IN Z.

B 0 R I SeE R N E

i
UDZBENIK Zft. TEHNICKE SKOLE

IV, NE IZMIJENJENO IZDANJE

I
»SKOLSKA KNJIGAq;
ZAGREB 1965:
 UREDNICI

prof, JOSIP BRECEVIC

inz. ZDRAVKO SASEL SADRZAJ
STRUCNI RECENZENT I. UVOD
sveuc. prof. into DRAGUTIN HORVAT 1. Podje1a i znacenje hidraulike 1
:2. Svojstvo telmcina . 1
OMOT OPREIVUO 3. Pojam specificnog t1aka 5

akad-. sLikar DURO SEDER II. HIDROSTATIKA

1. Specificni t1ak u tekucini na koju ne dje1uje sila teza . 7
2. Hidraulicka presa . 8
'3. Hidraulicki akumulator 13
4. T1ak tekucine na zakrivljenu povrsinu 20
5. Povrsina tekucine . 23
a) Opceniio . 23
b) Povrsina tekucine koja se giba ubrzano 24
c) Povrsina tekuCine koja rotira . 24
6. Tlak u tekuCini uslijed djelovanja sile teze 26
7. Vanjski pritisak 28
8. Spojene posude 31
9. T1ak na dno 33
:lO. Mjerenje tlaka meta1nim manometrima 35
a) Manometar s Bourdonovom cijevi . 35
b) Membranski manometar 36
c) Manometar s dozom 36
',II. Mjerenje tlaka stupcem tekucine • 37
a) Opcenito . ;; 37
'Odobrlo Savjet za prosvjet:..: NRH b) Barometar 40
c) U-cijev 41
rj~senjem broj 1909/1 od 30. VI 1.958.
d) Prstenasti manometar 43
e) Pijezometar . 44
12, Odredivanje specifiCne tezine tekucine s pomocu stupca tekucine 46
'13. Tlak na ravne stijene . 48
a) Vertikalna stijena 48
b) Kosa stijena . 54
14. Tlak na zakriv1jenu stijenu 57
a) Cilindricki zakriv1jena stijena 57
b) Proizvo1jno zakriv1jena stijena 60
15. Uzgon 62
16. Odredivanje specificnih tezina krutih tijela i tekuCina
s pomocu uzgona . 64
17. Plivanje 66
.18. 8tabilnost kod plivanja 70

III. HIDRODINAMIKA
1. Vrsta strujanja i strujnice 76
2. Jednadzba kontinuiteta 77
3. Energija tekuCine . 79
a) Energija gibanja 79
b) Energija po1ozaja 79
c) Energija tlaka 79
4. Bernoulijeva jednadzba 80
.:5. Primjena Bernoullijeve jednadzbe B2
a) Istjecanje iz posude 82
b) Promjena presjeka toka 83
c) Staticki i dinamiCki. tlak 84
d) Venturijeva ciJev 38
TIS A K: N A ROD NIL 1ST. Z A DAR e) Djelovanje sisanja 89
 II. Unuirasnje trenje u tekucini . .
91>'
7. Laminarno i turbulentno strujanje . 99
a) Laminarno iIi slojevito strujanje 99
b) Turb~lentno iIi vrtlozno strujanje 99
c) Sredn]a brzina .
100
8. Reynoldsov broj .
9. Zakon slicnosti . . 101
103
a) Reynoldsov zakon slicnosti 103
b) Froudeov zakon slicnosti .
105'
10. Prosirena Bernoullijeva jednadzba: .
11. Protjecanj.e. !ealne tekucine kroz cijevi stalnog pre~jek~
106 I. UVOD
107
a) KoeilCl]ent otpora kod cijevi kruznog presjeka . 108
b) Priblizan nacin racunanja 108
c) Tacan naCin racunanja 108
12. Posebni otpori . . . . 118
1. PODJELA I ZNACENJE HIDRAULIKE
a) Ulazni gubici 119
b) Luk i koljeno . . 120 Mehanika tekucina zove se hidromehanika ' i dijeli se na hidrostatiku,'
c) Prosirenja i suzenja . . 121 nauku 0 ravnotezi tekucine, i hidrodinamiku,' nauku 0 gibanju tekuCina.
d) Sisni kos s noznim ventilom . 122
e) Gubici kod zapornih naprava 122 Nauka 0 ravnotezi i gibanju tekuCina, ij. hidrostatika i hidrodinamika
13. Protjecanje tekucine u otkrivenom kanalu 128
a) Voda se u kanalu giba jednoliko . primijenjena na razlicite grane tehnike zove se tehnicka hidromehanika
129·
b) Ubrzano gibanje vode . 130 ili hidraulika.'
14. Proracunavanje kanala. . 131
a) Utjecaj oblika kanala . 131
Hidraulika se bavi rJesavanjem praktickih zadataka iz ravnoteze i
b) Utjecaj duZine kanala 132. gibanja tekucina. Zna.cenje hidraulike u telinici, a narocito u strojarstvu
c) Utjecaj brzine strujanja . 132
d) Utjecaj hrapavosti povrsine kanala 132
vrlo je veliko. Pomocu zakona hidraulike rjesavaju se zadaei 0 iskori.stenju
e) Najpovoljniji profil kanala . . . . 134 vodene energije; oni su osnova za projektiranje vodenih tur~na, najrazli-
15. Isijecanje realne tekucine iz otkrivene posucte 138'
a) Istjecanje iz otvora na dnu posude. . 138 citijih sisaljki i pumpa teostalih hidraulickih strojeva, kao sto su hidra-
b) Istjecanje iz bocnih otvora . . . 141 ulicke prese, upravljanje strojevima hidraulickim putem i s1. Hidraulika
c) Istjecanje ispod povrsine tekucine . . . .144
16. Istjecanje realne tekucine iz posude pod pretlakom 144 sluzi, osim toga, za rjesavanje zadataka iz podrucja opskrbe vodom, navod- .
17. Ispraznjivanje posuda s vertikalnim stijenama . 145 njavanja, odvodnjavanja i vodenog prometa.
18. Prelivi. .... 147
a) Preliv sirok kao kanal. . 147
b) Preliv s bocnim suzenjem 149
c) Prelivna brana. . . 149 2. SVOJSTVA TEKUCINA
19. Otpor kod optjecanih tijela . 150'
20. Hidrodinamicki pritisak 152
a) Reakciona sila .
Kod svake tekucine postoji kohezija. To je molekularna sUa koja
152
b) Akciona sila 154· djeluje medu cestieama (molekulama) iste tekuCine, i ona je tolika da
IV. HIDRAULICKA MJERENJA drZi tekuCinu na okupu. Pokusima je utvrdeno da svaka cestiea vode prianja
1. Mjerenje pada . . . . 159 uz drugu sHom od 0,0036 kp/em 2 • Dakle je potrebna sila od 3,6 panda da
2. Odredivanje razine tekucine . 160
3. Mjerenje visine stupca tekucine 160 bi se raskinuo vodeni stupae presjeka 1 em'.
4. Odredivanje protoka . . . 161 Zbog kohezije u tekucini nastaje, kod meausobnog pomieanja m::Jlek'lla,
a) Mjerenje protoka posudama 161
b) Vodomjeri. .. 162 sila koja ima smjer protivan smjeru pomie~nja, a zove se unutrasnje tre:,,:e
c) Venturijev vodomjer. . 164 u tekucini iIi zilavost ili viskoznost 5 tekuCine. Viskoznost ovisi znatno 0
d) Mjerna sapnica i zaslon . . . . . . . 166
e) M:jerenje koliCine tekucme isi]ecanJem 1Z posude 168 vrsti tekucine. Unutrasnje trenje pojavljuje se samo pri srrujanlu Tekucme,
f) Preliv .. .
g) Mjerenje kemijski~ p~te~ ., '.
169 dok ga kod tekuCine koja miruje nema.
170
5. Mierenie brz-in p 170
'a) Mjerenj~ 'plovkom .
170 1 Hidromehanika - mehanika tekucina od grc' hyd~r ~o voda i mehane stroj.
b) Mjerenje kapkom .
170 , Hidrostatika od gre. hydor =, voda i lat. stare = siajaii.
c) Hidrometrijsko krilo 171
d) Prandtlova cijev 3 Hidrodinamika od gre. hydor =, voda i gre. dynamis = sila.
172 , Hidraulika od gre. hydor = voda j gre. cu!o.' ~c cijev.
TABLICE 1-4
5 Lat. viSC?!'", = lijepak. .
 Kod tekucina su kohezija i unutrasnje trenje ma1eni, pa stoga tekucine
nemaju, osim kao kap1jice, samosta1an oblik, nego poprimaju oblik posude
u kojoj 5e nalaze, a slobodna je povrsina mirne tekucine, zbog dje10vanja
sile teze, horizontalna.
Na one moleku1e tekuCine koje se na1aze u blizini stijene posude
djeluje, osim kohezije, i adhezija, tj. moleku1arna sUa izmedu molekula
stijene i tekuCine. Prema prirodi tekucine i stijene posude moze omjer tih
molekularnih sUa biti razliCit. Ako je adhezija veca od kohezije, tekuCina
kvasi stijenu posude, npr. voda i alkohol kvase staklo. U tom slucaju
povrsina 5e tekucine u blizini stijene dize uz stijenu (sl. 1; na slici je sa P /.'
oznacena kohezija, sa Fa adhezija, sa R rezultanta obiju sila). Kod nekih
tekucina adhezija je toliko velika da se tekucina dize uvis po stijeni, npr.
petrolej. Kod tekuCina koje ne kvase stijenu (ziva i staklo, voda i masno
staklo), a to se desava kad je kohezija veca od adhezije, povrsina se tekucine
u blizini stijene spusta niz stijenu (sl. 2).
31. l.
31. 2.
Karakteristicna je za iekuCine pojava kapilarnosti. Razina vode, a1ko-
hola i tekucina koje kvase 3taklene stijene dize se u uskim staklenim
cijevima, koje wvemo vlasastim iIi kapilarnim cijevima (s1. 3). Kod zive i
tekUC'!1a koje ne kvase stijene, razina se u uskoj cijevi spusta, i ona je
niza nego Ll sirokoj posudi (sl. 4). Visina dizanja, odnosno spustanja razine
obrnuto je proporcionalna promjeru cijevi, a razlicita je kod raznih tekucina.
··
V lsma d· . ... . . d 30
lzama U cIJevlma 1zn031 za vo Ll h =c - za alkohoI h
. d'
· spusV
d U b ma t··
anJa ]ZnO,'l. za ZlVU h v.
= d15 I .
\mJere u mm).
Povrsina je tekucine u tankoj cijevi zakrivljena. Kod iekucine koja
kvasi stijenu povrsina j" vleknut&. c. koo tehlcinc koja je ne kvasi ona je
ispupcena. Takva zakrivJjena povrsina tekucine zove se menisku§*.
* Grc. TIlenis7cos = malen mjesf'C'
2
Pri mjerenju visicne stupca tekucine u cijevi uvijek se mjeri do sre~il1e
zakrivljene povrsine, a cijev ne smije biti suviSe uska da ne blSIl10 wog
kapilarnosti doSH do netacnih rezultata.
Tekucine su vrlo malo stlacive. Pokusima je utvrdeno da se .Q~
vode smanji ~~l1l~-~a- Q,~~.&__~k;-~Jak .J22.y.:L~L9-d_L.l}~_.tQL§lJ.mQsfera.
K~clicijentkompresibilnosti iznosi, prema tome, 50 . 10-" kp/cm'. Nakon
sto se tlak smanjio na pocetnu vrijednost, vraca se tekucina na prvobitni
obujc;m. TekuCine su elasticne. Zbog toga se udax~L_Q"'--Je~ll,~l.I:I~_EE~~ose
dalje skora nesmanjenom snagQrn. Prillkom mnogih razmatranja, narocito
~o se n~--~~di--oposebno- visokim tlakovima,~~..::_ da su tek~~~Yje
2tC\:..kj;ickLQEe§.1l:;lcj~,,~ Medutim, ako tekucine usporedimo s krutlm-1Varima,
onda proizlazl da su one u veroj mjeri stlaclve.
h
=-A,.---
--+---
----<-->----
31. 3. 31. 4.
-
Cesto se zbog JednostavmJeg racunanJa pretpostavlJ· a tzv . ______
• • • v • idealna
-0._
tek:u,c'ina. To bi bila tekuCina u kojoj uopce ~~~~~~~tE§:~_~t"K)E~nJa
i l"oja bi hila nestlaciva. Rezultati dobiveni uz pretpostavku da Je tes:uCl'"l~
II ide~liia odgovaraju stvarnosti u hidrostatici, dok se rezultatl u hldroJ:namlcl
= __ a
cf' dobiveni teoretskim putem uz pretpostavku da je tekucina ideama, ne
poklapaju s rezultatima koje daju pokusi .sa st~arni~yi reaI~i:n. tekuCinama.
Da bi se teoretski dobiveni rezultati u hldrodmamlcl lspravlh 1 da bI odgo-
varali 'Stvarno'Sti, uvode se prakticni koeficijenti dobiveni pokusima.
U hidraulici se proucava najveCim dijelom gibanje i mirovanje vo::!e.
Specificna tezina vode, a to je te2:1na jedinice obujma, mijenja se pone':;to
s promjenom temperature i tla'ka, ali su te promjene toliko malene da se
u veCini tehnickih racuna moze uzeti da je specificna tezma neprol11JenljlVa
3
 i da je y = 1 000 kp/m". Isto to vrijedi i za gustotu vode. Gustoca p opcenito
Plinovita tijela i tekucine zovu se zajednickim imenom fluidi*.
je vezana sa specifienom tezinom y izrazom:
Pri vecim brzinama plinova nastaju vece promjene u gustoci, tlakovima

