HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNOG VIJE A

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009. A2-01

Antun Mikulecky
KON AR-Institut za elektrotehniku, Zagreb
amikul@koncar-institut.hr

TRANSFORMATORSKI PROVODNICI – POGONSKA ISKUSTVA

SAŽETAK

U radu su opisane konstrukcijske, pogonske, dijagnosti ke i druge osobitosti svih triju vrsta
provodnika kondenzatorskog tipa koji se susre u u pogonu. Razmatra se odnos kvara provodnika i kvara
transformatora i u tom smislu razlu uju se dvije vrste kvara provodnika: po etni kvar koji nema za
posljedicu ošte enje transformatora i potpuni kvar koji neposredno ima za posljedicu kvar transformatora.
Pokazuje se da bez primjene dijagnostike stanja provodnika svi kvarovi su potpuni. Analizirano je trinaest
kvarova provodnika u pogledu uzroka, mehanizama nastanka i razvoja te posljedica. U tom smislu lanak
prikazuje mogu nosti ali i ograni enja povremene i kontinuirane dijagnostike i u tom smislu su predložena
poboljšanja. Ukazano je na neke osobitosti rasklopišta u pogledu protupožarne zaštite i posebice na
mogu nost povezanosti priklju ka pomo u krutih cijevi i kvarova provodnika.

Klju ne rije i: provodnik, kvar, energetski transformator, dijagnostika, cijevni priklju ak,
protupožarna zaštita

TANSFORMER BUSHINGS – SERVICE EXPERIENCES

SUMMARY

Design, service, diagnostics and other properties of all three condenser types of bushings are
described in the paper. Relationship between failure of bushing and failure of transformer are discussed
and in that sense two bushing failure types is recognized: early stage bushing failure without serious
consequences on transformer and total bushing failure with failure on transformer as a consequence.
Without applying of diagnostics all bushing failures are total. Thirteen bushing failures were analyzed in
the sense of their cause, development mechanism and consequences. Regarding that, ability and
limitation of off line and on line diagnostics are discussed in the paper and some improvements are
proposed. Some switchyard properties are indicated, in the aspect of influence of rigid tubular connection
to bushing failure and fire protection.

Key words: bushing, failure, power transformer, diagnostics, tubular connection, fire protection

1. UVOD

Transformatorski provodnik je naprava pomo u koje se ostvaruje spoj rasklopišta i namota

transformatora, [1]. On vodi struju i izolira prema kotlu. Provodnik se smješta na me i izolacijskih medija,
naj eš e ulja, SF6 ili zraka i me usobno ih odvaja. Tim svojstvom su u znatnoj mjeri odre ena
protupožarna svojstva uljnih transformatora. U transformatorskoj tehnici rabe se naj eš e dvije osnovne
vrste: porculanski provodnici (solid type bushing) koji prevladavaju na distribucijskim naponima i

1
kondenzatorski provodnici koji ve pedesetak godina u potpunosti prevladavaju na višim naponima. Ovaj
rad se bavi kondenzatorskim provodnicima. Oni se izvode u tri tehnologije: RBP (smolom obloženi papir),
OIP (uljem impregnirani papir) i RIP (smolom impregnirani papir) namatanjem na središnju cijev ili vodi ,
pri emu se na odre enim promjerima ume u elektrode kojima se podešavaju radijalna i aksijalna
naponska naprezanja. Skica kondenzatorskog provodnika ulje-zrak OIP tipa prikazana je na slici 1, a
shematski prikaz kondenzatorskog tijela provodnika je na slici 2.

Oznake, slika 1:
1 - Kondenzatorsko tijelo 2 – Elektrode
3 - VN priklju ak 4 - Glava
5 - Elektrostatski zaslon
6 - Središnja cijev 7 - Gornji omota
8 - Donji omota 9 - Prirubnica
10 - Produžetak prirubnice
11 - Mjerni priklju ak 12 - Brtve
13 - Natpisna plo ica 14 - Uljokaz
15 - Vezivni cement
16 - Izolacijsko ulje
17 - Ekspanzijski prostor

Oznake, slika 2:
1 – Cijev provodnika 2 – Elektrode
3 – Prirubnica 4 – Mjerni priklju ak
C1i – Kapacitet, i-ti po redu
ri – Radijus i-te elektrode
hi – Visina i-te elektrode
hz – Uspon zra nog dijela
hu – Uspon uljnog dijela
C1 – Kapacitet kondenzatorskog tijela
(1/C1 = 1/C11 + ⋅⋅⋅ + 1/C1i + ⋅⋅⋅ + 1/C1n)
C2 – Kapacitet mjernog priklju ka

Slika 1: Skica provodnika Slika 2: Kondenzatorsko

ulje-zrak OIP tipa tijelo provodnika (shematski)

