Professional Documents
Culture Documents
AGRADESIMENTU
Uluk nana’in hakarak hasa’e agradese profunda ba aman Maromak tamba ho nia grasa, domin no tulun
mak hakerek na’in ho isin di’ak nafatin bele finaliza duni relatoriu peskija monografia ida ne’e ho di’ak
no susesu.
Hakerek na’in deklara katak iha relatoriu pskija monografia ida ne’e seidauk perfeitu tamba sei iha artigu
balun ne’ebe menus, ho razaun ida ne’e hakerek na’in prontu atu simu krítika no sujestaun hotu ho
objetivu atu hadia no kompleta frakeza hirak ne’ebe iha eskrita ida ne’e. Hakerek na’in hakarak hato’o
agradese mos ba parte sira hanesan :
Laiha buat murak ida ne’ebe hakerek nain atu oferese ba orgaun tomak ne’ebe mensiona iha leten so lia
fuan obrigadu no agradese, espera katak ita nia favor sei hetan grasa no bensaun husi Aman Maromak.
Díli, de de 2019
Autora
INDÍSE JERÁL
INTRODUSAUN ........................................................................................................................ 1
1.1 INTRODUSAUN JERÁL.................................................................................................................... 1
1.2 OBJETIVU ENSAIU.......................................................................................................................... 1
1.3 BENEFÍSIU ENSAIU ........................................................................................................................ 2
BAZE TEORIA........................................................................................................................... 3
2.1 DEFINISAUN SUBGRADE KA SUBLEITU .......................................................................................... 3
2.2 REGRA NO ESPESIFIKASAUN NE’EBE UTILIZA................................................................................ 3
2.3 MATERIAL NE’EBE UZA BA SUBGRADE ......................................................................................... 4
ETAPA ENSAIU NO ANALIZA DADUS .................................................................................... 5
3.1 ETAPA ENSAIU SUBGRADE KA SUBLEITU ...................................................................................... 5
3.1.1 ENSAIU WATER CONTENT (KADAR AIR) .................................................................................... 5
3.1.2 ENSAIU GRADASAUN (GRADING).............................................................................................. 8
3.1.3 ENSAIU SPG (SPECIFIC GRAVITY) ............................................................................................. 10
3.1.4 ENSAIU ATTERBERG LIMIT ...................................................................................................... 17
3.1.5 ENSAIU LOS ANGELES ABRASSION .......................................................................................... 18
3.1.6 ENSAIU PROCTOR MODIFICATION .......................................................................................... 20
3.1.7 ENSAIU CALIFORNIA BEARING RATIO ..................................................................................... 25
3.2 ANALIZA DADUS .......................................................................................................................... 31
REZULTADU ENSAIU ..............................................................................................................32
4.1 REZULTADU ENSAIU .................................................................................................................... 32
KONKLUZAUN NO SUJESTAUN ............................................................................................33
5.1 KONKLUZAUN.............................................................................................................................. 33
5.2 SUJESTAUN.................................................................................................................................. 33
LISTA TABELA
Tabela 2.1 Medida Sieve Analysis................................................................................................................. 9
LISTA ABREVIATURA
ADN : Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional
GI : Group Index
INTRODUSAUN
Material ne’ebe atu uja ba obra, sei foti nia ejemplu ka sample husi terrenu ka bele mos husi
quary atu bele halo ensaiu iha laboratóriu. Durante prosesu ensaiu iha laboratóriu sei lao tuir
etapa no espesifikasaun ne’ebe implementa tiha ona hanesan padraun atu ita bele halo tuir.
Tan ne’e, objetivu lolos husi ensaiu laboratóriu ne’ebe iha mak atu verifika deit material ne’ebe
lori husi quary ka lokal projetu tuir duni espesifikasaun ne’ebe iha ka lae, tamba asuntu ida ne’e
nia influensia tebes ba iha konstrusaun ka obra ne’ebe atu ejekuta.
Ensaiu ne’ebe mak sei esplika iha relatoriu ida ne’e maka ensaiu konaba material Subgrade
ninian. Ensaiu refere halo iha laboratóriu ADN (Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál) no material
refere foti iha Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato iha munisipiu Dili.
