1

MATEMATIKE I
- OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT -

LINEARNA ALGEBRA (polaže se na kraju I semestra)

1. UVOD
1) Osnovni pojmovi matematičke logike: tablice istinitosti za osnovne operacije sa sudovima
(iskazima); neke formule matematičke logike (DeMorganove, princip kontrapozicije itd);
kvantifikatori ( ∀, ∃, ∃! ) i njihova upotreba.
2) Operacije sa skupovima i njihove osobine, neke formule, napr. DeMorganove formule za
skupove. Uređen par (n-torka) i Dekartov proizvod. Binarna relacija (poredka i ekvivalencije).
Funkcija ili preslikavanje (sirjekcija, injekcija i bijekcija) i operacija.
3) Algebarske strukture: (Abelova ili komutativna) grupa i algebarske strukture sa dvije operacije:
prsten, polje.
4) Linearni vektorski prostor.
5) Aksiom uređenog skupa realnih brojeva (R,+,., ≤ ) .
Podskupovi skupa realnih brojeva R, tj.objašnjenje inkluzije: N ⊂ Z ⊂ Q ⊂ R = Q ∪ I ,
gdje je :
N - skup prirodnih brojeva,
Z - skup cijelih brojeva,
Q - skup realnih brojeva,
I - skup iracionalnih brojeva ( koji se sastoje iz algebarskih i transcendentnih iracionalnih
brojeva).
Stav: 2 ∉ Q, tj. 2 ∈ I .
Značenje simbola {− ∞, ∞} ; prošireni skup realnih brojeva R = R ∪ {− ∞, ∞};
operacije u skupu R.
6) Princip matematičke indukcije. Binomni koeficijenti i njihove osobine, Paskalov trougao,
binomni obrazac. Bernulijeva nejednakost.
7) Apsolutna vrijednost realnog broja i osobine (nejednakosti sa apsolutnim vrijednostima) i
računanje s apsolutnim vrijednostima.

2. KOMPLEKSNI BROJEVI
8) Polje kompleksnih brojeva (C, + , . ) ; algebarski i trigonometrijski oblik kompleksnog broja
(moduo, argument i osnovna vrijednost argumenta, kompleksna jedinica pod uglom ϕ );
Ojlerove formule;
9) Muavrovi obrasci (za stepenovanje kompleksnog broja) i njihova primjena da se sinnx i cosnx
(n∈N) izraze kao polinomi promjenljivih sinx i cosx (i obratno potencije sinnx i cosn x izraze
kao linearna kombinacija sinusa i kosinusa višestrukih uglova);
10) Binomna jednačina, tj. korjenovanje kompleksnog broja. Geometrijska interpretacija operacija
u C: nejednakost trougla, pravilni n-torougao sa centrom u koordinatnom početku itd.

3. DETERMINANTE
11) Pojmovi: determinanta n-tog reda (n∈Ν) (razvoj determinante po prvoj vrsti); subdeterminanta
ili minor, kofaktori ili algebarski komplement; osobine determinante.
 2
12) Sistem od n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih x1,x2,...,xn ; determinanta sistema D
i determinante Dk nepoznate xk (k=1,2,...n); rješenje sistema, saglasan i nesaglasan sistem
jednačina.
13) Gausov algoritam (trougaona eliminacija).
14) Kramerovo pravilo. Homegeni sistem jednacina.

4. MATRICE
15) Pojam matrice, tj. objašnjenje zapisa A = (aij )m,n . Jednakost matrica i operacije (sabiranje,
množenje matrice skalarom i množenje matrice sa matricom) i njihove osobine.
[ ]
16) Jedinična matrica E= δ ij n ,n , gdje je: δij=1 za i=j, δij=0 za i ≠ j. Potenciranje matrica.Matrični
polinom.
17) Skup realnih ili kompleksnih matrica
{ [ ]
Mm,n= A = aij m ,n (∀i = 1, m; j = 1, n)aij ∈ R (ili C ) }
istog formata je Abelova grupa u odnosu na sabiranje matrica.
18) Množenje matrice skalarom. Algebarska struktura (Mm,n , + ) je linearni vektorski prostor u
odnosu na skalarno polje R (ili C).
19) Determinanta matrice. Inverzna , regularna i singularna matrica. Submatrica i rang matrice.
Elementarne transformacije matrica, ekvivalentne matrice, praktično odredivanje ranga.
20) Adjungovana matrica i veza izmedu adjungovanje i inverzne matrice date matrice A, ako je
detA ≠ 0.
21) Primjena matrica na rješavanje sistema linearnih algebarskih jednačina; matrične jednačine:
AX=B ( YA=B ).
22) Kroneker-Kapelijev stav i posljedice (eliminanta, homogeni sistemi).
23) Karakteristične (sopstvene): vrijednosti i vektori matrice.
24) Keli-Hamiltonov stav (bez dokaza) i primjene.

