OV ČARSTVO ii

OVČARSTVO
KOZARSTVO
KOZARSTVO
Prof.dr.sc. Velimir Sušić
OVCE I KOZE (mali preživači)

gospodarsko značenje

brojnost i pasminska zastupljenost

uzgojno-selekcijski i proizvodni ciljevi

tehnologija iskorištavanja
Razlike između koza i ovaca

između nekih populacija ovaca i koza teže uočavamo razlike u građi tijela
i vanjskom izgledu
genetska razlika: koze imaju 60 kromosoma, a ovce 54
koze imaju bradu, jarčevi imaju kaudalne mirisne žlijezde, nemaju suzne
jame u lubanji, nemaju žlijezdu između papaka, rep im je kratak i stršeći,
uvijek okrenut prema gore (ovce imaju dug, oboren rep). Razlike postoje i
s obzirom na oblik i veličinu rogova.
ponašanje: koze su nemirnije, znatiželjnije i aktivnije
OVCE
gospodarsko značenje

VUNA MESO MLIJEKO

GNOJ, KOŽA, KRZNO, VUNSKA MASNOĆA, CRIJEVA…

OVCE

Prednosti gospodarskog iskorištavanja

ovce daju čak tri proizvoda (meso, mlijeko i
vunu) značajna za prehranu i odijevanje ljudi

unovčavanje navedenih proizvoda moguće je

tijekom većeg dijela godine (janjad u proljeće,
vuna u ljeto, mlijeko u proljeće i ljeto)

prikladnom organizacijom smještaja i hranidbe

ovce mogu ostvarivati značajan profit uz manja
početna ulaganja i manji utrošak rada
Gospodarska važnost kozarstva
mlijeko
• dijetetske osobine (malene kapljice, kratkolančane masne
kiseline) i ljekovite osobine
• koza tjelesne mase 50 kg daje 5 kg mlijeka/dan (1/10 žive
mase); krava tjelesne mase 600 kg trebala bi davati 60 kg
mlijeka/dan
meso
• u Africi i Aziji glavni proizvodni cilj
• mlada jaretina: mali sadržaj potkožne i unutarmišićne
masnoće, mali trupovi pogodni za pripremu u komadu
koža
• cipele od kozje kože ševro, rukavice od velura
• galanterija, odjeća, obuća, namještaj
Gospodarska važnost kozarstva

vlakno (kostrijet)
• kvalitetne tkanine, kašmirska koza (kašmir, svileni velur) i
angora koza (moher)
gnoj
• povrtlarstvo i voćarstvo, 400-1000 kg po kozi godišnje
“čistač korova”
medicinske svrhe
• jareća crijeva kao kirurški konac, ljekovite osobine (mlijeko,
meso, krv)
eksperimentalna životinja
• u različitim fiziološkim, hranidbenim, laktacijskim,
hormonalnim i drugim istraživanjima
transportna životinja
Prednosti i nedostaci u iskorištavanju ovaca i koza
jako prilagodljive (među najraširenijim životinjskim vrstama)

dobro iskorištavaju specifičnu vegetaciju na različitim terenima,

“ čistači terena”

učinkovito pretvaraju grubu, voluminoznu hranu lošije kakvoće u

visokovrijedne bjelančevine (meso i mlijeko)

male tjelesne mase, skromnih zahtjeva u opremi i smještaju

visoka plodnost i rana fiziološka zrelost

slabija učinkovitost u proizvodnji mesa ( posebice koze )

osjetljivije na stresne situacije (koze) i neke bolesti ( parazitarne invazije u ovaca )

velik broj pasmina je sezonski poliestričan

manje su prikladne za zatvoreni način držanja

OVCE i KOZE
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA VELIČINE POPULACIJA I SUSTAVE PROIZVODNJE

prirodni uvjeti (klima, tlo, biljni pokrov)

tradicija
tržište
stupanj ekonomskog razvoja
primjena suvremene tehnologije

SUSTAV PROIZVODNJE
• ekstenzivni
• poluintenzivni
• Intenzivni
• održivi
 OPSEG OVČARSKE I KOZARSKE PROIZVODNJE

BROJ ŽIVOTINJA !?