1. Bele haklean liu-tan kuñesimentu ba hakerek-na’in, liu-liu konaba teste material ba Subgrade nian.
2. Fo benefisiu ba hakerek-na’in atu hatene klean liu kona ba, oinsa atu hekerek relatóriu peskija
monografia tuir sistemátiku no padraun ka normas ne’ebe iha.
3. Bele sai hanesan mata-dalan ka padraun ba estudante sira ne’ebe karik tuir mai iha interese atu foti
titulu ne’ebe relevante ne’ebe iha relasiona ho teste material Subgrade.
BAZE TEORIA
Jeralmente Subgrade tenke iha forsa natoon hodi tahan todan konstrusaun nian ne’ebe iha ninia
leten, todan tráfegu ne’ebe liu ba mai, fasil atu prosesa be’e (drenajen) no fasil atu halo
kompaktasaun.
Karakteristika Subgrade influensia ba rezisténsia kamada ne’ebe iha leten no kualidade iha
estrada. Atu halo evaluasaun ba kualidade rai sai hanesan material kamada subleitu ka subgrade
husi rodovia ne’ebe utiliza Grupu Index ka GI (Group Index).
Husi etapa ensaiu hitu (7) ne’ebe iha leten, ida-idak sei lao tuir nia prosesu rasik tan ne’e iha
relatoriu ida ne’e sei fo sai detallamentu etapa husi ensaiu Subgrade ne’ebe tenke kumpri ka halo
tuir durante prosesu ensaiu nia laran.
Fakar sai material husi karoon Kahur material refere uza kanuru
Tuir mai, ita prepara Pan ka kontentor rua hafoin ita hakerek iha surat-tahan ida ho sinal A
no B uja lapijeira ka espidol no tau ba iha kada kontentor hafoin tetu kada kontentor no
hakerek todan husi kada kontentor ne’ebe iha.
Etapa tuir mai maka ita enxe/tau material oituan ba iha kada kontentor hafoin ita tetu fila-fali
kontentor hamutuk ho material ne’e nia todan ida-idak. Labele haluha atu hakerek todan husi
kontentor + material nia todan bainhira ita tetu.
5. Hatama material + kontentor ba iha Oven ka fornu nia laran durante oras 24.
Bainhira ita tetu hotu tiha, tuir mai ita hatama Material + Kontentor rua (A no B) ne’e iha ba
iha oven/fornu laran no husik to’o oras 24 nia laran.
6. Hasai Material + Kontentor Husi Oven/Fornu, Husik Halo Malirin no Tetu Fila-Fali.
Departamentu Enjeñaria Sivil, Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Teknolojia-UNTL
Gabriela de Jesus de Araújo Leite Seran (2015.02.02.020)
7
Relatóriu Peskija Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN)
Hafoin husik tiha durante 24 oras nia laran, tuir mai ita hasai tiha sample rua ne’ebe iha,
husik halo malirin tiha iha oras balu nia laran to’o nia malirin ona maka hafoin tetu fila-fali
Material + Kontentor ne’ebe iha.
Todan husi Material + Kontentor inisial no Material + Kontentor oven sempre iha diferensa
oituan, katak Material + Kontentor ininsial nia todan normalmente boot liu husi Material +
Kontentor depois oven no diferensa husi todan rua ne’e maka ita hanaran limite liquidez
(kadar air).
1. Prepara material
Prepara material ne’ebe iha, kahur ho kanuru to’o hanesan, hafoin fahe ba parte ha’at (4). No
suru material ne’ebe fahe tau ba fatin rua (2) deit.
Departamentu Enjeñaria Sivil, Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Teknolojia-UNTL
Gabriela de Jesus de Araújo Leite Seran (2015.02.02.020)
8
Relatóriu Peskija Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN)
2. Tau ketak agrgeadu ne’ebe fahe tiha ona ba fatin rua no tetu nia todan.
Tau ketak sample ne’ebe fahe tiha ona ba fatin rua hafoin tetu
kada ida-idak nia todan to’o 10 kg no tau sinal A no B ba sample
rua ne’ebe iha.