5. VEKTORSKA ALGEBRA
25) Skup vektora V3 kao skup orjentisanih duži. Jednakost i sabiranje u V3 . Abelova grupa (V3,+).
26) Množenje vektora skalarom; (V3, +) je linearni vektorski prostor nad poljem (R, +, . ) realnih
brojeva.
G G G
27) Trijedar vektora (O, a , b , c ) desne (lijeve) orjentacije. Linearna (ne-)zavisnost vektora,
kolinearni i komplanarni vektori. Baza i dimenzija vektorskog prostora (prostori Vn dimenzije
n=1,2,3 itd.). Rastavljanje vektora na komponente.
28) Koordinatni sistemi. Kordinate vektora. Operacije sa vektorima koji su zadani preko koordinata.
Vektor položaja tačke.
29) Projekcija vektora na vektor (ili na osu zadanu ortom).
30) Skalarni, vektorski, mjesoviti i dvostruki proizvod vektora, osobine i geometrijska značenja tih
operacija (ugao između vektora, površina i zapremina; uslovi ortogonalnosti, kolinearnosti i
komplanarnosti).

6. ANALITIČKA GEOMETRIJA
31) Rastojanje dvije tačke. Podjela duži u zadatoj razmjeri (polovište duži, težište trougla).
32) Razni oblici jednačine ravni i razni zadaci sa ravnima i tačkama.
33) Prava.(Razni oblici jednačine prave i razni zadaci sa pravim, tačkama i ravnima).
34) Jednačina površi F(x,y,z)=0 ; parametarske jednačine površi.
35) Kriva kao presjek dvije površine, tj.
F(x,y,z)=0 i G(x,y,z)=0.
 3
Parametarske jednačine krive.
36) Definicija i jednačina:
(i) obrtne površine,
(ii) cilindrične površine,
(iii) konusne površine,
(iv) površine drugog reda.
37) Ispitivanje jednačine površine (na osnovu presjeka sa ravnima paralelnim koordinatnim ravnima
ili na osnovu simetrije).

ZADACI IZ ZBIRKE ZADATAKA (B.A. Mesihović,Š.Z.Arslanagić, Svjetlost Sarajevo,1987. god.)

(PO POGLAVLJIMA):

1. OSNOVI MATEMATIKE:
1.1. Osnovni pojmovi matem.logike: 1-11;
1.2. Skup, relacija, funkcija, operacija: 1-4, 8-16, 19;
1.3. Osnovne osobine skupa realnih brojeva i njegovih podskupova: 1,3,4,5,6,7,9, 10, 14-24.
2. KOMPLEKSNI BROJEVI: 1-39;
3. DETERMINANTE I SISTEMI JEDNACINA: 1-23;
4. VEKTORSKA ALGEBRA: 1-68;
5. ANALITICKA GEOMETRIJA:
5.1. 1-19;
5.2. 20-57;
5.3. 58-88;
5.4. 89-119;
6. 120-158;
7. MATRICNI RACUN: 1-114;

ZADACI URAĐENI NA VJEŽBAMA (І PARCIJALNI)

2x − a − b
1. Neka je f : x →
b−a
( x ∈ [ a, b], a, b ∈ R ) . Dokazati da je f bijekcija sa [ a, b] na [ − 1,1]
2. Riješiti jednačinu : x + 1 − 2x − 3 = 2 .
3. Riješiti nejednačinu : × +2 − 1 ≤ 1 .
4. Matematičkom indukcijom dokazati jednakost (obrazac za zbir n članova geometrijske progresije)
1 − qn
(q ≠ 1, n ∈ N )
n
S n = ∑ aq K −1 = a
K =1 1− q

∑ k ( k1+ 1) = n n+ 1
n
5. Matematičkom indukcijom (il na neki drugi nacin) dokazati identitet :
k =1

n
r3 −1 2 n2 + n + 1
6. Dokazati identitet : ∏ 3 =
r= 2 r + 1 3 n( n + 1)
 4
7. Dokazati formule:

a) ( )
−1
k = ( −1)
k
; b) ( ) = ( − 1) (
−k
n
n n+ k −1
n
) ; c) ⎛ − 12 ⎞
⎜ k ⎟ = ( −1)
k ( 2k − 1)!!

( 2k )!!
( 2 k )!
= ( −1) 2 k
k

2 ( k !)
2
⎝ ⎠

8. Izračunati sume :

a) ( ) + ( ) + ... + ( ) = ∑ ( ) ; ( ) + ( ) + ...
n

b) ∑ ( − 1) k ( nk ) ;
n
n n n n n n
0 1 n k c) 0 2
K =0 K =0

9. Odrediti Rez , Imz , z , argz ,Argz , z i grafički interpretirati te rezultate ako je z :

1 i i 1 i +1
a)5i ; b) + ; c) 1 + ; d) ; e) ; f ) − i − 1 ; g) 1; h) -1.
2 2 3 1+ i 3 i −1

10. Odrediti skup tačaka S = { z z = x + i y; x, y ∈ R } u kompleksnoj ravni, koje ispunjavaju uslov :

a) Re z = Im z; b) Re z < 1 ; c ) − 1 ≤ Re z ≤ 2; d ) Im z ≥ 0; e) z ≤ 2; f )1 < z ≤ 3; g ) z − i ≤ 1;
π π
h) z > 1∧ z − i ≤ 1; i ) − π < arg z ≤ π ; j ) . < arg z ≤
3 2
11. a) Kompleksni brojevi: z1 = 1 + i; z2 = 1 − i; z3 = −1 − i 3 zapisati ih u trigonometrijskom obliku.
b) Kompleksne brojeve z1 , z2 pomnožiti neposredno i poslije prelaska u trigonometrijski oblik.
12. Izraziti cosnx, sinnx za n = 2,3,4,5 u zavisnosti od cosx i sinx.
13. Izračunati sve vrijednosti korijena iz kompleksnog broja ili riješiti odgovarajuću binomnu
jednačinu :

a) 3
2 − 2i; b) z 6 − 1; c ) i; d )z6 − 1 + i = 0 .

