VAŠ ODABRANI

HEP - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

Datum izrade izvještaja : 28.11.2019 09:28:43

Razdoblje izvještaja : 27.11.2019 20:00:00 do 28.11.2019. 20:00:00

Broj priloga : 9

Teme :
Akvizicije vjetroelektrana
DISTRIBUCIJA ENERGIJE
DOP - DRUŠTVENO ODGOVORNI PROJEKTI
DRUŠTVA HEP GRUPE
e-Molibnost (ELEN punionice)
ENERGETSKA UCINKOVITOST
HE Kosinj
HEP GRUPA - HEP d.d.
INVESTICIJE / PROJEKTI
Konkurenti - plin
OPSKRBA ELEKTRICNOM ENERGIJOM
PLIN
Poslovanje HEP Grupe
PROIZVODNJA ELEKTRICNE ENERGIJE
REGULATORNO I NORMATIVNO OKRUŽENJE
Sunceve elektrane na vlastitim zgradama PressCut d.o.o.
Uprava, NO, Skupština
FIBEP & IAMB
Domagojeva 2, p.p. 611
T: (385 1) 455 03 85
F: (385 1) 455 04 07
E: helpdesk@presscut.hr
W: www.presscut.hr
R.br. 1 Evid. broj : 18918427 Datum: 28.11.2019 Površina: 102,63 cm2
Naslov HEP-ov rejting povecan na razinu bb+
Novine Vecernji list - Hrvatska
Stranica 27.
Tema HEP GRUPA - HEP d.d., DRUŠTVA HEP GRUPE, Uprava, NO, Skupština, Poslovanje HEP Grupe
Sažetak Agencija Standard & Poors povecala je samostalnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske
elektroprivrede na razinu bb+. Potvrden je i dugorocni kreditni rejting HEP-a (BB+) uz
stabilne izglede kretanja ocjene rejtinga, a koji se u skladu s metodologijama agencije
S&P za poduzeca u državnom vlasništvu formira temeljem samostalne ocjene kreditnog
rejtinga i ocjene rejtinga RH kao vlasnika HEP-a. - Iznimno smo zadovoljni povecanjem
kreditnog rejtinga što je jasna potvrda aktivnog i kvalitetnog upravljanja ukupnim
poslovanjem HEP grupe. ..

Autor pr

R.br. 2 Evid. broj : 18918468 Datum: 28.11.2019 Površina: 92,61 cm2

Naslov STANDARD & POORS POVECAO REJTING HEP-A
Novine Poslovni dnevnik
Stranica 2.
Tema HEP GRUPA - HEP d.d., Poslovanje HEP Grupe
Sažetak Agencija Standard & Poors (S&P) je povecala samostalnu ocjenu kreditnog rejtinga
HEP-a na razinu bb+. Ujedno je potvrden dugorocni kreditni rejting BB+ uz stabilne
izglede kretanja ocjene rejtinga, a koji se u skladu s metodologijama agencije S&P za
poduzeca u državnom vlasništvu formira temeljem samostalne ocjene kreditnog rejtinga
i ocjene rejtinga RH kao vlasnika HEP-a. U izvješcu agencije navodi se da je HEP
poboljšao upravljanje po pitanju izloženosti vrlo promjenjivim hidrološkim okolnostima i
fluktuacijama cijena energenata. ..

Autor sp
R.br. 3 Evid. broj : 18918475 Datum: 28.11.2019 Površina: 228,67 cm2
Naslov Struja i plin medu najjeftinijima u Europskoj uniji
Novine Poslovni dnevnik
Stranica 4.
Tema PLIN
Sažetak Cijena 100 kWh elektricne energije u Hrvatskoj 40% niža od europskog prosjeka DUŠKO
JARAMAZ/ PIXSELL Cijene elektricne energije za kucanstva u prvoj polovici ove godine
blago su porasle diljem Europske unije, no Hrvatska je i dalje zemlja s gotovo
najjeftinijom strujom medu clanicama, pokazuju upravo objavljeni rezultati Eurostata.
Cijena za 100 kilovatsata (kWh) struje u EU stoji u prosjeku 21 euro, euro skuplje nego
lani, dok je cijena u Hrvatskoj 13,2 eura, gotovo 40% niža. Isto je i s prirodnim plinom
za kucanstva cija je cijena iznosila šest eura za 100 kWh u usporedbi s 3,8 eura koliko
placaju domaci potrošac...

Autor ab,db

R.br. 4 Evid. broj : 18918614 Datum: 28.11.2019 Površina: 56,23 cm2

Naslov S&P povecao ocjenu kreditnog rejtinga HEP-a
Novine Jutarnji list
Stranica 2.
Tema HEP GRUPA - HEP d.d., Uprava, NO, Skupština, Poslovanje HEP Grupe
Sažetak Agencija Standard & Poors (S&P) povecala je samostalnu ocjenu kreditnog rejtinga
Hrvatske elektroprivrede d. d. na razinu bb+.
Autor J

R.br. 5 Evid. broj : 18919074 Datum: 28.11.2019 Površina: 284,98 cm2

Naslov OD 1. SIJECNJA NIŽA CIJENA STRUJE U FEDERACIJI
Novine Vecernji list BiH
Stranica 11.
Tema REGULATORNO I NORMATIVNO OKRUŽENJE
Sažetak Javno poduzece Elektroprivreda BiH kao društveno odgovorna kompanija iznaci ce
mogucnost da u skladu s metodologijom smanji cijene elektricne energije koje nudi
svojim kupcima za 2020. godinu i na taj nacin zaštiti bh. gospodarstvo od negativnih
utjecaja koje bi imalo povecanje cijene elektricne energije na krajnje kupce...

Autor gs
R.br. 6 Evid. broj : 18919360 Datum: 28.11.2019 Površina: 232,45 cm2
Naslov HEP-u povecan kreditni rejting
Novine Glas Slavonije
Stranica 9.
Tema HEP GRUPA - HEP d.d., DRUŠTVA HEP GRUPE
Sažetak Ujedno je potvrden dugorocni kreditni rejting HEP-a uz stabilne izglede kretanja ocjene
rejtinga, a koji se u skladu s metodologijama agencije S&P za poduzeca u državnom
vlasništvu formira na temelju samostalne ocjene kreditnog rejtinga i ocjene rejtinga
Republike Hrvatske kao vlasnika HEP-a. U izvješcu agencije S&P navodi se da je HEP
poboljšao upravljanje glede izloženosti vrlo promjenjivim hidrološkim okolnostima i
fluktuacijama cijena energenata.

Autor D.Kuštro

R.br. 7 Evid. broj : 18919595 Datum: 28.11.2019 Površina: 1141,59 cm2

Naslov HEP je ucvrstio imidž lidera hrvatskog lidera elektromobilnosti
Novine Jutarnji list
Stranica 64. prilog, 65. prilog
Tema HEP GRUPA - HEP d.d., DOP - DRUŠTVENO ODGOVORNI PROJEKTI, INVESTICIJE / PROJEKTI
Sažetak Hrvatska elektroprivreda d.d. u tekucoj je poslovnoj godini posebnu pozornost posvetila
razvoju projekata elektromobilnosti u cemu je takoder vodeca kompanija u zemlji i regiji.

