Inverzne matrice

Matricne jednacine
Rang matrice
 INVERZNA MATRICA

Neka je data regularna matrica A ( det A ≠ 0). Ako postoji

matrica B takva da vrijedi:

A⋅ B = B ⋅ A = E
tada za matricu B kažemo da je inverzna matrica matrice A i
označavamo je sa A -1
 ADJUNGOVANA MATRICA

Da bismo odredili matricu A - 1 prvo ćemo uvesti pojam

adjungovane matrice A** matrice A

Kofaktor matrica A* kvadratne matrice A=[a i k ] je matrica

kofaktora A i k elemenata a i k zadane matrice:

 A11 A12 ... A1n 

A A22 ... A2 n 
A* =  21 
 ... ... ... ... 
A An 2 ... Ann 
 n1
Transponovana kofaktor matrica ( A *)T zove se adjungovana
matrica A **

A ** = ( A *)
T
 ODREDIVANJE INVERZNE MATRICE

Ako je matrica A regularna ( det A ≠ 0), onda se elementi

njene adjungovane matrice A** mogu pomnožiti sa 1 .
det A

1
A =
−1
A **
det A

Inverzna matrica ima slijedeća svojstva:

1. A− n = ( A−1 )
n

( A−1 ) = ( AT )
T −1
2.
3. det A−1 = ( det A)
−1

( A1⋅ A2 ⋅ ... ⋅ An ) = An−1 ⋅ ... ⋅ A2−1 ⋅ A1−1

−1
4.
 Primjer 1

Odrediti inverznu matricu matrice

2 5 7 
A = 6 3 4 
 
 5 −2 −3

Prvi korak pri odreñivanju inverzne matrice A - 1 jeste

odreñivanje determinante detA.

2 5 7
det A = 6 3 4 = 2 ⋅ 3 ⋅ (−3) + 5 ⋅ 4 ⋅ 5 + 7 ⋅ 6 ⋅ ( −2 ) − 5 ⋅ 3 ⋅ 7 − ( −2 ) ⋅ 4 ⋅ 2 − ( −3) ⋅ 6 ⋅ 5 =
5 −2 −3
= −1
 Primjer 1 - rjesenje

Slijedeći korak jeste odreñivanje adjungovane matrice:

3 4 6 4 6 3
A11 = = −1 A12 = − = 38 A13 = = −27
−2 −3 5 −3 5 −2
5 7 2 7 2 5
A21 = − =1 A22 = = −41 A23 = − = 29
−2 −3 5 −3 5 −2
5 7 2 7 2 5
A31 = = −1 A32 = − = 34 A33 = = −24
3 4 6 4 6 3
−1 38 −27
A* =  1 −41 29 
 
−1 34 −24
 −1 1 −1 
A ** =  38 −41 34 
 
−27 29 −24
 Primjer 1 - rjesenje

Zatim primjenimo da vrijedi A−1 = 1

A **
det A

 −1 1 −1 
A−1 = −1⋅  38 −41 34 
 
−27 29 −24
 1 −1 1 
A−1 = −38 41 −34
 
 27 −29 24 
 Primjer 2

Odrediti inverznu matricu matrice 1 2

A=  
3 4
Odredimo detA

1 2
det A = = 4 − 6 = −2
3 4

Jedan mali trik pri odreñivanju inverzne matrice reda 2:

elemente na glavnoj dijagonali zamijenimo

elemente na sporednoj dijagonali pomnožimo sa –1.

1  4 −2
A−1 =
−2 −3 1 
−2 1 
A−1 =  3 1
 − 
2 2
 MATRIČNE JEDNAČINE

Neka su A i B poznate matrice. Jednačine A + X = B;

AX = B; XA = B, gdje je X nepoznata matrica nazivamo
linearnim matričnim jednačinama.

Rješenja ovih jednačina redom su: X = B – A; X = A - 1 B;

X = BA - 1 .

Rješenje posljednje dvije jednačine tražimo pod

pretpostavkom da je A regularna matrica ( det A ≠ 0 ).
 Primjer 3
Riješiti matričnu jednačinu
2 1 1  6
A ⋅ X = X + B, gdje je A = 1 3 2  i B = 9 
   
1 1 4  8 

Za početak ćemo odrediti matricu X: A⋅ X − X = B

( A − E )⋅ X = B
X = (A − E ) ⋅ B
−1

2 1 1  1 0 0 1 1 1
A − E = 1 3 2 − 0 1 0 = 1 2 2
1 1 4 0 0 1 1 1 3
1 1 1
det ( A − E ) = 1 2 2 = 2 ≠ 0
1 1 3
 Primjer 3

 4 − 1 − 1
Matrica kofaktora: ( A − E )ij = − 2 2 0 
 0 − 1 1 

 4 −2 0 
Adjungovana matrica: ( A − E )* = − 1 2 − 1
− 1 0 1 

 4 −2 0 
Inverzna matrica: ( A − E )−1 = 1 − 1 2 − 1
2
− 1 0 1 

Rješenje matrične jednačine:  4 − 2 0  6  6   3

X = − 1 2 − 1 ⋅ 9 = 4 = 2
1 1
2 2
− 1 0 1  8 2 1
 Primjer 4

Riješiti matričnu jednačinu:

2 3 1 
A ⋅ X = B, gdje je A =   i B =  2
1 2   

X = A−1 ⋅ B
2 3
det A = = 4 − 3 =1
1 2
1  2 −3
A = 
−1

1 −1 2 
 2 −3
A =
−1

−1 2 
Rjesenje matricne jednacine je
 2 −3 1 −4
X =  ⋅  2 =  3 
 −1 2     
 Primjer 5
Riješiti matričnu jednačinu:
3 1  1 1
X − 3B = A ⋅ X + C , ako je A =   , B =  , C =  
 2 −1  −1  −3 
X − A⋅ X = C +3B
(E − A) ⋅ X = C +3B ovdje moramo paziti sa koje strane zagrade se nalazi nepoznata X
X = (E − A)−1 ⋅ ( C +3B)
1 0 3 1  −2 −1
E − A=   −   = −2 2 
  