SUSTAV PROIZVODNJE !?
OVCE
Veličina populacije i opseg proizvodnje
Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

Udio u svjetskoj Udio ( % ) u svjetskoj proizvodnji

Kontinenet Populaciji vuna meso mlijeko

(%)
Azija 40,4 33,2 57,3 43,1
Afrika 23,4 9,9 15,9 20,5
Oceanija 13,9 36,1 9,8
Europa 13,7 12,4 12,3 36,0
J. Amerika 7,1 7,3 2,9 0,5
Sj. Amerika 0,7 1,1 1,7
KOZE
Veličina populacije i opseg proizvodnje
Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

Udio u svjetskoj Udio ( % ) u svjetskoj

proizvodnji
Kontinenet Populaciji meso mlijeko
(%)
Azija 63,8 73,4 53,2
Afrika 28,7 19,9 23,2
Oceanija 0,1 0,3
Europa 2,4 3,0 20,5
J. Amerika 3,1 2,1 1,5
Sj. Amerika 0,2 1,3 1,5
OVCE
Brojno stanje u svijetu (2003. godina)
Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

UKUPNA SVJETSKA POPULACIJA 1 028.594,330

Kontinent Broj ovaca

Azija 415.354,982
Afrika 241.159,052
Oceanija 142.915,240
Europa 140.614,424
Južna Amerika 72.902,800
Sjev. Amerika
SAD 6.350,000
KANADA
975,600
KOZE
Brojno stanje u svijetu (2003. godina)
Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

UKUPNA SVJETSKA POPULACIJA 764.510,558

Kontinent Broj koza

Azija 487.588,456
Afrika 219.736,486
Oceanija 816,940
Europa 18.425,226
Južna Amerika 23.921,400
Sjev. Amerika
SAD 1.200,000
KANADA
30,000
 OVCE
Veličina populacije u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe (2003. godina)
Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

HRVATSKA 528,000

Zemlja Broj ovaca

Velika Britanija 35.800,000
Španjolska 23.813,172
Ruska Federacija 13.728,497
Italija 10.950,000
Francuska 9.400,000
Grčka 9.100,000
Rumunjska 7.312,000
 KOZE
Veličina populacije u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe (2003. godina)
Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

HRVATSKA 93,000

Zemlja Broj koza % od svjetskog

fonda
Grčka 5.000,000
Španjolska 3.046,716
Ruska Federacija 2.322,143
Francuska 1.230,000
Italija 1.330,000
Albanija 1.025,000
Ukrajina 991,000
RASPROSTRANJENOST U HRVATSKOJ
OVCE: mediteransko, kontinentalno-brdskoplaninsko i kontinentalno-nizinsko područje
KOZE: mediteransko, kontinentalno (pretežno nizinsko) područje
TIPOVI I PASMINE OVACA
Osnovni proizvodni tipovi ovaca

vunski tip ovce

mesni ili tovni tip ovce mliječni tip ovce

Kombinirani proizvodni tipovi ovaca

Varijante:

Uzgojeni selekcijom i genetski ustaljeni s obzirom

na (najčešće) dva svojstva: meso-vuna, vuna-
meso, mlijeko-meso......

Neselekcionirane populacije bez izrazitog

naglaska na neki određeni proizvod, “kombinirani
proizvodni tip trojnog smjera iskorištavanja”
meso-mlijeko-vuna.
Pasmine ovaca
Prema proizvodnom usmjerenju
za proizvodnju vune, vune i mesa, mesa i vune
za proizvodnju mesa (tovne)
za proizvodnju mlijeka
pasmine trojnog – kombiniranog proizvodnog
usmjerenja
pasmine visoke plodnosti i pasmine za
proizvodnju kožica
pasmine za proizvodnju krzna
pasmine specifičnih proizvodnih svojstava (za
proizvodnju mesa i loja)
Pasmine ovaca
Prema mjestu ( državi ) nastajanja

domaće - autohtone
inozemne
Hrvatske domaće (autohtone) pasmine ovaca

prilagođene specifičnim uzgojnim prilikama

otporne
dio kulturne baštine
nejasne pasminske određenosti
• karakterizacija za molekularno genetskoj razini
nepotpuno sagledanih proizvodnih kapaciteta
• genetsko-okolišne interakcije i njihov utjecaj na varijabilnost proizvodnje
neselekcionirane
 Domaće pasmine ovaca

