http://www.ips.ac.

rs/publications/etnogeneza-kao-faktor-nacionalnog-identiteta-roma/

migracije roma u brckom

legende sveta

proslava djurdjevadana

mitovi zbog nacina zivota su istorijski izvori.

migracije u brckom nisu istrazene ni vecinskih konstituivnih naroda -

spominjanje prvi popis broji 208 92 kuce to je popis od sabana hozica i stoji ne vode se zene popis djece
nije potpuno pouzdan

drugi faktor izvor politiziranja a time manipulacija - izborne inzinjeringa - nema objektivnog pristupa uz
to ne briga javasluk . cak ni danas vrlo je tesko doci do egzaktnog broja .

uz pritisak i zelja za asimiiacijom da romi sami ne zele da se izjasnjavaju

primjer sa vedranom nastanak naselja na periferiji nicijoj zemlji bez struje vode nekoliko kuca

da li se prikljuci familija i pocinje da raste poslovni ortaci ali se formira njihova trajnost isto tako
neozbiljna sada imaju cetiri kuce

stanje u karavlasima- prodano naselje s grobovima oni otisli u francusku sad vehabije cuvaju ciganske
grobove

prutace- poslednji sloj vecinskih i romi simbioza po socijalnom statusu

ispitati sta je sa naselje gurbeti koje se spominje u nekoliko popisa stanovnista

slucaj dubrave pokolj roma u drugom svetskom ratu

ucesce u ratu

iseljenje gradskog bijelog cigana

pljacka i ubistva

djele sudbinu povratnika mali relativno dio koji je otisao u inostranstvo se ne vraca

talijan irkic hamza pio amerika canina puhovac australija

ubaciti njihov ekonomski prosperitet u titovoj jugoslaviji mazalo fudbal, i plivanje-

pijaca bizuterija itd.

sulkagic sokak

linija razdvajanja brigada koja je opredjelila semso sakovic bio komandant

radnici u komunalnom socijalna koponetna turbo liberalizam pogadja ovu skupinu posebno

magingalije o popisu roma sirovost materijala i forma diktirana nemanjem podataka

o tome ostaje bukvalno najteze

do drugog svetskog rata dokumenti

romi u drugom svjetskom ratu

romi i titova jugoslavija

romi i rat 1990

- prahulja u ratu

- suljagic sokak u ratu

linija razdvajanja

garava brigada

poslijeratno razdovblje seoba naroda

karavlasi

gurbeti

stanje u prahulji

polozaj najgore govori o diskrimminatoskom karakteru vlasti dok predsvnici napr madjarske ili turske ili
crnogorske manjine imaju predtsavnike u vlasti polsnike romi nemaju.wsklandal u kome ucestvuje sve
posebno bodsnjacke stranke jer su prirodno tendirali ovoj etnickoj skupini

citati radusin nada

 Raznolika etnička slika, izmije-šanost različitih nacija, religija i kultura, pokazala je da
je formula »jedna država – jedna nacija« apsolutno neprimjenjiva na ovim prostorima. Sukob
između ideala homo-

Nada Raduški: Etničke migracije na prostoru Vojvodine..., Migracijske i etničke teme 18 (2002), 4: 339–
348 342 genosti etničke strukture i realnosti etničke heterogenosti bivših jugoslavenskih repub-lika
doveo je do jugoslavenske tragedije, velikog broja poginulih, nestalih, izbjeglica i interno raseljenih
osoba, kao i promjene etničke slike područja koja su bila izravno ili neizravno zahvaćena ratnim
razaranjima. Migracije stanovništva, dobrovoljne ili prisil-ne, unutarnje ili vanjske, dobile su
dotad neviđene razmjere i nesumnjivo obilježile posljednje desetljeće 20. stoljeća.
Rat na prostoru bivše Jugoslavije iznjedrio je nove tipove migranata, ali nije mijenjao
smjer migracija (etnocentričan) i tendenciju kretanja ka matičnim republikama, očiglednu za sve
nacionalnost

brcko mjesto gdje kutlura pisanog ne postoji stvar sa srbima hrvatima formiranje gradskog jezgra

na nivou bih govori iskljucivo na kao pretpostavki cak i obvo sa rezervom .