[k~lF]
i temperaturama, pa se takvi problemi rjesavaju u termodinamiei.
p= ;

pri eemu je g ubrzanje sile teze (g = 9,81 m/s 2). Voda ima najvecu specifienu 3, POJAM SPECIFICNOG TLAKA
teZinu i gustocu kod temperature ad 4° C. U ovoj tablici navedene su
Na plocu A povrsine F djeluje sila P (s1. 5). Ta se sila prenosi preko
vrijednosti za yip vode kod temperature izmedu 0° i 100° C:
temperatura ploce A, tako da ploca A djeluje na podloguB takoder silom P. Istom sHorn.
u DC: ali protivnog smjera djeluje podloga B na ploeu A (akcija = reakciji). Pri
00 10° 20 0 40 0 60 0 SOO 100 0
lm3 J:
tom sila P tlab na ploeu A u jednoj taeki, a ploca A djeluje citavom svojom
rkp 1000 1000
y 99S 992 9S3 972 958 povri3inom F na podlogu B. To znaci: sila P ne djeluje na podlogu B u jednoj

P rn
l
kp S2]
4
101,9 101,9 101,7 101,1 100,2 99,1 97,8
tacki, nego se ona rasprostire po citavoj povrsini F. Ako je tijelo A kruto, i
ako su dodirne povrsine tijela A i podloge B raYne, onda ce se siia P
jednoliko razdijeliti po povrsini F.
Za razliku od tekucina, plinovi nemaju stalan obujam, nego ispunjavaju
svaki prostor koji im stoji na raspolaganju. RazlGg je tome sto su sile meau
molekulama toliko malene da ne drZe molekule na okupu. Kod plinova
postoji takoaer unutrasnje trenje, ali one nije uzrokovano molekularnim
silama, jer su te sile neznatne. Ako se pojedini slojevi plina gibaju me au-
sobno razlieitim brzinama, onda molekule jednog sloja zbog svog moleku-
Iarnog gibanja zadiru u susjedni sloj. Time kao da nastaje neka veza
izmedu susjednih slojeva i teznja za izjednaeenjem brzina obaju slojeva.
81. 5.
Brzi se sloj zaustavlja. Posljedica je toga sUa sliena trenju, sa smjerom koji
je protivan smjeru strujanja.
Obujam pEnova znatno se mijenja s promjenom tlaka i temperature. P
Na jedinicu povrsrine otpada sUa F Sila koja djeluje na jedinicu
Iskustvo je pokazalo da se gustoca uzduha pri strujanju do brzine od 50 m/s
povrsine zove se specijicni flak iIi specificni pTitisak i biljezi se slovom p.
(= 180 km/sat) malo mijenja (u svemu oko 10f0). Ako se zanemari tako
mal en a promjena gustoce uzduha, onda i za nj priblizno vrijede zakoni koji p
su izvedeni za tekuCine u gibanju, odnosno za plinove u kojima se gibaju p=-
F
druga tijela. Kako su zakoni hidraulike jednostavni, oni se mnogo primje-
U tehnici sila se mjeri u kp, a povri3ina u em', pa je dimenzija jedinice
njuju i u aero din amici, ali, naravno, sarno za manje brzine (do priblizno

[k P]. J edinica za spec. tlak od 1kp/cm' zove se tehnicka

50 m/s).
za sp· ec. tlak
Za uzduh pod normalnim atmosferskim pritiskom (760 mm StunC3 zive) cn1 2
vrijede u pogledu specificne tezine i gustoce ove vrijednosti: jJ .
atmosfem, ili, krace, atmosfera, i biljezi se oznakom at. U hidrauliei se
temperatura
duzine, povrsine i obujmovi redovito mjere u m, m' i m a, pa je u tom slucaju
u °C: --20 0 --100
r
kfi 1
kp/rn 2 oznaka za spec. tlak.
Y l~'''J
1,39
: 1,34 1,29 1,24 1,20 1,12 1,06 0,99 0,99
Kako je 1 m' = 10 000 cm", to je
1 at = 1 kp/cm 2 = 10000 kp/m'
kPS:l]
p r
L m 4 0,142 0,137 0,132 0,127 0,123 0,114 0,10S 0,101 0,096
* Lai. f1?dcf7nTI tekute tijelo.
4
5
 U Sjedinjenim Americkim DrZavama, u Engleskoj, u engleskim dominionima
i ko~onijama upotrebljava "e za mjerenje spec. tlakajedinica ad jedne funte
na kvadratni palac (oznaka 1 lbs/sq inch iIi psi); pri tome je 1 funta
(1 lb) = 0,454 kp, a 1 palac (col) = 2,54 cm. Pri preracunavanju vrijedi:

1 lbs/sq inch 0,0703 kp/cm2

1 kp/cm2 14,223 lbs/sq inch
II. HID R 0 S TAT I K A
100 lbs/sq inc~ "" 7 kp/cm2

1. SPECIFICNI TLAK U TEKUCINI NA KOJU NE DJELUJE

SILA TEZA

Posuda A napunjena je tekucinom i zatvorena stapom K' koji je na

tekuCini (sL 6). Na stap djeluje sila P. Pri razmatranjima koja dolaze
zanemarit cemo tezinu tekucine. Ako pretpostavimo da se stap moze gibati
u grlu posude bez trenja, onda ce se Citava sila P prenositi na tekucinu.
BuduCi da je tekucina prakticki nestlaCiva, stap se nece pomaknuti,
tekucina ce ostati na miru.
p

Povrsina stapa jednaka je

Sila P j ednoliko se rasprostire po

citavoj povrsini F, tako da na dodirnoj
povrsini izmedu stapa i tekuc'ine vlada
specificni tlak

P P k Djcm2
'
P = F- =U";:
--
.
4 f
Sl. 6.

Kako se molekule tekucine dadu vrlo lako pomicati, prenosi se tlak

s povrsine stapa kroz tekucinu na sve strane nesmanjenom jakoscu. TekuCina
tlaci pa stijene posude spec. tlakom p koji je proizveo stap. Sila kojom
djeluje tekucina na stijenu, uvijek je okomita na povrsinu stijene, jer da
n:je taka. nastalo oi STrUJan]e tekuCine u posudl. Ako u tekuCini odaberemo
povrsinu od 1 cm", tlacit ce tekuCina i na tu povrsinu silom od p kp, a smjer
sile bit ce ok omit na povrsinu. Bio polozaj povrsine koji mu drago, ilak ce
biti uvijek okomit na
6
7
 U tlacenoj tekucini na koju ne djelnje sila teza vlada na svim mjestima Taj se tlak siri po citavoj tekucini i djeluje na veci stap promjera d". Sila
i u svim smjerovima jednak specificni aak. kojom ce tekucina djelovati na ovaj stap bit ce
Taj zakon poznat je pod imenom Pascalov zakon*. d.,2 TC
Spec. tlak u tekucini koja miruje zove se hidrostatski flale. Ako odabe- P2=-p-"-kp
4
remo na bilo kojem mjestu ravnu povrsinu od f cm", onda ce tekucina pod
tlakom djelovaii na tu povrsinu silom iIi, aka uvrstimo prijasnji izraz za p, bit ce

P1 = f· p kp d,/7t
-4-
Smjer sile P 1 bit ce okomit na povrsinu f.

i, nakon kracenja:
~

2. HIDRAULICKA FRESA
HidrauIicka presa ili hidraulicki tijesak sluzi da bi se upotrebom
razmjerno malenih sila mogle postiti goleme sileo iii:
P1_ d j 2
P" - d 2 2
To znaci: S i 1 e n a s t a po vim a 0 d nos e s e k a 0 k v a d rat i
n j i h 0 vi h pro m j era. Ako se npr., promjeri stapova d 1 i d 2 adnose
kao 1 : 10, odnosit ce se sile kao 1 : 100.
Neka se stap promjera d 1 pomakne za put S1· U tom slucaju istisnuo je
stap kolicinu tekucine volumena
dj 2 7t
V=-4-· Sj

Kako je tekuc:mi nestlaciva, podignut ce se stap promjera d2 za pomak

82. Taj je pom:lk 82 toliki da ispod stapa stane upravo jednaka koiicina

- - - -p- volumena V:

12 tih jednadzbi izlazi:

S1. 7.

Na s1. 7. prikazan je princip djelovanja hidraulicke prese. Na manji

stap promjera d 1 cm tlaci sila od PI kp. U tekuCini ispad stapa nastat ce ili:
spec. tlak.
napokon:
~= -.!!,,"--
S2 d,"'
4
To znaci: Po mac i s tap 0 va 0 d nos e s e 0 b rn u t 0 ka 0 k v a-
d r n t i 11 j i h 0 v i h pro m j era.
Blais2 Pascal (1623-1662), francuski matem<1ticar.