Kondenzatorska tijela, slike 1 i 2 su za sve tri tehnologije provodnika shematski gotovo identi na
ali su fizi ki razli itih svojstava. Kod RBP i RIP to su vrste izra evine koje se obra uju skidanjem
strugotine. Mehani ki vrsto i nepropusno prijanjaju uz prirubnicu (pozicija 9 na slici 1) te time i svojim
integritetom odvajaju ulje transformatora od okolnog medija. Dakle, donji omota (pozicija 8 na slici 1) nije
neophodan zbog toga što samo tijelo odra uje njegovu zada u. U slu aju proboja kondenzatorskog tijela
(poz.1) integritet tijela i njegovo brtvljenje prema prirubnici je esto dovoljno o uvano da ne dolazi do
istjecanja ulja iz transformatora ali se u odre enom postotku kvarova to ipak doga a. To je uzrokom
požara transformatora zbog toga što ulje istje e upravo na probojem užarene dijelove provodnika. U
ovom pogledu situacija kod OIP provodnika je bitno druga ija. Kondenzatorsko tijelo ne brtvi prema
prirubnici ve u slu aju loma donjeg i gornjeg omota a ulje iz transformatora istje e s požarom kao
estom posljedicom. U slu aju loma samo gornjeg omota a ulje iz transformatora ne e iste i zbog toga
što je donji omota u vrš en za prirubnicu i brtvi prema njoj. (Kod nekih starijih izvedbi OIP provodnika
kod kojih se brtvljenje provodnika osiguravalo aksijalnom tla nom silom, lom barem jednog omota a imati
e za posljedicu istjecanje ulja iz transformatora, što je bitno lošije od izvedbe OIP provodnika na slici 1).
Zanimljivo je napomenuti da povratni ventil, ija je zada a sprije iti istjecanje ulja iz konzervatora u
slu aju puknu a kotla, esto ne odradi svoju zada u zbog premalog protoka ulja u slu aju kvara
provodnika. Podešenje povratnog ventila na manje protoke ima za posljedicu opasnost od ispada
transformatora zbog njegove lažne prorade u slu aju naglog hla enja transformatora. Lažna prorada
povratnog ventila ima za posljedicu aktiviranje Buchholz releja bez ikakvog poticaja sekundarnih zaštita.
Ispravnoj proradi obi no prethode signali sekundarnih zaštita i Buchholz releja. Gornji omota i provodnika
ulje-zrak (poz. 7 na sl. 1) opremljeni su rebrima (zakriljima) za osiguranje zadovoljavaju e klizne staze, a

2
izvode se kao porculanski ili kao kompozitni, sa silikonskim rebrima, odnosno u najnovije vrijeme
silikonska rebra nanašaju se direktno na RIP tijelo. Prostor izme u kondenzatorskog tijela i gornjeg
omota a ispunjen je uljem kod OIP provodnika, a viskoznom izolacijskom teku inom kod RBP
provodnika. Kod RIP provodnika taj prostor ispunjen uljem ili izolacijskom pjenom i u tom slu aju se radi o
potpuno suhoj izvedbi, ili ga nema ako se silikonska rebra nanašaju direktno na tijelo. Porculanski gornji
omota i vrlo su trajni ali su lomljivi. Obi no se rasprsnu prilikom proboja provodnika i osjetljivi su na
vandalizam. Hidrofobnost im slabi u uvjetima zaga ene atmosfere. Kompozitni gornji omota i su
mehani ki vrš i, otporniji su na vandalizam, ne rasprskavaju se i imaju bolju hidrofobnost, ali se smatraju
manje trajnim od porculanskih. RBP i posebice RIP provodnici mogu raditi neko vrijeme u slu aju loma
gornjeg omota a. Zbog ve e vrsto e kondenzatorskog tijela RBP a pogotovo RIP provodnici imaju bolja
seizmi ka svojstva od OIP provodnika, [2, 3]. RBP i RIP provodnici podnose temperature do 120 oC a
OIP 105 oC. OIP i RIP provodnici imaju vrlo mala parcijalna izbijanja (PI) u pravilu do nekoliko pC sve do
ispitnih napona. RIP provodnici su osjetljivi na prisutnost PI zbog toga što nemaju svojstvo regeneracije
kao OIP. RBP provodnici su u tom pogledu bitno lošiji. Imaju PI sve do nekoliko stotina pC kod ispitnih
napona a mogu ih imati i do stotinjak kod pogonskog napona. To je zbog toga što oni u sebi uvijek sadrže
odre enu koli inu zraka te se ta tehnologija danas smatra zastarjelom. Kapacitet i tanδ su kod OIP i RIP
provodnika vrlo stalne veli ine sve dok ne nastupi poreme aj što je u pogledu njihove dijagnostike vrlo
povoljno. RBP provodnici postepeno pove avaju kapacitet tijekom pogona ( ak za desetak pa i više %)
zbog impregnacije uljem što može maskirati njegove nedostatke.

