Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski,

trgovački i prometni centar zemlje. Ima preko 1,7 milijuna stanovnika, Budimpešta
što je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala
2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad 1873. godine spajanjem
Budima i Starog Budima na desnoj obali Dunava s Peštom na lijevoj
(istočnoj) obali. Bila je drugim središtemAustro-Ugarskog Carstvakoje
se raspalo 1918. godine. Budimpešta

Ovaj jedan od najljepših gradova Europe ima mnoge znamenitosti od

kojih su Budimski dvorac, Andraševa avenija, Trg heroja u Budimpešti
i Milenijska podzemna željeznica upisani na UNESCO-v popis mjesta
svjetske baštine u Europi.
Budimpešta na zemljovidu Mađarske

Sadržaj
Povijest
Znamenitosti
Administrativna podjela
Regija Središnja Mađarska
Stanovništvo
Demografska povijest Površina 525,16 km2
Promet Nadmorska visina 151 m
Gradovi prijatelji Zemljopisne 47°29′54″N 19°02′27″E
Bilješke koordinate
Vanjske poveznice Stanovništvo (2001.)
- Ukupno 1.721.556
- Gustoća 3.241 st./km2
Povijest
Pošta 1011–1239
Poznata povijest Budimpešte počinje s rimskim gradom pod imenom
Pozivni broj +36 (0)1
Aquincum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starijeg
keltskog naselja blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Aquincum je od
Službena stranica http://www.budapest.hu
106. do kraja 4. stoljeća bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na
mjestu današnje Pešte je bio izgrađen grad Contra Aquincum (ili Trans
Aquincum).

Područje su oko 900. godine osvojili Mađari, koji su oko jednog

stoljeća kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je 1241. uništili
Mongoli Pešta je već bila značajno mjesto, i brzo je ponovno izgrađena,
a Budim je 1247. postao sjedište kraljevskog dvora te 1361. glavni grad
Mađarske.

Mađarski parlament na obali Dunava

 Turci su u 16. stoljeću osvojili veći dio Mađarske
i prekinuli rast grada: Peštu su zauzeli s juga
1526. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je
Budim ostao sjedište turskog nadstojnika, Pešta je
bila vrlo zapuštena do 1686. kada su je osvojili
Habsburški vladari.

Pešta je od 1723. bila sjedište administrativnog

aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i
19. stoljeću, i potakao izraziti rast grada u 19.
stoljeću.

Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju,

koje je prvo propisala mađarska revolucionarna
Panorama Budimpešte sBudimskog dvorca vlada 1849. je ubrzo potom, nakon ponovne
uspostave habsburške vlasti, poništeno. Konačno
je ovu odluku provela autonomna mađarska
kraljevska vlada, uspostavljena po Austro-Ugarskoj nagodbi iz 1867.
Broj stanovnika "ujedinjene" prijestolnice je porastao u periodu od
1840. do 1900. na 730.000.

U 20. stoljeću je većina rasta broja stanovnika otpadala na predgrađa,

Újpest (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika
između 1890. i 1910, a većina industrije zemlje se koncentrirala u
Budim u srednjem vijeku gradu. Ljudski gubici Mađarske tijekom prvog svjetskog rata, i
kasniji gubitak više od polovice teritorija kraljevstva (1920.) je zadao
samo privremeni udar broju stanovnika, a Budimpešta je postala
prijestolnica manje, ali sada suverene države. Do 1930. je uža gradska jezgra brojala milijun stanovnika, uz dodatnih 400.000 u
predgrađima.

Oko trećine od 200.000 Židova u Budimpešti je ubijeno u nacističkom genocidu za vrijeme njemačke okupacije u drugom svjetskom
ratu. Grad je znatno porušen u sovjetskoj opsadi tijekom zime 1944, a oporavio se tijekom 1950-ih i 1960-ih. Budimpešta je u 1980-
ima podjelila sudbinu države kada je broj stanovnika smanjen usljed povećane emigracije i smanjenja nataliteta.