9
8
 Isti cemo rezultat dobiti ako podemo od radnje. Kod prese, za koju laganih materija1a, kao sto je pamuk, sijeno, papir, za oblikovanje meta1nih
5e pretpostavlja da radi bez Igubitaka, bit ce utrosena radnja jednaka komada presanjem. Kod manjih je presa pogon rueni, kod vecih motorni.
iskoristenoj radnji, tj.
Cijev koja spaja oba cilindra, moze imati znatnu duzinu a da se
dje10vanje prese pri tom ne promijeni. Pogomki cilindar iIi tlaena sisaljka
moze biti daleko od same prese. U tom slueaju treba da spojna cijev ima
Otuda, jer je "1- -
4 4d.)2 TC
p, dobiva se:, debele stijene. Medutim, kod duze se cijevi povecava unutrasnje trenje
J tekuClne i trenie izmedu tekuCine i stijene, pa sisaljka mora, svladavajuCi

ili: II ta trenja, vrsi~i vecu radnju. Jedna tlaena sisaljka moze istovremeno
raditi s viSe presa.

i time: j
,j
~= d2
2
o
S2 dj 2
1 p

Hidraulieka ptesa djeluje poput dvokrake poluge i odnos

jeste, zapravo, prijenosni broj koji pokazuje kako se odnose sUa i teret.

Dosadasnji izvodi vrijede" uz pretpostavku da je tekucina nestlaeiva

da nema trenja ni prilikompomicanja stapova ni prilikom gibanja
tekucine. 81. 8.
Stlaeivost tekucine i unutrasnje trenje u tekucini maleni su pa se mogu
za!lemariti, ali je trenje stapova u brtvenicama znatnije, i zbog toga je Na sl. 9. prikazana je ~uena hidraulicka dizalica kakva se upotre-
utrosena radnja Ru veca od korisne radnje R k • Omjer obiju radnja: bljava za dizanje veIikih tereta prilikom gradnje mostova i brodova i u
tvornicama strojeva. Kao tlaena tekuCina upotrebljava se ulje iIi voda s
dodatkom glicer;na, eime se snizuje
temperatura ledenja. Potreban pri-
oznaeuje se kao stupanj djeZovanja prese. tisak tekucine proizvodi se klipom
promjera d, koji se potiskuje dvo-
I{}
Na d. 8. prikazana je shematski hidraulieka presa. Maleni klip I krakcm polugom s krakovima ail.
"giba se pomc:Jcu poluge koja se mc:Jze okretati oko okretiSta O. Prilikom Takve se dizalice grade za terete D
gibanja klipa I prema gore zatvara se tlaeni ventil a,a otvara se sisni od 5 do 300 t uz visinu dizanja od
ventil b, i voda ulazi iz spremista B u maleni cilindar. Prilikom gibanja 150 d::J 300 mm. SpeclU:ni tlak te-
kLpa prema dolje zatvara se sisni ventil b i otvara tlaeni ventil a, pa kui:ine dosize vrijednost od 400 do
iEkucina odlazi u veci cilindar i podize klip II.
500 at. Stupanj djelovan.1a iznosl
l-lidraulicke prese upotrebljavaju se tame gdje su potrebne velilre sile, 0,60 do 0,75. VeIiki klip D vraca se
npI'. za crzanje tereta, za ispitivanje cvrstoce lanaca, kotIova, cijevi i uopce natrag tako da se posebnim venti-
materijala. za istiskivanje sokova iz plod ova (masline, groBe), za pres:mjc lulTi (net slici Djje spoji 81. 9.

10
11
 prostor ispod velikog klipa sa spremistem u kojem se nalazi tlaeni klip, Pomak velikog klipa prilikom jednog radnog stapaja moze se izraeunati
pa se tekucina koja je pod tlakom vraca sama od sebe u spremiste. iz razmjera 82 : 31 = d 2 : D2:
PRIMJER: Hidraulieka dizalica kakva je prlkazana na s1. S. ima kod
nosivosti od Q = 100 t visinu dizanja od 160 mm. Promjer je nosivog klipa
D = 180 mm, promjer tlaenog klipa d = 18 mm i stapaj tlaenog klipa
Za puni podizaj od 16,0 em bit ce potrebno radnih stapaja
8 = 35 mm. Ruena .poluga ima dimenzije: m = 38 mm, l = 800 mm.
Treba odrediti spec. tlak tekucine, silu na radnom Idipu, potrebne sile K Z= 16 = 45ti
na poluzi, podizaj klipa promjera D prilikom jednog pomaka radnog klipa 0,035
promjera d i vrijeme potrebno za izvrsenje punog podizanja od 160 mm, a za to ce biti potrebno vrijeme
ako radnik naCini u minuti 30 punih pomaka polugom.
456 15'
R j e sen j e: Pretpostavit cemo da je stupanj djelovanja dizalice t=3O"'" mIG
of) = 0,70.
Spec. tlak vode u cilindru
3. HIDRAULICKI AKUMULATOR
Q
p= D 2 7C Hidraulicki akumulator (s1. 10) sluzi za spremanje vode pod tlakom.
-4-
U cLlindru se nalazi klip promjera D koji je apterecen utegom tezine G.
Da bi voda pod tlakom podigla klip s utegom, potrebno je da ima specifieni
100000 kp
p = 18"-'-''it --0
em-- = 394 kp/cm 2 tlak
-4-- o G
P=p=-IJ2rc
Sila na radnom klipu -4-

1,8 2 • rc
p = 4 ° 394 kp = 1000 kp

Sila na kraju po-luge, ako zan em arimo trenje,

KI=Pom

m
K=P
T
K = LaO· ~~ kp = 47,5 kp
a ako uzmemo u obzir i gubitke na trenju:

o· K 47.5. ,~ .
1\/ =~=~_~ Kp = bc Kp
y) 0,/0
Prijcnosni je omjer sUa
K/ 68
=100000 = I 1500
S1. lG.

12
13
 Na s1. 12. prikazan je takav slucaj. Zracni prost or povecan je time sto
Posebna tlacna sisaljka dobavlja vadu pod tim spec. tlakom kroz cijev k
je s cijevi C spojen veci broj zracnih boca B. Pri punjenju akmnulatora A
Kad khp do de 'U svoj najvisi polozaj, poseban uredaj zaustavlja tlacnu
vodom smanjit ce se samo zracni prost or u gornjem dijelu akumulatora,
sisaljku. Kroz cijev B oduzima se tlacna voda iz akumulatora a da pri
dok ce zracni pr03tor u p85udama B ostati nepromijenjen. Sasvim se uklanja
tom nije potrebno da sisaljka radi. Kako se voda trosi, tako se spusta klip
promjena tlaka tako da se zracn:m kompresorom drZi ilak zraka u akumu-
s utegom. Tlak je vode stalan.
latoru uvijek na istoj visini.
Pri upotrebi hidraulickag akumulatora nije potrebno da tlacn8. s~saljka Na s1. 13. predocen je kompletan uredaj hidraulicke prese sa sisaljkom
stalno radi, narocito dok je potrosnja tlacne vade malena. Sisaljka se opet i akumulatorom. Srednji cilindar prese sluzi za proizvodnju radnog tlaka,
ukopca kad se klip akumulatora sasvim spusti. a cilindri sa strane za dizanje tlacnog klipa nakon sto je radni proces
Hidraulicki akumulator npterecen utegom vrIo je glomazan, zauzima dovrsen. Razvodnikom se upravlja dovod i odvod vode. Tlacna sisaljka koju
mnogo prostora i zahtijeva Teske temelje, zato se danas umjesto njega sve
vise upotrebljavaju hidraulicki akumulatori sa zracnim opterecenjem.

11
A

II
b a
S1. U.

Na s1. 11. shematski je prikazan hjdraulicki akumulaior sa zracmm

opterecenjem. Kroz cijev a dolazi voda iz tlacne sisaIjke i odlazi kroz
cijev b na mjesto upotrebe. Ako je potrosak vode manji od koliCine koju ~~--~--~--------------------~
a
daje sisaljka, onda visak vode odlazi u akumulator A. Ak'Umulator se sastoji 81. 12.
od velike celicne boce napunjene zrakam pod specificnim t1akom p. Tiak
tlacne vode jednak je tlaku zraka u posudi. Time sto voda u1azi u posudu pokrece elektromotor sise vodu iz spremista i tlaci je u cijev a. Ova cijev
smanjuje se obujam zraka, a zbog toga se povisuje tlak. Ako se obujam vodi do razvodnika i do akumulatora. Voda koja je iskoristena vraca se
. 1'1
zraka smanji na 1h iIi 1/3 , povisuje se t1ak zraka, a time i tlak vode 2, odnosna kroz cij·ev b
A'
u spremlste .....,. KO Slsa
'V
. . J::a d' rio nDr<~ "+0 ,~ ~~+_Qhn~
aJe \"'~se T""'O",,,,-
'V
.l..i.C6V u~ JC l:-'V~.,LCUJ..l.V,

3 puia. Na dijagramu sa strane na. 51. 1l. prikazano je kako se tlak mijenja
s promjenom obujma. Kako vidimo, akumu1ator sa zracnim opterecenjem
vila je jednostavan; ali ima nedostatak stc Sf' tlak vode u pogonu Inijenja..
Buduci da promjena tlaka zraka, a time i Hak vade ovisi 0 promjeni obujma
zraka, dovoljno je uciniti da se obujam zraka manje mijenja pa da budu
manje i promjene tlaka zraka i vode.
onda viSak odlazi 'U akumulator i podize uteg uvis. U svom najvIsem polozaju
uteg prekine dovod struje do elektromotora i sisaljka pr'estaje raciiti. Kad
je sva tlaena voda iz akumulatora utrosena, i uteg se spustio u najnizi
polozaj,uteg ukopca ponovno elektromotor.
Kod ovakva ureaaja nije potrebno da sisaljka bude dimenzionirana
za maksimalni potrosak vode, nego samo za srednji. Akumulator preuzima

14 15
viSak 70de kad je presa u stankama ne trosi, a pokriva manjak kad presa
Vodeni pritisak na koznatu brtvu prenosi se na klip, pa je
u radu trosi velike kolicine vode.
Kod hidraulickih pres a i akumulatora upotrebljavaju se brtvenice s S= D 7C bp
koznatim rukavcem (s1. 14). Tekucina pod tlakom djeluje s unutrasnje
slrane brtve i tlab je na stijenu dlindra i klipa. ~to je veci tlak, to je veca /

sUa kojom brtva pritjesnjuje klip.

Ako je promjer klipa D, a visina brtve b, bit ce sUa S kojom brtva
tlaci klip
S=F·p
iIi:
S = D· 7C bp kp
Trenje je
T = fJ-S = fJ-D 7C bp kp
Trenje u brtvi smanjuje silu koju prenosi klip.

cilindri zs dizanje
tfacnog klips
81. 14.

U brivenici pojavljuje se trenje

T = fLS = fLD 7C bp
T = 0,15 . 18 TC' 1,2 . 400 kp "" 4050 kp

81. 13.