Pramenka

brojčano najzastupljenija pasmina

tjelesna masa ovaca u širokom rasponu 25 – 70 kg, a ovnova 30 – 90 kg
plodnost 90%
proizvodnja mlijeka iznosi 40 – 60 litara
godišnje proizvede 1.0 – 3.0 kg vune, finoće 30 - 50 µ
više različitih sojeva
 Domaće pasmine ovaca - značajniji sojevi pramenke
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

LIČKA PRAMENKA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 62-65 67-72
Tjelesna masa, kg 45-55 65-75
Plodnost 120-150
Proizv. mlijeka 100-150 l
Tjelesna masa 25-30 kg
janjadi (90-120 dana)
Vuna (µ) 32-36
Vuna (kg) 1,5-2,5 2,5-3,5
Domaće pasmine ovaca - značajniji sojevi pramenke
ISTARSKA PRAMENKA

snažne, visokonoge, crnopjegave ovce, izrazito izbočenog nosnog

hrpta i usko uvijenih rogova
slabo obrasla vunom loše kakvoće; vrat i donji dio trbuha su u
pravilu bez vune i prekriveni dlakom
tijekom laktacije proizvede od 100 – 150 kg mlijeka s 9% mliječne
masti i 6.5% proteina
čistokrvnim uzgojem bavi se manji broj ovčara raspoređenih od
zaleđa Pule do Bresta pod Učkom
 Domaće pasmine ovaca - značajniji sojevi pramenke

POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH

Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

ISTARSKA PRAMENKA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 76-80 82-88
Tjelesna masa, kg 60-70 80-100
Plodnost 130-150
Proizv. mlijeka 150-200 l
Tjelesna masa 15-18 kg
janjadi (45-60 dana)
Vuna (µ) 32-36
Vuna (kg) 1,5-2,0 2,5-3,5
 Značajniji sojevi pramenke iz susjednih zemalja
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

KUPREŠKA PRAMENKA

Svojstvo Ovce Ovnovi

Visina grebena, cm 64-70 70-78
Tjelesna masa, kg 50-60 70-80
Plodnost 120-150
Proizv. mlijeka 100-120 l
Tjelesna masa 25-30 kg
janjadi (90-120 dana)
Vuna (µ) 32-35
Vuna (kg) 2,0-3,0 3,0-4,0
 Značajniji sojevi pramenke iz susjednih zemalja
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

TRAVNIČKA (VLAŠIĆKA ILI DUBSKA)

PRAMENKA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 66-70 73-78
Tjelesna masa, kg 70-75 82-90
Plodnost 120-150
Proizv. mlijeka 150-180 l
Tjelesna masa 15-18 kg
janjadi (45-60 dana)
Vuna (µ) 42-43
Vuna (kg) 2,5-3,0 3,5-4,5
Domaće pasmine ovaca
Paška ovca

otporna, prilagođena na specifične uvjete krševitih

paških pašnjaka
danas primarno usmjerena na proizvodnju mlijeka
rezultat kontrole za 2000. godinu: 163 dana laktacije;
98.6 kg mlijeka; 9.3% m.m.; 7.4% bjelančevina
Domaće pasmine ovaca
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

PAŠKA OVCA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 57-60 59-63
Tjelesna masa, kg 30-40 40-50
Plodnost 120-150
Proizv. mlijeka 100-150 l
Tjelesna masa 12-15 kg
janjadi (30-45 dana)
Vuna (µ) 26-28
Vuna (kg) 1,2-2,0 2,0-3,0
Domaće pasmine ovaca – ugrožene populacije
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.
DUBROVAČKA OVCA - RUDA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 58-62 62-66
Tjelesna masa, kg 32-40 42-52
Plodnost 120-150
Proizv. mlijeka 120-160 l
Tjelesna masa janjadi 25-30 kg
(90-120 dana)
Vuna (µ) 28-30
Vuna (kg) 1,0-2,0 2,0-3,0
Domaće pasmine ovaca
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