Autor NN

R.br. 8 Evid. broj : 18919601 Datum: 28.11.2019 Površina: 592,77 cm2

Naslov Ostvaruje se naša najava da ce HEP predvoditi energetsku tranziciju
Novine Jutarnji list
Stranica 72. prilog
Tema HEP GRUPA - HEP d.d., DRUŠTVA HEP GRUPE, PROIZVODNJA ELEKTRICNE ENERGIJE, DISTRIBUCIJA
Sažetak Redom, to su suncane elektrane Vis, Cres i Vrlika te vjetroelektrana Korlat.
Autor Frane Barbaric

R.br. 9 Evid. broj : 18919607 Datum: 28.11.2019 Površina: 3510,19 cm2

Naslov ENERGETIKA
Novine Jutarnji list
Stranica 58. prilog, 59. prilog, 60. prilog, 61. prilog, 62. prilog, 63. prilog
Tema Konkurenti - plin, HEP GRUPA - HEP d.d., PROIZVODNJA ELEKTRICNE ENERGIJE, OPSKRBA ELEKTRICN
Sažetak Podaci o kretanjima u prvih devet mjeseci godine pokazuju kako se nastavila pozitivna
izvedba segmenta opskrbe elektricnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, uz
istodobni nastavak negativnih trendova u djelatnosti rudarstva i vadenja.

Autor Tajana Štriga

 Večernji list - Hrvatska, 28.11.2019., str. 27, A4

Evidencijski broj / Article ID: 18918427

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

Predsjednik uprave HEP-a

Frane Barbarić

STANDARD &POOR'S

HEP-ov rejting
povećan na
razinu bb+
Agencija Standard & Poor's pove-
ćala je samostalnu ocjenu kredit-
nog rejtinga Hrvatske elektropri-
vrede na razinu bb+. Potvrđen je i
dugoročni kreditni rejting HEP-a
(BB+) uz stabilne izglede kretanja
ocjene rejtinga, a koji se u skladu
s metodologijama agencije S&P
za poduzeća u državnom vla-
sništvu formira temeljem samo-
stalne ocjene kreditnog rejtinga
i ocjene rejtinga RH kao vlasnika
HEP-a. - Iznimno smo zadovoljni
povećanjem kreditnog rejtinga
što je jasna potvrda aktivnog i
kvalitetnog upravljanja ukupnim
poslovanjem HEP grupe. Ocjena
je i priznanje za kontinuirano
učinkovito upravljanje vanjskim
i unutarnjim čimbenicima poslo-
vanja - izjavio je Frane Barbarić,
predsjednik uprave HEP-a. (pr) •

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
 Poslovni dnevnik, 28.11.2019., str. 2, A4

Evidencijski broj / Article ID: 18918468

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

Nagrada transformaciii ////

STANDARD & POOR'S

POVEĆAO REJTING HEP-A
gencija Standard & Poor's (S&P) je

A povećala samostalnu ocjenu kreditnog

rejtinga HEP-a na razinu bb+. Ujedno
je potvrđen dugoročni kreditni rejting
BB+ uz stabilne izglede kretanja ocjene
rejtinga, a koji se u skladu s metodologijama
agencije S&P za poduzeća u državnom
vlasništvu formira temeljem samostalne
ocjene kreditnog rejtinga i ocjene rejtinga
RH kao vlasnika HEP-a. U izvješću agencije
navodi se da je HEP poboljšao upravljanje
po pitanju izloženosti vrlo promjenjivim
hidrološkim okolnostima i fluktuacijama
cijena energenata. Navodi se i kako je
HEP-ova postupna, ali jasna transformacija
usmjerena na smanjenje volatilnosti dobiti,
zaštitila financijske pokazatelje tijekom
posljednjeg sedmogodišnjeg ciklusa u kojem
su se izmjenjivale loše i povoljne hidrološke
okolnosti. sp

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
 Poslovni dnevnik, 28.11.2019., str. 4, A4
Evidencijski broj / Article ID: 18918475
Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section: Aktualno
Struja i plin među
najjeftinijima u
Europskoj uniji
Socijalna kategorija Države istoka EU i dalje
reguliraju cijenu energenata za kućanstva
ijene električne ener-
C gije za kućanstva u pr-
voj polovici ove godi-
ne blago su porasle diljem
Europske unije, no Hrvat-
ska je i dalje zemlja s gotovo
najjeftinijom strujom medu
članicama, pokazuju upra-
vo objavljeni rezultati Euro-
stata. Cijena za 100 kilovatsa-
ta (kWh) struje u EU stoji u
prosjeku 21 euro, euro sku-
plje nego lani, dok je cijena
u Hrvatskoj 13,2 eura, goto-
vo 40% niža. Isto je i s prirod-
nim plinom za kućanstva či-
ja je cijena iznosila šest eura
za 100 kWh u usporedbi s 3,8
eura koliko plaćaju domaći
potrošači. Pritom porezi i ra-
zne naknade čine 37% stavke
na računima za struju te 27%
na onima za plin, primjećuju
europski statističari.
Najjeftiniju struju pla-
ćaju Bugari (9,9 eura), Ma-
đari (11,2 eura) i građani Li-
tve (12,5 eura) što ilustrira
da struja ostaje, posebice na
istoku Europe, u domeni so-
cijalne politike pojedine dr-
žave koje su redom vlasni-
ci energetskih kompanija. S
druge strane, najskuplji kilo-
vat plaćaju Nijemci - 30,9 eu-
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Cijena
100 kWh
električne
energije u
Hrvatskoj
40% niža od
europskog
prosjeka
DUŠKO JARAMAZ/
PIXSELL
ra, Danci 29,8 eura i Belgijan-
ci 28,4 eura za 100 kWh, pr-
venstveno zbog velikog obuj-
ma poticajnih naknada za
obnovljive izvore energije u
tim zemljama.
Premda je električ-
na energija u prosjeku bla-
go porasla, u zadnjih godi-
nu dana diljem Unije zabi-
lježene su osjetna kolebanja
cijena u oba smjera. Najve-
ći pad imale su Danska, Por-
tugal, Poljska i Grčka, izme-
đu 4,3 i 1,3 posto. Nasuprot
njima, nizozemskim potro-
šačima struja je istovremeno
poskupjela više od petine, a
Opranima i Česima između
16,4 i 12 posto.
Kad je u pitanju plin, taj
je energent najjeftiniji u Ma-
đarskoj i Rumunjskoj gdje
stoji 3,5 eura za 100 kilovat -
sata te u Hrvatskoj, dok je
najskuplji u Švedskoj čiji gra-
đani za njega plaćaju 11,8 eu-
ra, Nizozemskoj 9,2 eura te
Danskoj 8,6 eura. Treba na-
pomenuti da ovu statisti-
ku treba promatrati u svije-
tlu činjenice da dio zemalja
EU ima liberalizirano tržište
energenata, a druge to imaju
samo djelomično. ab, db
 Jutarnji list, 28.11.2019., str. 2, A4

