
kod namota za izmjenične strojeve.

• Ispitivanje rotorskog paketa, osim centričnosti,

• Tehnologija izrade je također složena, posebice izrada
uključuje i provjeru izolacije među limovima.
spojeva namota i kolektora.

• To je potrebno zato jer se rotor izmjenično • Spojevi armaturnog namota i kolektora se najčešće
magnetizira, pa bi uslijed kratkog spoja među izvode:
limovima mogle znatno porasti vrtložne struje. – mekim lemljenjem ili

35 – varenjem. 36

6
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Pri spajanju namota s kolektorom se mogu pojaviti • Otpor između susjednih lamela mora biti svagdje
dvije osnovne greške: jednak.
– nesiguran spoj i
• Lamela bez spoja s namotom je izolirana prema
– kratko spajanje susjednih lamela. susjednim lamelama.

• Stoga se provjerava vodljiva veza između susjednih • Osim spoja namota s kolektorom postoji i mogućnost
lamela. oštećenja izolacije prema željezu i između zavoja
svitaka.
• Kontrola ispravnosti spoja se može provesti:
• Stoga se provjerava i izolacioni otpor namota.
– grubo, ispitnom sijalicom ili

– točnije, mjerenjem otpora među pojedinim lamelama.

37 38

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Kod statorskih namota je mogućnost greške manja jer
namota ima manje, a i postupak spajanja je
jednostavniji.
• Ipak, kod strojeva s više namota su greške moguće,
pa spoj namota treba provjeriti.
• Za glavni uzbudni namot je važno da je spojen tako da
se magnetski polovi izmjenjuju: N - S - N - S itd.
• I ispravno spojen namot može biti pogrešno označen.
• Zbog toga je na izvedenom stroju potrebno provjeriti
oznake stezaljki koje moraju biti u skladu sa
standardom.
• Posebno treba provjeriti stezaljke uzbudnog namota
kod samouzbudnih strojeva jer priključkom na
armaturni napon mora porasti i uzbuda.

• Ovo se ispitivanje može provesti tako da se uzbudnim • Ako je namot pogrešno spojen, uzbuda će se u tom
namotom propusti struja, a magnetskom se iglom slučaju smanjiti.
ispita magnetiziranje pojedinih polova.
39 40

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Kao i za izmjenične strojeve, tako je i za kolektorske

strojeve važno da napon izvora ne dospije na
neizolirane dijelove stroja.
Uisp
• Stoga se uvijek provode i naponski pokusi.
max
• Naponski se pokus provodi izmjeničnim naponom i to 0.5Uisp
tako da se taj napon narine između ispitivanog namota
i mase. t
o min 10s 60s

41 Ispitni napon pri naponskom pokusu 42

7
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Ispitivanja tijekom proizvodnje Ispitivanja tijekom proizvodnje

Namot Snaga stroja Ispitni napon • Postupak izvođenja naponskih pokusa je određen IEC
preporukama.
Armature do 1kW 500V+2Un
1000V+2Un • Početna vrijednost ispitnog napona iznosi između 0 i
Armature 1kW<P<1000kW
min 1500V 50% ispitnog napona Uisp.
Nezavisne 1000V+2Uuzb max
-
uzbude min 1500V
• Ispitni napon se postupno diže do zadane vrijednosti
Ispitni napon
Uzbudnika - namota koji Uisp, i to u vremenu od najmanje 10s.
uzbuđuju

• Na maksimalnom iznosu Uisp se drži jednu minutu.

Ispitni naponi za naponske pokuse 43 44

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA

Ispitivanja tijekom proizvodnje

• Na gotovom stroju treba provjeriti ispravnost

postavljenja četkica.

• One moraju nalijegati na kolektor u odgovarajućem

položaju i s određenim pritiskom (15-30 kPa).
Karakteristika praznog
• To osiguravaju držači četkica i opruga u njima.
hoda
• Četkice se ne smiju zaglavljivati u ormariću držača.

• Osim toga moraju biti postavljene u neutralnoj zoni. 45 46

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Kod izmjeničnih strojeva i transformatora se s dva

osnovna pokusa može doći do niza parametara.

• Za pokus praznog hoda postoje dvije metode:

• Kod istosmjernih strojeva to nije tako.

– generatorska i
• Ipak, pokus praznog hoda daje nam uvid u magnetsko
stanje stroja, a možemo doći i do nekih drugih – motorska.
veličina.