PRIMJER: KEp hidraulicke prese promjera D = 180 mm brtvljen je

koznatom brtvom. Vis ina je brtve b = 12 mm. Voda je pod spec. tlakom
p = 400 at. Koeiicijent je trenja izmedu klipa i koznate brtve f-t = 0,15.
Koliki je stupanj djelovanja prijenosa sile?
R j e sen j e: Ako se ne uzme u obzir trenje, prenosit ce se klipom
sila
D2 TC 81. 15.
P=-4-' P

18~ 11:
Zhog trenja prenosit ce se klipom sUa
P= --:r- .400 kp = 102 000 kp
P- T = 102 000 kp -- 4050 kp = 97 950 kp

16 2 Cerne: Hidraulika 17
 Pri pomaku klipa sa s bit ce proizvedena radnja (P - T) s, a utrosena 5. Koliki !mo:t'a biti kod hidl~aulicke prese za ispitivanje materijalaomjer promjera
d : D a presom se mora opteretiti do lorna mramorne kocke od 1 dm" cvrstoee 800
radnja P . s, pa ce zbog trenja u brtvenici biti stupanj djelovanja prijenosa kp/cm2, i ako su odabrane dimenzije prema slici D = 64() mm, m = 80 mm, L = 600
sile mm, sila K = 10 kp i'l = O,30?
6. Promjer je klipa hidraulickog akumulatora 1000 mm. Tlak je tekucine 40 at. Koliku
(P-T)s P-T snagu moze dati akumulator ako se klip za 30 sekunda spusti za 500 mm ('I = O,80)?
1) c= p. S P Kolika mora biti tezina utega? >

7. Hidraulicka dizalica mora dignuti teret od P2 = 10000 kp upotrebom pogonske sile ad

97950 . a PI = 200 kp. Tlak vode iznosi 50 at. Treba odrediti promjere obaju cilindara u
1)= 102000 =O,J6 slucaju: a) da se zanemari trenje; b) ako .ie stupanj djelovanja '0, = 0,70. - Kolika
ce biti sila na kraju pogonske poluge ako je omjer krakova 1 : lO?
Hidraulicki prijenos sile primjenjuje se kod mnogih uredaja. Kod mnogih
automobila kocenje se kotaca vrsi hidraulickim putem. Na s1. 15. shematski
je prikazan takav uredaj. Pritiskom noge, preko pedala kocnice, na klip u
tlacnom cilindru prenosi se pritisak na tekucinu. Tekucina, obicno ulje,
prenosi pritisak do radnih cilindara potiskujuCi radne klipove. Celjusti
vezane na klipove pritiscu koene celjusti na bubanj, koje su vezane s kota-
cima. Kocenje svih kotaca potpuno je jednako. Kod mnogih aviona pomicanje
se stajnih trapova vrsi hidraulickim putem. Postoje alatni strojevi, npr.,
blanjalice, poprecni strugovi, strojevi za grebenje, kod kojih se glavno
gibanje vrsi hidrauliCkim putem.

S1. 17.

S1. 16.
8. Za pogon hidraulicke prese na raspolaganju .ie voda iz vodovoda tlaka 6' at. Da bi 5e
ZADACI
1. Hidraulicka dizalica namijenjena je za dizanje auiomobila tezine 5 t. Tlak ulja u
dizalici iznosi 7(} kp/cm2. Koliki mora biti promjer nosivog stapa?
2. Auto-guma napunjena je uzduhom pod tlakom od 3 at. Ako kotac nosi teret ad
500 kp, kolika ce biti dodirna povrsina izmedu gume i Hat
3. Pumpa za napuhavanje auto-guma do tlaka 2,5 at ima promjer stapa od 30 mm.
Kolika;je maksimalna sila kojom treba djelovati na rucku pumpe? (Trenje zanemariti:)
4, Kolika se sila moze postiei hidraulickom presom (s1. 8) ako je D = 360 mm, d = 18 mm,
m = 60 mm, l = 720 mm, K = 50 kp, a stupanj djelovanja 'r; = O,70?
povecao tlak, umetnut .ie izmedu prese i vodovoda multiplikator (s1. 16). Voda iz
vodovoda tlaci gornju povrsinu stapa lTIuliiplikatora, Qok dorlja pOVrSina stapa, koja
ie znatno manja, tlaci vodu u hidraulicku presu.
a) Za pogon bez trenja treba izracunati:
1. koliki pritisak prolzvodi voea muhipliKatororn;
2. koliku silu proizvodi presa;
3. koliki je omjer sila na klipu multiplikatora j na klipu prese;
4. koliki je omjer stapaja;
5. ukupni stupanj djelovanja.

18
 b) Iste vrijednosti treba izracunati uzevsi U obzir trenje u brtvenicam,a s koznatim Horizontalna komponenta P" sile P jednaka je spec. tlaku p pomno-
brtvama. Duzina je brtava za sve brtvenice jednaka i iznosi 14 mm. Koeficijent zenom s vertikalnom projekcijom povrsine j, a vertikalna komponenta pa
trenja f1 = 0,15. Pri racunanju treba uzeti u obzir da je gornja brtva multiplikatora
opterecena razlikom tlakova ispod klipa i iznad klipa. -
sile P jednaka je- spec. tlaku p pomnozenom horizontatinom projekcijom
9. Tlak vode potreban za pogon kovacke prese proizveden je multiplikatorom prika- povrsme j. Sto vrijedi za neku malenu povrsinu isjecenu na kojem god
zanim na s1. 17. Na donju povrsinu st,apa multiplikatora promjera 1600 mm djeluje mjestu, vrijedi i za svaku drugu malenu povrsinu koju bismo ma gdje
para tlaka 7 at. Parni stap pamice klip promjera 290 mm i njime tlaci vadu Treba isjekli. Ako Citavu zakrivljenu povrsinu razdijelimo na sitne povrsine
izracunati: .
fl, j2, i3 itd., onda ce zbroj svih horizontalnih i zbroj svih vertikalnih
a) koliki je proizvedeni speC!. tlak vade iznad klipa multiplikatara ako su gubici na
trenju u multiplikatoru 3%; komponenata sile na te povrsine dati horizontalnu i vertikalnu komponentu
b) kolika je sila proizvedena na klipu prese aka su gubici u pres; '21'/0; ukupne sile na povrsinu F. Horiz-ontalna komponenta sile na povrsinu F
c) koliki je hod klipa prese ako se klip multiplikatara pamakne za 1'140 mm. jeste
H = P!'l + P!'2 + ,of's + ... + rf'n
4. TLAK TEKUCINE NA ZAKRrv'LJENU POVRSINU H=p (fl+f2+fs+···+fn)=PF'
Horizontalna komponenta sile na zakrivljenu
Na cilindricno zakrivljenu povrsinu F tlaci tekuCina spec. tlakom od p 0 v r SIn u jed n a k a j e s p e c. t 1 a k u p pomnozenom s
2 projekcijom zakrivljene povr.sine na vertikalnu
p kp/cm (s1. 18). Treba odI'editi horizontalnu i vertikalnu komponentu
r a vn i n u.
sile koja potjece od djelovanja te-
kucine. A
I
Iz zakrivljene pOVTsine IS]eC1 ce-
"V
mo malen dio, i to tako malen da ga
mozemo smatrati ravnim. Neka je j
povrsina toga malenog dijela. Na ovu r
;tI
malenu povrsinu j djelovat ce teku- - - - - - --
cina sHom
P = i· ,0

Smjer sile okomit je na povrsmu f.

'"
Sllu P raz::!.ijelit cemo na horizontalnu A
iE----I
komponentu Ph i vertikalnu kompo-
81. 19.
nentu P v pri cemu je

Vertikalna komponenta sile na povrsmu F jeste

'lI
.~
'?
P v = P cos ex, V = P!"l + P!"e + pf"s + ... + pf'n
r---=----f-...l."-, Kako je P = jp, bit ce V= P (1"1 + 1"2 + 1"3 + ... + f"n) = pF"
Vertikalna komponenta sile na zakrivljenu po-
v r sin u jed n a k a j e s p e c. t 1 a k u p p"O m n 0 zen -0 m s ;p r 0-

81. 18. Fv = jp cos x jekcijom zakrivljene povrsine na horizontalnu

r a vn i n u.
gdje je f sin x = r
vertikalna projekcija povdine j, a i cos C( = f" horizon- U cilindricnoj cijevi unutrasnjeg promjera d vlada spec. tlak p (s1. 19).
talna projekci.ia povrsine .f. Zamislimo da je cijev duzine I razdijeljena vertikalnom :-avninom A-A

21
 u dvije jednake polovine. Kako je projekcija jedne polovine na vertikalnu 5. POVRSINA TElFWCINE
, if

ravninu jednaka pravokutniku povrsine dL, na tu polovinu djeluje sila

a) Opcenito
P1 = P d l
Na tekucinu koja miruje, djeluje samo sila teza. Zamislimo da je
Ta sila opterecuje oba pravokutna presjeka Fl lima. Naprezanje na vlak povrsina tekucine koja miruje kosa, kako je prikazano na s1. 22. Neka se
u tim presjecima bit ce na povrsini tekucine nalazi djelic tekucine tezine G. Sila G moze se rasta-
P1 Pdid P viti na dvije komponente Gl i G2. Komponenta G1 djeluje paralelno, a G~
(5vl = ~ P1 =2ST='iS okomito na povrsinu tekucine. Sila G J pomicat ce djelic tekucine na stranu,
Uzduzno djeluje na zavrsetak cijevi sila jer tekucina pruza ovakvu pomicanju malen ili nikakav otpor. Ravnoteza
ce nastupiti tek onda kad na djelic tekucine tezine G ne bude vise djelovala
d2 'IT. komponenta G l , tj. kad bude G 1 = O. Do toga ce doci onda kad povrsina
P2 =-4-' P bude horizontalna. Tekucina koja miruje ima stoga uvijek vodoravnu
i naprezanja u prstenastoj povrsini presjeka F2 povrsinu.

d 2 'IT.
T'P dp
dTCS =/[S

Naprezanje je 'U poprecnom presjeku jednaiko polovini naprezanja'u uzdu-

znom presjeku cijevi. Cijev preopterecena unutrasnjim pritiskom puknut
ce uzduzno.

ZADACI
1. U kotlu vlada spec. tlak od p = 6 at. Duzina je kotla l = 5 m i promjer d = 16m
Koliko je opterecenje polovine kotla? ' .
S1. 22. S1. 23.

Dosada smo zanemarili djelovanje tlaka atmosfere na povrsinu tekumne.

S1. 20.
2. Na kuglu promjera d = 0,3 m djeluje
lzvana pritisak od 4 at. Kolikom je sHorn
opterecena polovina kugle?
3. Klip sa zaobljenim krajem, promjera
D = 125 mm, djeluje silom P na tekucinu
koja Be nalazi u cilindru. Kolika je sUa
P ako je spec. tlak u tekucini 12 at? (s1.
20).
4. Cilindar promjera 250 mrr:. zat:voreE is
poklopcem zaobljenog dna (s1. 21). U
cilindru se nalazi tekucina pod spec. tla-
kom od 18 at. Koliko vijaka treba za
pricvrscenje poklopca ako svaki vijak
S1. 21. moze podnijeti silu od 1200 kp?
Medutim, atmosferski tlak djeluje uvijek okomito na povrsinu tekucine i,
prema tome, nema utjecaja na ohIlli: povrsine.
Kod vrlo velikih vodenih povrsina mora se uzeti u obzir da sila teza
djeluje u smjeru prema sredistu zemlje. Buduci da je povrsina tekucine
okomita na smjer sile, to ce povrsine mora i jezera biti dio plohe kugle sa
sredistem u sredistu zemlje.
Kod manjih vodenih povrsina izgleda povrsina kao horizontalna ravnina,
i odatle potjece izraz: vodoravan.
Ako na tekucinu pored sile teze djeluje jas koja druga sila, npr. pri
ubrzanom gibanju vode, stalna sila ili centrifugalna sila prilikom rotacije
tekucine, onda se povrsina tekucine postavlja uvijek okomito na rezultantu
sile:: djeluju TI2 tekucinL:.
Opcenito se moze reci: S lob 0 dna po v r sin ate k u c in e p 0-
stavlja se uvijek okomito na silu koja djeluje no.
t e k u c in u.