Evidencijski broj / Article ID: 18918614

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section: Vijesti

FRANEBARBARIĆ
S&P povećao ocjenu
kreditnog rejtinga HEP-a
Agencija Standard & Poor's
© (S&P) povećala je samostal-
nu ocjenu kreditnog rejtinga Hr-
vatske elektroprivrede d.d. na ra-
zinu bb+. Ujedno je potvrđen du-
goročni kreditni rejting HEP-a
(BB+) uz stabilne izglede kretanja
ocjene rejtinga. "Iznimno smo za-
dovoljni povećanjem samostalne
ocjene kreditnog rejtinga, stoje
jasna potvrda aktivnog i kvalitet-
nog upravljanja ukupnim poslova-
njem HEP grupe", izjavio je Frane
Barbarić, šef Uprave HEP d.d. fi

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Večernji list BiH, 28.11.2019., str. 11, A4

Evidencijski broj / Article ID: 18919074

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

ELEKTROPRIVREDA BIH

OD 1. SIJEČNJA NIŽA CIJENA STRUJE U FEDERACIJI

Javno poduzeće Elektropri-
vreda BiH kao društveno
odgovorna kompanija iznaći
će mogućnost da u skladu s
metodologijom smanji cijene
električne energije koje nudi
svojim kupcima za 2020. godinu
i na taj način zaštiti bh. gospo-
darstvo od negativnih utjecaja
koje bi imalo povećanje cijene
električne energije na krajnje
kupce. Dogovoreno je to na
sastanku koji je inicirala Udruga
poslodavaca FBiH s predstav-
nicima Vlade Federacije BiH
i JP Elektroprivreda BiH o
aktualnostima oko cijena elek-
trične energije koje je krajnjim
kupcima koji se opskrbljuju u
okviru tržišne opskrbe ponudio
JP Elektroprivreda za 2020.
godinu.
Na sastanku je zatraženo da se
eventualno smanjenje cijene,
koje bi se izvršilo, primijeni i na
kupce koji su već potpisali ugo-
vore o opskrbi za 2020. godinu,
a u cilju nediskriminatornog
pristupa prema svim kupcima
električne energije koje opskr-
bljuje JP Elektroprivreda BiH.
Smanjenje cijene izvršit će se
tako da se napravi korekcija ula-
znog parametra koji utječe na
cijenu tržišne opskrbe na način
da se on smanji za 1 €/MWh.
U cilju nediskriminatornog
pristupa prema kupcima koji su
prethodno zaključili ugovore o
opskrbi za 2020. godinu izvršit
će se aneksiranje zaključenih
ugovora u svrhu primjene
korekcije ulaznog parametra za
1 €/MWh.
Na osnovi ovih cijena pripremit
će se plan poslovanja JP Elek-
troprivreda BiH za 2020. godinu
koji će biti upućen Nadzornom
odboru i Vladi FBiH na usva-
janje, priopćeno je iz Udruge
poslodavaca Federacije BiH.
- Udruga poslodavaca FBiH je
pokazala da se, kao i prošle go-
dine, uspjela izboriti da zaštiti
svoje članice od naglog poveća-
nja cijene električne energije.
Kao udruga koja okuplja 22.000
poslovnih subjekata u FBiH,
smatramo da se pitanje pove-
ćanja cijena električne energije
mora rješavati dugoročno tako
da u idućim godinama u prosin-
cu nemamo opet nove prego-
vore i razgovore oko smanjenja
najavljenih cijena.
Električna energija je za većinu
proizvodnih kompanija jedna
od najznačajnijih ulaznih
komponenti proizvodnje i svako
povećanje negativno utječe na
konkurentnost naših kompanija
i države u cjelini. Istovremeno,
zbog povećanja cijena električ-
ne energije proizvođači i pruža-
telji usluga najčešće su prisiljeni
povećavati cijene svojih proi-
zvoda i usluga, što najviše osjete
građani - naglašavaju iz Udruge
poslodavaca FBiH. (gs) •

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
 Glas Slavonije, 28.11.2019., str. 9, A4

Evidencijski broj / Article ID: 18919360

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

STANDARD &POORS

HEP-u povećan
kreditni rejting
Iz Hrvatske elektroprivrede
izvijestili su kako im je Agenci-
ja Standard & Poor's povećala
samostalnu ocjenu kreditnog
rejtinga na razinu bb+. Ujed-
no je potvrđen dugoročni kre-
ditni rejting HEP-a uz stabilne
izglede kretanja ocjene rejtin-
ga, a koji se u skladu s meto-
dologijama agencije S&P za
poduzeća u državnom vlasniš-
tvu formira na temelju samo-
stalne ocjene kreditnog rejtin-
ga i ocjene rejtinga Republike
Hrvatske kao vlasnika HEP-a.
U izvješću agencije S&P na-
vodi se da je HEP poboljšao
upravljanje glede izloženosti
vrlo promjenjivim hidrološ-
kim okolnostima i fluktuacija-
ma cijena energenata. Navodi
se kako je HEP-ova postupna,
ali jasna transformacija usmje-
rena na smanjenje volatilnosti
dobiti zaštitila financijske po-
kazatelje tijekom posljednjeg
sedmogodišnjeg ciklusa u ko-
jemu su se izmjenjivale loše
i povoljne hidrološke okol-
nosti. Ističe se i kako je HEP
restrukturirao svoje poslova-
nje da bi osigurao dugoročnu
fleksibilnu strukturu troškova
na razini grupe te se očekuje
da će HEP nastaviti ostvariva-
ti dobre poslovne rezultate.
- Ova ocjena predstavlja pri-
znanje Hrvatskoj elektropri-
vredi za kontinuirano učin-
kovito upravljanje vanjskim i
unutarnjim čimbenicima po-
slovanja. Zadržavanje snažnog
tržišnog položaja u višegodiš-
njem razdoblju, financijska li-
kvidnost i stabilnost HEP čine
snažnom kompanijom, spre-
mnom za uspješno poslovanje
i otpornom na moguće nepo-
voljne promjene u poslovnom
okruženju - izjavio je Frane
Barbarić, predsjednik Uprave
HEP-a. D.Kuštro •

MODERNIZACIJA ENERGETSKIH KAPACITETA

- Pokrenuta ubrzana izgradnja novih te rekonstrukcija i mo-
dernizacija postojećih energetskih kapaciteta u skladu s ob-
novljivim scenarijem razvoja HEP-a, strateškim dokumentima
Republike Hrvatske te globalnim energetsko-klimatskim cilje-
vima i trendovima dodatno će povećati buduću operativnu efi-
kasnost HEP grupe - izjavio je Barbarić.