• Stoga se taj pokus u pravilu provodi i kod istosmjernih

strojeva. 47 48

8
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

ispitivani
stroj • Uzbudni krug ispitivanog stroja se spoji tako da se
pogonski struja u njemu može reverzirati.
motor
uzbuda
• Pogonskim strojem se vrti ispitivani stroj konstantnim
brojem okretaja, obično nazivnim.
= V
n
A • Uz promjenu uzbudne struje se snima napon na
stezaljkama armature ispitivanog stroja.

Shema spoja za pokus praznog hoda prema generatorskoj metodi

49 50

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda
U [V]

Umax • Taj napon je u praznom hodu jednak induciranom

M naponu, pa se dobije karakteristika praznog hoda koja
u drugom mjerilu predstavlja krivulju magnetiziranja.

Er
o
Im [A] • Na početku mjerenja se struja uzbude povisi na
vrijednost kojoj odgovara maksimalni napon na
armaturi Umax odnosno približno 1.25 Un.
M'
-Umax

Karakteristika praznog hoda

51 52

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Potom se struja u uzbudnom krugu reverzira i

• Postepeno se struja uzbude smanjuje uz mjerenje
povećava sve dok se ne dostigne točka M’.
napona na stezaljkama.
• Cijela krivulja histereze se dobije simetričnim
• Najprije se snimi gornji dio krivulje, od točke M do preslikavanjem krivulje od točke M do M’.
točke Er.
• Obično se crta samo dio u prvom kvadrantu.

• U točki Er struja uzbude je Im=0. • Najvažniji dio karakteristike praznog hoda je od Er do

M, posebno kod samouzbudnih strojeva, zbog
napona remanencije.
• Inducirani napon je napon remanencije.
53 54

9
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Snaga, koju pogonski stroj uzima iz mreže Pel, se troši P0

na gubitke u njemu samome Pg i na mehaničku snagu
koju predaje ispitivanom stroju Po:
Pel = U I = Pg + Po
• U ovom izrazu su U i I mjerene vrijednosti napona i Pgč
struje pogonskog stroja.

Pg meh
• Snaga Po se u ispitivanom stroju troši isključivo na
gubitke u željezu rotora PFe r i gubitke trenja i o U
ventilacije Pg meh:
Po = PFe r + Pg meh 55
Gubici u praznom hodu 56

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Gubici pogonskog stroja Pg trebaju biti poznati za • Gubici u željezu ovise o kvadratu napona, dok su
svaki iznos ulazne snage Pel (koja se mjeri) da bi se gubici trenja i ventilacije konstantni.
mogli odrediti gubici praznog hoda Po ispitivanog
stroja.
• Iznos gubitaka praznog hoda Po kod napona E=0V
• Dakle, istovremeno sa snimanjem karakteristike nam daje gubitke trenja i ventilacije Pg meh.
praznog hoda mjeri se i električna snaga pogonskog
stroja Pel.
• Obično nas zanimaju gubici trenja četkica koje
možemo jednostavno odrediti.
• Pomoću nje se odredi ovisnost gubitaka praznog hoda
o induciranom naponu Po=f(E).
57 58

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Za napon E=0V (odnosno odgovarajuću uzbudu koja • Karakteristiku praznog hoda možemo snimiti i
zbog remanencije mora biti različita od nule) mjerimo motorskom metodom.
Po’, odnosno gubitke trenja i ventilacije Pg meh’ uz
podignute četkice.
• Pritom moramo imati na raspolaganju izvor
istosmjernog napona čiji se iznos može podešavati, a
pogonski stroj nije potreban.
• Razlika je jednaka gubicima trenja četkica Pg č:

Pg č = Pg meh − Pg meh '

59 60

10
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

ispitivani
stroj
• Motor je priključen na napon U. On uzima iz mreže
snagu koja se troši na gubitke u otporima armaturnog
regulirani
uzbuda kruga Pg a, željezu rotora PFe r i trenja i ventilacije
istosmjerni U
napon =
V
Pg meh.
n =
• U krugu teče armaturna struja praznog hoda.
A

• Pad napona na četkicama iznosi približno 2V.

