POGLAVLJE: mislioc & dokazivač

Sve što smo jesmo je rezultat onoga što smo mislili. Ona se temelji na misli. Ona se temelji na misli. -
Buddha, Dhammapada

William James, otac američke psihologije, govori o susretu staricu koji mu je rekao Zemlja počivala na
leđima goleme kornjače. „Ali, dragi moj dama”, profesor James je pitao, što je pristojno moguće „što
drži kornjaču?” „Ah”, rekla je, „to je lako. On stoji na poleđini drugog kornjače”. „Oh, vidim”, rekao je
profesor James, još uvijek biti pristojan. „Ali bi li bili tako dobri i da mi kaže što drži drugu kornjaču?”
„Nema smisla, profesor,” rekao je starica, shvativši da joj je pokušavao dovesti u logičnu zamku. „To
je kornjača-turtlesturtles, cijelim putem!" Nemojte se previše brzo da se smiju na ovu malu staricu.
Svi ljudski umovi rade na osnovi slična načela. Njezin svemir bio malo čudnije od ostalih, ali to je bio
izgrađen na istim mentalnim principima kao što svaki drugi svemir ljudi vjerovali u. Kao što je
navedeno dr Leonard Orr, ljudski um se ponaša kao da je podijeljena na dva dijela, mislioca i prover.
Mislilac može razmišljati o gotovo ništa. Povijest pokazuje da se može misliti zemlja je suspendiran na
leđima bezbrojnih kornjače ili da je Zemlja šuplja, ili da je na Zemlju lebdi u prostoru 1 komparativna
religija i filozofija pokazuju da je mislilac može se smatrati smrtnika, kao besmrtni, kao i smrtni i
besmrtni (reinkarnacija model) ili čak i nepostojeće (budizam). Može se misliti na žive u kršćanskom
svemiru, marksističke svemiru, znanstvena-relativistička svemira, ili nacističke svemira-među mnogim
mogućnostima. Kao što psihijatri i psiholozi često su primijetili (na žalost svojih medicinskih kolega),
mislioca može misliti i sama bolesna, a može čak i sama razmišljati i opet.