CRESKA OVCA
Svojstvo Ovce Ovnovi

Visina grebena, cm 60-65 63-70

Tjelesna masa, kg 33-40 42-50
Plodnost 120-150

Proizv. mlijeka 100-150 l

Tjelesna masa 12-15 kg

janjadi (30-45 dana)
Vuna (µ) 28-30

Vuna (kg) 1,0-1,5 2,0-3,0

Domaće pasmine ovaca

Cigaja

relativno krupna pasmina (ovce preko 50 kg, ovnovi oko 75 kg)

nastrig vune u ovaca 3 – 5 kg, a ovnova 4 – 6 kg, s randmanom
oko 50%
duljina pramena oko 10 cm, a finoća 28 - 32 µ
plodnost 125 – 150%
prosječno daje oko 100 litara mlijeka u laktaciji od 6 mj.
Domaće pasmine ovaca

POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA

Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

CIGAJA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 75-80 80-90
Tjelesna masa, kg 58-65 78-90
Plodnost 140-180
Proizv. mlijeka 150-200 l
Tjelesna masa 30-35 kg
janjadi (90-120 dana)
Vuna (µ) 28-30
Vuna (kg) 3,5-4,5 5,0-6,0
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
Merinolandschaf (njemački domaći merino, virtemberška ovca)

mesno – vunski tip

odlična sposobnost prilagođavanja
tjelesna masa ovaca 70 – 75 kg, ovnova 100 – 110 kg (jednogodišnje šilježice
imaju masu preko 60 kg)
nastrig vune iznosi u ovaca 4–5, a u ovnova 6.5–7.5 kg
finoća vune je oko 25 µ
plodnost iznosi oko 140%
proizvodnja mlijeka oko 130 litara
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.
MERINOLANDSCHAF
Svojstvo Ovce Ovnovi

Visina grebena, cm 75-80 80-90

Tjelesna masa, kg 70-85 120-140
Plodnost 150-180

Proizv. mlijeka 150-200 l

Tjelesna masa 30-35 kg

janjadi (90 dana)
Vuna (µ) 26-28

Vuna (kg) 4,0-5,0 6,0-7,0

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

SOLČAVSKOJEZERSKA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 65-75 75-85
Tjelesna masa, kg 70-80 80-100
Plodnost 150-180
Proizv. mlijeka 100-150 l
Tjelesna masa 30-35 kg
janjadi (120 dana)
Vuna (µ) 28-30
Vuna (kg) 2,5-3,0 3,5-4,5
Solčavsko-jezerska ovca
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Romanovska pasmina

visokoplodna pasmina 250 - 300%

masa ovaca iznosi oko 60 kg, a ovnova preko 80 kg
mliječnost iznosi 100 – 120 litara
ovce daju 1.6 kg, a ovnovi 3 kg vune (osjasta vlakna su
finoće 60 – 90µ, a vlakna puha 20 – 45µ )
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

ROMANOVSKA OVCA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 63-70 72-80
Tjelesna masa, kg 50-60 80-100
Plodnost 200-300
Proizv. mlijeka 150-250 l
Tjelesna masa 20-30 kg
janjadi (90 dana)
Vuna (µ) 20-24
Vuna (kg) 2,0-2,5 3,0-3,5
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Suffolk

mesnata kratkoruna pasmina

tjelesna masa ovaca iznosi 80 – 115 kg, a ovnova 115 – 155 kg
plodnost iznosi oko 180%
prirast janjadi preko 320 g
klaonička iskoristivost oko 55%
godišnji nastrig vune iznosi 3 – 5 kg, a finoća vlakna je 26 - 30 µ
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

SUFFOLK
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 72-78 80-90
Tjelesna masa, kg 65-80 90-120
Plodnost 150-180
Proizv. mlijeka -
Tjelesna masa 35-40 kg
janjadi (120 dana)
Vuna (µ) 30-34
Vuna (kg) 3,0-4,0 4,0-5,0
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

TEXEL
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 68-73 75-85
Tjelesna masa, kg 70-80 110-130
Plodnost 150-180
Proizv. mlijeka
Tjelesna masa 35-40 kg
janjadi (120 dana)
Vuna (µ) 33-36
Vuna (kg) 4,0-4,5 4,0-6,0
Texel
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Ille de France
(Il d frans)

mesno – vunski tip

masa ovaca 65 – 80 kg, a ovnova 110 – 125 kg
dnevni prirast janjadi iznosi 250 - 350 grama
godišnji nastrig vune iznosi u ovaca 4.0 – 4.5 kg, a u ovnova 5 – 6
kg
finoća vune je 23 – 27 µ
odlikuje se visokom plodnošću
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Istočno–frizijska pasmina
(East-Friesian)