Re( z1 ⋅ z 2 ) = 0 .
⎛ 5x ⎞
14. Neka je z1 = x + 6i, z2 = x + ⎜ − 1⎟ i ( x ∈ R ) . Izračunati x, ako je
⎝ 6 ⎠
15. Provjeriti rezultate :
20
⎛1 + i 3 ⎞
( )
a) (1 + i ) 1 + i 3 ( cos a + i sin a ) = 2 2cis
7π + 12a
12
; b)⎜⎜
⎝ 1−i ⎠
⎟⎟ = 2 9 (1 − i 3 ) .

u+v
16. Neka su u i v kompleksni brojevi, takvi da je u = v = 1. Dokazati da je , ( uv ≠ 1) čisto
1 − uv
imaginaran.
17. Odrediti z iz uslova z + 2 z = −6 − 2i 3, a zatim izračunati i grafički predstaviti z .
18. Neka je P(x) polinom petog stepena i neka on ima jednu trostruku nulu x = 1 i jednu
dvostruku nulu x = - 2. Odrediti polinom P(x) ako je P(2) = 48.
19.Odrediti realan polinom najmanjeg stepenačije su nule : x1 = 2 , x2 = 1+ i, x3 = 1 + 2i.
20. Ako je x = 2 nula polinoma x3 - 6x2 + 21x - 26 , odrediti ostale nule toga polinoma.
21. Naći nule polinoma P(x) = x4 + 1
22. Odrediti racionalne korijene polinoma x4 + 2x3 - 13x2 - 38x – 24.
23. Dat je polinom : P(x) = x3 + 2x2 - 5x - 6 , P(2) = 0. Pomoću Vietovih formula
naći ostale korijene jednačine P(x) = 0.
24. Odrediti koeficijente a,b,c realnog polinoma P(x) = x3 + ax2 + bx + c, tako da :
a) polinom bude djeljiv binomima x – 1, x + 2, a da podijeljen binomom x – 4 da je ostatak 18.
 5

b) polinom bude djeljiv binomom x – i, a da podijeljen binomom x + 1 daje ostatak -5.

25. Pokazati da je polinom Pn(x) djeljiv polinomom Q(x) :
Pn(x) = (x-1)2n – x2n + 2x – 1 , Q(x) = 2x3 – 3x2 +x , n ∈ N .
26. Provjeriti ( razlaganje racionalnih funkcija na proste razlomke):
× ×
× +2 3 1 1 1 − −1 1 +1
2 2
(× 2 − 1) (× 2 + 1) 2 = 8 × −1 − 8 × +1 + (× 2 +1) 2 − 2 × 2 +1 .
1 1 1 1 1 1
27. Izračunati determinante trećeg reda: a) 1 2 3 b) 1 0 1 .
1 3 6 1 1 0
28. Izračunati:
13647 13657 17844 z −z 0
a) 28423 28433 − 19371 ; b) 0 z 2 − 1 , ako kompleksni broj z zadovoljava uslov z5 = 1.
28423 28433 − 19372 1 z z +1

1 1 1 i a a
4π
c) 1 z z 2 , gdje je z = cis .d) Dokazati da je D ∈ R, gdje je: D = i b b , −1 = i ,
3
1 z2 z i c c
(a, b, c ∈ C)
29. Riješiti sistem jednačina:
2X1 – X2 – X3 = 4, 3X1 + 4X2 – 2X3 = 11, 3X1 – 2X2 + 4X3 = 11.
30. Odrediti a ∈ R za koje je sistem linearnih jednačina suglasan i riješiti ga:
a) X + Y + Z = a, X + (1 + a)Y + Z = 2a, X + Y + (1+a)Z = 0;
b) X + Y + Z = 6, aX + 4Y + Z = 5, 6X + (a + 2)Y + 2Z = 13.
31. Riješiti sistem homogenih jednačina ( λ ∈ R ):
a) 2x + λy – 3z = 0, 3x – y + 5z = 0, x – 2y + (λ + 7)z = 0,
b) 2x + y – 4z = 0, 3x + 5y – 7z = 0, 4x – 5y – 6z = 0.
32. Navesti Kramerovo pravilo. Diskutovati za koje realno a sistem jednačina:
(a + 2)x – y = a – 2, 2x – y + az = -2, 2x – (a + 2)y – z = - a – 3,
a) ima jedinstveno rješenje, ili
b) ima beskonačno mnogo rješenja, ili
c) odrediti ono a za koje sistem nema rješenja.
Zatim odrediti rješenja sistema kada postoje, tj. u slučajevima (a) i (b).
33. Odrediti polinom P: R → R najnižeg stepena koji ispunjava slijedeće uslove:
P(1) = -1 , P(-1) = 9 , P(2) = -3
⎛1 2⎞
34. Odrediti sve matrice komutativne s matricom: A = ⎜⎜ ⎟⎟ .
⎝ − 1 − 1⎠
35. Neka su A i B kvadratne matrice istog reda; dokazati da je uslov AB ≠ BA ekvivalentan sa:
a) (A + B)2 ≠ A2 + 2AB + B2; b) (A + B)(A – B) ≠ A2 – B2.
−1
⎛ 2 2 3⎞ ⎛ 1 − 4 − 3⎞
⎜ ⎟ ⎜ ⎟
36. Provjeriti rezultat: ⎜ 1 − 1 0 ⎟ = ⎜ 1 − 5 − 3⎟ .
⎜ −1 2 1⎟ ⎜−1 6 4 ⎟⎠
⎝ ⎠ ⎝
 6
37. Ako su A i B kvadratne matrice reda n i AB + A + I = 0, dokazati da je matrica A regularna i da je
A-1 = - I – B .