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 64, A3

Evidencijski broj / Article ID: 18919595

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

BUSINESS OUTLOOK PARTNER

HEPova JE MREŽA
PREMAŠILA BROJKU
OD STO PUNIONICA
ZAELEKTROMOBILE.
A PLANIRA SE
GRADNJA VIŠE OD
STOTINU NOVIH

romičući status
regionalnog energetskog
lidera, Hrvatska
elektroprivreda d.d. u
tekućoj je poslovnoj
godini posebnu pozornost
posvetila razvoju projekata
elektromobilnosti u čemu
je također vodeća kompanija u zemlji i regiji.
Početkom srpnja ove godine HEP je
otvaranjem brze punionice na odmorištu
Brinje, na autocesti Zagreb - Split, obilježio
stavljanje u uporabu prvih 16 punionica
na domaćim autocestama. Na taj način
hrvatskim građanima koji koriste električna
vozila, ali i turistima koji su tih dana, na
početku još jedne turističke sezone, počeli
pohoditi Hrvatsku u sve većem broju, HEP
je omogućio kontinuirano punjene vozila
na svojim ELEN punionicama od sjeverne
granice države do jadranskih destinacija.
Do danas je HEP na odmorištima uz Nacionalna elektroenergetska
autoceste postavio 21 punionicu, od čega
11 u suradnji s INA-om. Još dvije punionice
kompanija kao predvodnik
postavljene su na samim prilazima na dekarbonizacije cestovnog prometa
autoceste (Goričan, Sesvetski Kraljevec), a

HEP je
dodatnih pet u blizini autocesta (Vrbovsko,
Čavle, Fužine, Delnice i Karlovac).
- Početkom 2015. godine počeli smo
ciklus gradnje ELEN punionica u hrvatskim

učvrstio imidž
gradovima, prateći stavke Direktive
2014/94/EU o uspostavi infrastrukture
za alternativna goriva koja do 2020.
godine predviđa dostupnost punionica na
svakih 50 kilometara autocesta, u svim

hrvatskos lidera
aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika,
u svim morskim, zračnim i lukama
unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim te
autobusnim kolodvorima - ističu u HEP-u.

elektromo oilnosti
Prije pristupanja provođenju te direktive
EU, HEP je 2010. godine u sklopu pilot-
projekta postavio prve dvije punionice
za vozila na električni pogon u Labinu i
Vukovaru, a krajem 2012. godine pokrenuo
aktivnosti na razvojnom projektu eMobilnost.

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 64, A3
Evidencijski broj / Article ID:
Vrsta novine / Frequency:
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
18919595
Dnevna / Daily
ZAHVALJUJUĆI HEP-OVim INVESTICIJAMA, HRVATSKA CE POSTATI DIO
MREŽE JEDANAEST EUROPSKIH ZEMALJA KROZ KOJE JE MOGUĆE
NEPREKINUTO PREKOGRANIČNO PUTOVANJE ELEKTRIČNIM VOZILIMA
Zajedno s punionicama koje su stavljene na
raspolaganje korisnicima električnih vozila ove
godine, u ELEN mreži HEP-a trenutačno je više
od 100 punionica, a u planu za iduće razdoblje
fe:
je otvaranje više od 100 novih.
Gradnju, opremanje i održavanje punionica
za električna vozila HEP je financirao iz
vlastitih izvora te iz fondova Europske unije
kroz projekte EAST-E, NEXT-E i bigEVdata.
HEP-u je kroz projekt EAST-E
odobreno sufinanciranje postavljanja 27
multistandardnih rapidnih punionica za
električna vozila snage 50 kW (AC/DC
multistandard) na autocestama Goričan -
Zagreb - Rijeka te Bregana - Zagreb.
- Realizacija projekta EAST-E omogućava
prvi put i uključivanje hrvatskih autocesta
na europske prometne pravce na kojima već
postoji infrastruktura za punjenje električnih
vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11
europskih zemalja kroz koje će biti moguće
neprekinuto prekogranično putovanje
električnim vozilima - napominju u HEP-u.
Uldjučivanjem u EU projekt NEXT-E,
HEP će biti dio mreže
od čak 252 punionice
za električna vozila
u Češkoj, Slovačkoj,
Mađarskoj, Hrvatskoj
i Rumunjskoj, koja
se sastoji od 222
multistandardne rapidne
punionice (50 kW) i 30
ultrabrzih punionica
(150 do 350 kW) duž
središnjih TEN-T
koridora i središnje
mreže. Kroz tu mrežu bit
će moguće automobilima
na električni pogon
prelaziti velike
udaljenosti između
spomenutih država.
U sklopu NEXT-E
projekta HEP će
postaviti 30 novih punionica, od čega 26
rapidnih (snage 50 kW) i četiri ultrabrze
punionice najnovije tehnologije (snage
150 kW) na autocestama Goričan - Rijeka,
Zagreb - Split te Bregana - Lipovac. Svih 30
novih punionica, naglašavaju u HEP-u, bit
će multistandardne te će se na njima moći
puniti svi postojeći modeli električnih vozila.
Projekt bigEVdata odnosi se na IT
rješenja analitike velikih skupova podataka
e-mobilnosti.
- U sklopu bigEVdata projekta HEP će
razviti inovativno cjelovito i informatičko
rješenje kako bi se omogućila efikasnija
uporaba i upravljanje mrežom punionica za
električna vozila - najavljuju u HEP-u.
Osim razvoja pripadajućeg softvera,
državna elektroprivreda će u sklopu
bigEVdata projekta postaviti i nove 42
punionice za električna vozila. Riječ je o
12 rapidnih punionica (snage 50 kW) te
po deset brzih (snage 22 kW), bežičnih
i wallbox punionica. Na tom projektu s
HEP-om surađuju Fakultet elektrotehnike i
računarstva iz Zagreba te ICT tvrtka NEOS.
Kad je u pitanju razvoj ELEN mreže
u hrvatskim gradovima, u HEP-u skreću
pozornost na pripadajuće planove za glavni
grad u kojem namjeravaju uspostaviti
ponudu od 36 punionica. Trenutačno je,
navode, u Zagrebu raspoloživo deset ELEN
punionica, šest je u gradnji, a za zacrtanih 20
traže se lokacije.
Na svakoj punionici moguće je istodobno
punjenje dva vozila.
Za budućnost HEP-ova projekta
e-Mobilnost, kao i uspjeh cjelovite inicijative
Europske unije za uvođenje održivog razvoja
u prometu korištenjem nefosilnih goriva, od
značaja su, među ostalim, procjene kako su
troškovi održavanja električnih vozila niži i
do 50 posto u odnosu na benzince i dizelaše
te da bi broj električnih vozila na cestama
do 2030. godine mogao porasti od 11 do 40
posto. •
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 72, A3
Evidencijski broj / Article ID: 18919601
Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:
predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede
Ostvaruje se naša najava da će HEP
predvoditi energetsku tranziciju
Na bogatom iskustvu i znanju nastavit ćemo graditi Hrvatsku elektroprivredu kao stožernu hrvatsku
energetsku tvrtku, predanu ispunjenju globalnih ciljeva održivog razvoja
duća, 2020. bit će godina puštanja u rad novih elektrana i po
I tome će to biti doista posebna godina kako za nas u Hrvatskoj
elektroprivredi tako i za cijeli hrvatski energetski sektor i
Republiku Hrvatsku. Redom, to su sunčane elektrane Vis, Cres
i Vrlika te vjetroelektrana Korlat. Osim po broju elektrana koje
ulaze u pogon, jedinstveno je to što se radi iskh'učivo o novim
obnovljivim izvorima (neke hidroelektrane imamo u pogonu više od
stotinu godina) i, što je još značajnije, to što će sve navedene elektrane
proizvoditi bez poticaja, isključivo na tržišnoj osnovi. Po tome smo prvi
u Hrvatskoj i time dajemo primjer drugim poduzetnicima. Naglašavam
također da smo na aktualnim projektima ostvarili obostrano korisnu
suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i s proizvo-
đačima opreme i drugim poduzetnicima iz energetskog sektora. Na taj
način ostvarujemo sinergiju hrvatskog energetskog sektora koja potiče
razvoj industrije za 21. stoljeće, povećanje izvoza, rast zaposlenosti i
jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.
Kada smo prije dvije godine preuzeli upravh'anje HEP grupom,
najavili smo da će Hrvatska elektroprivreda odgovorno preuzeti
vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države, a skladu s obnovljivim
scenarijem razvoja definiranim u strategiji HEP 2030. Ta se naša
najava u punoj mjeri ostvaruje, što velikim dijelom možemo zahvaliti
činjenici da se Vlada RH vrlo jasno odredila oko prelaska Hrvatske
na niskough'ičnu energetiku te je stvorila uvjete za ulaganje u
sektor obnovljivih izvora i energetiku općenito. U tom smislu treba
naglasiti da će od iduće godine razvoj našeg proizvodnog portfelja
dobiti institucionalni okvir u obliku dvaju strateških nacionalnih
dokumenata, Strategije energetskog razvoja do 2030. s pogledom na
2050. godinu te Energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021.
do 2030. godine.
U prošlogodišnjoj kolumni, za 2019., najavio sam i početak
gradnje kombi-kogeneracijskog bloka u zagrebačkoj Elektrani-
toplani, u vrijednosti od 900 milijuna kuna. I tu smo najavu ispunili.
Krajem studenoga otvorili smo glavne radove na gradnji novog
visokoučinkovitog bloka, električne snage 150 MWe i toplinske snage
114 MWt, koji će koristiti plinsko gorivo te će biti okolišno prihvatljiv i
pouzdan izvor toplinske i električne energije. Radovi će se intenzivirati
tijekom 2020. godine. Očekujem da ćemo u idućoj godini za početak
gradnje pripremiti i projekt nadogradnje postojećeg hidroenergetskog
sustava Senj (HES Kosinj/HE Senj 2), ukupne vrijednosti 3,7 milijardi
kuna. Također ćemo nastaviti višegodišnji ciklus revitalizacije
hidroelektrana, ukupne vrijednosti 3,6 milijardi kuna.
Uz ulaganja u proizvodnju, najznačajnije područje investicija
je elektroenergetska mreža, odnosno ulaganja u prijenosnoj i
distribucijskoj djelatnosti. Uz niz kapitalnih projekata gradnje i
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
rekonstrukcije trafostanica i dalekovoda diljem Hrvatske u 2020. i
idućim godinama, izdvojio bih projekte modernizacije i jačanja mreže
u priobalju i na otocima, a u skladu s programima Vlade RH. Jedan
od većih projekta je osiguranje elektroenergetske infrastrukture
za projekt Pelješkog mosta s pristupnim cestama. Važno je naglasiti
da smo za jedan dio projekata u prijenosu i distribuciji osigurali
sredstva iz fondova EU. Za pilot-projekt uvođenja naprednih mreža,
ukupno vrijedan 230 milijuna kuna, HEP ODS dobio je 150 milijuna
kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni
razvoj. Provedbom tog i niza drugih projekata u idućim godinama,
pripremamo se za izazove koje u djelatnosti distribucije donosi
primjena "čistog energetskog paketa" Europske unije. To su povećanje
fleksibilnosti sustava, razvoj aktivne distribucijske mreže, fokus na
krajnjem kupcu, daljnja integracija obnovljivih izvora energije te
povećanje energetske učinkovitosti. Kako bi se ostvarila maksimalna
korist od takvih projekata, a s ciljem nastavka jačanja ukupnoga
hrvatskog gospodarstva, potrebno je uspostaviti suradnju i postići
dogovor između svih dionika. Pod time mislim na sve subjekte u
energetskom sektoru, od operatora sustava, regulatora, ministarstava,
energetskih i gospodarskih subjekata do znanstveno-istraživačkih
institucija.
načajne planove imamo i za razvoj toplinarstva. Pred potpisi-
Z vanjem smo ugovora za sufinanciranje sredstvima iz fondova
EU za dva velika infrastrukturna projekta vezana uz pobolj-
šanje energetske učinkovitosti sustava centralnog grijanja
u Osijeku i Zagrebu. Nastavit ćemo razvijati i poslovanje s
plinom. Nakon što smo ove godine preuzeli virovitički Plin
Vtc, razmatramo mogućnosti preuzimanja i drugih društava za distri-
buciju i opskrbu plinom. To se prije svega odnosi na susjedne tvrtke čiji
se plinovodi naslanjaju na postojeći distribucijski sustav HEP Plina. Od
ostalih razvojnih prioriteta, izdvajam nastavak programa eMobilnosti.
Ove smo godine maksimalno ubrzali njegovu realizaciju tako da već
imamo više od 100 instaliranih punionica za električna vozila, a u planu
ih imamo još oko 150 u gradovima i na međugradskim prometnicama
diljem Hrvatske.
Važan je poslovni cilj i zadržavanje udjela na tržištu električne
energije koji sad iznosi oko 90 posto. Konkurentnost na tržištu
ostvarujemo zahvaljujući transformaciji HEP-a u suvremenu tržišnu
kompaniju, fokusiranu na zadovoljenje sve složenijih potreba
kupaca. Na bogatom iskustvu i znanju nastavit ćemo graditi Hrvatsku
elektroprivredu kao stožernu hrvatsku energetsku tvrtku, predanu
ispunjenju globalnih ciljeva održivog razvoja, koja će znati dati svoj
doprinos nastavku pozitivnih gospodarskih kretanja u Republici
Hrvatskoj. •
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 58, A3