Shema spoja za pokus praznog hoda prema motorskoj metodi

61 62

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Uz zanemarenje padova napona na otporima u

armaturnom krugu inducirani napon iznosi :
• Dakle, za svaki iznos napona na motoru trebamo
podesiti struju uzbude tako da dobijemo uvijek isti broj
E =U −2 okretaja stroja.

• Budući da nas zanima karakteristika E=f(Im),

promijenimo napon na armaturi. • Tako dobijemo parove vrijednosti (U, Im) i time
funkciju E=f(Im).
• Pri tome će se promijeniti brzina vrtnje, koju možemo
podesiti (na potrebnu, konstantnu vrijednost)
prilagođenjem struje uzbude Im.
63 64

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika praznog hoda Karakteristika praznog hoda

• Za male vrijednosti uzbudne struje se ovakvo

• Karakteristika praznog hoda serijskog stroja se ne
snimanje ne može provesti jer bismo za pokrivanje
može snimiti sa serijskom uzbudom jer je uzbudna
gubitaka trebali velike iznose armaturne struje.
struja ujedno i struja opterećenja.

• U tom slučaju gubici na otporima u rotorskom krugu

ne bi više bili zanemarivi, i više ne bismo imali stanje • Kao motor ovaj stroj ne može raditi u praznom hodu
praznog hoda. zbog pobjega.

• Također bi velika struja mogla oštetiti kolektor.

65 66

11
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA
Karakteristika praznog hoda

• Budući da nas i kod takvog stroja zanima

karakteristika zasićenja, ona se snima kao i kod
nezavisno uzbuđenog stroja.

Kratki spoj
• U tu svrhu treba uzbudni namot odvojiti od armature i
spojiti na nezavisni izvor kojemu se može podešavati
napon.

67 68

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Kratki spoj Kratki spoj

• Kod istosmjernih strojeva se pokusom kratkog spoja

ne dobivaju neki značajni parametri stroja. • Čak i kod porednog generatora postoji opasnost da
struja kratkog spoja bude prevelika.
• Međutim, u ovom se režimu često ispituje komutacija
jer možemo realizirati velike struje bez potrebne velike
snage. • Naime, ako četkice nisu u pravoj neutralnoj zoni,
r
postoji uzdužna komponenta protjecanja armature θad
• Pritom ne smijemo kratki spoj provesti kod punog
napona, niti izvesti kratko spajanje kod uzbuđenog
stroja, jer bismo praktički trenutno mogli uništiti
• Ona može dovoljno uzbuditi stroj da struja kratkog
kolektor.
spoja Ik’ bude puno veća od struje Ik kad su četkice u
neutralnoj zoni.
• Zato se uvijek kratko spaja neuzbuđen stroj.
69 70

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Kratki spoj Kratki spoj

U • To se može desiti ako su u generatorskom radu

četkice pomaknute u suprotnom smjeru od smjera
r
θad vrtnje.
r
θa n
• Zato se četkice prije pokusa pomaknu u smjeru vrtnje.
o Ik Ik ' I
• Za vrijeme rada u kratkom spoju ih polako i oprezno,
položaj četkica i ovisnost napona o struji uz kontrolu struje, dovedemo u neutralnu zonu.
protjecanje armature

Utjecaj uzdužne komponente protjecanja armature na struju

kratkog spoja 71 72

12
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristike

• U bilo kojoj radnoj točki stanje stroja se može

okarakterizirati s nekoliko veličina:

– U - napon na stezaljkama,
–I - struja opterećenja,

Karakteristike – Im - uzbudna struja,

– n - brzina vrtnje,
– M - moment na osovini,
– Pmeh - snaga na osovini,
– Pel - električna snaga,
– Pg - gubici i
73 – η - stupanj djelovanja. 74

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike Karakteristike

• Neke od ovih veličina se mogu direktno mjeriti (U, I,
Im, n), a neke se određuju indirektno (Pmeh , Pg , η).
• Električna snaga Pel i moment M se mogu mjeriti
direktno, ali se mogu odrediti i indirektno.
• Sve navedene veličine su međusobno ovisne, pa se
prema potrebama njihove ovisnosti mogu prikazati
dijagramima.
• Najčešće se koriste sljedeće karakteristike:
– U = f (Im), uz I=konst. - karakteristike zasićenja,
– U = f (I) - vanjska karakteristika u generatorskom radu,
– Im = f (I) - karakteristike regulacije,
– n = f (I) - karakteristika brzine vrtnje motora,
– n = f (M) - vanjska karakteristika motora i
– M = f (I) - karakteristika momenta motora.