Znamenitosti
UNESCO-va svjetska baština u Budimpešti su: Budimski
dvorac s okolicom, obala Dunava, Andraševa avenija Obala Dunava, Budimski dvorac i
(Andrássy út) s Trgom heroja (Hősök tere) i Milenijska Andraševa avenija u Budimpešti
podzemna željeznica (najstarija u Europi).
Zgrada mađarskog parlamentaizgrađena je u neogotičkom
stilu i smatra se jednim od najboljih primjera historicizma. Svjetska baština – UNESCO
Nekad je bila najveća zgrada parlamenta na svijetu, a
danas je još uvijek treća. S Bazilikom sv. Stjepana, najviša
je zgrada u Budimpešti, a izgrađena je od kamenabihacita
izvađenog u kamenolomima pokraj gradaBihaća u Bosni i
Hercegovini. U njoj se nalazi Kruna sv. Stjepana.
Bazilika sv. Stjepana u Budimpeštiima istu visinu kao i
parlament (96 m) i u njoj se nalazimumificirani ostaci
prvog mađarskog kralja,Stjepana I. Ona je treća crkva po
veličini u Europi.
Ostaci rimskog grada Aquincuma su pretvoreni u
arheološki muzej.
Crkva kralja Matije Korvina u Budimpeštije iz 14. stoljeća. Godina 1987. (11. zasjedanje) prošireno
uvrštenja: 2002.
 Bivša kraljevska palača je iznutra ukrašena prizorima Vrsta: Kulturno dobro
bitaka Mađara od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. U njoj se
danas nalaze dva muzeja i Nacionalna knjižnica Szécheny . Mjerilo: ii, iv
Palača Sándor je pretvorena u ured mađarskog Ugroženost: ne
predsjednika.
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/400
Ribarski bastion (Halászbástya) je neogotička terasa s koje UNESCO
se pruža veličanstven pogled na grad.
Memento park je jedinstven jer se u njemu nalaze samo
skulpture iz komunističkog razdobljamađarske povijesti (1949.-89.)
[1]
Sinagoga u Budimpešti je najveća u Europi i druga u svijetu
Liječilište Szécheny u Budimpešti su najveće bolničke toplice u Europi
Szécheny lančani most
Muzej likovnih umjetnosti
Koncertna dvorana Vigadó
Crkva sv. Elizabete
Muzej primijenjenih umjetnosti
New York Café
Dvorac Vajdahunyad u gradskom parku u kojemu je smkešten Muzej
agrikulture.
Mađarsko narodno kazalište
Most slobode
Dvorsko kazalište Budima

Bazilika sv. Stjepana u Budimpešti

Panorama Budimpešte Velika sinagoga

Dvorac Vajdahunyad Andraševa avenija

Mađarsko narodno kazalište

 Crkva kralja Matije Ribarska utvrda
Korvina

Administrativna podjela Budimpešte

(Budim - lijevo, Pešta - desno,
Čepeljski otok XXI.)

Muzej primijenjenih
umjetnosti

Administrativna podjela
Izvorno je Budimpešta bila podijeljena na 10 distrikta ili oblasti (mađ. kerület) po
ujedinjenju tri grada 1873. godine. Danas ih ima 23, 6 u Budimu, 16 u Pešti i 1 na
Čepeljskom otoku (poznatom po ČepeljskimHrvatima) koji je između njih:

Milenijska podzemna željeznica

I. Várkerület (Budimski XIII. oblast
ispod Andraševe avenije, crtež iz
dvorac i četvrt) (Margitin otok)
1896.
II. Oblast XIV. Zugló
III. Oblast XV. Oblast
IV. Újpest XVI. Oblast
V. Belváros (uže središte XVII. Rákosmente
grada, Pešta) XVIII. Oblast
VI. Terézváros XIX. Kispest
VII. Erzsébetváros XX. Pesterzsébet
VIII. Józsefváros XI. Čepelj (Csepel)
IX. Ferencváros XXII. Oblast
X. Kőbánya (Majdan, XXIII. Soroksár
Kamenjača)
XI. Újbuda
XII. Hegyvidék

hrvatski toponimi su prema:Folia onomastica croatica 14/2005.Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u
Madžarskoj, (PDF)

Stanovništvo
[2]
U gradu živi 1 777 921 stanovnika (prema popisu 2001.).