Evidencijski broj / Article ID: 18919607

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

SEKTORSKA ANALIZA

'/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

ENERGETIKA.
NIZ INVESTICIJA I MODERNIZACIJA PODRŽAT ĆE RAST
PROFITABILNOSTIIU GODINAMA KOJE SLIJEDE
TAJANA ŠTRIGA / SIGNALITICS

Izrada Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom

na 2050. put je prema pružanju STABILNOG REGULATIVNOG OKVIRA za
poslovanje, što podržava rast investicijske aktivnosti u sektoru

P odaci o kretanjima u prvih devet mjeseci godine pokazuju kako se nastavila pozitivna
izvedba segmenta opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom,
uz istodobni nastavak negativnih trendova u djelatnosti rudarstva i vađenja. Imajući
na umu potonje, uz istodobni nastavak snažne izvedbe domaće ekonomije koja
generira rastuću potražnju za energentima, očekujemo da će uvoz sirove nafte
nastaviti s rastom.
Cijena nafte na svjetskom tržištu ostat će pod utjecajem geopolitičkih okolnosti,
što implicira nastavak volatilnih kretanja. Istodobno bi smanjenje proizvodnje
OPEC-a i saveznika te očekivani umjereni rast potražnje u sljedećoj godini trebali kompenzirati silazne
pritiske koji na cijenu nafte proizlaze iz rasta proizvodnje drugih zemalja (prvenstveno SAD-a) te
održati cijenu nafte u prosjeku stabilnom na oko 60-70 dolara po barelu. Izrada Strategije energetskog
razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. put je prema pružanju stabilnog
regulatornog okvira za poslovanje, što podržava rast investicijske aktivnosti u sektoru.

