Professional Documents
Culture Documents
re
m
Minerali
ac
@
ge
ol
.p
m
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
MINERALI
r
f.h
m
• Minerali su temeljni
gradbeni elementi litosfere,
.p
prirodnog postanka, koji
ol
imaju stalni kemijski sastav.
• Prema unutarnjoj građi
ge
dijele se na pravilne
(kristalizirane) i nepravilne
@
(amorfne). Pravilna
unutarnja građa (raspored
ac
iona u kristalnoj rešetci)
uvjetuje izgled kristala.
m
re
js
r
f.h
m
• Kalavost se
.p
pojavljuje kod
ol
minerala, koji
ge
imaju veliku
razliku u koheziji u
@
različitim
smjerovima.
ac
m
re
js
r
f.h
m
• Specifična težina je
.p
mjera gustoće minerala.
ol
• Malu s.t. imaju nemetali,
npr. kvarc i silikatni
ge
minerali (od 2,6), dok
@ najveću s.t. imaju zlato
(oko 12) i platina (više od
ac
20).
m
re
js
r
f.h
m
• Termička svojstva
.p
ol
• Minerali se tale kad
ge
temperatura dosegne
@ točku taljenja (talište).
Amorfni minerali
postupno prelaze u
ac
taljevinu.
m
re
js
r
f.h
m
• Boja minerala ovisi o
sposobnosti minerala da
.p
apsorbira različite valne
ol
duljine bijelog svjetla.
• Minerali koji podjednako
ge
apsorbiraju sve valne duljine
su bezbojni, a kod obojenih
@
minerala vidimo u prolaznom
svjetlu boje propuštenog dijela
ac
spektra (npr. rubin reflektira
crvenu boju, a tirkiz
m
modrozelenu).
re
js
r
f.h
m
• Sjaj minerala ovisi o
.p
količini reflektiranih
ol
zraka i indeksu
ge
loma. Npr. dijamant
@ je poznat po sjaju,
koji se još pojačava
brušenjem po
ac
određenim
m
plohama.
re
js
r
f.h
m
• Neki minerali pretvaraju
.p
svjetlosne valove manje
valne duljine u valove
ol
veće duljine, pa kažemo
ge
da su fluorescentni.
@ Ako nastave svijetliti,
nakon što ih
prestanemo
ac
osvjetljavati, zovemo ih
fosforescentni.
m
re
js
r
f.h
m
• Tvrdoća • Tvrdoća/mineral
• Mohsova skala (poč. • 10 dijamant
.p
19.st.) je nelinearni niz • 9 korund
ol
od 10 minerala • 8 topaz
poredanih po tvrdoći,
ge
Sremac
Predavanja prof.dr.sc. J.
• 7 kvarc
koji se koristi za procjenu
tvrdoće drugih minerala
@ • 6 ortoklas
ili tvari. • 5 apatit
• 4 fluorit
ac
• 3 kalcit
m
• 2 gips
• 1 talk
re
js
js
re
m
ac
@
Veličina kristala
ge
ol
.p
m
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
Podjela po kemijskom sastavu
r
f.h
m
.p
ol
ge
@
• Po kemijskom sastavu
ac
mogu biti elementi ili
spojevi dvaju ili više
m
elemenata.
re
js
r
f.h
m
• Silikatni minerali
.p
• Karbonati i hidrokarbonati
ol
• Oksidi i hidroksidi
ge
@
ac
m
re
js
r
f.h
m
.p
• Danas je poznato više od stotinu takvih minerala.
ol
• Dijele se na metale (zlato, bakar) i nemetale (dijamant,
ge
grafit, sumpor).
Sremac
Predavanja prof.dr.sc. J.
@
ac
m
re
js
js živa (Hg)
re
m
ac
@
ge
ol
.p
m
METALI – zlato (Au), bakar (Cu),
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
NEMETALI – dijamant (C), grafit (C),
r
f.h
sumpor (S)
m
.p
ol
ge
@
ac
m
re
js
r
f.h
m
• Najsloženija i najveća grupa minerala.
.p
• Čine otprilike 30 % svih minerala, te, prema nekim
procjenama, skoro 90 % zemljine kore.
ol
• Često su vezani uz magmatske ili metamorfne stijene.
ge
Sremac
Predavanja prof.dr.sc. J.
• Temeljna gradbena jedinica u kristalnoj rešetci je SiO4
tetraedar.
@
ac
m
re
js
js
re
m
ac
@
ge
SILIKATNI MINERALI
ol
.p
m
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
SILIKATNI MINERALI
r
f.h
m
• Zbog tvrdoće,
.p
otpornosti i ljepote,
neki se koriste za
ol
izradu nakita (“drago
ge
i poludrago
kamenje”), npr. beril
@ Al2Be3[Si6O18],
turmalin, granat,
ac
lazurit i sl.
m
re
js
r
f.h
m
• Grupa “listićavih” silikata (filosilikati) prirodni su izolatori (tinjci), a
.p
služe i za izradu pudera (talk – Mg3[(OH)2/Si4O10]).
ol
ge
Sremac
Predavanja prof.dr.sc. J.
@
ac
m
re
js
SILIKATNI MINERALI
r
f.h
m
• Industrijski je zanimljiva i
.p
grupa zeolita (npr.
Na2[Al2Si3O10] x 2 H2O),
ol
koji, zbog šupljina u
ge
kristalnoj rešetci, lako
@
primaju i otpuštaju vodu
ili druge ione, te mogu
ac
služiti za pročiščavanje i
omekšavanje vode, pa i za
m
detoksikaciju.
re
js
r
f.h
m
• Kvarc ili kremen se također ubraja u ovu skupinu,
.p
premda je njegova formula SiO2.
ol
ge
@
ac
m
re
js
r
f.h
m
.p
• Vrlo su česti minerali zemljine kore, na površini ili
ol
neposredno ispod nje.
• Većinom su prozirni, svijetlih boja, s izraženom
ge
Sremac
Predavanja prof.dr.sc. J.
kalavosti), najčešće topivi u kiselim otopinama.
@
ac
m
re
js
KARBONATI
r
f.h
m
.p
ol
ge
@
ac
r
f.h
m
.p
ol
ge
@
ac
m
r
f.h
m
.p
ol
ge
@
• U kristalnoj rešetci kalcita, kalcij je okružen sa 6
kisikovih atoma, dok je u aragonitnoj rešetci
ac
okružen s 9 atoma. Kalcit je stabilniji od aragonita,
m
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
js
re
m
Cu2[(OH)2/CO3]
ac
@
ge
ol
.p
HIDROKARBONATI – malahit
m
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
OKSIDI I HIDROKSIDI – hematit (Fe2O3),
r
f.h
limonit (FeOOH), led (H2O)
m
.p
ol
ge
Sremac
Predavanja prof.dr.sc. J.
@
ac
m
re
js
js
re
m
ac
@
ge
ol
.p
m
f.h
SULFIDI – pirit (FeS2), galenit (PbS)
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
BaSO4
js
re
m
ac
@
ge
ol
.p
m
f.h
SULFATI – gips CaSO4 x 2 H2O, barit
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
CaF2
js
re
m
ac
@
ge
ol
.p
m
HALOGENIDI – halit NaCl, fluorit
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac
js
re
m
FOSFATI – apatit
ac
@
Ca5[(F,Cl,OH)/(PO4)3]
ge
ol
.p
m
f.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J.
Sremac