nacin izjasnjavanja

O učešću Roma u ratu u BiH ne zna se mnogo, kao ni o žrtvama, iako su se borili u sastavu sve tri vojne
formacije i stradali kao i ostali građani. Na osnovu nekoliko istraživanja, očigledno je da su Romi zatvarani
u logore, da su bili zlostavljani i proganjani, a žene silovane. Međutim, nema preciznih podataka, pa čak
ni procjena o stradanju ove najbrojnije nacionalne manjine u BiH.

Zijo Ribić je imao osam godina kada su pripadnici paravojne jedinice „Simini četnici” iz Srbije, u julu 1992.
godine upali u njegovo selo Skočić u opštini Zvornik. U grupi od oko 30 Roma koje su strijeljali, bila je i
cijela Zijina porodica. On je stravični zločin preživio:

„U ratu sam izgubio sve. Jedini sam ja preživo i još dvoje iz mog sela, od ukupno 30 Roma koji su te noći
stradali. I ja sam bi strijeljan, ranjen, ali sam se napravio mrtav. Oni su me bacili u tu jamu, gdje je taj
pokolj bio, na leševe, pa sam se ja izvukao na drugu stranu.“

Jedina optužnica za zločine nad Romima je upravo za stradanje mještana sela Skočić, a suđenje se vodi
pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu. Na početku pocesa Bruno Vekarić je izjavio:
Ortschafts und Bevölkerung – Statistik von Bosnien und der Hercegovina. Sarajevo, 1880
(Statistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1880); Ortschafts-und Bevölkesungs-Statistik von
Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählung-Ergebnisse vom
1. Mai 1885

. Tako Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH58 utvrđuje da jezik i kultura svake
značajnije manjine koja živi u BiH poštivat će se i uklapati u školu u najvećoj mjeri u kojoj je to izvodivo, u
skladu s Okvirnom konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manjina, te svi zakoni u entitetima, kantonima
i BDBiH, kao i drugi odgovarajući propisi iz oblasti obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog zakona,
najkasnije u roku od šest mjeseci po stupanju na snagu ovog zakona.59

Izborni zakon BiH propisuje obavezu pripadnika nacionalnih manjina u izborima za općinski nivo na način
koji osigurava njihovu zastupljenost u općinskom vijeću, odnosno u skupštini općine i gradskom vijeću,
odnosno skupštini grada srazmjerno procentu njihovog učešća u stanovništvu prema posljednjem popisu
u BiH, te se broj pripadnika nacionalnih manjina koji se neposredno biraju u općinsko vijeće, odnosno
skupštinu općine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada utvrđuje se statutom općine, odnosno grada
pri čemu se pripadnicima svih nacionalnih manjina, koji u ukupnom broju stanovništva te izborne
jedinice, prema zadnjem popisu stanovništva, učestvuju s više od 3%, garantira najmanje jedno
mjesto.60

Filipoviv visocki cigani

bog prirodne nepoverljivosti i velike primitivnosti, prikupljanje podataka od njih samih bilo je vrlo teško.
Stoga sam najviše

podataka skupio od onih Cigana koji me poznaju iz detinjstva, od Cigana

u Halugama, i od onih u Visokom. U ovom članku izneću sve sto sam zabeležio i zapazio kod visočkih
Cigana, koje. nisam naročito proučavao,

osim što sam u leto 1930 na nekoliko ekskurzija dopunio ranije skupljenu građu mnogim novim
podacima. Dodaću i beleške o Ciganima u

selu Vranjku, koje se nalazi u kraju Vogošći, između Sarajevskog i Visočkog Polja, a koji sam takođe
proučavao (B o r o lli ti a YI 6 Ha q a,

CpnCKYIeTHorpacj:JCKH360pHYlK,l{l-b. XLVI). Četiri fotografije za ovaj rad

ljubazno mi je ustupio g. Mih. Hovanski, učitelj.