22
23
 Ako se uvrste vrijednosti za sile G i C, dobiva se da je
b) Povrsina tekuCine koja se gina ubrzano

Zamislimo tekucinu u posudi koja se giba ubrzano akceleracijom a. n= ~m--,g,,-r-;:­

mrw 2
Na djelie tekueine mase m na povrsini djelovat ce sila teza silom (s1. 23)
Pri stalnoj kutnoj brzini ()) duzina n konstantna je neovisna 0 udalje-
G=m·g
nosti r.
vertikalno, prema dolje, a zbog tromosti mase m sila U geometriji zove se ovako oda<brana duzina n subnormala, i jedina
krivulja u kojoj je subnormala konstantna jeste parabola. Kod parabole
H=m'a
je subnormala n jednaka poluparametru p, tj. n = p.
i to u smjeru protivnom smjeru gibanja.
Sila R jeste rezultanta sila G i H i okomita je na povrsinu tekueine (s1. 23).
1z trokuta sila proizlazi:
H
tga=O

rna a
tga=~-=~
mg g
1z ove se jednadzbe moze izracunati kut a pod kojim je nagnuta povr-
sma tekueine.
P 0 v I' sin a t e k u c i n e k 0 j a s e g i b a jed n 0 1 i k 0 hoI' i-
Z 0n tal n a j e. To proizlazi i 1Z posljednje jednadzbe, jer, ako je a = 0,
orida je tga = 0, dal·de, x = 0.

c) PovrSina tekucine koja roth'a 81. 24.

TekuCina u posudi A (s1. 24) rotira oko vertikalne osi kutnom brzi- Povrsina tekucine koja rotira jeste rot aci oui parabo,loid s jednadzbom
nom ()) . Na djelie tekuCine mase m djeluje sila teza sHom parabole:
G=m·g
vertikalno prema dolje, a zbog rotacije centrifugalna sila u smjel'u radi-
jusa
C = mrw 2
Na promatranom mjestu povrsina tekueine okomita je na rezultantu R
sila G i C. Euduei da centrifugalna sila raste s radijusom, postaje strmina
povrsine tekueine prema obodu sve veea. ZADACI

1z slienosti trokuta proizlazi: 1. Prilikom polaska vlaka razlika je u razini vode u tenderu 0.3 n;. Duljin2 horizontalne
l1:r = G: C razine iznosi 3,2 ffi. Kolikim ubrzanjem krece vlak? .
2. Kako ce se postaviti razina vode u posudi koja se giba u dizalu ubrzano verhkalno
pa je duZina prema dolje? . . ' bT
Or 3. U cilindricnoj posudi promjera l{l em rotira tekuCina sa 500 okr.!mln. Kollka ce I I
n=-- razlika u razini tekucine izmedu sredine i oboda?
C
25
24
 6. TLAK U TEKUCINI USLIJED DJELOVANJA SILE TEZE
Tlak koji vlada u dubini h tekuCine razmjeran
Pri racunanju u vezi 5 hidraulickom presom i akumulatorom, zatim
jed ubi nih i s p e c i f i c n 0 j t e z i n i y t e k u c i n e.
u vezi s kotlovima koj!i rade 5 visokim prihscima zanemaruje 5e utjecaj
Za vodu je y = 1000 kp/m 3 , pa ce tlak u dubini od hm biti
vlastite tezine tekucine, jer je neznatan prema tlakovima, koji vladaju u
presi, akumulatoru i kotlu. Tamo, pak, gdje u tekucinama vladaju razmjerno p = 1000 . h kp/m2
maleni tlakovi, ne smije se zanemariti tezina same tekucine. Da bismo dobili tlak U <>tmo"feram.a,
~. ~ moramo desnu stranu podijeliti sa
Da bismo odredili tlak u nekoj tekucini, razmotrit cemo (s1. 25) valjak 10 000, jer
tekucine haze F i visine h. Gornja je osnovica valjka na povrsini tekucine. 1 at iIi kp/cm2 = 10 000 kp/m2
Zanemarit cemo pritisak atmosfere i uzeti da na povrsini nema nikakva
pritiska. Na donjoj osnovici valjka djelovat ce prema dolje tezina G valjka 1000
p = -10000 h
tekucine, a prema gore tlak p tekucine. Sile koje potjecu od tezine valjka
i tlaka tekuCine jesu u ravnotezi, jer je tekucina u stanju mirovanja. I tlakovi
2 '1'
koji djeluju na plast valjka drze se medusobno u ravnotezi. Iz
P =-kp/cm 1 1 at
10 '
Pri tom se dubina h uzima u metrima.
1 ,. t
Specificni tlak u atmosferama iIi u kp/cm2 jednak je TO Vlsme s upca

vode izrazena u metrima. U dubini od 1 m vlada u vodi specificni t~a~ ~d 0,1

t od
at od 10 m 1 at, od_, 20 m ')~ a, . 100 m 10 at itd. U tehnici se 5peclflcm tlak
A

ce~to izrazava stupcem tekucine, narocito stupcem vode (s. v.) i s~~pce~
zive (s. z.); na primjer, govori se, tlak koji odgovara stupcu"tekucu:e III
vode, odnosno tlak stupca tekucine, zive ili vode. Stupac t~~u~me u hld~~­
ulici mjeri se metrima, dok se u tehnici mjeri, prema vehcml tlaka, mlL-
metrima, centimetrima iIi metrima.
1z jednadzbe p = r h proizlazi da je na svim mjestima jed~~ke dub~ne
S1. 25.
specificni tlak iste velicine. Povrsina koju zarr~i.slja~.o ~a prolaz:. kroz ta~ke
jednakog tlaka zove se ekvipotencijalna povrsma tIt ~w.o-,povrsma. Ra:~na
Ako se specificna tezina tekuCine oznaci sa y, bit 6e tezina valjka vode t<Ll{od:er je nivo-povrSina, i to povrsina na kOJo] Je tlak tekucme
G=F· hykp jednak nuN.
prj cemu treba uzeti F u m2, hum, y u kp/m3. Visina tekucine h stupca koji proizvodi specificni tlak p zove se
Tlak P prema gore na povrsinu jednak je visina tIaka iIi pijezometarska" visina, i ona je jednaka

P=pF h=L m
v
Zbog ravnoteze bit ce I

G=P PRIMJERI: 1. Koliki stupac zive odgovara spec. tlaku od 1 atmosiere?

ili: R j e 13 e n j e: U j ednadzbu
Fh y = p F
odavde: h =P
v
-
I

p = h Y kp m"
;): Grc. p'lezo pritiskujem.
26

27
 uvrstit cemo za y = 13 600 kp/m3;
Ukupna visina pritiska u dubini h iznosi
10000
h= 13600 m = 0,7356 m = 735,6 mm
H = h + ho = h + P'f
Jednoj atmosferi (tehnickoj) odgovara stupae zive od 735,6 mm.
PRIMJER: U zatvorenoj posudi nalazi se ziva (s1. 27). Koliki je spec.
2. Koliki spec. tlak, izra.zen u atmosferama, odgovara tlaku od 175 tlak u taCki A koja se nalazi 300 mm ispod povrsine zive ako je u prostoru
stupca vode? em
iznad zive zrak pod tlakom od 2 at?
Rjesenje:
R j e sen j e: Speeificni tlak u tacki A bit ce
h
P=lO at
P = Po +yh
0,15 t _ Ako uzmemo specificni tlak u kp/m2, specificnu tezinu u kp/m 3 i visinu
p=lO a =0,010 at
urn, hit ce
3. Koliki je specificni tlak, izrazen atmosferama, ako stupae zive (5. z.) kp
iznosi 240 mm? P = 20000.13600.0,3- 0
m~

Rjesenje:
P = 24 080 kp/m2 = 2,408 at
P =yh

P = 13600 . 0,24~ 3260 kp/m2 ili

m2
"," .
3260 kp
P= 10 000 cm2 = 0,326 kp/cm 2 iIi at
a
I
Zadatak mozemo izra'cunati i pomocu razmjera, jer znamo da je 1 at at'j
735 rom s. z.:
P : 1 at = 240 mm : 735 mm
h '---i------o A
240
P= 735 at = 0,326 at

S1. 26. S1. 27.

7. VANJSKI PRITISAK

Ako na povrsinu tekucine djeluje specificni pritisak Po (s1. 26), onda Ukupna visina tla.'l,:a u dubini h jeste
se on po Pasealovu principu rasprostire kroz cijelu tekucinu, tako da u
dubini h vlada tIak H=h+~
y
P=Po+yh
Ta ,!i ~pri+;sak
L.... l'm ·"t· ;;; ;, 'T ~ d~ ~
~~ a 1....,,,] U'--.1-nax:.. hav
Q De
~ y" . ' "