2. DEFINICIJA KVARA PROVODNIKA

U fizikalnom smislu kvar nastaje kada pogonska naprezanja premaše podnosiva naprezanja
materijala. Na tom se temelji u tehnici je široko prihva ena definicija kvara stroja/naprave kao gubitak
funkcionalnih svojstava koji ima za posljedicu isklju enje iz pogona. Prije ponovnog pogona neophodan je
popravak ili zamjena. [4]. Djelomi ni gubitak svojstava razumijeva se nedostatkom. Ova definicija kvara
temelji se na pretpostavci bipolarnih funkcijskih svojstava naprave (funkcijska svojstva postoje – nema
kvara i obrnuto). Ona je jasna ali više odgovara proizvo a ima naprave nego korisnicima. Njih više
zanima raspoloživost naprave za pogon. Naime, postoje situacije kada naprava nije raspoloživa za pogon
ali nema gubitaka funkcionalnih svojstava. Karakteristi ne situacije su isklju enja iz pogona radi
planiranog ili neplaniranog istraživanja funkcijskih svojstava (stanja) odnosno radova održavanja. U
smislu raspoloživosti, tendencija je da se svaka neplanirana obustava pogona naprave smatra kvarom. U
tom smislu je vrlo zanimljiva definicija [5] prema kojoj je kvar bilo koja situacija koja ima za posljedicu
neplanirano izbacivanje iz pogona radi istraživanja, popravka ili zamjene. Ona uvažava injenice da je
nadzor stanja pomo u dijagnostike i motrenja dalo dobre rezultate i ušlo je u uobi ajenu praksu
elektroprivrednih organizacija širom svijeta. Osim toga, transformatori mogu imati i preko deset
provodnika, a kvar bilo kojeg provodnika predstavlja kvar transformatora. Druga definicija je prikladnija za
naprave kojima se stanje redovito dijagnosti ki prati, iako e sigurno, zbog pravnih posljedica, polu iti
žestoke rasprave izme u korisnika i proizvo a a transformatora. Problem granice (kriterija) kada je
istraživanjem dijagnosticiran kvar, a ure aj može biti u pogonu, je vrlo osjetljivo i još dugo ne e biti
dovoljno dobro i nepristrano definirano. Zanimljivo je uo iti da ti kriteriji ovise o tome da li se radi o
povremenoj ili kontinuiranoj dijagnostici. Dodatan problem je što prema toj definiciji vrlo sli ni doga aji se
mogu ali i ne moraju smatrati kvarom provodnika što zna i da je ona izgubila na jednozna nosti. Druga
definicija ima još jedni posljedicu: ona name e da, s obzirom na posljedice kvara provodnika po
transformator (odnosno EES), treba razlu iti dvije vrste kvara provodnika. Nazovimo ih potpuni kvar i
po etni kvar. U prvom slu aju imamo potpuni gubitak pogonskih svojstava provodnika dok u drugom
slu aju imamo po etni nedostatak koji se trajanjem pogona može razviti u potpuni gubitak pogonskih
svojstava. Dakle, možemo razlu iti dvije vrste kvarova provodnika:
Potpuni kvar provodnika predstavlja potpuni gubitak pogonskih svojstava. Naj eš e je to njegovo
rasprsnu e i obi no je uzrokom velikih ošte enja i one iš enja transformatora a esto i požara s pove om
kolateralnom štetom, dakle to su neplanirani, forsirani ispadi [4] s velikim direktnim i indirektnim
troškovima. Uzrok rasprsnu a uvijek je proboj: kondenzatorskog tijela, gornjeg ili donjeg omota a.
Po etni kvar provodnika nastaje kada nekom dijagnosti kom metodom registriramo nedostatak koji se
može razviti u potpuni kvar. Ova vrsta kvara sanira se obi no bez ve ih posljedica za transformator i u
relativno kratko vrijeme dakle s malim direktnim i indirektnim troškovima.
Gledaju i ukupno, kvarovi provodnika se dijagnostikom stanja ne mogu sprije iti (oni su odre eni
kvalitetom provodnika i uvjetima pogona) ali se tako smanjuje udio potpunih kvarova na ra un po etnih,
te ostvaruje ve a pouzdanost pogona i znatna gospodarstvena ušteda.

3
3. ZNA AJKE KVAROVA PROVODNKA

U ovo odjeljku opisani su potpuni i po etni kvarovi provodnika koji su se zbili u proteklih
dvadesetak godina na našem ali i širem geografskom podru ju. Njihov omjer ne odgovara stvarnosti zbog
toga što se po etni kvarovi esto ne registriraju, pogotovo ako su blaže naravi i ako nemaju za posljedicu
obustavu pogona dulju od nekoliko dana. Po etni kvarovi su u stvari nekoliko puta u estaliji od potpunih.
Opise kvarova provodnika nastojalo se sistematizirati po bitnim podacima: o transformatoru (vrsta, napon
i snaga), napon i vrsta provodnika, starost, pojavni oblik kvara (po etni, potpuni, pojavnost požara), vrsta
priklju ka, specifi nosti pogona, vremenski uvjeti kad je kvar nastao, prethodni dijagnosti ki podaci,
procijenjeni uzrok i scenarij kvara