1 Ciganska sela i brojno stanje Cigana

Da bi se u ma kom kraju Bosne tačno utvrdilo gde i koliko ima

Cigana, moralo bi se poći od mesta do mesta i lično vršiti popis. Stoga

se uopšte vrlo malo zna o Ciganima u Bosni. Naime, službena statistika

ne odvaja Cigana od drugih: muslimanske Cigane nije odvajala od muslimanskih Slavena a hrišćanske
opet nije odvajala od odnosne hrišćanske

grupe. Za vreme bivše austro-ugarske uprave, vlasti su muslimanske Cigane uvek ubrajale u muslimane
Slovene, jer je veroispovest tada bila

glavni kriterij. Naša državna statistika još nije objavila detaljne podatke

iz popisa od 31 januara 1921 godine, te ne mogu reći kakav je bio njen

stav prema Ciganima. Iz "Prethodnih rezultata"l vidi se, da je vođeno

Vršeći, naime, antropogeografska i etnološka prou-

čavanja našega naroda u Visočkoj Nahiji, kako se u narodu i sada zove

uži visočki srez, utvrdio sam u kojim sve naseljima žive i Cigani te približno i njihovo brojno stanje. Pored
toga, sabrao sam dosta podataka i

o tome gde ih je ranije bilo, te nešto podataka o njihovom sadašnjem i

ranijem životu. Zbog prirodne nepoverljivosti i velike primitivnosti, pri

kupljanje podataka od njih samih bilo je vrlo teško. Stoga sam najviše

podataka skupio od onih Cigana koji me poznaju iz detinjstva, od Cigana

u Halugama, i od onih u Visokom. U ovom članku izneću sve sto sam za

beležio i zapazio kod visočkih Cigana, koje. nisam naročito proučavao,

osim što sam u leto 1930 na nekoliko ekskurzija dopunio ranije sku

pljenu građu mnogim novim podacima. Dodaću i beleške o Ciganima u

selu Vranjku, koje se nalazi u kraju Vogošći, između Sarajevskog i Vi

sočkog Polja, a koji sam takođe proučavao (B o r o lli ti a YI 6 Ha q a,

CpnCKYIeTHorpacj:JCKH360pHYlK,l{l-b. XLVI). Četiri fotografije za ovaj rad

ljubazno mi je ustupio g. Mih. Hovanski, učitelj.

1 Ciganska sela i brojno

Vršeći, naime, antropogeografska i etnološka prou-

čavanja našega naroda u Visočkoj Nahiji, kako se u narodu i sada zove

uži visočki srez, utvrdio sam u kojim sve naseljima žive i Cigani te približno i njihovo brojno stanje. Pored
toga, sabrao sam dosta podataka i

o tome gde ih je ranije bilo, te nešto podataka o njihovom sadašnjem i

i velike primitivnosti, pri

podataka od njih samih bilo je vrlo teško. Stoga sam najviše

ekskurzija dopunio ranije sku

i Vi

(B o r o lli ti a YI 6 Ha q a,

za ovaj rad

Kako su Cigani ranije bili vrlo pokretljivi i često menjali selo, o

njima ima uspomena i u onim selima u kojima ich

Ovdašnji se Cigani dele na B ije I e i Crn e. Crne Cigane zovu

seljani i ko tla rim a, a sami Cigani izgovaraju taj naziv kao ko t r ali.
Svojim jezikom Cigani se zovu Rom (Ciganka: Rom n i), u množini

Rom a, a taj im naziv znači u isto vreme i č ove k. Ta njihova sujetna

identifikacija pojmova "Ciganin" i "čovek" vidi se posredno i iz izraza

ga đ o, koji u isto vreme znači stranca i muslimanina. Kod slovenskog

stanovništva čuje se i izraz "f ira u n" u značenju "Ciganin", ali mahom

u pogrdi ili u šali (npr. firaun jedan! firaunska vjero! i sl.). Cigane zovu

i drugim pogrdnim i šaljivim imenima, npr. sitna vjera, šesta regimenta

i sl. Bijeli Cigani sebe zovu i erI i j ama. Visočki Cigani zovu Cigane

čergare "g u r bet ima", pa i "Cincarima" (Visoko).