nd PO\lTSllll l;2KuClne nalaZl JOS STupac

" ••
' 20000 m = 0..5n m +' ~.
H = O,3 m ..L 1 48 m = 178
.' m
iste tekucine visine h o; pri tom je
To znaei da u taeki A vlada tlak kao da se iznad te ta'eke nalazi stupac zive
Iz o =~
y visine 1,78 m. Stvarno postoji samo stupac od 0,3 m, dok zamlsljeni stupac
od 1,48 m odgovara tlaku od 2. at.
28
29
 Na povrsinu otvorenih posuda tlaci vanjska atmosfera. Atmosferski
se tlak mjeri barrometrom. Kod zivinog se barometra usporeduje atmo-
sferski tlak sa stupcem zive. Srednjem atmosferskom pritisku na morskoj
povrsini odgovara visi:na stupca zive od 760 mm. Taj se pritisak zove i
fizrikalna atmosfera. Srednji atmosferski pritisak ili fizikalna atmosfera
jednaka je
Po = Y.h = 13600 . 0,760 = 10330 kp/m2 = 1,033 at
Fizikalna je atmosfera za 3,3 % veca od tehnicke atmosfere. U tehnici
se uvijek racuna s tehnickom atmosferom.
Za atmosferski se pritisak uzima prilikom pribliznog rarcunanja i prili-
kom racunanja s velikim tla>kovima da je jednak jednoj tehnickoj atmosferi,
jer se time racunanje znatno pojednostavnjuje.
Neka bude na nekom mjestu u posudi specificni tlak p koji je veci 00.
vanjskog atmosferskog tlaka Po. Razlika izmedu tlaka u posudi i atmosfer-
skog tlaka zove se pretlak. Ako oznacimo pretlak sa PP' bit ce
Pp=P - Po
Tlak p u posudi je apsolutni tlak, tj. tlak mjeren od apsolutnog zrako-
praznog prorstora, od apsolutnog nul tiaka. On je odreden jednadzbom
P =Pp+Po
Apsolutni tlak izrazen u atmosferama oznacuje se oznakom ata, a pretiak
{)znakom atp.
Kod otvorenih posuda dfeluje na povrsinu tekuoine atmosferski priti-
sak po. U dubini h vladat ce pretlak
U hidraulici se racuna kad se radi 0 otvorenim posudama, 0 otvorenim
vodotocima i 0 svim slucajevima gdje je slobodna povrsina tekucine u
doticaju sa slobodnom atmosferom, kao da nema atmosferskog pritiska.
Tlak u s'vim tim racunanjima stvarno je pretlak, odnosno, ako je negativan,
potlak. NaJprotiv, u slucajevima kada na povrsi~.u tek~Cin~ djel~je tla~
veci ili manji od atmosferskog tlaka mora se uVlJek UZlmah vanJskl tla"~
u obzir i racunati s apsolutnim tlakoffi. Radi jednostavnijeg racunanja
preporucuje se da se tlak na tekucinu zamijeni stupcem tekuCine (vidi
primjer na str. 29).
PRIMJERI: 1. Voda je u koHu pod tlakom ad 12 atp. Koliki je
aps'Olutni tlak?
Rjesenje:
p =P p +Po
P = 12 ata + 1 ata = 13 ata
2. U nekoj posudi vlada :potlak od 0,24 at, dok atmosferski pritisak
1znosi po = 765 mm s. Z. Koliki je apsolutni tlak?
R j e sen j e: Prije svega, morarmo atmosferski tlak izraziti u atm:l-
sferama:
Po = 0,765 . 13600 = 11 800 kg/m2 = 1,13 ata
Potlak ad 0,24 at znaci Cia je tlak u posudi za 0,24 at rrianji od atmo-
sferskog tiaka, dakle:

Pp=P-Po P = Po - Ppo
Buduci da je tlak p u dubini h zbog djelovanja atmosferskog pritiska Po P = 1,18 ata - 0,24 at = 0,94 ata
na povrsinu tekucine, prema jednadzbi p = y h, jednak
P=Po+ y h
8. SPOJENE POSUDE
mozemo ovu vrijednost za p uvrstiti u jednadzbu pp = p - Po, pa cemo
dobiti, da je pretlak Dvije posude A i B (s1. 28) spojene s cijevi C zovu se spojene posude.
+
Pp = Po y fz - Po = Y h Posude sunapunjene tekucinom koja miruje. Neka na povrsine U objemG
Pretlak kod otvorenih posuda ovisi samo 0 tezini stupca tekucine. posudama dieluje specificni tlak Po' Zamislimo u cijevi tacku D. Spec.
Ako j,e, pak, pritisark u posudi p manji od vanjskog atmosferskog priti- ~ritisak u toj tacki :?rouzrokovan stupcem tekucine u posudi A bit ce
ska po, onda se razlika tih pritisaka zove potlak.
Potlak je Pi = Po+ yhl

P}JO = Po - P U istoj tacki vladat ce spec. tlak od tekuCine u posudi B

Uz poznati potlak i atmosferski tlak, bit ce apsolutni tlak J
'1
P2 = Po + '(he
Buduci cIa tekucina 111lrUJe, to je P1 = p~. Iz toga praizlazi da je h1 = h::..

31

U spojenim posudama stoje razine tekucina u
o b j em a po sud a m a p r i jed n a k 0 m van j s k 0 m s p e c i-
fie nom p r i tis k u jed n a k;) vis 0 k o.
9. TLAK NA DNO
Kako je u poglavlju 6. izvedeno, tlak u tekucini vlastite tezine, tj.
hidrostatski tlak ovisi sarno 0 specificnoj tezini tekucine i 0 visini stupca
tekucine iznad mjesta na kojem seodreduje tlak. Na osnovu toga odreclit
cemo tlak na dn'll posude posebnog oblika (s1. 30). U posudi se nalazi teku-
cinaspecificne iezine y. Uzi dio posude ima preS'jek f1, a siri f2. U tacki
A vladat ce tlak kojr odgovara visini stupca tekucine iznad te taeke:

Pi =yh j
Taj se pritisak siri na sve strane, pa ce u taeki B, koja je na jednakoj
81. 28. visini kao i taeka A vladati isti tlak 'Pl. Prerna tome, u taeki B bit ce tlak
kao da se iznad te taeke nalazi stupac tekucine visine hI. Ako podemo od
V odokazno staklo kod parnih kotlova i spremista za tekucine 08nivct taCke B do taeke C, porast ce tlak za iznos koji odgovara visini stupca h2,
~e .~a ~akonu spojenih posuda. Meautim, ako je presjek jecL'Ile posude (naj- pa ce tlak u taeki C biti
cesce Je to staklena cijev) malen, razina se u toj cijevi zbog kapilarnosti
ne ~od.~dara.s ::azinom u drugoj, siroj posudi. Kod vode (tekucina koja
kvasl cIJev) bIt ce razina u cijevi nesto visa, kod zive, naprotiv, nesto niza
nego u sirokoj posudi. Meautim, ako je promjer mjerne staklene cijevi
dovoljno velik, razlika u visinama' . ma1ena, pa se moze h
razma pos t aJe
prakticki zanemariti (vidi str. 2).

r
S1. 31.

A"+-ft--f==-=dL-==-1
-- -==l
------1
Hi, ako uvrstimo za P1 prije izracunatu vrijednost:
--j
P2 = Y hl + Y .172 = r (.171 + h2)

11-~~
Taj ce tlak vladati na svakorn mjestu dna posude. Sila kojom ce tekucina
tlaeiti dno posude bit ce
p = 12 Y (h l + 1z 2)

Specijicni tIak kojim tekueina djeluje na dno posude n.e ovisi 0 obIiku
posude, vee jedino 0 specificnoj tezini tekucine i 0 ve1·tikalnoj udaljenosti
S1. 29. do razine tekuCine, odnosno do pToduzene Iinije razine.
81. 30.
Na s1. 31. prikazane su tri posude razlicitog obUka, ali s jednakom
PRIMJER: VodostaJ' u rezervoaru mJeTl' . se stakl enom cijevi (s1. 29). povrsinom dna. Posude su napunjene do jednake visine jednakim tekuci-
Za koliko ce razina u mjernoj cijevi biti viSa od razine u rezervoaru ako nama. Specifieni tlak i ukupna sila kojom tekucina djeluje na dno u sve
je promjer mjerne cijevi 8 mm? su tri posuae jednaki:
E j e sen j e: Visina dizanja u mjernoj cijevi bit ce za vodu (vidi
str. 2) p =:: y h P= y ht
Tlak na dno ne ovisi'% obliku posuae, vee sarno a velieini povrSine dna,
30 30
!1h = - - mm = - - mm "" 3 8 mm udaljenosti dna do razine tekucine i 0 SDec. tezini tekucine.
d 8 '

32 3 Cerne: Hidraulika 33
 Da sila kojom tekucina djeluje na dno ne ovisi 0 obliku posude i da
4. Stap u eijevi (sl. 33) podigao je morsku vodu (y = =
1,03 kpidm') na visinu h 4,5 m.
razlicito velike kolicine tekucine mogu vrsiti isti pritisak na dna to izgleda Ako je atmosferski tlak pa = 745 mm s. z., koliki je tlak vode neposredno ispod
u prvi mah neocekivano (hidrostatski paradoks!). samog stapa, i koUka je sila P potrebna za dizanje stapa? Promjer stapa iznosi 50
mm. Trenje stapa pri pomicanju udjevi moze se zanemariti, (Napomena: visina je
PRIlV{JER: T 1 a k u c j e v 0 v 0 d u. Na spremiste S vode (s1. 32) h negativna jer se nalazi iznad slobodne povrsine tekuCine).
ukopcan je cjevovod. Koliki ce biti tlak vade u tackama A, B i C kaje su
30 m, 10 m i 40 m ispod razine vode u spremistu? p
Pretpostavlja se da je cijev u tacki C zatvorena i da voda ne tece
kroz cijev. Tlak ce na svakom mjestu cjevovoda odgovarati stupcu vade
iznad tog mjesta.
p~745mm ~:l
o
i!= 1,03 kp/dm:J

s
!
__ \ ~L _ ~'-___
--"-"i ~-=I==-
•

S1. 33.

S1. 32.
10. MJERENJE TLAKA METALNIM MANOMETRIMA
Rjesenje:
U tehnici se za mjerenje tlaka upotrebljavaju najcesce metalni ma-
Tacka A P1 = Y h1 = 1 000 . 30 kp/m2 = 30 000 kp/m2 iIi 3 at nometri*, koji djeluju na principu promjene obhka metalne cijevi ili
ploce.
Tacka B P2 = Y h2 = 1 000 . 10 kp/m2 = 10000 kp/m2 ili 1 at

Tacka C ip3 = Y hs = 1 000 . 40 kp/m2 = 40000 kp/m2 ili 4 at a) Manometar s Bourdonovom cijevi

ZADACI
1. Kroz rupice u dnu Bessemerove kruske duse se zrak koji prolazi kroz rastaljeno
zeljezo. Koliki mora biti tlak zraka da rastaljeno zeljezo ne bi uslo u rupice?
Specificna je tezina rastaljenog zeljeza y =
7,85 kp/dm', a visina sloja 0,7 m.
2. U plinovodu je rasvjetni plin pod pretlakom od 40 mm s. v. Treba izracunati:
a) koliki je preilak i apsolutni tlak izrazen u tehnickim atmosferama'
b) koliki je pretlak i apsolutni Hak izrazen u stupcu :livE'. '
3. U nekom spremistu vIada iznad tekuCine potlak pp= 0,24 m. Visina je stupe a tekuCine
h =1,4 m. Specificna je tezina tekuCine y= 1,3 kp/dm'. Koliki je spec. tlak na dno
izrazen kao apsolutni tlak i kao pretlak iIi potlak?
34
Glavni diD toga manometra (s1. 34) jeste kruzno savijena cIJev oval-
noga presjeka A. Cijev je za pritiske do 50 at od mjedi Hi bronze, a za
vece pritiskeod ceHka. Jedan je kraj cijevi nepomican, i na tom kraju
nalazi se prikljucak za mjerenje tlaka, dok je drugi kraj cijevi zatvoren
i maze se slobodno pomicati. Pod djelovanjem pritistka nastoji se ovalni
presjek cijevi pretvoriti u kruzni, i zbog toga se cijev ispravlja. Slobodni
se kraj cijevi prj tom pomice i preko mehanizma, koji se sastoji ad
motke B, dvokrake poluge S ozubljenjem C i zupcanika D. pokrece ka-
zaljku E. Kazaljka na skali pokazuje tlak U odabranim jedinicama. Da hi
se izbjegao prazan hod kazaljke zbog zracnosti izmedu zubaca, nalazi se
* Manometar od gre. munos = rijedak.
na osovini kazaljke maleno spiralno pero koje tu osovinu nastoji zaokre-
nuti na j€dnu stranu. Prilikom bazdarenja regulira se manometar pomi-
canjem zgloba a.
Ovakvi se manometri grade za tlakove od 0,5 pa do vise hiljada atp.
A

b) Membranski manometar

Membranski manometar (s1. 35) sastoji se ad celicne valovite m€m-

brane A koja je stegnuta izmedu dvije prirubnice. Pod utjecajem tlaka
membrcma se savine. Progib je mjerilo za tlak, i on s€ prenosi preko me- 81. 36.
hanizma na kazaljku. Kod ovog sistema postoji takoder mogucnost da se
manometar pomicanjem zgloba a regul:ira. Manometri s membranom grade n. MJERENJE TLAKA STUPCEM TEKUCINE
s€ za tlakove od 0,5 do 10 atp. Ovakvi manometri nisu toliko osjetljivi na
udarce i tresnju kao. manometri s Bourdonovom cijevi. a) Opcenito
U posudi A (s1. 37) nalazi se pEn pod spec. tlakom p. S posudom je
spojena staklena cijev B, svinuta u obliku slova U. Cijev je dje}omi~O
napunjena nekom tekucinom spec. tezine y. U lijevom kraku cijevi djelu]e
. na povrsinu tekucine tlak plina p, a u
desnom kraku atmosferski tlak po. BuduCi
da je stupae u lijevom kraku cijevi ITlanji
od stupea u desnom kraku, mozemo zaklju-
citi da je tlak plina p veci od atmosferskog
tlaka, a to znaci da u posudi A vlada
pretlak.
Na mjestu cijevi u tacki 1 potjeeat ce
tlak Pi u tekucini od lijevog stupea teku6ine
hi i tlaka plina p:
S1. 34. S1. 35.
Pi =p +r h j

