AUGUST ŠENOA

HRVATSKI KNJIŽEVNIK
 Sadržaj
• Naslovnica
• August Šenoa
• Sadržaj • Ostalo iz književnog
• Rekli su o Šenoi opusa
• Tko je Šenoa • Šenoin Zagreb i okolica
• Značaj Šenoe – Foto 1 2 3 4 5
• Životopis • Zanimljivosti
• Spomenik Šenoi – August-sin oca slastičara
– Priča o paprenjaku
• Životopis (nastavak)
– Paprenjak proturječan
• Ideje vodilje i književne kao hrvatska povijest
kreacije – Paprenjak na hrvatskom
• Ideje vodilje i književne tržištu
kreacije (nastavak)
 Rekli su …

• A. G. Matoš, • Slavko Ježić, literarni

književnik: povjesničar:

“Šenoa je “S njime počinje

najzagrebačkiji sin, moderna hrvatska
Orfej koji je dao glas književnost.”
i riječ tome kamenju
da progovara
narodnom dušom.”
 August Šenoa
Zagreb, 14. XI. 1838. - Zagreb, 13. XII. 1881.

• romanopisac, novelist,
pjesnik, dramatičar,
feljtonist
• ključna figura u hrvatskoj
književnosti druge pol.
XIX. st.
• okušao se gotovo u svim
književnim vrstama
• u povijesti hrvatske
književnosti za nepuna
dva desetljeća njegova
stvaranja uvriježio se
naziv »Šenoino doba«.
Značaj
• kanonizirao je roman kao žanr
• pet povijesnih romana su središte
njegova opusa: Zlatarovo zlato
(1871), Čuvaj se senjske ruke,
Seljačka buna, Diogenes i Kletva
• novele iz suvremenoga života:
Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak
Luka, Branka, Prijan Lovro, U
akvariju, Karanfil s pjesnikova
groba
• ljubavna i domoljubna lirika:O, ti
dušo moje duše!, Ribareva Jana,
Hrvatska pjesma, Zagrebu
• u lirsko-epskim povjesticama
romantičarski opjevava prošla
vremena:Prokleta klijet, Propast
Venecije, Mila Gojslavic i dr.
• formirao modernu čitateljsku
publiku (K. Nemec)
 Životopis
• Potječe iz ponijemčene obitelji češko-slovačkog podrijetla.
• Njegov se otac Čeh Alois(Vjekoslav) Schönoa, prihvativši ponudu biskupa
Alagovića i kasnije Haulika za mjesto biskupskoga slastičara, doselio 1830. iz
Pešte u Zagreb i 1838. vjenčao sa Slovakinjom Terezijom pl. Rabacs.
• Pučku školu završava u Zagrebu.
• Gimnaziju započinje u Pečuhu 1849/50, nastavlja u Zagrebu, gdje mu hrvatski
jezik predaju A. Veber Tkalčević, A. Mažuranić i V. Babukić.
• U šestome razredu 1855. objavljuje prvi književni tekst, prigodnicu Suze,
napisanu u povodu smrti njegova suučenika Magjara.
• Zainteresiran za hrvatsku književnost, posjećuje Lj. Gaja i postaje instruktorom
njegova sina Velimira.
• Nakon mature 1857. pokušava u Beču upisati akademiju za orijentalne studije i
posvetiti se diplomatskoj službi, ali ne uspijeva zbog političkih razloga
(panslavizam) i stoga upisuje Pravoslovnu akademiju u Zagrebu.
• God. 1858. započinje studij medicine u Beču, prekida ga 1859. i prelazi u Prag,
gdje uz Strossmayerovu novčanu potporu nastavlja studirati pravo.
• Iako je apsolvirao 1861, zapušta studij, gubi stipendiju i počinje javno djelovati.
• Surađuje u hrvatskim časopisima Pozor, Glasonoša, Naše gore list, Slavonac,
Leptir i uređuje bečki Slawische Blätter.
• Otac je dvaju sinova -Branimira i Milana.
Spomenik Augustu Šenoi
Zagreb, Vlaška ulica
(gdje je rođen, na kućnom broju 43)
 Životopis (nastavak)

• Upravo u Glasonoši objavljuje 1865. članak Naša književnost,

pregled hrvatske književnosti i programski nacrt vlastitoga
književnoga djelovanja.
• Na poziv uredništva Pozora vraća se 1866. u Zagreb i
nastavlja javnu djelatnost.
• Zapažen kao kazališni kritičar, biva 1868. imenovan u kazališni
odbor, ubrzo nasljeđuje na mjestu umjetničkoga ravnatelja
Hrvatskoga zemaljskog kazališta D. Demetra.
• Od 1870. radi kao dramaturg.
• Istodobno obnaša dužnost gradskoga bilježnika.
• 1873. postaje gradskim senatorom.
• Od 1874. je urednik Vienca, vodećeg časopisa onoga doba.
• 1877. postaje potpredsjednik Matice hrvatske.
 Ideje vodilje i književne kreacije