Mađari = 1 631 043

 Nijemci = 18 097
Romi, Cigani, Bajaši = 14 019
Slovaci = 4 929
Grci 3 410
Rumunji = 2 637
Kinezi 2 289
Ukrajinci 2 055
Poljaci 2 044
Srbi 1 851
Hrvati 1 525
Židovi, Hebreji 1 199
Arapi 1 312
Bugari 1 207
Rusini 735
Armenci 655
Slovenci 643
ostali

Demografska povijest
Budimpešta: kretanje broja stanovnika između 1800 i 2003

2003
1800 1830 1850 1880 1900 1925 1990

54 102 178 370 733 957 2 016

1 719 342
200 700 000 800 400 800 100

Promet
Zračna luka Ferihegy aerodrom ima 3 putnička terminala: Ferihegy 1, Ferihegy 2/A i Ferihegy 2/B. Zračna luka se nalazi istočno od
centra grada u XVIII okrugu u Peštsentlorincu Pestszentlőrinc).
(

Putevi

Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminal; svi glavni autoputevi završavaju u Budimpešti. Ona je također i najznačajniji
željeznički terminal.

Vodeni putevi

Rijeka Dunav prolazi kroz Budimpeštu na putu prema Crnom moru. Budimpešta je kroz povijest bila važnagovačka
tr luka.

Podzemna željeznica

Prva podzemna željeznica na europskom kontinentu je izgrađena 1894-96. Polazna stanica je s Trga Vörösmartyja. Zadnja stanica je
Mexikói út. Linija se sada zove M1 ili žuta linija. Njene stanice (osim onih kasnije izgrađenih) su vraćene u orginalno stanje, zbog
povijesnih vožnji. Druge dvije linije, M2 (crvena) i M3 (plava) su izgrađene kasnije i vode u druge dijelove grada.

Gradovi prijatelji
Budimpešta je zbratimljena sa sljedećim gradovima:

Pariz, Francuska New York, SAD (1992.) Peking, Kina

(1956.) (2005.)
 Tel Aviv, Izrael (1989.) Berlin, Njemačka Varšava,
Fort Worth, SAD (1992.) Poljska (2005.)
(1990.) Lavov, Ukrajina (1993.) Bangkok,
Frankfurt na Majni, Daejeon, Južna Koreja Tajland (2007.)
Njemačka (1990.) (1994.) Firenca, Italija
Beč, Austrija (1990.) Zagreb, Hrvatska (2008.)
Bukurešt, Rumunjska (1994.)[3] Jakarta,
(1991.) Sarajevo, Bosna i Indonezija (2009.)
Lisabon, Portugal Hercegovina (1995.) Sofija,
(1992.) Košice, Slovačka Bugarska
(1997.) Vinkovci,Hrvatska

Panorama Budimpešte s Budimskog dvorca

Bilješke
1. Nicholas Kulish, "Out of Darkness, New Life", The New York Times (http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/hu
ngary/budapest/25874/dohany-synagogue/attraction-detail.html) . Posjećeno 12. ožujka 2008.
2. Popis 2001. (http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html)Statistika
3. Internacionalna povezanost Zagreba(http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html)

Vanjske poveznice
Budapest tourism info (en)
Metro linije, pozdemna željeznica i tramvajska mreža u Budimpešti
(engleski) Mađarski statistički ured - nacionalni sastav grada Budimpešte 2001.
Svjetska baština u Mađarskoj
Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija
u Budimpešti (1987.) • Povijesno selo Hollókő (1987.) •
Nacionalni park Hortobágy (1999.) • Benediktinska
Kulturna baština (7) opatija Pannonhalma (1996.) • Nacionalni park
Nežidersko jezero 2) (2001.) • Ranokršćanska grobnica u
Pečuhu (2000.) • Tokajski vinogradi (2002.)
Prirodna baština (1) Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 1) (1995.)
Pohod bušara na Mohaču (2009.) • Sokolarstvo3)
Nematerijalna svjetska baština (3) (2012.) • Narodna umjetnost i vez tradicionalne
zajednice Matyó (2012.)
 1) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije
3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[1]