3.1. Kvarovi 123 kV provodnika

1. slu aj: U prolje e 2006. godine tijekom jake kiše rasprsnuo se donji omota provodnika
123 kV OIP tipa, na autotransformatoru 150 MVA, napona 220/110 kV, starom oko 40 godina, slika 3.
Hidrodinami ki udar nastao probojem provodnika bio je vrlo snažan. Kotao transformatora je napukao na
više mjesta te je ulje curilo u uljnu jamu. Ve ina preostalih provodnika na transformatoru je ošte ena
(puknu e gornjeg porculanskog omota a i pomak gornjeg omota a u odnosu na glavu ili prirubnicu, što je
popra eno curenjem ulja iz provodnika). Aktivni dio transformatora je u znatnoj mjeri ošte en i one iš en
(uništena regulacijska sklopka, ošte eni priklju ci regulacijskog namota, itd.) što je rezultiralo njegovim
rashodovanjem. Priklju ak provodnika s rasklopištem je bio izveden pomo u užeta.

Slika 3: Rasprsnut 123 kV provodnik (1 – donji

dio provodnika bez rasprsnutog donjeg omota a,
2 – puknut cilindar teretnog dijela regulacijske
sklopke, 3 – tragovi elektri nog luka na donjem
elektrostatskom zaslonu)

Transformator je redovito dijagnosti ki ispitivan u približno etverogodišnjim intervalima. U razdoblju

izme u posljednja dva mjerenja 2002. odnosno 2005. godine uo ava se relativno velik porast tanδ
rasprsnutog provodnika za 41 %, ali je njegova vrijednost i dalje bila relativno niska (0,52 %). Provodnik
je ocijenjen sumnjivim i preporu ena su eš a ispitivanja. Nekoliko mjeseci nakon kvara proveden je
detaljan pregled ostataka provodnika. Kondenzatorsko tijelo je razmotano ali nisu prona eni nikakvi
tragovi koji bi ukazivali na uzrok kvara. Donji dio kondenzatorskog tijela bio je ist, bez tragova el. luka.
Tragovi el. luka prona eni su samo na fragmentima donjeg porculanskog omota a sakupljenih iz kotla
transformatora. Može se procijeniti slijede i scenarij kvara. Zbog slabljenja brtvenog sustava dolazi do
postupnog ovlaženja izolacijskog sustava provodnika što ima za posljedicu pove anje tanδ. Zbog jake
kiše i naglog hla enja provodnika mogu e je usisavanje vode u provodnik što predstavlja neposredni
uzrok kliznog proboja donjeg omota a (pozicija 8 na slici 1). Tako nastao hidrodinami ki udar lomi cilindar
teretnog dijela regulacijske sklopke koja tako gubi aksijalni oslonac. Zbog toga sklopka propada i pomi e
se u stranu te se zaustavlja na priklju ku izvoda 123 kV i priklju cima regulacijskih namota koje pri tom
deformira. Na temelju ovog slu aja može se zaklju iti da je pove anje tanδ za etrdesetak posto vrlo
znakovito unato njegovoj relativno niskoj vrijednosti. Preporuka o eš em mjerenju nije bila dovoljno
dobra. Kvar se mogao sprije iti zamjenom provodnika ili prigradnjom interventnog sustava motrenja.
2. slu aj: U prolje e 2005. godine rasprsnuo se gornji omota provodnika 123 kV OIP tipa na
transformatoru 40 MVA, napona 110/10,5 kV, starom 20 godina. Rasprsnu e je prouzro ilo ošte enja
ostalih provodnika i druge opreme u postrojenju uz manji požar. Kvar se zbio tijekom izrazite grmljavinske
nepogode. Prethodna dijagnosti ka ispitivanja provodnika provedena su 1996. godine i 2000. godine,
dakle približno devet i približno pet godina prije kvara. U tom razdoblju tanδ se pove ao za gotovo 50 %
(s 0,17 % na 0,25 %) ali su vrijednosti bile vrlo niske, ak i za nove provodnike. Priklju ak provodnika je

4
bio izveden pomo u užeta. Sanacija je provedena na terenu zamjenom svih 123 kV provodnika
transformatora, a trajala je relativno kratko. Vizualni pregled rasprsnutog provodnika ukazao je na
uzdužni proboj u prostoru izme u kondenzatorskog tijela i gornjeg omota a (prostor izme u pozicija 1 i 7
na slici 1). Na to ukazuje kaverna na središnjoj cijevi koja je nastala djelovanjem elektri nog luka tijekom
proboja, slika 4. Me utim, s obzirom na velika ošte enja kondenzatorskog tijela, iji je ve i dio uništen,
mogu i uzrok rasprsnu a je i proboj kondenzatorskog tijela, ali se to u ovom slu aju smatra manje
vjerojatnim. Na transformatoru nije nastao ve i požar zbog toga što je donji omota ostao itav, a što je
sprije ilo curenje glavnog ulja na mjesto kvara i njegovo zapaljenje a tako er i one iš enje aktivnog dijela
fragmentima provodnika. Pregledom glave provodnika uo ene su napukline za koje je mogu e da su
nastale prije kvara i koje su mogle predstavljati nedostatak sustava brtvljenja.