0 1 2 −1  
−2 −1
det ( E − A) = =−4 − 2 =−6
−2 2
−1 1
−
1 2 1   3 6
( E − A) = 
−1
= 
−62 −2 −1 1 
 3 3 
 1   1   1   3   1+3   4 
C +3B =   +3⋅   =   +   =   = −6
−3 −1 −
        3 −3 − 3 − 3  
−1 1  1
 3 6  4   −3 
−
X = ⋅   =  
−1 1  −6 −10
 3 3   3 
RANG MATRICE

 Red submatrice najvećeg mogućeg reda, čija je

determinanta različita od nule zovemo rangom
matrice A.

 Svaku matricu možemo elementarnim

transformacijama svesti na “trapezni oblik”.

 Rang trapezne matrice jednak je broju vrsta te

matrice koje nisu sastavljene od svih nula.
Praktično računanje ranga matrice

Meñusobna zamjena mjesta

dviju vrsta (kolona) matrice

Množenje bilo koje

Elementarne vrste (kolone) matrice
transformacije nekim brojem različitim
matrice od nule

Dodavanje elementima jedne

vrste (kolone) matrice
odgovarajućih elemenata
neke druge vrste (kolone)
predhodno pomnoženim nekim
brojem
 Primjer 6
Odrediti rang matrice
2 1 3 0
0 2 2 − 3
A=
3 0 3 2
 
− 1 1 0 1

Rješenje:

2 1 3 0  1 3 0 2
0 2 2 − 3 2 2 − 3 0 
A= ~
3 0 3 2  0 3 2 3
   
− 1 1 0 1  1 0 1 − 1
Ovaj korak smo odradili tako što smo ciklički mjenjali mjesta kolonama
stavljajući na mjesto prve kolone drugu kolonu.
 Primjer 6 - rjesenje
1 3 0 2  1 3 0 2
2 2 −3 0  0 − 4 − 3 − 4
 
 ~
0 3 2 3  0 3 2 3
   
1 0 1 − 1 0 − 3 1 − 3
U ovom koraku smo uradili:
- prepisali I vrstu,
- drugu vrstu dobili: I ⋅ (−2) + II (radi se o linearnim kombinacijama
sa vrstama),
- prepisali III vrstu.
- četvrtu vrstu dobili: IV − I

1 3 0 2  1 3 0 2
0 − 4 − 3 − 4  0 4 3 4
 ~
0 3 2 3  0 0 − 1 0
   
0 − 3 1 − 3  0 0 3 0
U ovom koraku smo uradili:
- prepisali I vrstu,
- II vrstu pomnožili sa -1,
- treću vrstu dobili: 3 ⋅ II + 4 ⋅ III
- četvrtu vrstu dobili: IV+III
 Primjer 6 - rjesenje

1 3 0 2  1 3 0 2
0 4 3 4 0 4 3 4
 ~
0 0 − 1 0  0 0 − 1 0
   
0 0 3 0  0 0 0 0
U ovom koraku smo uradili:
- I, II i III vrstu prepisali
- četvrtu vrstu dobili: IV + 3 ⋅ III

Zadnja matrica je trapeznog oblika i ima tri vrste čiji svi elementi nisu
nule, dakle rangA=3.
 Primjer 7

Odrediti rang A u zavisnosti od parametra t, ako je

t 1 1
t
1 0 − 1
t
A= .
3 1 4 0
 
4 1 6 − 1

Rješenje:

U matrici A zamjenimo mjesta kolonama I i II pa imamo:

1 t t 1
0 1 t − 1
A~
1 3 4 0
 
1 4 6 − 1
Primjer 7 - rjesenje

Prepišemo: I i II vrstu
Oduzimamo: III vrsta –I vrsta
IV vrsta – I vrsta
pa je:

1 t t 1  1 t t 1 
0 1 t − 1 0 1 t − 1
 ~
1 3 4 0  0 3 − t 4 − t − 1
   
1 4 6 − 1 0 4 − t 6 − t − 2

Mijenjamo mjesta II i IV koloni pa je:

1 t t 1  1 1 t t 
0 1 t − 1  0 − 1 t 1 
 ~
0 3 − t 4−t − 1  0 − 1 4 − t 3 − t
   
0 4 − t 6−t − 2  0 − 2 6 − t 4 − t
 Primjer 7 - rjesenje
Prepišemo I , II vrstu,
treću vrstu dobijemo što oduzmemo III- II ,
četvrtu vrstu dobijemo : (−2) ⋅ II + IV pa je:

1 1 t t  1 1 t t 
0 − 1 t  
1  0 − 1 t 1 
 ~
0 − 1 4 − t 3 − t  0 0 2(2 − t ) 2 − t 
   
0 − 2 6 − t 4 − t  0 0 3(2 − t ) 2 − t 

Prepišemo I, II i III vrstu,

četvrtu vrstu dobijemo: 3 ⋅ III − 2 ⋅ IV , pa je:

1 1 t t  1 1 t t 
0 − 1 t 1  0 − 1 t 1 
 ~
0 0 4 − 2t 2 − t  0 0 2(2 − t ) 2 − t 
   
0 0 6 − t 4 − t  0 0 0 2 − t
Analiziramo:
1. t ≠ 2 rangA = 4
2. t = 2 rangA= 2