Europski glavni gradovi kulture

1985. - Atena • 1986. - Firenca • 1987. - Amsterdam • 1988. - Zapadni Berlin • 1989. - Pariz • 1990. - Glasgow
• 1991. - Dublin • 1992. - Madrid • 1993. - Antwerpen • 1994. - Lisabon • 1995. - Luxembourg • 1996. -
Kopenhagen • 1997. - Solun • 1998. - Stockholm • 1999. - Weimar • 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki,
Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Avignon, Bologna • 2001. - Porto, Rotterdam • 2002. -
Bruges, Salamanca • 2003. - Graz • 2004. - Genova, Lille • 2005. - Cork • 2006. - Patras • 2007. -
Luxembourg i Grande Région, Sibiu • 2008. - Liverpool i Stavanger • 2009. - Linz i Vilnius • 2010. - Essen,
Pečuh i Istanbul • 2011. - Turku i Tallinn • 2012. - Maribor i Guimarães • 2013. - Košice i Marseille • 2014. -
Umeå i Riga • 2015. - Mons i Plzen • 2016. - San Sebastián i Wrocław • 2017. - Aarhus i Pafos • 2018. -
Valletta i Leeuwarden • 2019. - Plovdiv i Matera • 2020. - Rijeka i Galway
Okruzi grada Budimpešte
1. okrug (Várkerület) : ·Gellérthegy · Krisztinaváros · Ilidža (Taban) ·
Grad (Budim) · Vaštat (Vodeni grad)
2. okrug (Idikut) : ·Adyliget · Budakeszierdő · Budaliget · Csatárka ·
Erzsébetliget · Erzsébettelek · Felhévíz · Gercse · Hársakalja · Hárshegy ·
Hűvösvölgy · Kővár · Kurucles · Lipótmező · Remeta · Nyék · Országút ·
Pálvölgy · Pasarét · Idikut-Ófalu · Petneházyrét · Remetekertváros · Rézmál ·
Rózsadomb · Szemlőhegy · Széphalom · Szépilona · Szépvölgy · Törökvész ·
Vulak · Vérhalom · Vaštat (Vodeni grad) · Zöldmál
3. okrug (Öbuda-Békásmegyer) : ·Aquincum · Aranyhegy · Békásmegyer ·
Csillaghegy · Csúcshegy · Filatorigát · Hármashatárhegy · Kaszásdűlő ·
Mátyáshegy · Mocsárosdűlő · Öbuda (Stari Budim) · Starobudimski otok ·
Lijeva obala (Budim i Öbuda) Remetehegy · Rómaifürdő · Solymárvölgy · Táborhegy · Testvérhegy · Törökkő
· Vulak · Ürömhegy
11. okrug (Novi Budim) : ·Albertfalva · Dobogó · Gazdagrét · Gergelez
(Gellertovo brdo) · Hosszúrét · Kamaraerdő · Kelenföld · Kelenvölgy ·
Kőérberek · Lađman (Dogergelica) · Madárhegy · Őrmező · Örsöd · Péterhegy ·
Pösingermajor · Sasad · Sashegy · Spanyolrét · Szentimreváros · Ilidža (Taban)
12. okrug (Hegyvidék) : ·Budakeszierdő · Csillebérc · Farkasrét · Farkasvölgy ·
Istenhegy · Jánoshegy · Kissvábhegy · Krisztinaváros · Kútvölgy · Magasút ·
Mártonhegy · Németvölgy · Orbánhegy · Sashegy · Svábhegy · Széchenyihegy
· Virányos · Zugliget