U -Bosni se medu muslimanskim Ciganima razlikuju Crni i Beli,

poglavito po svojim telesnim osobinama. L. GlUck razlikuje, " razlogom,

među muslimanskim Ciganima u Bosni dva više ili manje fizički različita

tipa.20) Ali se u varoši Visokom razlikovanje "Crnih" i "Bijelih" ne zasniva

toliko na razlikama u antropološkom tipu, koliko na razlikama u zani

manju i u načinu života, jer u varoši Visokom ima Bijelih koji su sasvim

tamni i Crnih koji su otvorenije

(s ridom bradom i brkovima). (otvoreno smede) boje kože i kose

Ciganske žene idu po selima, s torbom na levom ramenu, i prose,

a leti pabirče po njivama i rade za nagradu, ako ih ko zovne na posao.

Osim toga, mnoge žene kupuju od Jevreja sitničara đin~uve, bašIije,

prstene "medenjake" i slične sitnice, pa ih po selima "trampe" (zamenjuju) za mlivo, kukuruz i dr. Kao i
ranije, tako i sada mnoge žene

prošnjom ne izdržavaju samo sebe nego i muževe. U vreme žetve Cigani

i Ciganke pomažu seljanima, za šta dobivaju nagradu u žitu, lwje obično

odmah unovče. "Faletati" i "bacati grah" (gatati) ne zna svaka od visočkih

Ciganki, i to je poglavito zanimanje žena čergaških Cigana.

Bijeli Cigani razlikuju se od Crnih pre svega po tome što su nešto

otvorenije kompleksije, ali je ta razlika vrlo malena (i možda 5amo usled

veće čistote i punoće tela), i otuda im ime. Međutim, to nije glavna razlika

između njih. Glavna je razlika u različitom socijalno-ekonomskom stanju

jednih i drugih, i ta je razlika uzrok oštroj podvojenosti među njima. Dok

se Crni bave besposličenj em i prosj ačenj em a ranij e poglavito krađom,

Bijeli su mahom imućni, često vrlo imućni, ljudi koji se bave mesarskim

ili kovačkim zanatom ili preprodaju stoku, obično konje, u čemu su veliki

veštaci. Stoga su oni u mogućnosti da svoj način života učine boljim i oni

u tom nastoje da se izjednače s varoškim muslimanima. Muška no-nja kod

Bijelih Cigana je potpuno ista kao i kod ostalih muslimana, i ima ih čak

koji se raskošno nose. Bijeli Cigani Dosećuju džamiju. Neki od njih kriju

i žene. Ima i ženidbenih veza izmedu njih i naših muslimana, ali su vrlo

retke, jer muslimani preziru i Bijele Cigane i smatraju ih nižim od sebe,

pa makar bili i imućniji. Dok Crni Cigani prividno i samo po imenu pripadaju islamu, Bijeli se drže verskih
propisa Islama. Uz to, Bijeli ne znaju

ili neće da znaju ciganski j

Nekoliko teza za istrazivanje igracije Roma u Distriktu Brcko

Prvo brcko zapusten grad u kulturno pogledu nema svijesti i sjecanja o sebi broj radova do dans koji se
oze scvesti na anje o prdtiju jedne ruke.govori za sebe. Proble kod roma kao nacionalne anjine ti postaje
jos akutniji ove ubacilipovicai fusnotu iz f.tako napr

njihov položaj u novijoj proslosti njihovog polozaja u vađnijim segemtima nedavne prošlosti grada u
bivsoj jugoslaviji ukazati na nedoiistrazenost