Frizija, pokrajina na granici Njemačke i Nizozemske

najmliječnija pasmina ovaca na svijetu
za 200 dana laktacije proizvede 600 kg mlijeka sa 6–7% m.m.
plodnost 230%
5 kg bijele (crne) vune promjera 30 do 37 µ
relativno velikog tjelesnog okvira, tjelesne mase ovaca oko 85 kg
asezonalna pojava mrkanja; prikladna za držanje u malim stadima (5 –
10 ovaca)
slaba spsobnost prilagođavanja izvan matičnog područja uzgoja
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

ISTOČNO-FRIZIJSKA OVCA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 60-70 70-80
Tjelesna masa, kg 60-75 90-110
Plodnost 180-250
Proizv. mlijeka 250-350 l
Tjelesna masa 35-40 kg
janjadi (120 dana)
Vuna (µ) 36-42
Vuna (kg) 4,0-4,5 4,0-6,0
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Sardinijska pasmina
(Sarda)

autohtona pasmina s otoka Sardinije; najbrojnija pasmina ovaca u Italiji

masa tijela ovaca iznosi oko 45 kg, a ovnova i do 20 kg više
jedna od najkvalitetnijih mliječnih pasmina Mediterana s proizvodnjom
mlijeka od 200 do 250 kg za 7 mjeseci laktacije
ojanji dva janjeta u 10 do 30% slučajeva
godišnje se od ovaca dobije 1.5 do 4 kg neoprane vune, bijele boje s
prosječnim promjerom vlakana oko 35 µ
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

SARDINIJSKA OVCA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 64-70 70-80
Tjelesna masa, kg 40-50 60-70
Plodnost 120-150
Proizv. mlijeka 220-300 l
Tjelesna masa 15-18 kg
janjadi (45-60 dana)
Vuna (µ) 32-35
Vuna (kg) 1,5-2,0 3,0-4,0
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.
.

COMISANA
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 70-75 80-85
Tjelesna masa, kg 50-60 70-90
Plodnost 180-200
Proizv. mlijeka 200-250 l
Tjelesna masa 15-18 kg
janjadi (45-60 dana)
Vuna (µ) 30-36
Vuna (kg) 1,5-2,0 2,5-3,0
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Avasi pasmina
(Awassi)

pustinjska i polupustinjska područja Bliskog Istoka (Sirija, Irak, Saudijska

Arabija, Iran, Izrael)
izrazito mliječni soj stvoren u Izraelu (Finci 1972.)
Awassi flock book: za 210 dana laktacije ovce proizvedu 310 kg mlijeka (208 – 555)
sa 7.1% m.m.
plodnost iznosi 106 – 110%
godišnje proizvede 2.1 kg vune različite boje, čiji je prosječni promjer vlakna 34 µ
srednji okvir (visina do grebena ovaca je 65 cm) i tjelesna masa od 55 – 65 kg
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo
POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA
Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

AWASI
Svojstvo Ovce Ovnovi
Visina grebena, cm 60-65 70-80
Tjelesna masa, kg 55-65 80-100
Plodnost 180-250

Proizv. mlijeka 300-400 l

Tjelesna masa 15-18 kg

janjadi (45-60 dana)
Vuna (µ)
Vuna (kg) 2,5-3,0 3,5-4,0
Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Lakon pasmina
(Lacaune)

francuska mliječna pasmina (pokrajina Roquefart)

veličina populacije: oko 750 000 ovaca (oko 150 000 pod službenom
kontrolom mliječnosti)
tijekom laktacije od 167 dana proizvede prosječno 263 kg mlijeka
slabo obrasla vunom (godišnji prinos vune iznosi 1 – 1.5 kg, s
promjerom vlakna 28 – 30 µ)
srednje krupna pasmina (tjelesne mase ovaca 55 – 75 kg) s dobro
izraženim mjerama dubine i širine
broj janjadi po ovci iznosi 1.31
Pasmine za proizvodnju vune
vuna je kao proizvod u hrvatskom ovčarstvu zanemarena,
stoga ne postoji zanimanje za uzgoj specijaliziranih
vunskih pasmina
Pasmine za vunu karakterizira srednja dužina trupa, slabije
izražene dubine i širine, s dobro razvijenim kosturom i
kožom, te umjereno do slabije razvijenim mišićjem
pasmine za proizvodnju vune nazivamo zajedničkim
imenom merino