Slika 4: Demontirani rasprsnuti provodnik, na slici gore – cijeli provodnik nakon kvara, dolje – gornji dio
provodnika (rupa na desnom dijelu cijevi je kaverna nastala djelovanjem elektri nog luka)

Uzrok kvara ovog provodnika nije u potpunosti jasan. Mogu e je da se radi o nedostatku u sustavu
brtvljenja ili nedostatku kondenzatorskog tijela provodnika. Ovaj slu aj tako er ukazuje da je bitna
promjena tanδ tijekom pogona unato tomu što su aktualne vrijednosti vrlo male.
3., 4. i 5. slu aj: U razdoblju 1991. do 1998. godine zbila su se tri rasprsnu a 123 kV OIP
provodnika na tri generatorska transformatora 43 MVA u jednoj hidroelektrani. Karakteristike ove
hidroelektrane su esti ulasci i izlasci iz pogona uz est rad s nazivnim teretom. U sva tri slu aja scenarij
kvara bio je gotovo identi an. Rasprsnu e jednog VN provodnika ošte uje ostale VN i NN provodnike te
dovodi do požara koji dodatno ošte uje cjelokupnu opremu i vanjštinu transformatora. Popravak je svaki
put proveden u tvornici i trajao je po nekoliko mjeseci. Provodnici su bili spojeni s rasklopištem pomo u
cijevnih priklju aka, sli no kao na slici 5. Prvo rasprsnu e se dogodio 1991. godine na transformatoru
proizvedenom 1981. godine. Nisu prona eni podaci o prethodnim dijagnosti kim ispitivanjima. Prema
pregledanim tragovima, proboj je išao radijalno od centralne cijevi provodnika (poz. 6, na sl. 1) do
prirubnice u podru ju mjernog priklju ka (poz. 9 i 11 na slici 1). Drugi kvar se dogodio 1993. godine na
transformatoru proizvedenom 1981. godine. Pregledani tragovi proboja su bili vizualno identi ni kao u
prethodnom slu aju. Prethodno dijagnosti ko ispitivanje je provedeno 14 mjeseci prije kvara, a rezultati
nisu ukazivali na nepouzdanost pogona. Tre i kvar se dogodio 1998. godine na transformatoru
proizvedenom 1988. godine. Tragovi proboja protezali su se aksijalno, od gornjeg kraja provodnika, kroz

Slika 5: Spoj 123 kV provodnika s rasklopištem pomo u cijevnih priklju aka

5
prostor izme u izolacijskog tijela provodnika (poz. 1, sl. 1) i porculana (poz 7, sl.1) pa do prirubnice u
podru ju mjernog priklju ka (poz 9 i 11, sl. 1). Prethodno mjerenje tanδ, približno 13 mjeseci prije kvara,
pokazivalo je vrijednost od 1,52 %, ali nažalost, unato drasti no pove anoj vrijednosti nije upu eno na
zamjenu provodnika. Tri rasprsnuta provodnika nisu bila proizvod istog proizvo a a. Tragovi svih triju
proboja su na neki na in bili povezani s mjernim priklju kom.
O ito, ova tri slu aja pokazuju da nešto kvari svojstva provodnika. Pretpostavljeno je da je uzrok
tom kvarenju suviše krut spoj provodnika s rasklopištem pomo u cijevnih priklju aka. Tomu doprinosi i
kriva orijentacija kompenzatora dilatacija sabirnice (vidi sliku 5). On može kompenzirati uspravnu
dilataciju a ne horizontalnu koja bi trebala biti dominantna. Preporu ena je promjena priklju ka
provodnika s rasklopištem i to tako da se dio cijevnog priklju ka zamijeni fleksibilnim užetom.
Rekonstrukcija postrojenja je provedena prije približno desetak godina, a kvarovi ovog tipa se nisu više
javljali.

3.2. Kvarovi 245 kV provodnika

6. slu aj: Termovizijskim ispitivanjem 2002. godine generatorskog transformatora 250 MVA, 220
kV, starog 16 godina utvr eno je pove ano zagrijanje glave i priklju ka (poz. 3 i 4, slika 1) 245 kV
provodnika u odnosu na zdravi provodnik i to za približno 60 K. Mjerenjem otpora VN namota
ustanovljeno je pove anje otpora u doti noj fazi za 0,87 % te je ukazano na uzrok lošeg kontakta koji je
bio na tulipanskom kontaktu priklju ka (poz. 3, slika 1) sa svornikom na kraju bakrenog užeta, slika 6.
Pregledom VN priklju ka uo eni su tragovi taljenja metala na tulipanskom kontaktu i prenošenja bakra
svornika na aluminijski priklju ak Ovaj po etni kvar je saniran zamjenom pernog dijela tulipanskog
kontakta, ije slabljenje je najvjerojatniji uzrok ovom doga aju i iš enjem kontaktnih površina.
Zahvaljuju i postojanju pri uvnih dijelova i injenici daje kvar registriran u po etnoj fazi, popravak je trajao
samo dva dana.