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 58, A3

Evidencijski broj / Article ID: 18919607

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 58, A3

Evidencijski broj / Article ID: 18919607

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

SEKTORSKA ANALIZA ENERGETIKA

PODACI ZA PRVIH DEVET MJESECI OVE GODINE POKAZUJU
7/////////////////////////////////////////////// DA SU SE NEGATIVNI TRENDOVI U DJELATNOSTI
RUDARSTVA I VAĐENJA NASTAVILI UZ PAD OD 3.8%

Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (godišnja stopa promjene)

ENERGETSKI SEKTOR U BROJKAMA

Usprkos usporavahu rasta u vanjskom okruženju, domaća je

ekonomija u prošloj godini nastavila bilježiti oporavak sa stopom
rasta BDP-a od 2,6%, a pozitivna se izvedba nastavila i u tekućoj
godini, uz prosječnu stopu rasta BDP-a od 3,2% u prvom polugodištu.
Rast je pritom predvođen privatnom potrošnjom dok je industrijska sj-15 svi-15 ruj-15 SB-16 svi-16 ruj-16 sj-17 svi-17 nfl-17 sj-18 ruj-18
proizvodnja u prošloj godini ostvarila pad od 0,9%, a u prvih devet
mjeseci ove godine bilježi blagi rast od 1,0% godišnje u prosjeku.
Domaći energetski sektor je pritom zabilježio nešto lošiju izvedbu i Izvor: Državni zavod za statistiku
lani i u prvih devet mjeseci ove godine. Preciznije, u 2018. djelatnosti
rudarstva i vađenja su pale za 9,9% gdje je vađenje sirove nafte i
plina bilo manje za 10,2%. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih UKUPNA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U
proizvoda istodobno je ostvarila skroman rast od 0,5%. Podaci za prvih HRVATSKOJ JE LANI RASLA ZA 0.9%, NA 18.352 CM.
devet mjeseci ove godine pokazuju kako su se negativni trendovi u
djelatnosti rudarstva i vađenja nastavili uz korekciju od 3,8% gdje je
ŠTO JE NAJVIŠA RAZINA OD 2000. GODINE
vađenje sirove nafte i plina manje za 8,3% godišnje. Proizvodnja koksa i
rafiniranih naftnih proizvoda pritom je pala za snažnih 23,4%. Segment
opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom je Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
pritom bio svijetla točka s rastom od 3,0% u prošloj te 6,7% u prvih
devet mjeseci tekuće godine.
Stanje u domaćem sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva u
2018. godini obilježio je blagi porast proizvodnje naftnih derivata,
nastavak povećanja uvoza naftnih derivata te nastavak povećanja
transportiranih količina sirove nafte kroz naftovodni sustav. Ukupne
potrebe za sirovom naftom u 2018. su ostvarile rast od 3,1%, na 3,58
milijuna tona. U skladu s padom u sektoru vađenja sirove nafte, uvoz
sirove nafte u istom je razdoblju uvećan za 5,8%, na 2,97 milijuna tona,
što pokazuje kako je uvozom podmireno više od 80% domaćih potreba
sj-ls svi-15 ruj-15 sjj-16 svi-16 i-uj-16 sj-17 svi-17 ruj-17 sg-18 svi-18 ruj-18
za sirovom naftom. Domaća proizvodnja sirove nafte tako je pala za
8,6%, na 610.000 tona, dok je proizvodnja naftnih derivata ostvarila
rast od 5,6%, na 3,8 milijuna tona. Izvor: Državni zavod za statistiku

Uvoz sirove nafte ostvario je rast od ^8% u NAJVEĆI UDIO UKUPNE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
prošlojgodini i podmirio višeod8o% domaćih OD 66.4% U 2018. JE POKRIVEN IZ PROIZVODNJE DOMAĆIH
potreba za tim strateškim energentom ELEKTRANA, A OSTATAK JE POKRIVEN UVOZOM

Ukupna proizvodnja ukapljenog naftnog plina prošle je godine

ostvarila rast od 5,0%, na 254.000 tona. Istodobno je proizvodnja Proizvodnja električne energije prema segmentima
biogoriva povećana za 13,1%, na 415 tona, nakon nekoliko godina pada
proizvodnje u ovom segmentu te se blagi rast proizvodnje u protekloj prošek za prvih osam mjeseci 2018.

godini ne može smatrati značajnijim oporavkom proizvodnje.

• Hidroelektrane
Osnovna obilježja sektora prirodnog plina u 2018. godini bili su
nastavak trenda otvaranja tržišta i daljnje unapređenje postojeće • Termoelektrane i CHP na fosilna goriva
podzakonske regulative. Nakon nekoliko godina uzastopnog smanjenja
• Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva
cijene plina, koje je počelo zbog liberalizacije tržišta u 2011. godini, u
2018. je došlo do povećanja cijena plina u odnosu na 2017., i to za 21% na • Vjetroelektrane
veleprodajnom tržištu plina te za 15% na maloprodajnom tržištu plina
Sunčane elektrane
za sektor poduzetništva, dok su krajnje cijene plina za kućanstva koji
koriste javnu opskrbu plinom zabilježile blagi rast od 0,8% u odnosu
na prethodnu godinu. U 2018. ukupno isporučena količina prirodnog
Izvor: Državni zavod za statistiku