• To nam često daje dobar uvid u svojstva stroja.

75 76

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike zasićenja

• Karakteristike zasićenja daju ovisnost napona na

armaturi U o uzbudnoj struji Im, uz n=konst. i I=konst.

• Krivulje se snimaju za različite iznose struje armature,

Karakteristike zasićenja npr. I=0, I=0.5In, I=In i I=1.5In, pa se dobije porodica
krivulja zasićenja.

77 78

13
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristike zasićenja Karakteristike zasićenja

U [V ]
I=0
I=0.5In
I=In • Karakteristika praznog hoda je samo poseban slučaj
I=1.5In
karakteristike zasićenja (za I=0).

n = konst.
• U točkama A, B i C je napon jednak nuli, a inducirana
elektromotorna sila pokriva padove napona u
armaturnom krugu i na četkicama.
o AB C I m [A ]
Karakteristike zasićenja
79 80

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike regulacije

• Karakteristike regulacije prikazuju ovisnost uzbudne

struje Im o struji armature I uz U=konst. i n=konst.

• Pri prelasku iz generatorskog u motorski rad se mora

Karakteristike regulacije promijeniti smjer napajanja kompaundnog namota.

• Ukoliko to ne učinimo, dobijemo protukompaundirani

stroj, što se može vidjeti iz karakteristika regulacije.

81 82

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike regulacije Karakteristike regulacije

n = konst. stroj s jakom

U = konst. I m [A ] reakcijom armature
• Karakteristike regulacije nam daju uvid u stabilnost
rada stroja.
kompaundirani stroj

natkompaundirani • Generator je stabilan ako potrebna uzbuda raste s

stroj opterećenjem.
motorski rad generators ki rad
o I [A ] • Motor je stabilan ako potrebna uzbuda pada s
opterećenjem.
Karakteristike regulacije
83 84

14
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristike brzine vrtnje

• Karakteristika brzine vrtnje prikazuje ovisnost brzine

vrtnje n o struji opterećenja I, uz U=konst.

Karakteristike brzine
• Ona ima sličan karakter kao i vanjska karakteristika.
vrtnje
• Prilikom snimanja se mijenja opterećenje na osovini, a
mjeri struja motora i brzina vrtnje.

85 86

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristike brzine vrtnje Karakteristike brzine vrtnje

n protukompaundirani motor
A U = konst.
ispitivani
stroj no
U = konst. potkompaundirani motor

V stroj za
n terećenje
jako kompaundirani motor

−+
o I
+−
Shema spoja za snimanje karakteristike brzine vrtnje Karakteristike brzine vrtnje
87 88

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA

Karakteristike brzine vrtnje

• Ova je karakteristika interesantna kod poredno

uzbuđenih i kompaundiranih motora.

• Jasno je da je protukompaundirani motor jako

nestabilan.
Karakteristika momenta
• I potkompaundirani motor može postati nestabilan kod
većih opterećenja, kad zbog reakcije armature s
porastom struje i brzina vrtnje počinje rasti.

89 90

15
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Karakteristika momenta Karakteristika momenta

M M

• Karakteristika momenta predstavlja ovisnost momenta

M o struji opterećenja I.

• Ove se karakteristike značajno razlikuju kod

nezavisno (ili poredno) uzbuđenih motora od
karakteristika serijskih motora. o o
I I
nezavisni i poredni motor serijski motor

Karakteristike momenta istosmjernih motora

91 92

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Karakteristika momenta Karakteristika momenta

• Kod nezavisnih i porednih motora je ovisnost • Karakteristika momenta serijskog motora je u osnovi
momenta o struji gotovo linearna, ali ne potpuno zbog kvadratična parabola budući da je tok proporcionalan
reakcije armature. struji armature, a moment produktu toka i struje
armature.

• Naime, zbog zasićenja uslijed reakcije armature pada

glavni magnetski tok, a time i moment. • Za veće iznose struja se ovaj karakter gubi zbog
zasićenja.

93 94

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE KOLEKTORSKIH STROJEVA ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanje komutacije
• Razloga za lošu komutaciju ima mnogo, a među
značajnije spadaju mehanički.