danas se ističu
• AUSTRALSKI MERINO
• MERINO RAMBOULLET
• MERINOS d’ ARLES
Pasmine za proizvodnju vune
AUSTRALSKI MERINO:
• tjelesna masa ovaca 40 – 50 kg, a ovnova 75 –
80 kg
• godišnji nastrig vune je u ovaca 5 – 6 kg, a
ovnova oko 9 kg
• duljina pramenova je 7 – 9 cm, s prosječnom
debljinom vlakna 20 – 26 µ
• randman vune je oko 45%
Pasmine za proizvodnju vune

MERINO RAMBOULLET (Merino-rambuje):

• danas više povijesnog značaja
• ovce imaju masu tijela 68 – 90 kg, a ovnovi 113 –
135 kg
• masa neopranog runa iznosi 3.6 – 8.0 kg
• prosječni promjer vlakana je 18.5 – 24.5 µ
Pasmine za proizvodnju vune

MERINOS d’ ARLES (Merino d arle)

• fracuska pasmina, značajno prošrena po svijetu
• ovce daju 3 kg vune godišnje, a ovnovi 5 – 6 kg
• prosječna debljina niti oko 20 µ
 Temeljno načelo
Skupina Pasmina Uzgojni cilj uzgoja
1. Kombinirane PRAMENKA meso-mlijeko
pasmine za - istarska, lička, Uzgoj u čistoj krvi.
proizvodnju mesa, travnička, kupreška, Moguće
mlijeka i vune ostali sojevi oplemenjivanje s
PAŠKA OVCA ovnovima 4. i 5.
CRESKA OVCA skupine
DUBROVAČKA RUDA
SOLČAVSKO-JEZ.

2. Pasmine za CIGAJA meso Uzgoj u čistoj krvi

proizvodnju mesa SUFFOLK i primjena križanja

3. Pasmine za ISTOČNO-FRIZIJSKA mlijeko Uzgoj u čistoj krvi

proizvodnju mlijeka

4. Pasmine za AWASSI mlijeko Uzgoj u čistoj krvi

povećanje mliječnosti COMISANA
– križanjem SARDINIJSKA
5. Pasmine za ROMANOVSKA meso Uzgoj u čistoj krvi
poboljšanje mesnih TEXEL
svojstava – križanjem ILLE de FRANCE
6. Pasmine za NJEMAČKA MERINO meso-vuna Uzgoj u čistoj krvi
proizvodnju mesa i OVCA i križanje
vune (MERINOLANDSCHAF)
Domaća koza i neke značajnije inozemne pasmine koza

domaća koza

sanska koza
alpska koza (alpina)
burska koza
kašmirska koza
angora koza
togenburška koza
Domaća koza

s obzirom na vanjštinu i proizvodna svojstva

postoji mnoštvo tipova i varijeteta
mogu se izdvojiti dva osnovna tipa (pasmine?):
• hrvatska bijela koza
• hrvatska šarena koza
Domaća koza

hrvatska bijela koza

• bijele boje (utjecaj sanske koze)
• tjelesne mase 40 - 60 kg koze, 50 – 70 kg jarčevi
• dobre mliječnosti (u laktaciji od 250 do 280 dana
proizvede 250 do 300 kg mlijeka)
• plodnost 160 – 180%
• rasprostranjena u malim uzgojima širom cijele
Hrvatske
Domaća koza

hrvatska šarena koza

• otporna, skromna, prilagodljiva, brsti korov, makiju, trnje
• njezin uzoj godinama je bio zabranjen
• danas se ugaja isključivo radi mesa (obronci Dinare, Velebita i
Biokova)
• rogata, bijele – crne – sive – smeđe – šarene
• tjelesna masa koza 30 – 40 kg, a jarčeva 40 – 60 (70) kg
• plodnost oko 100% (u boljim stadima 20-30% koza se blizni)
• laktacija 150 – 250 dana, proizvodnja 100 – 250 kg mlijeka
Inozemne pasmine