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 58, A3
Evidencijski broj / Article ID: 18919607
Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:
Fokus na obnovljive izvore energije
ključna je prilika za domaće kompanije
RAST CIJENA NAFTEII 2018. NASTAVIO SE IU PRVIH OESEJ
MJESECI 2019. GODINE. NAFTOM MARKE BRENT TRGOVALO SE
PO CIJENI KOJA SE KRETALA OKO 6 5 DOLARA PO BARELU
Cijena W 11 i I tren t nafte (u američkim dolarima po barelu)
90,00
85,00
-WTIoil
80,00 • Brentoil
75,00
70,00
65,00
60,00
55,00
50,00
45,00
Izvor: Reuters
plina iznosila je 25.438 GWh, stoje za 8,5% manje u odnosu na 2017.
godinu.
Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj je lani ostvarila
rast od 0,9%, na 18.352 GWh, stoje najviša razina od početka praćenja
serije podataka u 2000. godini. Najveći dio ukupne potrošnje pritom
je pokriven iz domaćih elektrana (12.192 GWh, 66,4%), dok je ostatak
pokriven iz uvoza (6160 GWh, 33,6%). Godina 2018. bila je hidrološki
povoljna, stoje rezultiralo manjim neto uvozom električne energije i
manjom proizvodnjom električne energije iz termoelektrana.
Najveći udio ukupne potrošnje električne energije od 66,4% u 2018.
je pokriven iz proizvodnje domaćih elektrana, dok je ostatak pokriven
iz uvoza
GLOBALNA PONUDA I POTRAŽNJA ZA
NAFTOM I KRETANJE CIJENE NAFTE NA
SVJETSKOM TRŽIŠTU
Cijene nafte u protekloj su godini zabilježile snažne uzlazne pritiske
te se Brent naftom trgovalo po oko 30% višoj cijeni u prosjeku u
odnosu na 2017. godinu. Prosječna cijena nafte tipa Brent u prošloj je
godini iznosila 71,1 američki dolar po barelu, dok je prosječna cijena
nafte tipa WTI bila na razini od 64,9 američkih dolara po barelu.
Na umu pritom treba imati kako su cijene nafte bile izrazito volatilne
tijekom godine te su nakon dosegnutog vrhunca u listopadu, kada se
cijena Brent nafte kretala oko 85 dolara po barelu, pale za oko 40% do
kraja prosinca 2018. Pad cijena krajem godine posljedica je izuzeća
određenih zemalja od uvođenja američkih sankcija na uvoz iranske
nafte, stoje direktno utjecalo na rast ponude na tržištu. Dodatno,
pad cijena je potaknut i povećanom proizvodnom nafte u SAD-u te
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
očekivanim daljnjim usporavanjem svjetskog ekonomskog rasta koje
implicira smanjenu potražnju za energentima.
U takvim su okolnostima zemlje članice OPEC-a i njihovi saveznici
odlučili ponovno smanjiti proizvodnju nafte za 1,2 milijuna barela na
dan u prvoj polovici ove godine kako bi spriječili daljnji pad cijena
na tržištu. Cijena Brent nafte je tako zabilježila blagi rast te se u prvih
deset mjeseci ove godine kretala oko razine od 65 dolara po barelu u
prosjeku.
U sljedećem razdoblju cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje će
biti pod dominantnim utjecajem geopolitičkih okolnosti, što implicira
izgledne volatilnosti cijene. Istodobno bi smanjer^'e proizvodnje
OPEC-a i saveznika te očekivani umjereni rast potražnje u sljedećoj
godini trebali kompenzirati silazne pritiske koji na cijenu nafte
proizlaze iz rasta proizvodnje drugih zemalja (prvenstveno SAD-a)
te održati cijenu nafte u prosjeku stabilnom na oko 60-70 dolara po
barelu.
KLJUČNE PRILIKE ZA ENERGETSKI
SEKTOR U KRATKOM I DUGOM ROKU
• Veća fokusiranost na obnovljive izvore energije. Povećanje
zadovoljavanja potreba za električnom energijom iz solarnih i
vjetroelektrana.
• Povećanje energetske učinkovitosti kroz sustavna ulaganja u
istraživanje i razvoj, razvoj postojećih i novih tehnologija.
• Unapređenje mogućnosti skladištenja energije.
• Stabilizacija cijene nafte na svjetskim tržištima i smanjenje
geopolitičkih tenzija koje uzrokuju značajne pritiske i oscilacije na
strani ponude te posljedično neizvjesnosti u poslovanju energetskin
kompanija.
• Širenje portfelja proizvodnje u vidu inovativnih energetskih rješenja
ili implementacije postojećih rješenja u nove sustave.
• Povećano korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU uz aktivniji
pristup javnog sektora.
• Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske pružit će stabilan
regulatorni okvir za poslovanje, što podržava rast investicijske
aktivnosti.
KLJUČNI RIZICI ZA ENERGETSKI SEKTOR U
KRATKOM I DUGOM ROKU
• Značajne kolebljivosti cijene nafte na svjetskom tržištu stvaraju
nesigurno poslovno okruženje i djeluju destimulirajuće na investicije u
energetskom sektoru.
• Potencijalan nastavak silaznih pritisaka na cijene nafte u slučaju
daljnje deterioracije svjetskog ekonomskog rasta, rast proizvodile i/
ili geopolitičkih šokova. Pad cijena nafte vrši silazne pritiske na marže
naftnih kompanija.
• Rast troškova kompanija zbog zaoštravanja regulacije u segmentu
emisije plinova s ciljem energetske tranzicije i upravljanja klimatskim
promjenama.
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 58, A3

Evidencijski broj / Article ID: 18919607

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

Ukupni prihodi EBITDA EBIT

Kompanija 2018. 2017, 2018. 2017. 2018. 2017.
INA 21,924,434,600 18,336,888,100 2,932,631,500 3,432,406,000 1,353,530,600 1,699,703,500
HEP 9,413,863,600 8,823,844,200 177,569,500 190,016,800 115,784,000 140,903,900
Prvo plinarsko društvo 8,166,139,300 7,755,170,600 154,917,100 305,741,100 153,034,600 304,927,900
Petrol 5,447,026,200 4,703,099,000 150,120,300 140,613,200 94,577,000 87,198,700
Crodux derivati dva 5,362,141,800 3,925,886,100 201,948,000 181,647,600 158,463,400 141,871,800
HEP - Proizvodila 4,002,787,200 3,786,084,100 939,907,700 1,013,139,500 565,851,600 661,189,700
HEP - Operator distribucijskog sustava 3,994,609,000 4,325,342,000 1,668,717,200 1,884,364,100 683,544,200 921,209,300
HEP Elektra 2,700,241,200 2,770,090,800 45,575,800 186,445,900 44,588,100 185,848,400
HOPS 1,764,590,000 1,861,727,500 566,488,800 695,780,200 231,331,900 378,502,900
GEN-I Hrvatska 988,416,500 1,406,203,900 3,564,600 2,492,800 3,489,100 2,213,700

USPOREDNA ANALIZA KOMPANIJA

INA d.d. je u 2018. zadržala svoje mjesto najveće domaće energetske

kompanije s 21,9 milijardi kuna prihoda - više nego dvostruko od
HEP-a koji zauzima drugu mjesto. Prihodi kompanije porasli su za
20% tijekom prošle godine kao rezultat rasta u svim djelatnostima, a
posebice zbog viših cijena ugljikovodika i veće prodaje. Neto dobit
bez jednokratnih stavki niža je za 17% te iznosi 980 milijuna kuna,
prvenstveno zbog viših financijskih troškova.
Rafinerije i marketing pritom ostaju opterećeni novčanim gubicima
rafinerijskog poslovanja te je kompanija povećala kapitalna ulaganja
za 30% s ciljem održavanja vertikalno integriranog poslovnog modela.
Većina kapitalnih ulaganja odnosi se na rafinerijsko poslovanje:
uglavnom na projekt Splitter propan-propilen u Rijeci, kao i na druge
rafinerijske razvojne projekte. Maloprodaja ostaje usmjerena na širenje
portfelja roba i usluga koje se nude kupcima, zajedno s regionalnom
ekspanzijom. U 2018. je povećana mreža u Crnoj Gori kao dokaz
budućeg fokusa Ine na regionalna tržišta.

Prihodi'INEporaslisuza 20% tijekom 2018. kao

rezultat rasta u svim djelatnostima, aposebice
zbogviših cijena ugljikovodika i većeprodaje
U prvih devet mjeseci ove godine cijene nafte su pale na godišnjoj
razini zbog čega je EBITDA Ine pala za gotovo 400 milijuna kuna, stoje
prouzročilo i sličan pad dobiti koja je iznosila 679 milijuna kuna. Kapitalna
:
ulaganja povećala su se za 69% na godišnjoj razini te su dosegnula 1,541
milijardu kuna s glavnim fokusom na rafinerijsko poslovanje, pri čemu
je dovršen remont uriječkojrafineriji. Iz kompanije navode kako je
povećana razina aktivnosti istraživanja i proizvodnje u Egiptu rezultirala
s 23% većom proizvodnjom nafte stoje, zajedno s kontinuiranim radom
na remontima bušotina u Hrvatskoj, trenutačno stabiliziralo proizvodnju
ugljikovodika usprkos prirodnom padu.
Mjereno veličinom prihoda, HEP d.d. zauzima drugo mjesto na listi
najvećih domaćih energetskih kompanija sa 9,4 milijarde kuna prihoda
u 2018. godini, što predstavlja rast od 6,7% godišnje prvenstveno zbog
povećanja prihoda od prodaje plina krajnjim kupcima te prihoda od
prodaje električne energije. Udjel na hrvatskom tržištu električne
energije povećanje s 85 na 89 posto. Toplije vrijeme u zimskim
mjesecima rezultiralo je smanjenjem prodaje toplinske energije i
plina. Godinu su obilježile i povoijne hidrološke okolnosti pa je u
hidroelektranama proizvedeno 38,7% više električne energije.
HEP d.d. u protekloj je godini ostvario investicije u vrijednosti

