Otac hrvatskoga romana. Rodio se i umro u svom omiljenom gradu Zagrebu. U 20-tak godina svoga književnoga rada ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i kulturi, tako da književni povjesničari to razdoblje (1861.-1881.) nazivaju Šenoino doba. Pisao je pjesme, povjestice, pripovijetke, romane. Djela: Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Prosjak Luka, Prijan Lovro, Branka, Čuvaj se senjske ruke … VRSTA DJELA: kraće ili duže epske pjesme u kojima prevladava pripovijedanje o jednom stvarnom ili izmišljenom liku iz povijesti ili narodne predaje, ili o nekom povijesnom ili legendarnom dogaĎaju. Šenoine povjestice su lirsko - epske naravi. U njima nalazimo izraženu domoljubnu ideju. Za teme svojih povjestica uzima: - povijesne dogaĎaje: Propast Venecije; Petar Svačić; Mile Gojslavica; - narodne priče, predaje, legende: Postolar i vrag, Kameni svatovi, Kugina kuća ... Povijesna tematika
Propast Venecije – pjeva o propasti
najopasnijeg hrvatskog susjeda na Jadranu Petar Svačić – potresna povjestica o smrti posljednjeg hrvatskog kralja Mile Gojslavica – pjeva o borbi Hrvata protiv Turaka Tematika iz narodnih priča, predaja, legendi Postolar i vrag – priča o tome kako u sukobu dobra i zla uvijek pobjeĎuje dobro. Kameni svatovi – legenda o postanku litica na sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke gore Kugina kuća – nastala je prema legendi u kojoj kuga uništava sve što joj doĎe pod ruku ZADATCI
Ukratko prepričaj jednu povjesticu.
Postavi 5 pitanja iz dvije povjestice po izboru. Naslikaj naslovnicu jedne povjestice po izboru.