Slika 6: Lijevo: tragovi pregrijanja na VN priklju ku i pernom dijelu tulipanskog kontakta,

desno: tragovi pregrijanja na svorniku

7. slu aj: 2005. godine na transformatoru 400 MVA, 400/220/30 kV, starom približno 25 godina
dogodio se vrlo zanimljiv kvar provodnika 245 kV RBP tipa koji se o itovao kao rasprsnu e gornjeg
omota a ali i donjeg dijela provodnika. Popratne posljedice su manji požar transformatora, one iš enje
aktivnog dijela fragmentima rasprsnutog provodnika i drugim karboniziranim ostacima. Fragmenti gornjeg
omota a su uništili provodnik nulto ke i oštetili jedan provodnik 420 kV, slika 7. Nema informacija o
provo enju dijagnosti kih ispitivanja u razdoblju od 5 godina do kvara. Vizualni pregled provodnika
ukazivao je na radijalni proboj kondenzatorskog tijela. Nakon detaljnog pregleda provodnika utvr en je
slijede i vjerojatan scenarij kvara. Zbog lošeg kontakta na vij anom spoju gornjeg priklju ka i priklju nog
tijela (poz. 3, slika 1) dolazi do pregrijanja koje trajanjem pogona eskalira sve do taljenja tvrdog lema
kojime su bakrena užad zalemljena na priklju no tijelo (slika 7 u sredini gore i dolje). Dolazi do fizi kog
odvajanja priklju nog tijela i užadi. Provo enje struje s priklju nog tijela preuzima središnja cijev
provodnika. Sa cijevi struja prelazi preko više nedefiniranih kontaktnih mjesta ponovo na bakrenu užad
zbog toga što se samo na taj na in može zatvoriti strujni krug izme u postrojenja i namota. Gubici na
nedefiniranim kontaktima zagrijavaju središnju cijev (slika 7 desno) i izolaciju provodnika, što na kraju ima
za posljedicu toplinski proboj kondenzatorskog tijela. Prema tragovima pregrijanja ini se da je razvoj
doga aja trajao relativno dugo i nije jasno zbog ega pregrijanje nije registrirano termovizijskom metodom

6
 Slika 7: Kvar transformatora 400 MVA, 400 kV; slika lijevo: 1 - rasprsnut provodnik 245 kV,
2 - uništen 170 kV provodnik nulto ke, 3 - ošte en provodnik 420 kV; u sredini gore – tragovi pregrijanja
na gornjem priklju ku; u sredini dolje – priklju no tijelo, užad odlemljena; desno – trag taljenja mjedene
središnje cijevi provodnika na užetu

(koja se u pravilu primjenjuje jednom godišnje), kao što je to u injeno u prethodnom slu aju, a ime bi
rasprsnu e provodnika bilo sprije eno. Oba kvara po ela su fizikalno identi no s tom razlikom da je u
prethodnom slu aju pregrijanje otkriveno termovizijskim snimanjem i pravovremeno sanirano, uz
zanemarive troškove te minimalnu obustavu pogona.
Ova dva slu aja vrlo zorno ukazuju da ako se dijagnostika provodnika ne primjenjuje svi kvarovi
e biti potpuni, s velikom štetom i dugim obustavama pogona.

Slika 8 Rasprsnu e 245 kV provodnika

RBP tipa, gornji porculanski omota je
ostao itav (lijevo), detalj rasprsnutog
donjeg dijela (desno)

8. slu aj: U prolje e 2003. godine dogodio se kvar autotransformatora 150 MVA starog približno
30 godina. Nije bilo posebnih izvana vidljivih pokazatelja koji bi ukazivali na uzrok kvara. Pregledom
demontiranog provodnika RBP tipa utvr eno je rasprsnu e donjeg dijela kondenzatorskog tijela
provodnika (poz. 1 na sl.1) u duljini od približno 0,5 m, slika 8. Transformator, a posebice podru je oko
izvoda iz namota 220 kV je izrazito one iš eno fragmentima rasprsnutog provodnika, karboniziranom
izolacijom i elektrodama. Dijagnosti ka ispitivanja provodnika provedena su gotovo osamnaest godina
prije kvara (nisu ukazivala na problem), a priklju ak je bio izveden fleksibilno, pomo u užeta. Uzrok ovog
proboja nije poznat. Me utim, tragovi proboja upu uju da se radi o termi kom proboju a dotrajalost je
mogu i uzrok. Koliko je autoru poznato transformator je rashodovan.