38. Riješiti matrične jednačine:

⎛2 − 3 1⎞ ⎛ 9 7 6 ⎞ ⎛ 2 0 − 1⎞
⎛ 2 1⎞ ⎛ 1 0 ⎞ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟
a) X ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟ = ⎜⎜ ⎟⎟ , b) ⎜ 4 − 5 2 ⎟ ⋅ X ⋅ ⎜ 1 1 1 ⎟ = ⎜ 18 12 9 ⎟ .
⎝ 2 1⎠ ⎝ 0 1 ⎠ ⎜ 5 − 7 3⎟ ⎜ 1 1 1 ⎟ ⎜ 23 15 11 ⎟
⎝ ⎠ ⎝ ⎠ ⎝ ⎠
⎛ 0 1 2⎞
⎜ ⎟
39. Riješiti matričnu jednačinu: (A – 2 I) X = A + I , gdje je A = ⎜ 2 3 4 ⎟ .
⎜1 0 1⎟
⎝ ⎠
40. Ako imaju smisla jednakosti: X = (A + B)(C + D), Y = A(B + C)D, kakvog su formata matrice A,
B, C, D, X i Y ?

⎛ 6n + 1 4n ⎞
n
⎛ 7 4 ⎞
41. Dokazati da je: ⎜⎜ ⎟⎟ = ⎜⎜ ⎟⎟ (n∈Z).
⎝ − 9 − 5⎠ ⎝ − 9 n 1 − 6n ⎠
⎛ 2 4 − 4⎞ ⎛− 2 − 2 1 ⎞
T T T⎜ ⎟ ⎜ ⎟
42. Neka je X = (x1 x2 x3) , Y = (y1 y2 y3) , Z = (z1 z2 z3) , A = ⎜ − 1 4 0 ⎟ , B = ⎜ 2 −3 2 ⎟
⎜ 2 1 − 3⎟ ⎜ 4 2 − 1⎟⎠
⎝ ⎠ ⎝
i vrijedi X = AY , Z = BY. Izraziti X pomoću Z.
⎛ 1 1 − 2⎞
⎜ ⎟
⎜ 2 1 − 3⎟
43. Odrediti rang matrice A = ⎜ 2 − 1 − 1 ⎟ .
⎜ ⎟
⎜6 −1 − 5⎟
⎜ 7 − 3 − 4⎟
⎝ ⎠
⎛0 4 10 1 ⎞
⎜ ⎟
⎜4 8 18 7 ⎟
44. Provjeriti rezultat: rang ⎜ = 2.
10 18 40 17 ⎟
⎜ ⎟
⎜1 7 17 3 ⎟⎠
⎝
⎛1 3 1 − 2⎞
⎜ ⎟
45. Naći a i b za koje A = ⎜ 2 6 − 3 − 4 ⎟ ima najmanji rang. Naći rang A za ostale vrijednosti a i b.
⎜a b 6 − 2 ⎟⎠
⎝
46. Ispitati linearnu zavisnost linearnih formi:
y1 = 2x1 – x2 – 3x3 – x4 , y2 = x1 + 2x2 + 2x3 – x4 , y3 = x1 + x2 + 2x3 – 2x4, y4 = 4x1 + 2x2 + x3 – 4x4 .
47. Odabrati a tako da sistem jednačina ima rješenje, te riješiti sistem jednačina:
2X1 – X2 + X3 + X4 = 1, X1 + 2X2 – X3 + X4 = 2, X1 + 7X2 – 4X3 + 11X4 = a.
48. Riješiti ili dokazati nesaglasnost sistema jednačina:
a) x1 + x2 – 3x3 = -1 b) 2x1 + x2 + x3 = 2
2x1 + x2 – 2x3 = 1 x1 + 3x2 + x3 = 5
x1 + x2 + x3 = 3 x1 + x2 + 5x3 = -7
x1 + 2x2 – 3x3 = 1 2x1 + 3x2 – 3x3 = 14
 7
c) x1 + 3x2 + 2x3 = 0 d) 2x1 + 3x2 – x3 + 5x4 = 0
2x1 – x2 + 3x3 = 0 3x1 – x2 + 2x3 – 7x4 = 0
3x1 – 5x2 + 4x3 = 0 4x1 + x2 – 3x3 + 6x4 = 0
x1 + 17x2 +4x3 = 0 x1 – 2x2 + 4x3 – 7x4 = 0
49. Pomoću matrica zapisati, pazatim matrično riješiti:
2x – y – z = 2, x – y + z = 2, x – 2y + 2z = 2.
50. Riješiti sistem jednačina primjenom Gausovog postupka:
2x1 + 3x2 + x3 + 2x4 = 4
4x1 + 3x2 + x3 + x4 = 5
5x1 + 11x2 + 3x3 + 2x4 = 2
2x1 + 5x2 + x3 + x4 = 1
x1 – 7x2 – x3 + 2x4 = 7.
⎛0 5 8⎞
⎜ ⎟
51. Odrediti svojstvene vrijednosti i stvojstvene vektore matrice: ⎜ 5 0 8 ⎟ .
⎜8 5 0⎟
⎝ ⎠
52. Neka je ABCD paralelogram čiji su vrhovi označeni u smislu obilaska konture paralelograma i
G → → → G G
neka je a = AB , a = AD . Izraziti vektore strana i dijagonala tog paralelograma preko vektora a i b .
53. Isti zahtjev kao u prethodnom zadatku, ali su zadani vektori dijagonala
→ → → →
paralelograma: AC = a i DB = f .
54. Dokazati metodama vektorske algebre sljedeća geometrijska svojstva:
a) četverougao je paralelogram ako i samo ako mu se dijagonale polove,
b) srednja linija trapeza (duž koja spaja sredine krakova trapeza) paralelna je osnovama trapeza i
njena dužina jednaka je poluzbiru osnovica.
→ → → → → →
55. Neka su CB = a i CA = b vektori strana ∆ABC . Izraziti pomoću vektora a i b vektore paralelne
⎛→ →⎞ ⎛→ → ⎞
simetrali ugla γ = ∠⎜ a, b ⎟ i π − γ = ∠⎜ a, − b ⎟ .
⎝ ⎠ ⎝ ⎠
→ → → →
⎛→ → →⎞ → → → → → → → →
56. Vektori m, n , p i x zadani su u odnosu na bazu ⎜ a , b , c ⎟ : m = a + b + c , n = a + b + 2 c ,
⎝ ⎠
→ → → → → → → → → → →
p = a + 2 b + 3 c , x = 6 a + 9 b + 14 c . Pokazati da vektori m, n , p također obrazuju bazu. Naći
→
⎛ ⎞ → → →
koordinate vektora x u odnosu na bazu ⎜⎜⎜m, n, p ⎟⎟⎟ .
⎝ ⎠
→ →
57. Odrediti parametre u i v tako da su vektori a = (u, 1, -2), b = (-1, 3, v) kolinearni.
→ → →
58. Odrediti parametar k, tako da vektori a (-1, 3, 2), b = (2, k, -4), c = (k, 12, 6) budu komplanarni.
→ → →
Za veće nađeno k vektor a razložiti po pravcima vektora b i c .
⎛→ →⎞ → → → → → → →
59. Izračunati ∠⎜ a , b ⎟ = θ , ako je je a = 5 i − 12 j , b = −4 i + 3 j + 2 6 k
⎝ ⎠
→ →
⎛→ →⎞
60. Ako je a = 10 i projekcija tog vektora na osi n : a n = -5. 6 , odrediti ugao ϕ = ∠⎜ n , a ⎟
⎝ ⎠
između tog vektora i ose.
→ → → → → → → →