• Osnovni mehanički uzroci su najčešće sljedeći:

– neokruglost kolektora,
– prevelika zračnost u ležajima stroja,
Ispitivanje komutacije – hrapavost kolektora,
– vibracije svornika držača četkica,
– stršanje izolacionog tinjca iz kolektora,
– neparalelni položaj četkice u kutiji držača,
– zaglavljivanje četkice u kutiji držača i
95 – preveliki ili premali pritisak četkica. 96

16
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Ispitivanje komutacije Ispitivanje komutacije

• Zbog toga je prilikom ispitivanja komutacije najprije • Na primjer, neokruglost kolektora se može ustanoviti
potrebno odstraniti te razloge ako je moguće. pomoću mehaničkog indikatora koji se uobičajeno
koristi pri finijim metalostrugarskim obradama.

• Jedan dio ovih uzroka možemo otkriti jednostavnim

pregledom, neke nešto složenijim ispitivanjima, a neki • Složena ispitivanja su potrebna za vibracije koje
se mogu otkriti tek složenim specijaliziranim nastaju uslijed dinamičkog iskrivljavanja kolektora.
mjerenjima.

97 98

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanje komutacije Ispitivanje komutacije

• Jedna od teškoća pri ispitivanju komutacije je i ¾Određivanje crnog pojasa

nepostojanje objektivnog načina mjerenja kvalitete • Teškoće s komutacijom djelomično rješavamo
komutacije. pomoću pomoćnih polova.

• Mogli bismo reći da se mogu objektivno ocijeniti samo • Stoga možemo relativno jednostavnim pokusom
dva dijametralno suprotna stanja: ispitati utjecaj pomoćnih polova, odnosno njihovu
efikasnost.
– dobra komutacija kod koje uopće nema iskrenja i

– kružna vatra koja trenutno uništi kolektor. • Pritom uz određenu struju opterećenja mijenjamo
struju kroz pomoćne polove i određujemo područje u
kojem nema iskrenja.
• Stupnjevi između toga određuju se na osnovi
vizuelnog izgleda iskre.
99 • To područje se naziva crni pojas. 100

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanje komutacije - Određivanje crnog pojasa Ispitivanje komutacije

A
• Pomoćne polove napajamo dodatno iz malog
Rt ispitivani pomoćnog agregata (ili drugog izvora) kojemu
stroj
možemo reverzirati napon.

Ip Ia • Uz struju Id iz pomoćnog agregata iznosi struja

pomoćni
agregat pomoćnih polova Ip:
A

Id
Shema spoja za snimanje
crnog pojasa
I p = Ia + Id
101 102

17
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
I Ispitivanje komutacije - Određivanje crnog pojasa Ispitivanje komutacije
d
Ia I dmax
• Uz konstantnu brzinu vrtnje i određenu struju armature
Ia povećavamo struju Id sve dok kolektor ne počne
o dobro podešeni pomoćni polovi
1 I dmin In iskriti.
Id
I dmax
Ia • Taj iznos struje Id predstavlja gornju granicu crnog
Ia
pojasa Id max.
preslabi pomoćni polovi
o 1 In (potkomutacija)
I dmin
Id • Zatim struju Id smanjujemo i po potrebi reverziramo,
Ia I dmax
prejaki pomoćni polovi
opet do trenutka dok kolektor ne počne iskriti.
Ia (natkomutacija)
o 1 In
I dmin • Ovaj iznos struje Id predstavlja donju granicu crnog
Crni pojas
pojasa Id min.
103 104

ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanje komutacije Ispitivanje komutacije

• Ako su pomoćni polovi preslabi imamo slučaj

• Postupak se ponovi kod drugih struja opterećenja. potkomutacije.

• Obično se ispitivanje provodi za struje opterećenja • Ako su pomoćni polovi prejaki dolazi do
koje iznose: 0 In, 0.5 In, In i 1.5 In. natkomutacije.

• Do iskrenja može doći i pri strujama opterećenja koje

• Krivulje Id max = f (Ia) i Id min = f (Ia) omeđuju crni
su manje od nazivne.
pojas.
• Na osnovu snimanja crnog pojasa se provodi korekcija
• Kod dobro udešenih pomoćnih polova do iskrenja zračnog raspora pomoćnih polova. Zato se pomoćni
dolazi za podjednake iznose dodatne struje pomoćnih polovi i izvode s dva zračna raspora.
polova u pozitivnom i negativnom smjeru.
105 106

18