7
3.2. Kvarovi 420 kV provodnika

9. i 10. slu aj: Na autotransformatoru 300 MVA, 400/110 kV zbila su se dva kvara 400 kV
provodnika, prvi 1994. godine a drugi 2003., odnosno nakon približno 8 odnosno 17 godina pogona.
Provodnici su OIP tipa a spojeni su s postrojenjem pomo u cijevnih priklju aka, slika 9. Prvi kvar je
po etni – dijagnosti kim ispitivanjima je utvr en pove an tanδ od 2,2 % što ukazuje na visoki stupanj
nepouzdanosti pogona. Vizualni pregled i kromatografska analiza ulja potvrdili su nalaz. Ukazali su na
tragove gareži u ulju i znatne koncentracije plinova kao posljedica elektri nog luka. Prethodno
dijagnosti ko ispitivanje bilo je 1989. godine kada su izmjereni podjednaki tanδ od približno 0,22 % na sva
tri provodnika. Provodnik je zamijenjen rezervnim uz neraspoloživost od nekoliko dana.
Drugi kvar je potpun – rasprsnu e popra eno požarom, slika 9, koji nije uspjela ugasiti stabilna
protupožarna zaštita zbog toga što su provodnici izvan podru ja njenog djelovanja. Fragmenti provodnika
su znatno one istili transformator ali su se ve inom zadržali unutar kupole provodnika. Dinami ki udar
ošte uje izvod iz namota 400 kV. Ta ošte enja su se, uz odre en rizik, uspjela sanirati na terenu a
neraspoloživost je trajala nekoliko tjedana. Tragovi proboja na kondenzatorskom tijelu provodnika
ukazuju na njegov radijalni proboj najvjerojatnije u razini prirubnice. Rezultati dijagnosti kih ispitivanja
provedena su približno tri godine prije rasprsnu a i nisu ukazivala na nedostatak (tanδ je iznosio 0,23 %).

Slika 9: Rasprsnu e provodnika 2003. godine i tragovi požara na transformatoru 300 MVA (desni
provodnik na slici zamijenjen je nakon po etnog kvara 1994. godine). Detalj prikazuje rasprsnuti
provodnik i kompenzator dilatacije cijevnog priklju ka

Name e se sumnja da je uzrok ubrzanog kvarenja provodnika priklju ak pomo u cijevi unato primjeni
kompenzatora dilatacija (koji je u ovom slu aju ispravno orijentiran). Pogonska iskustva ukazuju na
mogu nost blokiranja kompenzatora nakon dugotrajnog izlaganja atmosferilijama, promjenama
temperature i sli no.
11. slu aj: 1990. godine rasprsnuo se 420 kilovoltni provodnik OIP tipa generatorskog
transformatora 725 MVA, starog približno pet godina. Kvar se dogodio pri snazi od 658 MVA i prouzro io
je požar na provodniku koji je ugašen djelovanjem vatrogasne ekipe. Stabilna protupožarna zaštita je
djelovala, ali nije ugasila požar, zbog toga što je on bio lociran iznad njenog dohvata. 420 kilovoltni izvod
istrgnut je iz namota a fragmenti rasprsnutog provodnika znatno su one istili transformator.Na
kondenzatorskom tijelu provodnika (poz.1, sl.1) u razini prirubnice, vidljiva je rupa nagorenih rubova,
promjera približno 4 cm koja se prostirala u dubinu sve do središnje aluminijske cijevi (poz. 6, sl.1). S
unutrašnje strane prirubnice vidljivi su znakoviti tragovi elektri nog luka u blizini mjernog priklju ka.

8
Mjerenje kapaciteta i tanδ VN provodnika provedeno je 1989. godine, a rezultati su bili zadovoljavaju i i
podjednaki za sva tri provodnika. VN priklju ak transformatora s rasklopištem izveden je dvostrukim Al/
užetom. Popravak je proveden u tvornici a neraspoloživost je trajala približno 7 mjeseci.
12. i 13. slu aj: Na autotransformatoru 350 MVA, 400/110 kV, nakon približno dvije odnosno tri
godine pogona, zbila su se dva gotovo identi na po etna kvara provodnika RIP tipa. Sustav motrenja je
registrirao promjenu kapaciteta provodnika 420 kV od približno 3 % što ukazuje na proboj izme u
susjednih kondenzatorskih obloga. Ona je potvr ena mjerenjem na terenu i na demontiranom provodniku
u visokonaponskom laboratoriju. Faktor dielektri kih gubitaka provodnika, mjereno prije i poslije
pove anja kapaciteta, prakti ki se nije promijenio. Provodnik je bez ve ih posljedica zamijenjen uz
neraspoloživost od nekoliko dana. Nakon demontaže provodnici su podvrgnut lociranju proboja izme u
susjednih obloga. Proboj je bio izme u zadnje (obloge spojene na mjerni priklju ak) i predzadnje obloge,
kondenzatorskog tijela (poz.1, sl.1), slika 10. To na lokacija proboja je kona no utvr ena pregledom
mikroskopom. Trag proboja vizualno je bila rupa promjera oko pola milimetra koja se protezala od
preklopa zadnje obloge pa do predzadnje obloge i ozna ena je strelicom. U ova dva slu aja sustav
motrenja se pokazao pouzdanim za brzu detekciju promjene kapaciteta provodnika. Prona ena mjesta
proboja odgovarala su izmjerenim vrijednostima kapaciteta.