3. Prepara sieve tuir nia medida ne’ebe iha prosedimentu teste nian.
Iha ensaiu ba material subgrade uza metodu la fase, iha ensaiu ida ne’e material ne’ebe iha
ita sei diretamente halo grading ba material ne’ebe iha.
3” ½”
21/2’’ 3/8’’
2’’ 4’’
11/2’’ 10’’
1’’ 40’’
3/4’’ 200’’
Etapa grade ne’e ita sei hahu numeru sieve ne’ebe ho medida boot to’o ki’ik, mak
hanesan : 3”, 21/2”, 2’’ , 11/2’’, 1’’, ¾’’, ½’’, 3/8’’, 4”, 10”, 40” no ikus liu maka 200’’.
Durante grading nia laran maka iha sample balun ne’ebe metin ka hela iha kada medida
sieve ne’ebe iha leten maka ita tenke tau ketak sample sira ne’e iha pan ka basia ida tuir
ninia medida sieve ne’ebe iha.
Iha prosesu grading ita sei halo tuir prosesu rua ne’ebe iha, ba ita nia sample A no B,
signifika katak kada sample ida sei iha tipu gradasaun rua; gradasaun grosu no gradasaun
finu.
Material ne’ebe iha sei pineira foun dala ida tan uja sieve medida 4’’. Material ne’ebe sei uja
ba iha ensaiu SPG mak ida ne’ebe la passa iha sieve medida 4’’ no ida ne’ebe passa iha
sieve 4’’, prepara mos basia/pan atu ketak material passa no la passa.
Hafoin pineira hotu material passa no la passa iha pineira 4”, lori material refere ba fase no
hoban.
Husi material rua ne’ebe iha, ida ne’ebe passa iha sieve medida 4’’ diretamente ita hoban
kedas, maibe ba ida ne’ebe la passa husi sieve numeru 4’’ tenke fase uluk tiha lai mak
hanfoin bele hoban. Durasaun oras atu hoban material rua ne’e mak oras 24 nia laran.
Hafoin ita hoban tiha material durante 24 oras nia laran, etapa tuir mai ba material ne’ebe
passa sieve medida 4’’ sei hasai tiha be’e ne’ebe iha no habai iha loron manas to’o maran
superfisialmente.
a. Raut sample oituan tau ba iha kone ne’ebe iha, halo tetuk, hafoin kaer halo metin kone no
uja hummer ne’ebe iha hodi fai neneik. Ba kamada primeiru ita fai to’o dala 8.
Departamentu Enjeñaria Sivil, Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Teknolojia-UNTL
Gabriela de Jesus de Araújo Leite Seran (2015.02.02.020)
12
Relatóriu Peskija Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN)
b. Tuir mai ba kamada segundu, enxe tan sample ba kone laran, halo tetuk no uja hummer hodi
fai nafatin dala 8.
c. Ba kamada terseiru enxe tan rai maibe fai maka to’o dala 9.
d. Atu taka ita raut tan sample oituan hodi hatetuk kone nia leten.
e. Ikus liu hamo’os rai ne’ebe monu iha kone nia sori-sorin, hafoin kaer kone halo metin no
hiit sa’e neneik. Bainhira hiit sa’e sei iha rai ne’ebe monu, atu hatudu katak material ne’ebe
iha SSD duni maka sei hatudu hanesan imagem iha leten. Se la hanesan iha leten ka bainhira
ita hiit kone sa’e mak la iha material refere monu entaun signifika katak material ne’ebe ita
habai seidauk superfisialmente maran, etaun sei presija ba habai fali mak hafoin mai koko
fali tan.