Odkada Romi zive u Berckom nije poznato. U Lokalnim monografijama

Istrazivanje Romi u Osmanoskom perioiodu dvijes tdije Saban Hodjic Doseljavanja

Odakle su dosli ne zna se podaci od mujica naeeljavanje iz srbije ali vec ranije koji su dosli. U dosada
koliko je autoru poznato jedinoj ozbiljnijoj studiji o roia sa podrucja brckog koji se doduse samo ovlas
dotaknuo problea porijekla I igracija roa jer za teu ia muzicku tradiciju ovdasnjih roa rad dragice panic
kasanski nina buba pasljo sine igracka I muzicka tradicija tradicijska praksa roa brcanskog kraja u drugoj
polovini xx vijeka brcko 2011 ksze se

Za vrijeme austrijske vladavine jos manje

Romi u prvoj jugolsviji

Romi u Ratu 1941-1945 dio muslimskog naroda

Titova jugoslavija

Rat 1990-1992

Od 1992 do dnas

Roi u brckom zive u naseljima 4 juli , rijeke, sinteraju , dizdarusa, prutace, suljagic sokak, ulovic
karavlasi aoca prahulji cigaluku karanfil mahala suljagic sokak.7beroj

Istrazivanja nema I tek treba da se uradi. Ono mora na potarhivskoj gradji koju ovaj grad jos nema.

takoIstorija i izjasnjavana bili predmet manipulacija

Selenji neoliberalizam je neprijatelj roma socijalzam period socijalne drzave romi zivili relativno najbolje

Romska djeca ne id u skolu, nove migracije, kao I vecina broj koji su ostali je velik

Danas nisu zastupljeni

Migracije
U najozbiljijoj monografiji o proslosti grada brckog grupni rad Brcko I okolina u radnickom pokretu I
nobu posebno u prva dva rada (P. zivkovic I lika jakovic romi se ne spominju cak se I istorisjski izvori u
pogledu njih netacno iskrivljuju. Ovo se O Povijesti Grada Brckog i njegove okoline sacuvano vrlo malo,
napisano I naucno obradjeno jos manje. Ovo vazi bezmalo za svaki segment svijeta zivota ove sredine pa
tako I za tesku problematiku stalnih migracija, I Ovo vazi posebno za povijest migracija roma. Zapravo
radi se u nacnom demogragrafije o tabuli rasi problem ne postoji.

U radu ce se pokusati uazati na malobrojn spominjanja u dosadsnjim monografijama o Brcko

odsadasnjim izvorima o voj problematici do kojeg je autor dosao

Cak I usrdinama kojiI u romologiji pitanje migracija je posebno tezak I nacak I u zemljama I sredinama
gdje je stanje izucavanje na zavidnom nivou.

roma je zapustenost je I u rooligije jedna od najtezih I najanje obradjenih tema idok se re o romskim
obicajema kulturi socijalno stanju postoji prilicno obina istrazivanja njihovo migracioje kretanje kako u
prolsosti je potpuno neitrazeno. Seobe road r. djurica ulika

Nema podataka ni o dolasku naselevanja odlasku za bilo koji period cak I za period socijalisticke
jugoslavije relativno period najstabilnijeg politickog

Rojas toga dodatno otezan I posebno tezak zapravoo nije ni zapocet. Itstrazivanje Roma narod bez pisane
tradicije segent romolgija je tek u polsednjih 50 tak godina postala saih roa uglVNOM

Pokazati na primjeru roma zapustenost naroda . I stepen njihove demokraticnosti broj

Romi (cigani) u Jugoslaviji

Person

Tatomir P Vukanović

Beschreibung

Tatomir Vukanović.

Verlag

Vranje : Nova Jugoslavija

Erschienen

1983
BRČKO. Poslije beogradskog mira podignuta je u današnjem Brčkom jedna palanka s opkopomili šancem i
pripadala je tuzlanskoj kapetaniji.Ta je palanka postojala još početkom XIX sto-ljeća, ali je napuštena prije
1833. Osim mustahfiza i topčija bilo je u toj utvrdii džebedžija. Plaća posade iznosila je godišnje1098
groša.Kod mjesta Brke ima jedno naselje, koje sezove Palanka.

Izvori i literatura:

Manuscripta turcica br. 3389, 3595 I 3638. — Sidžil 43, str. 13