22. okrug : ·Baross Gábor-telep · Promontorija · Tetin · Tetinje

Desna obala (Pešta) 4. okrug (Nova Pešta) : · Istvántelek · Káposztásmegyer · Megyer ·
Népsziget · Székesdűlő · Nova Pešta
5. okrug (Belváros-Lipótváros) : · Belváros · Lipótváros
6. okrug (Terézváros)
7. okrug (Erzsébetváros)
8. okrug (Józsefváros) : · Csarnok · Ganz · Józsefváros központ · Kerepesi ·
Magdolna · Népszínház · Orczy · Palota · Százados úti · Szigony ·
Tisztviselőtelep
9. okrug (Ferencváros) : · Ferencváros · Gubacsidűlő · József Attila lakótelep
10. okrug (Majdan) : · Felsőrákos · Gyárdűlő · Keresztúridűlő · Majdan
(Kamenjača) · Majdan-Kertváros · Kúttó · Laposdűlő · Ligettelek · Népliget ·
Óhegy · Téglagyárdűlő · Újhegy
13. okrug (Angyalföld) : · Angyalföld · Margitin otok · Népsziget · Újlipótváros ·
Vizafogó
14. okrug : · Alsórákos · Herminamező · Istvánmező · Kiszugló · Nagyzugló ·
 Rákosfalva · Törökőr · Városliget
15. okrug : · Pestújhely · Rákospalota · Újpalota
16. okrug : · Árpádföld · Cinkota · Mátyásföld · Rákosszentmihály · Sashalom
17. okrug : · Akadémiaújtelep · Madárdomb · Rákoscsaba ·
Rákoscsaba-Újtelep · Rákoshegy · Rákoskeresztúr · Rákoskert · Rákosliget ·
Régiakadémiatelep
18. okrug : · Alacskai úti lakótelep · Almáskert · Bélatelep · Belsőmajor ·
Bókaytelep · Erdőskert · Erzsébettelep · Ferihegy · Ganzkertváros · Ganztelep ·
Gloriett-telep · Halmierdő · Havanna-telep · Kossuth Ferenc-telep · Lakatostelep
· Liptáktelep · Lónyaytelep · Miklóstelep · Rendessytelep · Szemeretelep ·
Szent Imre-kertváros · Szent Lőrinc-telep · Újpéteritelep
19. okrug : · Kispest · Wekerletelep
20. okrug : · Gubacsipuszta · Kossuthfalva · Pacsirtatelep ·
Pesterzsébet-Szabótelep
21. okrug : · Čepelj-Belváros · Čepelj-Kertváros · Čepelj-Ófalu ·
Čepelj-Rózsadomb · Čepelj-Szabótelep · Csillagtelep · Erdőalja · Erdősor ·
Gyártelep · Háros · Királyerdő · Királymajor · Szigetcsúcs

23. okrug : · Millenniumtelep · Petarac · Petarac-Újtelep

Budimpešta • okruzi • Budimpeštanska aglomeracija

Dunav
Njemačka · Austrija · Slovačka · Mađarska · Hrvatska · Srbija · Rumunjska ·
Zemlje
Bugarska · Ukrajina · Moldavija
Donaueschingen · Ulm · Ingolstadt · Regensburg · Passau · Linz · Beč ·
Bratislava · Jura · Komárom · Komárno · Ostrogon · Budimpešta · Baja ·
Gradovi Vukovar · Novi Sad · Beograd · Smederevo · Drobeta-Turnu Severin ·
Calafat · Vidin · Lom · Svištov · Giurgiu · Ruse · Silistra · Cernavodă ·
Brăila · Galaţi · Tulcea · Sulina
Iller · Lech · Regen · Isar · Inn · Morava · Váh · Hron · Ipeľ · Drava ·
Pritoci Tisa · Sava · Timiš · Velika Morava · Jiu · Iskr · Olt · Osam · Jantra ·
Vedea · Argeş · Ialomiţa · Siret · Prut
Ada Kale · Balta Ialomiţei · Belene · Brăila · Ciocăneşti · Čepeljski ·
Donauinsel · Kozloduj · Mare · Margitin · Ostrvo (Kostolac) ·
Otoci
Šarengradska ada · Vardim · Veliki Ratni Otok · Veliki Žitni ·
Vukovarska ada
Popis mostova

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Budimpešta&oldid=5111439"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 17. srpnja 2018. u 19:11.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.