5. Ensaiu Piknometru ba material passa SSD
Se ita nia material liu ona ensaiu SSD maka tuir mai ita sei ensaiu fali tan material refere iha
piknometru. Nia etapa mak hanesan tuir mai ne’e :
a. Prepara Piknometru rua ba sample A no B
b. Enxe be’e ba iha piknometru to’o iha liña limite no tetu nia todan ida-idak
c. Fakar sai fali be’e ne’ee iha piknometru laran to’o nanotak
d. Tetu material SSD rua (A no B) ho todan 500 grama kada ida
g. Hafoin dulas tiha, hatu’ur sample ne’ebe ita dulas iha minutu balun nia laran no tetu fali
sample rua ne’e nia todan ida idak.
h. Tetu tiha fakar sai sample ba pan rua (A no B), hasai be’e ne’ebe iha pan (A no B) nia laran
no lori ba hatama iha oven laran ho durasaun oras 24.
i. Husik tiha durante 24 horas iha oven laran, tuir mai hasai sample husi oven laran no husik
halo malirin didiak.
j. Bainhira sample rua ne’ebe iha malirin ona mak hafoin tetu fali sample rua ne’e nia todan
ida-idak atu hatene nia water content.
l. Hafoin tetu hotu tiha, tuir mai hasai tiha sample (A no B) ne’ebe iha no husik nia to’o maran
superfisialmente no tetu fali sample rua ne’e nia todan iha kondisaun maran superfisial.
m. Bainhira material superfisialmente maran ona maka tuir mai ita tetu hodi hatene nia maran
superfisial (kering permukaan).
n. Bainhira tetu tiha sample, hatama fali ba iha oven ka bele mos sona deit fugaun too 130 ° C
(grau selsiu).
o. Bainhira sample ne’ebe iha maran loos ona, hasai tiha husi oven ka fugaun no husik to’o
malirin didiak.
p. Se kuandu sample ne’ebe iha malirin ona, etapa tuir mai maka tetu fali sample (A no B) nia
todan atu hatene sample nia water content.
Maneira atu koko Atterberg Limit husi material ne’ebe iha mak:
1. Prepara uluk sieve ho númeru 40” ho basia no pineira material ne’ebe sei utiliza hodi halo
teste Atterberg Limit. Prepara mós ekipamentu ba teste Liquid Limit nian, hanesan; Casa
Grande, Grooving tool, ...
2. Enxe material ne’ebe pineira ona iha bikan ki’ik. Kahur material ho be’e nato’on to’o
material mistura didiak.
Wainhira enxe ona material ba iha Casa Grande, atu hatene material refere Plastis ka Non
Plastis, ita dulas casa grande nia ferramenta balun to’o dala 0-10, 10-15, 15-25, karik
material refere belit ona iha tempu ne’ebe termina ona, entaun material refere karakteriza
Non Plastis no ita sei labele kontinua ba teste tuir mai.
1. Grading G ; Tipu grading ida ne’e uja material ne’ebe la passa iha sieve medida 1’’ no ¾’’
ho kuantidade 5000 gramas ba kada medida sieve. Bola ne’ebe uja atu koko resistensia ka
forsa husi agregadu hamutuk 12 iha 1000 rotasaun nia laran.
2. Grading A ; Tipu grading ida ne’e uja material ne’ebe la passa sieve medida 1”, ¾”, 1/2’’
no 3/8’’ ho kuantidade 1250 gramas ba kada medida sieve. Bola ne’ebe uja atu koko
resistensia ka forsa husi agregadu hamutuk 11 iha 500 rotasaun nia laran.
Maibe iha teste ne’e, ba material subgrade sei utiliza tipu ensaiu Grading A, tanba material
refere nia gradasaun lahanesan ho material kamada sira seluk, wainhira utiliza Grading G maka
material sei rahun hotu.
a. Prepara material no grading uza sieve 1”, ¾”, 1/2’’ no 3/8’’ba grading A.
b. Ba grading G ita uja mak material ne’ebe la passa iha sieve medida 1”, ¾”, 1/2’’ no 3/8’’,
tan ne’e tenke tau keta-ketak iha bacia/pan. Tetu material grading A ninian ho todan total
5000 gramas ba sieve medida 1”, ¾”, 1/2’’ no 3/8’’, signifika katak kada sieve sei fahe
todan 1250 gramas, Tau material ne’ebe tetu ona iha basia ida no lori ba hatama iha mákina
LA Abrassion hodi halo teste.