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr
Jutarnji list, 28.11.2019., str. 58, A3

Evidencijski broj / Article ID: 18919607

Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia
Rubrika / Section:

Profitna Marža % Povrat na imovinu Povrat na kapital Neto dug/EBITDA Neto dug/Imovina
2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017.
6.09 7.77 6.39 7.41 10.80 11.99 1.44 0.98 0.2 0.18
3.76 4.13 1.03 1.06 1.40 1.45 41.2 42.31 0.21 0.23
1.37 3.27 9.82 17.81 44.40 95.00 5.62 3.41 0.76 0.73
1.63 1.30 4.75 3.54 8.44 6.31 4.35 4.71 0.35 0.38
2.15 2.28 6.27 5.90 26.93 29.39 6.52 6.06 0.72 0.74
10.76 13.45 4.17 5.01 99.99 272.91 9.33 9.04 0.85 0.90
13.39 15.71 3.07 4.04 25.29 23.14 5.92 5.44 0.57 0.61
1.18 5.36 2.61 11.28 27.26 63.66 23.91 5.77 0.9 0.82
9.99 15.52 2.63 4.38 3.45 5.53 1.58 1.52 0.13 0.16
0.34 0.14 2.98 2.54 30.69 20.60 20.4 18.13 0.65 0.59
Izvor: Bisnode

od 2,376 milijardi kuna. Glavnina investicyskih ulaganja odnosila negativnih trendova u djelatnosti rudarstva i vađenja. Imajući na umu
se na obnovu i modernizaciju proizvodnih objekata i postrojenja potonje, uz istodobni nastavak snažne izvedbe domaće ekonomije koja
energetskog sustava, gradnju novih proizvodnih elektroenergetskih generira rastuću potražnju za energentima, očekujemo kako će uvoz
objekata te obnovu postojećih i gradnju novih objekata prijenosne i sirove nafte zabilježiti rast i u sljedećem razdoblju.
distribucijske mrežne infrastrukture. Stvoreni su preduvjeti za gradnju
prve HEP-ove vjetroelektrane i neintegriranih sunčanih elektrana Kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu
te se nastavio samostalni razvoj nekoliko projekata obnovljivih bilojevolatilno, uzrast prosječne
izvora energije. U sklopu realizacije obnovljivog scenarija razvoja
nastavio se 3,6 milijardi kuna vrijedan ciklus revitalizacije postojećih cijene nafte od oko io% u 2018. godini
hidroelektrana te priprema gradnje novih hidroelektrana, od kojih se
ističe projekt HES Kosinj/HE Senj 2, vrijedan 3,7 milijardi kuna, što Kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu je bilo volatilno, uz rast
ga čini najvećim energetskim projektom u samostalnoj Hrvatskoj prosječne cijene nafte od oko 30% u 2018., ali uz izraženu korekciju
dosad. Dodatno, ulagalo se u energetske sustave toplinarstva i krajem godine te potom ponovni oporavak u 2019. Smatramo da
distribucije plina te u dogradnju informatičke i telekomunikacijske će cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje biti pod dominantnim
infrastrukture, kao i u razvoj i širenje mreže javne infrastrukture za utjecajem geopolitičkih okolnosti, što implicira izgledne volatilnosti
punjenje električnih automobila u gradovima te na autocestama u cijene. Istodobno bi smanjenje proizvodnje OPEC-a i saveznika
Hrvatskoj. Ujedno su se nastavile aktivnosti na širenju poslovanja te očekivani umjereni rast potražnje u sljedećoj godini trebali
u susjednim državama, prije svega u Sloveniji, Srbiji te Bosni i kompenzirati silazne pritiske koji na cijenu nafte proizlaze iz rasta
Hercegovini.Uspješno poslovanje HEP-a prepoznala je agencija proizvodnje drugih zemalja (prvenstveno SAD-a) te održati cijenu nafte
Standard & Poor's koja je krajem ožujka 2019., nakon rasta ocjene u prosjeku stabilnom na oko 60-70 dolara po barelu. Izrada Strategije
rejtinga za Republiku Hrvatsku, povećala rejting HEP-a na BB+ uz energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom
stabilne izglede kretanja. Agencija Moodv's je krajem travnja ove na 2050. put je prema pružanju stabilnog regulatornog okvira za
godine potvrdila ocjenu rejtinga uz povećanje izgleda kretanja ocjene poslovanje, što podržava rast investicijske aktivnosti u sektoru. Q
sa stabilnih na pozitivne.
Prvo plinarsko društvo d.d. - PPD treća je po veličini domaća (Ti
energetska kompanija s ostvarenih 8,2 milijarde kuna prihoda u 2018., Povijesna i projicirana izvedba odabranih parametara sektora
što predstavlja povećanje od 5,3% u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom 2017. PPD je produljio suradnju s ruskim plinskim divom 2010. 2011. 2012. 2013.
Gazpromom potpisivanjem desetogodišnjeg ugovora o isporuci
Prihodi (u tisućama) 33,598,138 34,131,092 36,754,457 40,783,767
plina. Prvo plinarsko društvo je zajedno s Inom u prošloj godini
dokapitaliziralo Petrokemiju injektiranjem 300 milijuna kuna svježeg Broj zaposlenih 21,885 21,018 20,465 19,550
kapitala. Pritom je svaka kompanija pojedinačno uplatila 150 milijuna Neto plaća 6,808 6,870 6,875 7,342
kuna, čime su postali većinski vlasnici Petrokemije. Cijena Brent nafte* 79.9 112.2 112.4 109.6
• 2014. 2015. 2016. 2017.
Prihodi (u tisućama) 42,086,212 40,583,764 37,922,092 40,297,084
IZGLEDI
Broj zaposlenih 18,691 18,594 17,960 18,004
Neto plaća 7,641 7,328 7,380 7,619
Stanje u domaćem sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva u 2018. Cijena Brent nafte* 99.4 52.1 43.3 54.1
godini obilježio je blagi porast proizvodnje naftnih derivata uz nastavak
2018. 2019.P 2020.P 2021.P
povećanja uvoza, te nastavak povećanja transportiranih količina sirove
nafte kroz naftovodni sustav. Cijene plina i električne energije su Prihodi (u tisućama) 39,197,894 41,279,370 42,719,843 43,987,651
porasle, a poboljšani su i hidrološki uvjeti za proizvodnju električne Broj zaposlenih 16,945 17,254 17,351 17,495
energije. Podaci o kretanjima u prvih devet mjeseci godine pokazuju Neto plaća 7,730 7,850 7,992 8,112
kako se nastavila pozitivna izvedba segmenta opskrbe električnom
Cyena Brent nafte* 71.1 65.0 67.0 70.0
energijom, plinom, parom i klimatizacijom uz istodobni nastavak
*prosjek, u USD dolarima po barelu Izvor: Bisnode, Signalitics istraživanja

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr