Professional Documents
Culture Documents
Mapa Zlocina
Mapa Zlocina
com/bs/bosanski-atlas-ratnih-zlo%C4%8Dina-92-95/a-48095722
atum 28.03.2019
Autor Una Sabljaković
EME
Mediacentar
o Live TV
o Svi sadržaji
UČITE NJEMAČKI
Kursevi njemačkog
o Kursevi njemačkog
o Deutsch Interaktiv
o Mission Europe
o Radio D
o Deutsch - warum nicht?
o Audiotrainer
Deutsch XXL
o Deutsch XXL
o Deutsch Aktuell
o Deutsch im Fokus
o Telenovela
o Bandtagebuch
o Landeskunde
Community D
o Community D
o Das Porträt
o Podcasts & Newsletter
o Service
Deutsch unterrichten
o Deutsch unterrichten
o DW im Unterricht
o Unterrichtsreihen
o Deutschlehrer-Info
TEME
Reklama
Politika
Internet portal Bosanski Atlas ratnih zločina ’92-’95 kao «virtuelni memorijal rata» trebalo bi
da bude dostupan u novembru ove godine. Na njemu će biti predstavljeni podaci o
događajima i svim žrtvama rata u BiH devedesetih godina prošlog vijeka. Atlas je proizvod
projekta « Ljudski gubici u Bosni i Hercegovini 1991-1995 » i rezultat je dugogodišnjeg rada
Istraživačko-dokumentacionog centra i drugih nevladinih organizacija u regionu.
Preporuka redakcije
Događaji, odnosno lokacije na kojima su se oni dešavali, biće precizno određeni na karti BiH,
a mjesta masovnih grobnica biće povezana sa listom žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni.
Sve informacije na ovom portalu biće propraćene fotografijama, video zapisima,
svjedočenjima, dokumentima i sudskim presudama. Atlas će tako pružiti mogućnost potpune
rekonstrukcije onoga što se tokom rata dešavalo u BiH.
"Kada se rat završio, jedna od prvih stvari koje sam tražio, jer sam bio imenovan za
generalnog sekretara državne komisije za ratne zločine, bila je da se napravi popis svih žrtava.
Dakle, da napravimo bilans stanja.Tada sam pokušao da uradim nešto što se danas zove
"Bosanska knjiga mrtvih". Ali bio sam potpuno svjestan da je domet te, kao i svake knjige,
ograničen, jer mnogi neće moći da dođu do nje. Atlas je jedna vrsta memorijala,
depozitarijčinjenica koje su sakupljene i koje smo htjeli iz mrtvog arhiva pretvoriti u nešto što
je ljudima na jednostavan i efikasan način dostupno", rekao je Mirsad Tokača.
On je dodao da u BiH nije bilo institucija koje su ozbiljno htjele da se bave ovim problemom.
"Kad sam počeo ovo raditi, baratalo se ciframa od 400.000 ubijenih. Po završetku projekta,
pokazalo da se radi o oko 100.000 ubijenih. Imali smo tada grdne probleme, jer su nas optužili
da smo nacionalni izdajnici, da smanjujemo broj žrtava. Rekli smo da ne želimo ni povećati
niti smanjiti broj žrtava, nego samo ljudima koji su mrtvi vratiti njihov identitet".
Tokača je istakao da Atlas nije samo rezultat rada Istrazivačko-dokumentacionog centra. "To
je rezultat rada i nekih drugih nevladinih organizacija, pojedinaca, porodica koje su nam slale
fotografije, video zapise, ljudi koji su nam davali izjave. Tako je bilo moguće rekonstruisati
ono što se dešavalo na određenoj lokaciji za vrijeme rata", objasnio je on.
Razotkrovanje uloge Srbije
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, koja je moderirala
skup, istakla je da je Atlas značajan projekat, između ostalog i zato što podacima koje
prezentuje razotkriva ulogu koju je Srbija imala u ratu u BiH. "Imajući u vidu sve
manipulacije, racionalizacije, falsifikate koji su na djelu u srbijanskoj javnosti, ali i u celom
regionu, kao i činjenicu da je srbijansko društvo u permanentnom poricanju počinjenih
zločina u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, Atlas je značajan, jer ogoljava činjenice koje se
odnose i na odgovornost naroda Srbije. Iskustvo nas uči da poslije masovnih zločina slede
brojne naučne debate o tačnom broju ljudskih gubitaka. O broju i naravno metodologiji, jer
su različite strane u konfliktu insisitriale na sopstvenim brojkama i procenama.Treba se samo
podsetiti debate koja još uvek traje o demografskim gubicima Jugoslavije tokom Drugog
svetskog rata. Ona je bila praćena političkim kontroverzama koje se na žalost prenose i na
današnje generacije», rekla je Sonja Biserko.
Tokača je, reagujući na manji incident uoči skupa, dodao da je razgovarao sa grupom ljudi
koja se pojavila ispred Centra za kulturnu dekontaminaciju. "Ne treba govoriti onako kako to
čine momci sa kojima sam imao kratak razgovor ispred vrata. Jer oni kažu: Mi mislimo. Mi
vjerujemo. A ja - ja hoću da znam. Kada znate, i na znanju formirate svoje mišljenje, to je
nešto drugo. Mišljenje, koje im je neko drugi usadio da se nešto nije desilo a oni o tome ne
znaju ništa, postaje veliki problem."
Njihov cilj, ocijenio je Tokača, bio je onemogućavanje zajedničkog života u BiH, i potpuno
razaranje jedne multikulturalne sredine.
“Kada napadate Bosnu, vi napadate njenu socijalnu strukturu. Ne samo da su ubijani ljudi,
nego je i uništavano kulturno naslijedje, uništavana je naša tradicija. To je bio pokušaj da se
zatru tragovi multikulturalnog postojanja te zajednice. To je bio dio plana. Sruši mostove niz
Neretvu, razdvoji ljude, uništi im crkvu, uništi im džamiju i time si završio posao. To je ono
što Atlas hoće da pokaže. Veoma je važno potpuno nepristrasno pokazati činjenično stanje",
zaključio je Mirsad Tokača.
Bosanski atlas ratnih zločina ’92-’95 biće predstavljen i drugim gradovima u Srbiji, a zatim i
u Hrvatskoj i BiH.