c. Etapa ensaiu tuir mai maka ita tama ba prosesu abrassion, diretamente hatama material
grading A ne’ebe ho todan material total 5000 gramas, uja bola 11 no rotasaun 500
d. Abrassion hotu tiha, hasai material uja fali sieve medida 12’’ atu hafahe fatuk uut ho fatuk
isin. Material ne’ebe uja ba prosesu ensaiu tuir mai mak material ne’ebe la passa iha sieve
medida 12’’ ba grading A.
Departamentu Enjeñaria Sivil, Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Teknolojia-UNTL
Gabriela de Jesus de Araújo Leite Seran (2015.02.02.020)
19
Relatóriu Peskija Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN)
e. Grading hotu ho sieve medida 12’’, tuir mai sei tetu fila fali material ne’ebe la passa iha
sieve numeru 12’’.
b. Material ne’ebe sei utiliza ba proctor mak material sira ne’ebe passa husi sieve medida ¾’’,
la passa iha sieve medida 4’’ no passa husi sieve medida 4’’
c. Durante prosesu grading tenki tau ketak nafatin material sira ne’ebe passa iha sieve medida
¾’’ nune’e mos ho material sira ne’ebe la passa no passa iha sieve medida 4’’ sira iha ida-
dak nia bacia/pan
d. Ba todan husi material (Rettained no Passed 4’’) depende ba iha valor mediu (average) husi
sample A no B iha sieve medida 4’’
e. Aditional water (R) ka be’e ne’ebe ita atu aumenta ba iha sample mos iha ninia ekuasaun
rasik ; R = 100 + MC
f. Husi water content inisial ne’ebe iha bele mos deside pursentu be’e ne’ebe sei uja atu kahur
hamutuk ho sample proctor ninian ho ekuasaun ; % - MC / R x Ws
g. Todan material kriteriu ne’ebe baibain uja ba iha proctor mak 5500 gramas inklui material
passa no la passa
h. Se kriteriu hirak ne’ebe iha leten ita kumpri hotu ona mak tuir mai iha bele kahur ita nia
sample proctor ne’ebe iha
i. Fahe material ka sample proctor ba fatin lima idak idak iha ninia bacia/pan
j. Prepara volumetriku atu sukat be’e ba kada sample proctor ne’e iha
k. Molok atu fakar be’e ne’ebe ita sukat tiha ona, uluk liu presija kahur halo hanesan tiha lai
sample proctor ne’ebe kompostu husi material passa no la passa iha sieve medida 4’’
l. Fakar be’e ne’ebe iha volumetriku laran ba iha sample proctor no kahur to’o
homojeniu/hanesan
m. Kahur hotu ona, tuir mai tau sample proctor lima ne’e iha ba ida idak nia plastiku no fo sinal
ba kada plastiku tuir ida idak nia pursentu be ne’ebe iha.
Repete etapa ( j, k, l, no m) ba sample proctor haat seluk ne’ebe tuir mai
o. Husik tiha durante 24 oras, molok atu proctor tenki foti ninia water conttent. Prepara pan
lima ba kada sample tetu tiha pan mamuk lima ne’ebe iha no fo sinal ba kada pan tuir
pursentu be’e ne’ebe ita tau ba sample idak idak
p. Tau sample ida-dak ba pan lima ne’ebe iha, tetu pan hamutuk ho material no tetu hotu
hatama iha oven durante 24 oras nia laran
q. Husik tiha durante 24 oras nia laran iha oven laran, tuir mai hasai tiha sample no husik halo
malirin didiak mak hafoin tetu fila-fali atu hatene nia water conttent.
r. Ba proctor ninian, uluk liu ita prepara molde proctor, hummer, basia, kanuru, placa, martelu
no xave númeru 11.
s. Fahe sample ne’ebe iha iha basia laran ba iha parte lima
t. Enxe uluk divijaun sample ida ba iha molde proctor laran hafoin uja hummer kompakta tiha
dala 56 hotu tiha mak foin enxe tan divisaun tuir mai
u. Kompakta hotu divijaun lima ne’ebe iha, tuir mai halo tetuk sample restu ne’ebe iha molde
nia leten no tetu molde hamutuk ho sample nia todan
v. Tetu hotu tiha sai no soe tiha sample ne’ebe iha molde laran
w. Repete etapa (s, t, u, no v) ba sample haat seluk ne’ebe tuir mai.
1. Soaked CBR
Ensaiu CBR laboratoriu iha ne’ebe bainhira compakta hotu iha molde laran, sei presija
hoban tan iha be’e laran durante loron haat. Metodu ida ne’e diak tebes tamba kuidadu
(teliti) liu.
2. Unsoaked CBR
Kompakta hotu tiha sample ne’ebe iha diretamente halo kedas penetrasaun CBR, la presija
hoban tan durante loron haat iha be’e laran. Metodu ida ne’e laduun diak tamba laduun teliti.
Tipu ensaiu CBR ne’ebe sei aplika iha prosesu ida ne’e mak soaked CBR. Etapa Ensaiu CBR
mak hanesan tuir mai:
a. Prepara sieve medida ¾’’ no 4’’ atu grade sample ba CBR nian
b. Grade material uja medida sieve ne’ebe iha leten, tau ketak material ne’ebe la passa no passa
iha sieve medida 4’’ iha basia laran
c. Todan material kriteriu ba CBR nia mak 6500 gramas, todan total material CBR depende
nafatin ba iha average husi sample A no B iha sieve medida 4’’
d. Be’e ne’ebe atu uja ba iha CBR mai husi MC (Moisture Conttent) no OMC (Optimum
Moisture Conttent) ne’ebe sai husi resultadu analiza proctor ninian. Formula atu hetan be’e
6500
total ba CBR maka : 𝐴𝑊 = (𝑂𝑀𝐶 − 𝑀𝐶)𝑥 (100+𝑀𝐶)
Departamentu Enjeñaria Sivil, Fakuldade Enjeñaria Siénsia no Teknolojia-UNTL
Gabriela de Jesus de Araújo Leite Seran (2015.02.02.020)
25
Relatóriu Peskija Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN)
e. Sample ne’ebe uja ba iha CBR hamutuk oin tolu no kada ida iha ninia blow la hanesan : 10,
35 no 65. Material ne’ebe kompostu iha sample CBR nia laran mak sample ne’ebe la passa
no passa iha sieve medida 4’’
f. Prepara mos volumetriku atu sukat be’e ne’ebe sei uja ba iha sample tolu CBR nian, hafoin
sukat be’e tuir be’e ne’ebe presija ba CBR ninian
g. Molok atu fakar be’e uluk liu kahur sample halo hanesan mak hafoin fakar be’e ba sample
no kahur fali to’o homojeneu
h. Repete etapa g ba iha sample CBR rua seluk ne’ebe tuir mai
i. Kahur hotu, tuir mai enxe sample tolu ne’ebe iha ba kada plastiku, fo sinal ba plastiku tuir
blow CBR ne’ebe iha no husik durante 24 oran nia laran
j. Husik tiha durante 24 oras nia laran, tuir mai foti material balun husi sample tolu ne’ebe iha
ba water conttent ninian.
k. Ba Water content inisial ninian, uluk liu presija tetu lai pan mamuk ida, hafoin tau sample ba
iha pan ne’ebe iha no tetu fila-fali no ikus liu hatama iha oven durante 24 oras nia laran
l. Husik tiha iha oven laran durante 24 oras maka tuir mai hasai sample husi oven laran husik
halo malirin didiak mak hafoin tetu fila-fali atu hatene ninia water conttent
m. Sample tolu CBR nia ne’ebe iha sei halo hanesan mos ensaiu proctor ninian, maibe molde ba
CBR ninian ita uja tolu no kada sample CBR tolu refere iha ninia blow ne’ebe la hanesan.
