GRAĐEVINSKI PRINCIPI ORGANIZACIJE ŠKOLA

1. KORIDORNI SISTEM
A) JEDNOTRAKTNA KORIDORNA DISPOZICIJA
Postava dvije ili više učionica i ostalih prostorija s jedne strane hodnika

 PREDNOST:
 prizemna škola malog kapaciteta
 NEDOSTATAK :
 nemogućnost dvostranog osvijetljenja
 predugi koridori

PRIMJER: O.Š. Brielle, Nizozemska (arh. J. H. Broek, J. B. Bakema)

PRIMJERI PREMA DISPOZICIJI:

1.1. Dvotraktna koridorna dispozicija - postava učionica s obje strane hodnika

- Prednost: ekonomičnost

- Nedostaci: koridor nedovoljno osvjetljen i ventiliran, nemogućnost postizanja optimalne orijentacije

učionica

1.2. Višetraktna koridorna dispozicija

Predstavlja tradicionalno rješenje.

- Prednost: minimalne površine hodnika

- Nedostaci: loši higijenski uvjeti, provjetravanje i osvjetljenje

2. CENTRALNA HALA
Koncentrirana dispozicija i kompaktan volumen.

- Prednost: racionalno i ekonomično

- Nedostaci: ograničene mogućnosti postizanja optimalnih higijenskih uvjeta, loše provjetravanje i

osvjetljenje

TIPOVI: Kvadratični tlocrt

Kružni tlocrt

3. PAVILJONI

Raščlanjena zgrada na više grupa koje se povezuju zatvorenim koridorima, trijemovima, stazama.
Izgradnja započeta početkom 20. st namijenjena djeci slabog zdravlja. Većinom su prizemnice.

- Prednost: odlični higijenski uvjeti (dvostrano osvjetljenje i provjetravanje), povoljno organiziranje

različitih oblika nastave

TIPOVI: Simetrična dispozicija

Slobodna postava paviljona

4. BEZKORIDORNA
Rezultat objedinjavanja paviljonskog tipa sa ekonomskim zahtjevima koncentriranog objekta.

- Prednosti: sačuvane prednosti paviljonskog tipa, smanjene komunikacije

5. KOMBINIRANA DISPOZICIJA - NOVE ŠKOLE

Slobodna arhitektonska dispozicija. Novi oblici učionica omogućuju prostornu samostalnost svake grupe
prema namjeni, ali i dobru komunikaciju, odnosno dobru povezanost svih prostora.
OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE

1. KLASIFIKACIJA PREMA ORAGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE

A) MATIČNE
 okupljaju učenike i viših i nižih razreda s određenog područja i učenike viših
razreda sa šireg područja koji su završili početni ciklus u pripadajućim područnim
odjelima
 manji kapacitet za početni, a veći kapacitet za viši ciklus obrazovanja koji se u njoj
organizira
B) PODRUČNI ODJELI
 okupljaju učenike nižih razreda s određenog područja, dok učenici viših razreda u
pravilu polaze matičnu (centralnu) školu
 posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoško-administrativnom pogledu čine cjelinu sa
matičnom školom koja može biti udaljena 4km

1.1. KAPACITET
 određen je brojem učeničkih mjesta.
 Radijus gravitacije (udaljenost između mjesta stanovanja i škole):

 veličina školske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, a za broj radnih

prostora predviđa se i potreban broj i veličina pomoćnih prostora.
 pretpostavlja se da je kapacitet učionice 30 učenika, a iskoristivost učionica i
ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene
 Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola limitiraju najveći kapacitet
osnovne škole na 720 ućeničkih mjesta (24 učionice), Optimalni kapacitet školske
zgrade iznosi od 480 do 600 učenika.
 klasifikacija škola prema veličini:
o seoska škola sa jednom do dvije učionice
o mala škola sa 4-6 učionica
o škola srednje veličine sa 8-12 učionica
o velika škola do 24 učionice