Sanska koza

svjetski najznačajnija i najpoznatija pasmina

nastala sustavnom selekcijom na mliječnost u kantonu
Bern (Švicarska) u dolinama rijeka Simme i Sanne
dobro se prilagođava pa danas postoje brojni lokalni sojevi
širom svijeta
uzgaja se u čistoj krvi, ili služi za poboljšanje mliječnosti
po konformaciji jedna od najrazvijenijih pasmina potpuno
bijele boje (ponekad blago krem sa sivim ili crnim pjegama
na nosu ili oko očiju)
izvorna švicarska sanska koza je bez rogova
 Sanska koza
švicarska je nešto viša i finija od njemačke
• koze 50 – 70 kg, jarčevi 70 – 90 kg
• dugi trup: oko 80 cm u koza te 95 cm u jarčeva
• visina do grebena u koza prosječno 74 cm, u jarčeva
85 cm
• 100 koza ojari 180 – 200 jaradi
• porodna masa ženske jaradi 3,5 kg, a muške 4,0 kg
• dnevni prirast jaradi više od 200 g
mliječnost u Švicarskoj 750 – 800 kg, 280 – 300
dana laktacije (rekordi i preko 2000 kg)
Inozemne pasmine

Alpina ili alpska koza

trenutno je najbrojnija inozemna pasmina koza koja se uzgaja u

našim prostorima
podrijetlom iz Francuske, iako potječe iz Švicarske
otporna i prilagodljiva na različite sustave držanja (pašni,
stajski)
tjelesna masa koza 50 – 80 kg, a jarčeva 80 – 100 kg
visina do grebena koza 80 – 85 cm
proizvodnja mlijeka 600 – 900 kg, 300 dana laktacije
prosječna plodnost prvojarica oko 130%, kasnije oko 180%
 Inozemne pasmine
Alpina ili alpska koza

javlja se u nekoliko boja (nekoliko tipova):

• francuska alpina Chamoisee (franc. šafran)
• najpoznatiji, najrašireniji tip
• žuto-smeđa, sa crnom prugom (leđa i glava), crnim
trbuhom i donjim dijelovima nogu
• koza s plaštom “la mantelee” – francuski
• tamno crna leđa i slabine sa svjetlijim vratom i
plećkama
• šareni tip
ozemne pasmine

urska koza

podrijetlom iz Afrike, ali konačno formirana u Europi

smatra se “najmesnatijim” tipom zbog dobre plodnosti,
razvijenosti i mišićavosti
koze tjelesne mase 60 - 75 kg, jarčevi preko 100 kg
dnevni prirast jaradi 200 – 250 grama
plodnost oko 200%
mrkanje cijele godine
3 jarenja u 2 godine
Inozemne pasmine

Kašmirska koza - pashmina

pashmina = perzijska riječ (koza za proizvodnju

vune)
Mongolija, Tibet, Himalaji (najmanje je ima u
Kašmiru), živi u velikim stadima, dobro podnosi
hladniju klimu
tjelesna masa 30 – 40 kg koze, oko 60 kg jarčevi
prosječne visine do grebena 60 – 75 cm
plodnost oko 120%
manja mliječnost
po kozi se godišnje dobije 100 – 200 g kašmira, 14 –
16 µm, 4 - 20 cm dužine
Inozemne pasmine

Angora koza

podrijetlom iz središnje Azije, odakle je

dopremljena u Tursku (Anadolija)
koze tjelesne mase 30 – 40 kg i visine 55 – 60 cm
dobro podnose vrućinu, a osjetljive su na vlagu
lošija plodnost (u većim stadima 60 – 70%)
kovrčava dlaka – moher, prosječna dužina vlakana
16 cm, debljina niti 25 - 39 µm
po kozi se godišnje dobije do 2,5 kg neopranog
mohera
Inozemne pasmine

Togenburška koza

švicarska pasmina
tjelesna masa koza oko 60 kg, a jarčeva
75 – 80 kg
proizvede 700 – 800 kg mlijeka, laktacija
od 280 do 300 dana
dobra plodnost
otporna