n. Ejemplu ba CBR 1 ka 10 blow
1. Fahe sample ba CBR 1 ou 10 blow ba fatin lima
3. Enxe kada divisaun ida uluk lai ba iha molde CBR 1 ninian hafoin kompakta ho 10 blow
uja hummer
4. Kompakta 10 blow hotu tiha mak hafoin bele tau tan divisaun tuir mai no kompakta tan
ho 10 blow, repete nune’e to divisaun lima ne’e halo hotu
5. Kompakta hotu tiha tuir mai hasai tiha molde parte leten, hafoin halo tetuk sample restu
ne’ebe iha molde nia ulun
6. Halo tetuk hotu, tuir mai tetu molde hamutuk ho sample atu hatene nia todan
7. Tetu tiha nia todan mak foin bele ba hoban iha be’e laran durante loron haat laran
8. Repete etapa ne’ebe iha leten ba sample CBR rua (35 & 65) seluk ne’ebe iha
o. Wainhira to’o ona loron ha’at, ita sei hasai sample husi be’e laran, fakar sai be’e ne’ebe
tama iha laran, tau sample refere iha loron laran ka fatin ne’ebe bele absorve be’e, atu
nune’e material ne’ebe iha molde laran maran nato’on.
Sample refere maran ona, ita lori ba halo teste iha mákina CBR nian, iha teste refere ita sei
halo tuir prosedimentu ne’ebe iha mak hanesan:
Foti sample refere, kore nia molde leten ho xave 11, monta sample ba mákina CBR
Afina ninia manometru ba zero no aperta daun
Prepara maneira le’e teste CBR nian, ne’ebe kompostu husi; rotasaun dial, tempu
(segundu) no profundidade (mm)
Prepara relójiu ka Stopwatch hodi setting tempu tuir maneira le’e teste CBR nian.
Repete etapa ne’e ho sample rua seluk ne’ebe iha.
p. Hafoin prepara hotu ona sasan hirak ne’e, tuir mai ita halo ona teste refere ba sample tolu
ne’ebe iha tuir kada blow (10,35,65)
q. Wainhra teste remata, katak ita dulas dial refere ba sample ne’ebe kompostu husi material
ne’e tós ona, ita para no kore molde ho xave 11.
r. Prepara pan tolu no tau marka kada blow (10,35,65) iha surat-tahan, tetu tiha pan nia todan,
hafoin foti material ne’ebe halo teste ona, tetu pan + material nia todan no lori ba hatama
oven ho durasaun oras 24, atu nune’e ita bele hatene water conttent husi CBR nian.
s. Hafoin to’o ona oras 24, ita hasai material husi oven, rai halo malirin no tetu hodi hatene nia
todan husi pan + material + oven ba sample tolu ne’ebe iha.
Dadus sira ne’e hotu sei analiza bazeia ba espesifikasaun no regra sira ne’ebe iha leten.
REZULTADU ENSAIU
KONKLUZAUN NO SUJESTAUN
5.1 KONKLUZAUN
Husi rezultadu ne’ebe anexu ona iha kapítulu da-ha’at (4), konklui katak: material ne’ebe foti
husi Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato no halo teste iha Laboratóriu Ajénsia
Dezenvolvimentu Nasional (ADN) atu hatene valór pursentu husi California Bearing Ratio
(CBR) hodi utiliza ba kalkulasaun Modulus of Soil Reaction (k), valór husi teste ne’e mak: 22%,
valór refere tuir duni kritéria no espesifikasaun (CBR: mínimu 6%) ne’ebe adota ona iha
Laboratóriu Ajénsia Dezenvolvimentu Nasional (ADN).
5.2 SUJESTAUN
Iha kapítulu da-lima (5) ida ne’e hafoin halo ona konkluzaun ba material ne’ebe halo teste ona,
tuir mai sei sujere ba parte kompetente Autoridade Nasional Aviasaun Timor Leste (ANATL) katak;
material ne’ebe foti husi área ka site Apron nian serve duni atu utiliza ba iha parte konstrusaun
tamba prenxe ona kritéria no espesifikasaun ne’ebe iha.