Slika 10: Lokacija mjesta proboja, slika lijevo - proboj se nalazi oko 1 cm u dubini materijala od mjesta
ozna enog strelicom, desno – strelica ozna ava proboj izme u dvije elektrode (fotografija je na injena
pod mikroskopom s uve anjem x15)

4. ZAKLJU AK

Svi kvarovi transformatorskih provodnika zapo inju s greškom a završavaju s potpunim kvarom –
rasprsnu em. Taj slijed doga aja mogu e je promijeniti primjenom dijagnostike stanja. Tako možemo
pouzdano registrirati grešku prije no što se ona razvije u potpuni kvar i tada taj doga aj smatramo
po etnim kvarom. Direktni i indirektni troškovi zbog po etnog kvara provodnika neusporedivo su niži od
onih kod potpunog kvara i to je temelj gospodarskog zna aja i povremene i kontinuirane dijagnostike.
Analize kvarova provodnika pokazuju da je u inkovitost dijagnostike stanja mogu e poboljšati na više
na ina.
Prvo poboljšanje predstavlja ve sama redovita odnosno planska primjena povremene
dijagnostike.
Drugo poboljšanje je unapre enje povremene dijagnostike i to primjenom relativnih kriterija za
tanδ. Naime, uo ava se kod nekih provodnika znatna promjena tanδ u razdoblju prije kvara uz relativno
niske apsolutne vrijednosti, ak i niže od vrijednosti definirane standardom za nove provodnike [1]. To
razumijeva razradu i primjenu postupka za prera unavanje na referentnu temperaturu. On se sastoji od
dva dijela: poznavanja ovisnosti tanδ o temperaturi, [6], i mjerenja temperature izolacijskog sustava
provodnika što u terenskim uvjetima može biti poseban problem.
Tre e poboljšanje je primjena kontinuirane dijagnostike. Ta relativno nova tehnologija pokazuje
se uspješnom u prevenciji potpunih kvarova. Motrenjem kapaciteta mogu e je detektirati grešku
kondenzatorskog tijela u posve po etnoj fazi - da ju je pri uvi aju potrebno tražiti mikroskopom. Kod
dvojbenih dijagnosti kih rezultata ili kad nije mogu e zamijeniti sumnjiv provodnik (nema rezervnog, dugi
rok isporuke) može se preporu iti ugradnja interventnog sustava motrenja provodnika koji bi, ako je to
potrebno, mogao biti i mobilnog tipa.

9
 Osim poboljšanjem dijagnostike, na smanjenje kvarova možemo utjecati i poboljšanjem
pogonskih uvjeta. Pokazuje se da primjena priklju aka pomo u cijevi, vjerojatno zbog njihove prevelike
mehani ke krutosti, na još uvijek nerazjašnjen na in kvari svojstva provodnika, što je navedeno i u [7].
Potpora tomu je i [8] gdje se navodi da je ve ina problemati nih provodnika kod kojih je uo en pove an
tanδ spojena s postrojenjem pomo u cijevnih priklju aka. ini se da primjena kompenzatora dilatacija
sabirnica nije dovoljno dobro rješenje zbog mogu nosti njihovog blokiranja tijekom dugotrajnog pogona.
Spoj pomo u fleksibilnog užeta smatra se u ovom smislu dobrim rješenjem.
Kao zanimljivost iz analize kvarova može se navesti da stabilna protupožarna zaštita esto ne
uspijeva ugasiti požar prouzro en rasprsnu em provodnika najviših napona vjerojatno zbog toga što se
izvor požara, zbog veli ine provodnika, nalazi izvan podru ja njenog efikasnog djelovanja.

5. LITERATURA

[1] IEC 600137-2008, Insulated bushings for alternating voltages above 1000 V
[2] R. Krump, H Frielingsdorf: Dry type bushings for operation under difficult conditions, Transform
2001, Munich 23-26. 04.2001. Convention report, 61-74.
[3] H. Frielingsdorf, J. Frost, N. Koch: Future design for transformer bushings, Transform 1998,
Munich 20-22. 04.1998. Convention report, 17-26.
[4] An international survey on failures in large power transformers in service, Electra 88, May 1983,
21-48.
[5] CIGRE WG 12.18: Life Management of Transformers, Guidelines for Life Management techniques
for Power Transformers, Final report, Draft for comments, 2001.
[6] Mikulecky, A.: Kapacitet i faktor dielektri kih gubitaka transformatorskih provodnika, doktorska
disertacija, Sveu ilište u Zagrebu, FER, Zagreb, 2006.
[7] P.V. Goosen: Transformer accessories, CIGRE 1996, Paris, Ref. 12-104.
[8] Mikulecky, A.: Dijagnostika kondenzatorskih provodnika transformatora, magistarski rad,
Sveu ilište u Zagrebu, FER, Zagreb, 2003.

10