Na istom mjestu bit 6e tlak P2 od desnog

c) Manometar s dozom stupea teku6ine h2 i atmosferskog tlaka po
i:)l.. SI.
1\1:aI10n1-etar s ciozorll lSI. upotreolJava se za nlJe.:.:e:lje sasvinl ma- P"=Po+ylz,,
lenih prihsaka. Doza A naCinjena je od tankoga valovitog ce1icnog lima, BuduCi da se tekucina ne giba, znaci da je u ravnotezi i da su tlakovi Pl
Posuda u kojoj se odreauje tla!k iIi potlak spoji se s dozam. Doza se zbog i p~ medusobno jednaki:
razlike tlakova u njoj i izvan nje izbaci, odnosno ulekne. Ta se promjena
prenese na kaza1jku.
37
 iIi: ili u atmosferama:

i odavde je 13600 Iz ~ = 1,36 h kp/cm 2 ili at (h apet u m)

P-Po= 10000 cm-

iIi: Pretlaku od 1 at odgovarat ce stupac zive

1 = 1,36 h
a jer je

h= 1,~6 m = 0,7356 m = 735,6 mm

bit ce kanacno
Ako je tlak p u posudi A manji od atmosfe~skog (s1. 38), tj. ako u posudi
vlada potlak ili vakuum, bit 6e u cijevi B stupac tekuCine u lijevom kraku
P -Po=y h (y u kpjm3, hum)
visi negoli u desnom.
Kako je p - Po, sto otprije znamo, pretlak, posljednji se izraz moze
ovako izreCi: U tacki 1 tlak je s lijeve strane:
Pretlak u posudi dobije se ako se vi.sina stupca h pomnozi sa speci- P1 = P + Y Izl
ficnom tezinom tekuCine y. i. s desne strane:
Mozemo zamisliti da je svaKl pritisak proizveden stupcem tekucine, P2=Po+yh 2 A
pa nam taj stupac slub kao mjerilo specificnog tlaka. Buduci cIa je tekucina u ravnotezi
ViJsina· tlElJka h jeste ona visina stupca tekucine koja na dnu proizvede (miruje), bit ce
pritiska iIi ,visina tlaka. pi = p2
Visina tlaka h jeste ana visina stupca teku6ine koja na dnu proizvede i stoga
spec. tlak p.
Pri spec. tezini tekucine y bit ce visina tlaka
p + Y h1 = Po + y he
Odavde je tlak

h=J!...
P = Po + y h2 - Y h1
y iIi:
Najeesce se specificni pritisak mjeri stupcem vade ili zive, ali, maze
se mjeriti stupcem bilo koje tekucine. i potlak
U slucaju cia se u cijevi nalazi voda (y = 1000 kp/m3), bit ce
ili:
p- po = 1000 h kp/m2
31. 38.
iIi u atmosferama: a jer je
1000 Iz hl-h2 = h
P - Po = Iz kp(cm2 = - kp/cm 2 jIi at (h u m)
10000 10
Po - P = y h kp/m 2 (y u kp(m2, hum)
Pretlaku od 1 at odgovara sturpac vode od 10 m.
13600 Icp/m j ), glasi jecinadzba:
U slucaju da je cijev napunjena vodom bit ce opet
(1'- Po = r h
Iz
P- PIJ = j 3 600 . h kp/m 2 (hum) n
/ ,0- p =j(j ~{"--.iJ,/cm~ iIi at

33 39
a ako je napunjena zivom: Aka na slobodnu povrsillu tekucine djeluje atmosferski tlak Po =
10 000 kp/m 2 i ako je eijev napunjena vodom, bit ce visina stupca vode,
po - p = 1,36 h kp/em2 iii at (h u m) liZ pretpostcwku da je prost or iznad vade u eijevi zrakoprazan (sto se
U tehniei se wlo cesto mjere tlakovi stupeem tekuCine. Taikvi ma- stvarno ne da provesti),
nometri razlicitog ob11ka upotrebljavaju se za mjerenje potlaka i manjih
pretlaka. Kao tekucina kojom se pune sluzi najcesce voda i ziva, ali kat-
kada i petrolej, toluol, g1ieerin. Stoga se pored jedinica za mjerenje spec.
tlaka: kp/m2 i kp/cm2 iIi at, upotrebljavaju jedinice: m vodenog stupca __ l03~~. __ 10 33
ho . 1000 ' m
(m v. s.) i em v. S., pa mm bvinog stupea (mm z. s.). Medusobni odnos
razlicitih jedinica za mjerenje tlaka izgleda ovako: Aka je, pak, cijev napunjena zivom y = 13000 kplm2, bit ce visina stupea
1 tehnicka atmosfera (1 at = 1 kp/em2) = 10 000 kp/m2 = 10 m v. s. kodistog atmosferskog pritiska
= 10 000 mm v. s. = 736 mm Z. s. (kod 0° C)

l I t _ i '1'
I mm v.s. = 1 kp.m2 = -10000 kp/cm 2 .a I - 13,6 1,1

0,0736 rom z. s. (kod 0° C)

0
1 mm Z. s. (kod 0 C) 13,6 mm v. s. = 13,6 kp/m2 = 0,00136 kp/em 2 (at)
1 fizikalna atmosfera 760 rrun s. Z. = 10330 kp/m2 = 1,03 kp/cm2 (at)

b) Barometal'

Barometar sluzi za mjerenje atmosferskog tlaka. Cijev koja je na

jednom kraju zatvorena .i napunjena nekom tekucinom uronjena je u po-
sudu s istom tekucinom (sl, 39). Aka je cijev dovoljno duga, razina se
spusti i prostor iznad razme napuni parom tekucine specificnog. tlaka koji
odgovara temperaturi tekuCine. Specificni tlak pare aka je cijev napu-
njena zivom to1iko je malen da se moze zanemaDiti i smatrati da je
prostor iznad razine tekucine zrakoprazan. Specificni tlak na razini teku-
Cine u tacki 1 jeste ------
P = Po - yh 81. 40.
81. 39.
Tu jep 0, pa je
p=O=Po-yh Barometar punjen zivom u razliCitim tehnickim d.zvedbama sluzi za ~je­
ren}e atmasferskog tlaka, dok se u tehnici upotreb1java, osim toga 1 za
Uzima se da je visina h negativna, jer se mjeri od ipovrsine tekucine
prema gore, dakle, u negativilom smjeru. Injerenje potlaka.
Speeificni tlak p manji je od atmosrerskog tIaka, i to Z1\ iznos koji c) U-cijev
odgovara tezini stupca tekuCine ~, h. Na s1. 40. prikazana je najobicnija izvedba manometra s tekucinor:1.
Po===yho Liievi krak eijevi spoji se gumenom cijevi s mjestom na kojem se hoce
i visina stupea
iz~jeriti tlak. Izmedu krakova nalazi se ploCica s ,podjelom u milimetrima:
h = Po Plotiea se moze u vertikalnom smjeru pomicatl i tako nulta tabca aOVC3tI
"0 y

41
40
na visinu razina tekucina dok manometar ne racE. Prilikom rada manometra
treba oeitati na skali udaljenosti razina gornjeg i donjeg stupca ad liule
1= _._h_
i obje vrijednosti (one su jednake) zbrojiti. Sill CI.

Kod tehnicke izvedbe takva manometra

zamjenjuje se cesco jedan krak U-cijevi Ioncicem
(s1. 41).
Za mjerenje sasvim malenih tlakova upo-
trebljava se mikromanometar sa stupcem teku-
Cine kakav je shematski prikazan na s1. 42.
Desni, mjerni krak koso je polozen, dok je li~
h jevi krak izveden kao posuda veceg promjera.
Razlika je u presjecima krakova tolika da se
prakticki moze smatrati kako se razina u lije-
vom kraku prilikom promjene tlaka ne mije-
nja. Nul tacka stoga je stalna, i skalu s podje-
lorn ne treba pomicati. Ako se hoce mjeriti
pDtlak, prikljuci se gumena cijev kod B, a otvor
S1. 41.
A ostavi se otvoren. Prilikom mjerenja pre-
tlaka prikljuCi se gumena cijev na A, a otvor
B ostavi se otvoren.· Aka instmment treba da posluzi kaa diferencijalni
manometar, tj. ako se hoce mjeriti razlika u tlaku izrnedu dva mjesia, otvor
A prikljuei se na mjesto veceg,_ a otVOT B na mjesto manjeg tlaka ..
Prednost je ovog manometra u tome sto je pomak stupca tekucine i za
malene razlike u tlaku velik.
A
I.
Uz a = 6° sin a 0,10, pa je
l=_h_= 10 /z
0,1
To zna6i da se stupac tekucine pomiee za 10 mm ako je razlika u tlak~l toHlm
da odgovara visirri stupca tekuCine od 1 mm.
d) Prstenasti manometar
Stakleni ili metalni prsten A podijeljen je pregradom B u dva dijela,
I i II, i moze se okretati eka okretista °
(51. 43). Donji dio prstena napu-
njen je tekucinom, obieno zivom. Dijelovi I i II imaju pr;ikljucke a i b
na koje se moze nataknuti tanka gu-
mena djev. Na clonjem dijelu prste-
na nalazi se uteg G. Dok su tlakovi
u dijelovima I i II jednaki, razina
je tekuCine u oba kraka u istoj vi-
sini, uteg G zaokrene cijev tako da
5e nalazi u najnizem polozaju, i ka-
zaIjka pokazuje nulu. Poraste Ii tlak
u dijelu I, spustit ce se razina teku-
cine u lijevom, a dignuti u desnom