61. Izračunati površinu paralelograma konstruisanog nad vektorima: a = 2 i + j + k , b = − i + j − 7 k .
 8
62. Odrediti zapreminu tetraedra ABCD i visinu koja odgovara strani ABD ako je:
A(1, -1, 0), B(2, 0, -1), C(-1, -2, 1), D(2, 0, 0).
→ → → → → → →
63. Nad vektorima a = 5 p + 2 q , b = p− 3 q konstruisan je paralelogram. Ako je: p =2 2 ,
→
⎛ → →⎞ π
q =3 , ∠⎜ p, q ⎟ = , izračunati dužinu dijagonala paralelograma i ugao između tih dijagonala.
⎝ ⎠ 4
64. Odrediti unurtašnje uglove trougla čiji su vrhovi: A(5, 2, -4), B(9, -8, -3), C(16, -6, -11).
65. Pokazati da tačke A(3, -4, 1), B(2, -3, 7), C(1, -4, 3) i D(4, -3, 5) leže u jednoj ravni.
→ → →
66. Neka je a = (1, 1, 1), b = (1, 2, 0), c = (1, 1, -1).
→ → → → → → → → →
a) Izračunati a⋅ (2 b + a ) ; cos ∠( a − b , a + b ) ; proj → → ( c − 2 b ) ,
a −b
→ → →
b)Naći komponentu vektora a normalnu na b − c ,
→ → → → → → → → →
c)Pokazati da su vektori (2 a − b + c, 2 a − 5 b + 6 c, 11a −13 b + 4 c) ortogonalni i da čine bazu,
→ → →
d)Naći koordinate svakog od vektora a , b , c u odnosu na bazu zadanu u c).
67. Provjeriti da tačke A(3,-1,2), B(1,2,-1), C(-1,1,-3), D(3,-5,3) čine tjemena trapeza.
Naći dužine njegovih paralelnih strana.
68. Odrediti koordinate težišta T trougla ABC ako je A(5,1,12), B(11,3,8), C(2,5,0).
69. Duž AB je podjeljena tačkama C, D, E, F na pet jednakih dijelova. Ako je C(3,-5,7), F(-2,4,-8),
naći koordinate tačaka A, B, D, E.
70. Sastaviti jednačinu ravni koja:
a) prolazi kroz osu z i kroz tačku M(1,-2,1),
b) prolazi kroz tačku M(2,3,-4) i paralelna je ravni yz.
c) prolazi kroz tačku P(2,-2,-4) i odsjeca odrezak na x-osi a=-3 a na z-osi c=2.
71. Odrediti ugao pod kojim se sijeku ravni: 2x + 3y + 6z – 7 = 0 i 2x – 2y + z + 1 =0.
72. Izrčunati visinu Hs piramide čiji su vrhovi u tačkama: S(0,6,4), A(3,5,3), B(-2,11,-5), C(1,-1,4).
73. Odrediti kosinuse uglova koje prava definisana jednačinama:
2x – 2y – z + 8 = 0, x + 2y – 2z + 5 = 0
gradi sa koordinatnim osama.
74. Ispitati odnose između pravih:
x + 2 y −1 z ⎧x − y − 5z − 8 = 0
a) = , , ⎨ ;
3 −2 1 ⎩x + y − z = 0
x y −1 z +1 x −1 y z + 5
b) = = , = = ;
1 2 3 6 3 −4
x −1 y − 7 z − 5 x − 6 y +1 z
c) = = , = = .
2 1 4 3 −2 1
x y−2 z+3 x y z −1
75. Naći jednačinu prave koja siječe prave: = = (a) i = = (b) ,
1 3 2 2 −1 1
x −1 y + 5 z − 3
a paralelna je sa pravom: = = (c).
3 1 2
76. Odrediti rastojanje tačke P(1,2,2) od prave koja prolazi tačkama: A(2,2,3), B(2,-1,0).
x+3 y −6 z −3 x − 4 y +1 z + 7
77. Izračunaj rastojanje između mimoilaznih pravih: = = i = = .
4 −3 2 8 −3 3
 9
x −1 y + 2 z − 3
78. Odredi jednačinu ravni koja sadrži tačku M1(1,0,0) i normalna je na pravoj: = = ..
2 1 3
x + 3 y −1 z + 2
79. Naći jednačinu kose projekcije prave = = na ravan x +2y +3z – 6 = 0, ako se
2 G − 3 4
G G
projiciranje vrši paralelno vektoru: 2i + j + 3k .
80. Odrediti jednačinu ravni koja prolazi kroz tačku: T(3,-1,2) i paralelna je sa pravama
x − 2 y + 5 z −1 x +1 y −1 z + 5
(p) : = = i (q) = = ,
3 −3 2 2 5 −7
te odrediti tačku simetričnu koordinatnom početku u odnosu na tu ravan.
81. Napisati parametarske jednačine prave koja siječe prave:
x + 5 y − 3 z +1 x − 3 y +1 z − 2
(p) = = i (q) = =
2 −4 3 −2 3 4
i paralelna je ravnima:
α: 3x + 12y – 3z – 5 = 0 i β: 3x – 4y + 9z + 7 = 0
82. Naći jednačinu sfere čiji je centar u tački C(2,3,-1) i koja od prave:
5x – 4y +3z + 20 = 0
3x – 4y + z – 8 = 0
odsijeca odsječak dužine 16.
83. Naći poluprečnik i centar kružnice koja je definisana presjekom ravni α: 3x + y – z – 9 = 0
i sfere: (x – 4)2 + (y – 7)2 + (z + 1)2 = 36.
84. Kroz pravu definisanu jednačinama: 8x – 11y + 8z – 30 = 0 i x – y – 2z = 0 povući ravni koje će
dodirivati sferu: x2 + y2 + z2 + 2x – 6y + 4z – 15 = 0.
85. Naći jednačinu konusne površi čija je direktrisa (D) 4x2 + 9y2 = 36 , z = 0 i vrh u tački A(0,0,2).
G G G G
86. Naći jednačinu cilindrične površi čija je izvodnica paralelna sa vektorom: a = 3i + 2 j + k , a njena
vodilja je kružnica: x2 + y2 + z2 = 1 , y = z.