1.2. ZEMLJIŠTE
 ukupna veličina zemljišta za gradnju može se približno odrediti na temelju
potrebne površine po učeniku, uzevši u obzir broj učenika samo jedne smjene
  normativi za ukupnu veličinu zemljišta osnovne škole:
o do 300 učenika: 40m2 po učeniku
o iznad 300 učenika: 30m2 po učeniku
o iznimno manje, ali min 20 m2/uč
 elementi za izbor zemljišta: smještaj u mirnoj zoni, daleko izvora buke i nečistoća,
teren mora omogućavati pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored prostorija,
najpovoljnije je zemljište smješteno južno od puta, prilaz za učenike mora biti
siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice s jakim prometom, nezaštićenih
prometnih prijelaza (tramvajskih, željezničkih), zemljište mora omogućavati
smještaj učeničkog trakta cca. 50 m od prometnice , iznimno 35 m najmanji
razmak škole i susjednih objekata je 12 m, ekonomična dužina komunalnih
puteva i priključaka
 lokacija i orijentacija: školsku zgradu locirati tako da odnosi funkcija zgrade i
raznih površina (tjelesni odgoj, rekreacija, gospodarstvo) ne dolaze u sukob
 ulazni prostor, prilazni put i površine za tjelesni odgoj ne bi smjele biti ispred
učionica
 ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima
 preporuka je orijentirati površine za tjelesni odgoj sjever-jug po uzdužnoj osi ako
je to moguće

1.3. LOKACIJA

 Školsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, površina

zatjelesni odgoj, površina za rekreaciju, gospodarskih površina i
zelenihpovršina međusobno ne dolaze u sukob.
 Poželjno je da površine za tjelesni odgoj i površine za rekreaciju ne
budu smještene ispred učionica i specijaliziranih prostorija.
 Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred učionica.
 Ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima.
 Školsku zgradu treba tako postaviti da bude omogućena ispravna
orijentacija učionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne
prilike).
 Za učionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno
jugo-zapad, s otklonom do 15˚. Nekim specijaliziranim učionicama
više odgovara sjeverna orijentacija (sjeveroistočna).
 Preporučuje se da se površine za tjelesni odgoj orijentiraju po
uzdužnoj osi sjever-jug, ako je to moguće.
  RAZREDNA NASTAVA
 provodi se u sklopu matičnih učionica za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole,
odvojeno od učionica predmetne nastave i od drugih prostora škole
 učionice se načešće smještaju u prizemlju, trebale bi biti povezane sa organiziranim
vanjskim površinama
 obavezna je južna orijentacija, uz dobru zaštitu od prejakog osunčanja
 potrebni radni prostori:
o učionice (potrebne garderobe u ili ispred učionica)
o kabinet
o prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu
o PVN i prostori za TZK (vanjski prostori)
PRIMJER RAZREDNE NASTAVE (arh. Jagoda Bodić)

 UČIONICE:
 2/1,8 m2 po učeniku (60 m2 za 30 učenika)
 tlocrtne proporcije 1:1 ili 1:1,5 (kvadratičan tlocrt bolji jer je ga je lakše organizirati)
 minimalna zapremnina zraka je 6m2 (5m2 za više razrede)
 visina učionice ne niža od 300-320cm
 granična širina učionice za jednostrano osvijetljenje 660cm, kod veće širine potrebno
je dodatno osvijetljenje
 duljina učionice je limitirana gornjom granicom za vidljivost učenika 920cm
 svojim dimenzijama, oblikom, i smještajem mora biti prilagođena uzrastu učenika
  PROSTOR ZA VIŠE NAMJENA
 koristi se za boravak i odmor učenika te povremeno za manifestacije i određene
nastavne i izvannastavne aktivnosti
 njegova površina mora biti 65% od ukupne netto korisne površine radnih prostora
zgrade( bez područja TZK)
 dimenzionira se s 0,25m2 po učeniku, odosno 0,5m2 po učeničkom mjestu
 treba biti svečani prostor škole, dobro prirodno osvijetljen i s dobrom mogućnošću
prozračivanja
 u direktnoj je vezi sa ulaznim prostorom i izlazom na prostore za odmor i igru i time
omogućava korištenje PVN-a nezavisno od režima rada u drugim nastavnim
prostorima
 može služiti kao dvorana (u manjim školama)

Neke aktivnosti koje se mogu odvijati unutar PVN-a:

 - predavanja (demonstracije, projekcije i sl.) za veći broj razrednih odjela
 - školska blagovaonica
 - sastanci učeničkih zajednica i sastanci s roditeljima učenika
 - organizacija izvannastavnih oblika rada i slobodnih aktivnosti...

Prostor za više namjena je prostor u kojem učenici borave:

 - prije početka nastave
 - poslije završetka nastave
 - tijekom odmora
 - tijekom toplog obroka.

