Professional Documents
Culture Documents
Bosanski Šamac PDF
Bosanski Šamac PDF
Ovo je glavno značenje pojma Bosanski Šamac. Za druga značenja, pogledajte Bosanski
Šamac (razdvojba).
Bosanski Šamac
Država Bosna i Hercegovina
Bosanski Šamac (srp. Шамац) je grad i općina u Bosni i
Entitet Republika Srpska
Hercegovini. Administrativno pripada entitetu Republika
Srpska. Vlast
- Načelnik Savo Minić (SNSD)
Površina
- Urbano područje 177.54 km2
Sadržaj
Stanovništvo (2013.)
Zemljopis - Grad 5.390
Stanovništvo - Gustoća 154,56/km2
Bosanski Šamac (naseljeno mjesto), - Urbano područje 19.041
nacionalni sastav
- Urbana gustoća 107.25 /km2
Naseljena mjesta
Poštanski broj 76230
Uprava Pozivni broj (+387) 054
Povijest Službena stranica [1]
Gospodarstvo Zemljovid
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Šport
Izvor
Vanjske poveznice
Zemljopis
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Šamac imala je 32.960 stanovnika, raspoređenih u
22 naselja.
1.755 2.495
Jugoslaveni 481 (1,53%)
(5,32%) (7,71%)
ostali i
326 (1,89%) 2.129 (8,48%) 613 (1,85%) 445 (1,37%) 135 (0,43%)
nepoznato
Bosanski Šamac
Naseljena mjesta
Batkuša, Bosanski Šamac (dio), Brvnik (dio), Crkvina, Donja Slatina, Donji Hasić, Gajevi, Gornja Slatina, Gornji Hasić, Grebnice
(dio), Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Obudovac, Pisari, Srednja Slatina, Škarić, Tišina (dio) i Zasavica.
Uslijed rata u BiH i etničkog čišćenja, nacionalna struktura se promijenila u korist Srba. Od dijela predratne općine koji je ostao u
fBiH je osnovana nova općinaDomaljevac-Šamac.
Uprava
Povijest
Bosanski Šamac je najmlađe naseljeno mjesto na području istoimene općine. Osnovan je 1863. godine. I on je dio turskih projekata
povezanih s naseljavanjem muslimanskog stanovništva iz Srbije: Užica, Sokola, Šapca i Beograda, poslije poznatih zbivanja na
Čukur-česmi u Beogradu 26. svibnja 1862. godine kada su Srbi krenuli na Turke. Neposredni povod za revolt Srba bilo je ubojstvo
srpskog dječaka. Njega je na beogradskoj Čukur-česmi ubio turski vojnik.
U vrijeme naseljavanja muslimanskog stanovništva, Bosanski Šamac je praktično bio pust, iako su ga i prije toga austrijski izvori
označavali kao turski Šamac na Savi. U njemu su se, uz samo dvije kuće pravoslavnih Srba, Todora Gavrića i Riste Kovačevića,
nalazila nagonicin skela, turski han i carinarnica. Tu carinarnicu je početkom listopada 1858. godine, sa svojom družinom, zapalio
Pero Jovičić Stojanac iz obližnjeg sela Brvnika, u znak odmazde što su Turci iz Gradačca zaplijenili oružje koje je iz Austrougarske,
preko Slavonije, pristiglo ustanicima bune prote Stevana A
vramovića iz Orašja.
Pored muslimana pristiglih iz Srbije, u Šamac su se 1863. godine doselile i tri srpske obitelji iz Tešnja: Đurići, Patkovići i Liščići, a
već 1864. godine i Petar Dimitrijević izSjenice, porijeklom iz Velesa. Mihailovići su početkom dvadesetog stoljeća došli izZvornika,
a Ristići su porijeklom iz Raške. U prvo vrijeme, Srbi iz Šamca išli su u crkvu u Crkvini. Objekat Srpske pravoslavne crkve Svetog
Dimitrija, remek-djelo sakralne arhitekture, podignut je1934. godine. Groblje im je prvobitno bilo u Škariću. Crkvina i Škarić su sela
vrlo blizu Bosanskog Šamca.
Što se muslimana tiče, bosanski vezir Topal Osman-paša naselio je na područje Šamca ukupno 292 obitelji sa 628 muških članova: iz
Užica 214 obitelji sa 452 muška člana, iz Sokola 31 obitelj sa 68 muških članova, iz Šapca 26 obitelji sa 57 muških članova i 21
obitelj užičkih Cigana sa 51 muškim članom. Narednih godina naselilo se i nekoliko muslimanskih obitelji iz Beograda. Doseljeni
muslimani su držali i do nekih srpskih običaja: đurđevdanski uranak, paljenje svijeća za krsnu slavu i drugo. U jednom austrijskom
izvještaju od 16. svibnja 1863. godine navedeno je da se, povodom ovog naseljavanja, kršćanima uzima zemlja bez odštete, a u
izvještaju od 4. lipnja iste godine ističe se ambicija Osman-paše da Šamac učini glavnim govačkim
tr gradom u Bosni.
Gospodarstvo
Poznate osobe
Alija Izetbegović
Sulejman Tihić
Zoran Đinđić
Mitar Trifunović Učo, narodni heroj
Svetozar Pisarević, prvak Beogradske opere
Mato Blažević, književnik
Dino Fahrudin Avdibegović, pjesnik i pisac.
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Šport
FK Borac
Izvor
Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.",
statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Vanjske poveznice
opstinasamac.org
bosanskisamac.net
turizamsamac.org
Nedovršeni članak Bosanski Šamac koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bosanski Šamac treba dopuniti. Dopunite
ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosanski_Šamac&oldid=4954921"
Ova je stranica posljednji put uređivana dana 18. rujna 2017. u 17:48.