SLIJEDE PRIMJERI PARCIJALNIH ISPITA

ODRŽANI PROŠLE ŠKOLSKE GODINE:
 10
I parcijalni, 26.januar 2005. grupa A
Na prvoj strani obavezno upisati (INAĆE VAM RAD NE VRIJEDI):
1. lične podatke i grupa A (samo ovo mastiljavom, a ostalo možete pisati grafitnom olovkom),
2. šk.godinu kad ste otslušali predmet,
3. koji put polažete.
Zatim kako odgovorite na neko od pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednosću od 0 do 17; ( 17 za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje):

1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b ∑

Na osnovu sume poena (∑) izlazi OCJENA: 51-60 = 6-tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.

1.ZADATAK
a) Zapisati:trigonometrijski oblik kompleksnog broja a i definisati: arg a, Arga, a ,
(nacrtati odgovarajuću sliku);
Za a∈C, m∈N dovršiti i dokazati jednakost:
am = ... . (nedopustivo je promjeniti imena varijabli a i m)
8+i
− 3 + 2i , odrediti arg a, Arg a, te izračunati A = 2−6 ( a − 2i ) ;
18
b) Neka je a =
3 + 2i
Riješiti jednačinu z 3 + 8i = 0 i rješenja zapisati u algebarskom obliku;
Nacrtati rješenja u kompleksnoj ravni, te odrediti obim i površinu dobijenog trougla.