 KNJIŽNICA SA ČITAONICOM
 središnji informacijski prostor na raspolaganju učenicima, učiteljima i
drugim korisnicima
 prilikom programiranja treba voditi računa da će u čitaonici
istovremeno boraviti 5% učenika jedne smjene
 radni prostor po korisniku 2m2 + prostor za police s knjigama i unutarnji
pristup 5,5m2 za 1000 knjiga
 smještaj BIC-a neposredno uz ulaz, PVN i opće komunikacije omogućava
se njegovo korištenje nezavisno od režima rada u nastavnim prostorima
 treba biti u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem mjestu,
zaštićen od buke i prejake insolacije
 osnovne karakteristike: udobnost, adaptabilnost, fleksibilnost
 osnovna orijentacija: sjeverna ili sjeveroistočna strana
 PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU ŠKOLE
 poželjno je da se ovi prostori smještaju u prizemlje, s jednostavnom i preglednom
vezom na ulazni prostor škole
 ovaj prostorni sklop čine:
o zbornica
 veličina ovisi o broju učitelja u većoj smjeni
 dimenzionira se 2,5-3m2 po učitelju
o soba ravnatelja, tajnika, stručno razvojne službe, administracije, arhiva,
sanitarije
 soba 10-16m2 neposredno vezana sa radnim prostorom tajnika
 radni prostor tajnika 9-12m2
 soba za psihologa, socijalnog pedagoga, defektologa veličine 9-36m2
 radni prostor administracije 12-16m2
 sanitarije za 20 učitelja: 1 pisoar + 1 kabina + u odvojenim
pretprostorima umivaonici koliko je sanitarnih uređaja

 KOMUNIKACIJE
 HORIZONTALNE - hodnici (elementi za dimenzioniranje):
 širina:
 jednotrakt min. 180cm za 2 učionice
 jednotrakt min. 240cm za 4 učionice
 dvotrakt min. 300cm
 za svaku daljnu učionicu širina se povećava za 30cm
 u ostalim sklopovima škole min. 150cm
 duljina:
 max. 30m hodnika do stubišta (4 učionice na jednoj
strani hodnika)
 visina:
 min. 240cm
 vrata učionica otvaraju se prema hodniku u smjeru
suprotnom od smjera izlaza iz učionice
 luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovicu širine
hodnika
 kod dvotrakta vrata suprotnih učionica moraju biti
razmaknuta min. 2 širine vrata
 poželjno je osigurati mogućnost pranja zidova do visine
130cm
 hodnici moraju imati dobro prirodno osvijetljenje i ventilaciju
 VERTIKALNE - stubišta (elementi za dimenzioniranje):
 broj i položaj stubišta odrđen je i zahtjevom da izlaz iz krajnje
prostorije bude najviše 30m udaljen od stubišta
 visina stube ne smije biti veća od 16cm, najbolje 13 do 15cm
  min. širina stubišnog kraka za 60 učenika (dvije učionice) je
120cm, a za sljedeće dvije se povećava za 30cm
 do širine 150cm rukohvat može biti samo s jedne strane
 kod širine više od 240cm rukohvat mora biti s obje strane, i u
sredini
 širina podesta je širina kraka + 20cm

 SANITARIJE
 svaka sanitarna grupa sastoji se od muškog i ženskog dijela koji moraju
imati potpuno odvojene pretprostore
 dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih uređaja za dvije učionice
 za učenike: kabina + 2 pisoara
 za učenice: 2 kabine
 za invalidnu djecu: kabina
 prostor sanitarnih uređaja obavezno prirodno osvijetljavati i ventilirati
 zidovi u sanitarijama izvode se od poda do poda i oblažu keramičkim
pločicama do visine vratiju
 širina kabine 80-90cm, dubina 60-100cm
 prostor pisoara i umivaonika 60x100cm
Sanitarije za učenike čini prostor za WC kabine s pretprostorom u kojem su umivaonici.
Svaka sanitarna grupa sastoji se iz ženskog i muškog dijela, koji imaju potpuno
odvojene pretprostore.
Sanitarijama valja posvetiti posebnu pozornost (lociranje unutar školske zgrade,
odnos prema vanjskim površinama, dimenzioniranje potrebnoga prostora, obrada
površina...).
To su prostori čijim korištenjem učenici stječu higijenske navike, ali i prostori koji
mogu biti izvori infekcije i onečišćenja zraka drugih prostora škole.