• Prihvaća preporodnu ideju:

književnost mora odražavati nacionalni
duh i služiti samoosvješćivanju i
prosvjećivanju naroda.
• Osnovni model je modernizirao
uspostavivši visoke umjetničke
standarde.
• Romani povijesne tematike poslužili su
kao sredstvo nacionalnoga, ali i
čitateljskoga odgoja.
• Model povijesnoga romana, preuzet od
engleskoga romantika Waltera Scotta,
pogodovao je onodobnomu
historicističkomu duhu.
• Utemeljen na vjernoj rekonstrukciji
povijesnih zbivanja, autorovim
arhivskim istraživanjima povijesnih
vrela i autentičnih dokumenata te
historiografskim spoznajama.
• Kronološka struktura pripovjednih
svjetova je ispunjena lokalnom,
zagrebačkom bojom i svakodnevicom,
ali i jasnim znakovima novih
društvenih i političkih prilika.
Ideje vodilje i književne kreacije (nastavak)

• Zlatarovo zlato (1871.) smatra se

prvim umjetničkim romanom u
hrvatskoj književnosti.
• Povijesni romani imaju
shematizirane pripovjedne
postupke,tj. dominantnu
romantičarsku matricu tipičnu za
pustolovni roman: nemotivirani
obrati, prerušavanja, crno-bijela
tehnika u karakterizaciji, likovi
fatalnih žena, tajanstvenih
dobročinitelja i dr.
• Novele s temom iz suvremenoga
života imaju realističke značajke:
odabir tema,analiza aktualnih
društvenih odnosa (selo - grad,
uzdizanje i propadanje
intelektualaca na društvenoj
ljestvici, propast plemstva).
• Tako je stvorio temelje za razvitak
hrvatskoga književnoga realizma.
 Ostalo iz književnog opusa
•Zagrebulje,feljtoni •dramski pokušaj: •pjesnički opus:
–udomaćio je feljtone -komedija Ljubica -je u tradiciji
u hrvatskoj književnoj (Unatoč ponešto europskoga
kulturi šablonski oblikovanim romantizma, raznolik
-u njima je dvadesetak likovima, ta je žanrovski, tematski i
godina duhovito i komedija prikazom metrički.
satirično raščlanjivao zagrebačke gradske -romance, balade,
politička i kulturna sredine nagovijestila soneti, povjestice,
pitanja iz prodor scenskoga oktave i sestine
zagrebačkoga života realizma.) -ljubavna, rodoljubna,
-uz nedovršenu pobožna i šaljiva lirika
•nekoliko putopisa tragediju Slavka -tradicionalni hrvatski
silabičkim stihovi, ali i
akcenatsko-silabičkim
•prevodio je s većine poput jampski
modernih europskih intoniranoga
jezika. jedanaesterca.
Šenoin Zagreb i okolica
(Kula Lotršćak)
 Zanimljivosti
August - sin oca slastičara
• "Prišivak paprenjarka
nadjenuše joj zato: u svem
gradu ne bijaše ni velikaške
ni građanske žene koja bi
umijela mijesiti paprenjake
kao što Magda. Stoga je bilo
i svetkom i petkom jagme za
njezinimi paprenjaci i sam
varoški sudac Ivan
Blažeković znao je kadšto
ostaviti lijep dinar u njezinoj
kasi..."
(Iz romana "Zlatarevo zlato" A. Šenoe,
Mladost, Zagreb, 1973., str.6.)
RIČA O PAPRENJAKU
Ovaj aromatični kolač spravljan je još
u doba daleke renesanse.
Specifičan je po pravokutnom
obliku i reljefima s folklornim
motivima. Omiljenost paprenjaka
kod prvih stanovnika Gradeca
opisan je u Šenoinom romanu
"Zlatarovo zlato", opis Magde... ‘’U
svem gradu ne bijaše ni velikaške
ni građanske žene koja bi umjela
mijesiti paprenjake kao što
Magda...’’
A, onda je PAPRENJAKU zaprijetio
zaborav!
Kreativnost, osjećaj za dobro,
poslovnost pretvorili su ovaj krhki
kolač u jestivi suvenir "Paprenjak -
tradicionalni hrvatski kolač".
 aprenjak proturječan kao hrvatska povijest

Po sastojcima - med, orasi i papar - paprenjak, kao

tradicionalno hrvatsko jelo, uistinu je proturječan, slično kao i
cjelokupna hrvatska povijest: slatko papreni zalogaj za mnoge
strane apetite.
Koliki su tuđinski osvajači kroz stoljeća, kao i ovi najnoviji
ovovremenski agresori posezali za tim slasnim zalogajem
umiješanim u najboljem mogućem omjeru Srednje Europe i
Mediterana, otkidajući za se slatku ocaklinu, a nama ostavljali
zapaprenu stvarnost!
Sada, kada smo napokon ostali sami "pri obroku", naš tradicijski
hrvatski paprenjak možemo podijeliti prijateljima i gostima, i to u
svim njegovim nijansama i punoći.
 Paprenjak na hrvatskom tržištu
• Paprenjak je pravokutna oblika, s
jedinstvenim hrvatskim folklornim
reljefnim motivima na prednjoj strani, a
proizvode se u četiri različita motiva.
Ima prepoznatljivi okus oraha, meda i
papra. Pakiran je u ekološku, posebno
dizajniranu i atraktivnu ambalažu.
Pojedinačno pakiranje opremljeno je
privjesnicom koja je na proizvod
privezana likom i pričvršćena pečatom.
Privjesnica, kao važno razlikovno
obilježje proizvoda, sadrži priču na
hrvatskom i engleskom jeziku, čiji je
autor književnik Zvonimir Milčec.

• Asortiman još čine drveni kalupi za

pečenje paprenjaka te privjesak u obliku
paprenjaka. Svaki drveni kalup sadrži tri
različita motiva.