2.ZADATAK
a)Zapisati sistem lin.alg. jednačina AY=F, gdje su A = ( aij ) , F = ( fk ) s,1 i Y = ( y k ) s,1 (nedopustivo je
s,s
promjeniti imena varijabli A, Y , F i s) zapisujući prvu, drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu;
Za determinante D=detA s-tog reda : definisati subdeterminantu Di,j i kofaktor Ai,j, te zapisati razvoj
determinante po kofaktorima predzadnje (s-1)-te kolone;
Objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate yi ( i = 1, s. ..).
Navesti (bez dokaza) Kramerov stav.
b) Za razne a ∈ R, diskutovati i riješiti sistem jednačina:
x + y − z = 6, ax + 4y − z = 5, 6x + ( a + 2 ) y − 2z = 13 .

3.ZADATAK
a) Definisati cilindričnu površinu i odrediti njenu jednačinu.
b) Neka su data tri uzastopna vrha B(-3,2,s),C(3,-5,1),D(5,s,2) paralelograma ABCD.
JJJG
Odrediti vrh A parelograma ABCD i naći s za koje je AB = 14 ;
Za veću vrijednost od s odrediti ugao između dijagonala i površinu paralelograma, te vektor
G G G G
položaja a tačke A razložiti preko vektora položaja b, c, d tačaka B,C,D.

NAPOMENA: OBRATITE PAŽNJU NA IMENA VARIJABLI U TEKSTU !

Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima, tj. ne smije se napr. u 2. zadatku
u sistemu AY=F umjesto matrice A= ⎡⎣ aij ⎤⎦ s,s uzeti neku drugu matricu, ili umjesto formata s x s uzeti neki drugi
format. I.t.d.
SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR !
ISPIT TRAJE 2 sata.
 11
grupa B
GF, I parcijalni, 26.januar 2005.
Na prvoj strani obavezno upisati (INAĆE VAM RAD NE VRIJEDI):
1. lične podatke i grupa B (samo ovo mastiljavom, a ostalo možete pisati grafitnom olovkom),
2. šk.godinu kad ste otslušali predmet,
3. koji put polažete.
Zatim kako odgovorite na neko od pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednosću od 0 do 17; ( 17 za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje):

1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b ∑

Na osnovu sume poena (∑) izlazi OCJENA: 51-60 = 6-tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.

1.ZADATAK
a) Zapisati:trigonometrijski oblik kompleksnog broja b i definisati: arg b, Argb, b
(nacrtati odgovarajuću sliku); zatim za b∈C, m∈N (nedopustivo je promjeniti imena varijabli b , m , wk) samo
m
dopuniti jednakosti: w k = m b = " , k = " . Koliko vrijednosti ima b ?
7 − 9i
, odrediti arg b, Arg b; Izračunati c = 33 ( v − 2 ) 2−9 ;
18
b) Neka je b = 3 + 2i −
1 − 5i
Riješiti jednačinu z 3 − 27i = 0 , rješenja zapisati u algebarskom obliku;

2.ZADATAK
a) Zapisati sistem lin.alg. jednačina BZ=H, gdje su B = ( bij ) , H = ( hk ) u,1 i Z = ( z k ) v,1
u,v

zapisujući prvu, drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu (nedopustivo je pritom promjeniti imena varijabli
B,Z , H, u,v ); definisati rang matrice, te navesti (bez dokaza) Kroneker-Kapelijev stav. Za sistem BZ=H
zapisati proširenu matricu sistema zapisujući prvu, drugu i zadnju vrstu i kolonu;
b) Za razne b ∈ R, diskutovati i riješiti sistem jednačina:
x + y − z = 5, ( b − 2) x + y − 4z = 4, 6x + 2y − bz = 11.

3.ZADATAK
a) Definisati konusnu površinu i odrediti njenu jednačinu.
b) Neka su C(-2,3,t), D(4,-4,2), A(6,t,3) tri uzastopna vrha parelograma ABCD, odrediti četvrti vrh B, te naći
JJJG
t za koje je BC = 6 .
Za veću vrijednost od t odrediti ugao između dijagonala i površinu paralelograma,
G G G G
te vektor položaja b tačke B razložiti preko vektora položaja a, c, d tačaka A,C,D.

NAPOMENA: OBRATITE PAŽNJU NA IMENA VARIJABLI U TEKSTU !

Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima, tj. u 2. zadatku napr. u sistemu BZ = H umjesto
matrice B = ⎡⎣ b ij ⎤⎦ u,v uzeti neku drugu matricu, ili umjesto formata uxv matrice B uzeti neki drugi format.
SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR!
ISPIT TRAJE 2 sata.
 12
I parcijalni, 09.02. 2005 grupa A.
Na prvoj strani obavezno upisati (INAĆE VAM RAD NE VRIJEDI):
4. lične podatke i grupa A (samo ovo mastiljavom, a ostalo možete pisati grafitnom olovkom),
5. šk.godinu kad ste otslušali predmet,
6. koji put polažete.
Zatim kako odgovorite na neko od pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednosću od 0 do 17; ( 17 za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje):

1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b ∑

Na osnovu sume poena (∑) izlazi OCJENA: 51-60 = 6-tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.

1.ZADATAK
a) i) OBJASNITI: Kako se sve može zadati jednačina krive u prostoru E3 ?
(ii) IZVESTI jednačinu rotacione površine, koja nastaje kad kriva, koja leži u kordinatnoj ravni XOY, rotira oko
y-ose (obavezno nacrtati sliku).
1 −α α2
b) Izračunati determinantu A ( α ) = −α α2 1 . (Ako niste odredili A, stavite A = 0.)
2
α 1 −α

Odrediti sve vrijednosti za: ⎛ 5π ⎞

4 4 − A ⎜ cis ⎟ ; rješenja zapisati u algebarskom obliku i nacrtati u kompleksnoj ravni, te
⎝ 3 ⎠
odrediti obim i površinu dobijenog mnogougla.
2.ZADATAK
a) Neka su date matrice A = aij ( )p,q i ( )r,s . Ako postoji matrica B = ( bij ) u,v
X = x ij tako da je B=AX, odrediti :
(i) koji uslov ispunjavaju formati (p,q) i (r,s) matrica A i X, te kakav je format (u,v) matrice B;
(ii) kako se računaju elementi matrice B, t.j. dovršite formulu:
(∀i = 1, u; j = 1, v) b ij = Σ " ;
(iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol, te dokazati
jednakost: AEq=A.
−1 ⎛ −2 −5 ⎞
b) Rješiti matričnu jednačinu: X −1 + E = ( AX ) + A , ako je A = ⎜ ⎟ , E = ⎡⎣ δij ⎤⎦ .
⎝ 1 2⎠

3.ZADATAK
G
a) Izvesti: sve oblike jednačine ravni i formulu za udaljenost tačke A ( a ) (ne neke druge tačke) od ravni.
b) Odrediti jednačinu zajedničke normale pravaca:
x −1 y z +1
a1 : = = = t (∈ R ) ; a 2 : 2x + z + 1 = 0, x − y − z − 1 = 0,
1 −1 2
i tačke A1 ∈ a1 i A2 ∈ a2 u kojima ta normala siječe prave.

NAPOMENA: OBRATITE PAŽNJU NA IMENA VARIJABLI U TEKSTU !

Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima, tj. ne smije se napr. u 2. zadatku umjesto matrica A,
X, B uzeti neke druge matrice, ili umjesto formata pxq matrice A uzeti neki drugi format. I.t.d.
SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR !

ISPIT TRAJE : 120 min

 13
grupa B
I parcijalni, 09.02. 2005.
Na prvoj strani obavezno upisati (INAĆE VAM RAD NE VRIJEDI):
4. lične podatke i grupa B (samo ovo mastiljavom, a ostalo možete pisati grafitnom olovkom),
5. šk.godinu kad ste otslušali predmet,
6. koji put polažete.
Zatim kako odgovorite na neko od pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednosću od 0 do 17; ( 17 za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje):

1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b ∑

Na osnovu sume poena (∑) izlazi OCJENA: 51-60 = 6-tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.

1.ZADATAK
a) (i) OBJASNITI: Kako se sve može zadati jednačina krive u prostoru E3 ?
(ii) IZVESTI jednačinu rotacione površine, koja nastaje kad kriva, koja leži u kordinatnoj ravni YOZ, rotira
oko z-ose (obavezno nacrtati sliku).
β2 β 1
b) Izračunati determinantu B ( β ) = 1 β 2
β , (Ako niste odredili B, stavite B = 0.)
β 1 β2

⎛ 4π ⎞
Odrediti sve vrijednosti za B ⎜ cis ⎟ − 9 , rješenja zapisati u algebarskom obliku i nacrtati u kompleksnoj ravni, te
4
⎝ 3 ⎠
odrediti obim i površinu dobijenog mnogougla.

2.ZADATAK
a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m,n i ( )r,s . Ako postoji matrica C = ( cij )u,v
B = b ij tako da je C=YB odrediti :
(i) koji uslov ispunjavaju formati (m,n) i (r,s) matrica Y i B, te kakav je format (u,v) matrice C;
(ii) kako se računaju elementi matrice C, t.j. dovršite formulu: (∀i = 1, u; j = 1, v) c ij = Σ " .
(iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol,
te dokazati Er B=B.
−1 ⎛ −3 −5 ⎞
b) Rješiti matričnu jednačinu: Y −1 + B = ( YB ) + E , ako je B = ⎜ ⎟ , E = ⎡⎣ δ ij ⎤⎦ .
⎝ 2 3⎠
3.ZADATAK
G
( )
a) Izvesti: sve oblike jednačine prave, te formulu za udaljenost tačke B b (ne neke druge tačke) od prave.
x +1 y − 2 z
b) Odrediti tačku (-e) na pravoj: b : = = = s (∈ R ) , koja(-e) je (su) jednako udaljena od ravnina:
1 −2 1
R 1 : 2x − y − 2z − 1 = 0, R 2 : 3x − 4z + 1 = 0.

NAPOMENA: OBRATITE PAŽNJU NA IMENA VARIJABLI U TEKSTU !

Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima, tj. ne smijete napr. u 2. zadatku umjesto matrica Y, B,
C uzeti neku drugu matricu, ili umjesto formata mxn matrice Y uzeti neki drugi format. I.t.d.
SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR

ISPIT TRAJE : 120 min