:=--l_=~~_~r
t- B
kraku. Ravnoteza je sada poreme-
cena jer je u desnoj polovini prstena

l1----------
=--- J(
I
\.f
~
veea tezina tekueine. Prsten ee se
zaokrenuti nadesno dok zakretni mo-
~ menat koji tvori uteg G s obzirom
S1. 42.
na okretiste 0, ne bude u ravnotezi
sa zakretnim momentom koji je na-
Uzmimo da je tlak toHki da je h razlika u visini stupca. Pri tome se staood tezine G 1 stupca tekucine vi-
stupac pomakao za duzinu l. KoliCina tekucine koja je pri tom usIa iz lijevog sine h. Kazaljka pokazuje na skali
kraka u desm wliim je malena cia 5e razina u .iiJevDm kratku praktieki nije razliku tlakova izmedu dijelcva I i S1. 43.
spustila. Aka je a kut pod kojim je nagnut desni krak, bit ce II. Prstenasti manometar upotreblia-
va se za mjerenje potlaka i pretlaka, a najcesce kao diferencijalni mano-
h .
-;-- = Slfl CI. metar ;; ureaajem za pisanje.
I

43
 2. Na plinski rezervoar prikljucen je manometar u abliku U-cijevi
e) Pijezometar
punjen zi:vom. Stupac zive pokazuje potlak od 124 mm, dok je vanjski
Specif'rcni tlak tekutina u cijevima maze se mjeriti taka da se na barometarski tlak 736 ULrrl. Koliki je potlfllk u at i mm s. v. pa apsolutni
harizantalnu cijev postavi verDikalna staklena cijev ili metalna djev sa tlak u s. z., s. v. i ata?
staklenim ulaskam (s1. 44). Tekucina se popne u mjernoj cijevi na visinu Rj esenj e: a) Potlak. Stupac zive od 735,6 mm odgovara 1 at, pa
h koja odgovara specificnom tlaku u cijevi. Ako promjer cijevi nije raz- ce 124 mm s. Z. odgovarati
mjerno prevelik, tlak je u citavom presjeku prakticki konstantan, pa se 124
h mjeri ad o"i cijevi. Ako je specificna tezina tekucine u cijevi '(, hit ce -=7~35;;-,"'"6- at = 0,169 at iIi 1690 mm s. v.
pretlak
b) Apsolutni t1ak
pp=h Y
Paps = po - p = 736 mm s. Z. - 124 mm s. Z. = 612 mm s. Z.
Takva sprava zove se pijezometar, a visina tlaka h pijezometarska visina.
612 mm s. Z. = 612 . 13,6 mm s. v. "" 8350 mm s. v. = 8350 kp/m 2 =
= 0,835 ata

I
h

I - P -~
\-----
--- -- --- --I

81. 44. 81. 45.

PRIMJERI: 1. Na cijev kroz koju se provodi uzduh pod tlakom pri-

kopcana je mjerna U-cijev (s1. 45). Kod vanjskog atmosferskog pritiska ad 81. 46.

742 ffi..TJ1 s. Z. razlika je stupca vode u manometru 220 mm. Odredi koliki ZADACI
je u cijevi pretlak u kp/m2 , atp i mm s. Z., ata i m s. v.
1. Cijevni manometar pokazuje pretlak od 420 mm s. z. Vanjski je atmosferski tlak
R j e sen j e: a) Pretlak. Stupac h = 220 mm s. v. pokazuje pretlak
764 mm s. Z. Koliki je pretlak izrazen u atmosferama i koliki je apsolutni tlak?
U oijevi
2. U loziStu kotla pri obicnom propuhu iznosi potlak 2,4 em s. v. Koliki je potlak izrazen
p = 220 kp/m2 = 0,0220 kp!cm 2 pretlaka iIi 0,0220 atp u atmosferama?
220 3. 'Cijevni vakuum-metar pokazuje da je u kondenzatoru vakuum od 672 mm s. z.
p= 136
,
= 16,5 mm s. z. pretlaka (s1. 46). Vanjski je barometarski tlak 757 mm s. z.
Koliki je apsolutni tlak u kon-
denzatoru izrazen u stupcu zive, u kp/Ul:': i u ata?
b) Apsolutni tlak
4. Na uredaju za duhanje zraka u visoku pee vlada pritisak od 456· mm s. z. Koliki.
p + po = 16,5 mm s. Z. + 742 mm s. Z. = 758,5 mm s. Z. je pretlak u at i apsolutni tlak zraka ako je vanjski atmosferski ilak 760 mm s. z.
758,5 mm s. Z. = 758,5 . 13,6 mm s. v. = 10300 mm s. v. = 10300 kp/m 2 = 5. I~a sisnoj zracnoj kOlTIOri sisaljke nalazi se cijevni'l11.anometar V (s1. 47}. Manometar
= 1,03 ata pot:azuje potlak od 530 mm s. z. Vanjski je atnl.osferski tlak 754 n"l~-:J. s. z. Koliki je

45
 apsolutni tlak u komori i kolika je sila potrebna za usisavanje vode ako je promjer V V-cijevi odnose se visine swpca dvij1I tekuCina, mjerene iznad dodirne
klipa 250 mm, a srediSnjica klipa udaljena 0,7 mm od razine vode u komori? . povrsine, obj'nuto kao specificne teZine tih tekttC'nr.
6. Uljnim vakuum-sisaljkama moze sei danas postiCi zrakoprazan prostor u kojem vlada
tlak od 0,00001 mm s. z. Koliki je to tlak izrazen u ata? Ako je specificna tezina jedne tekucine poznata, npr. Y" bit ce specificna
7. Kako se visoko moze teglicom dizati tekucina specificne iezine y = 0,82 kp/dm 3 ako tezina druge tekuCine
je vanjski atmosferski tlak 746 mm s. z.?
8. Na cijevnom mikromanometru (s1. 42) zelimo ocitati jos tlak 0,5 mm s. v. tako da tom
tlaku odgovara na skali 1 mm. Pod kojim kutom " mora biti nagnuta mjerna cijev? ii,
9. Cijevni manometar napunjen je petrolejem (y =
0,8 kp/dm 3 ). Koliki tlak, izrazen '{~ = II h;
u stupeu vode i atmosferama, odgovara svakom em stupca petroleja?
Kod tekucina koje se mijesaju upotrebljava se izvrnuta V-djev (81. 49).
1z krakova V-cijevi isiSe se ponesto uzduh tako da se u krakovlma popnu

t
A

31. 47. 31. 48.

12. ODREDIV ANJE SPECIFICNE TEZINE TEKUCINE

POMOC'U STUPCA TEKUCINE 31. 49.

U staklenoj cijevi svinutoj poput slova U (s1. 43) nalaze se dvije tekucine tekucine do visine Ih, odnosno h 2 • Neka bude tlak uzduha u prostoru iznad
koje se medusobno ne mijesaju, a razlicite su spec. tezine: Yt i Y2 • U ravnini stupaca tekuCine p. Tlak u razini a-a bit ce
A-A gdje se tekucine dodiruju bit ce tlak s donje strane

a u razini b-b:
i gornje stmne:

a jer je PI = P2 proizlazi: Ako desne strane obiju jednadzbi izjednaCimo, dobivamo:

Po + It fit = Po
odavde: iIi:
It fi ..
'Y:2 h;

46 47
Ako poznajemo specificnu tezinu Y1' bit ce nepoznata specificna tezina nanosi se specificni tlak p, a na vertikalnu os dubina h. Primjecuje se da
se nul tacka koordinatnog sustava nalazi u vi:sini razine tekuCine i da je
h, vertikalna O'S u'Smjerena prema dolje.
'(2 = Y1 iz2
Kako je na dnu posude tlak y H, nanesena je ta vrijednost kao duzina
1-2 u horizontalnom smjeru u visini dna. Na razini vode tlak je jednak
ZADACI
nuE, i u dijagramu tome odgovaTa tacka O. Buduci da se specificni tlak
1. U staklenu cijev svinutu u obliku slova U ulili smo vodu i petrolej. Visina je stupca mijenja hnearno, spojene su tacke 0 i 2 pravcern. Pravac 0-2 prikazuje
vode iznad povrsine dodira 30 em, a petroleja Z4 em.. KoUka je speeificna tezina
petroleja?
kako 5e tlak mijenja s promjenom dubine h. U dubini hx, bit ce specificni
2. Izvrnuta U-cijev upotrijebljena je za mjerenje specificne tezine neke tekuCine koja tlak
se mijesa s vodom. Visina stupca vode iznosi 122 mm, a visina stupca mjerene: px= '( hx
tekucine 86 mm. KoUka je specificna tezina te tekucine?
Ta je vrijednost prikazana u dijagrarnu duzinom 3-4.
o A A
Da brsrno odredili kolika je ukupna sEa kojom tekucina djeluje na dio
bocne stijene povrsine F, postupit cerna na' ovaj nacin. Povrsinu F Tazdijeht

1 cerna po visini u sasvim uske horizontalne trake, kako je to prikazano na

bokocrtu slike. Povrsine su tih tra.."l;:a .11, h, 1;1 ... in, a visine tezista pojedinih
traka od povrsine tekucine h1, h2, h 3 · . •. hn-
Na usku povrSinu f1 djelovat ce iekucina silom

na ,povrsinu 12 sil·om

ana posljednju povrsinu in silom

Sl. 50. P n = Pnfn = I~hnfn

Zbroj svih tih sila dat ce ukupnu silu kojom tekuCina tlaci na bocnu stijenu:
13. TLAK NA RAVNE STIJENE P=P1+ P2+ P3+"'+ Pn
a) Vertikalna stijena P = yh 1 fl yh2f2 yhata + + ... + ,{h"!n
P = Y (hd1 + h2f2 + hata + ... + hnfnl
U otvorenoj posudi nalazi se tekucina specificne tezine y (s1. 50). Poznato Zbroj umnozaka unutar zagrada jeste zbroj statickih rnomenata pojedinih
je iz poglavlja 6. da je specificni tlak u dubini h jednak (jednadzba na povrsina S obzirorn na pravac A-A koji 1ezi u visini razine tekucine. Zbroj
str. 26) statickih momenata pojedinih povrsina
p=yh
Specificni tlak raste linearno s dubinom. Na dnu posude bit ce specificni moze se zamijeniti, kako je poznato iz rnehanike, umnoskom ukupne povrsine
tlak p; tezistc::
p=yH I
Da bi se graficki prikazala promjena tlaka s promjenom dubine, nacrtan
.i e koo:'dinatni sClstav (s desne stl'ane posude na s1. N Sl n::rrizontalnu os
Ii
"
pa je sila kojom tekucina dje1uje na bocnu pClvrsinu F odredena izrazom
P= t Fho (y E

-4 Cerne: Hidraulika 49
48

I
Sila na ravnu vertikalnu bacnu stijenu jednaka je umnasku hidrostatskog iIi:
specificnog tlaka u tezistu povrsine i tlacene povrsine.
Na osnavu ovoga sto je izlozeno odredena je samo velicina rezultante P. Xo
10 +
=7h h[0
o
Hvatiste rezultante mora se zasebno odrediti.
Hvaiiste rezultante P kojom tekucina djeluje na bocnu stijenu povrsine
Svaka od sila Pi, P2, Ps ... P n daje s obzirom na povrsinu tekuCine ili Ji' jeste za vrijednost e ispod tezista T povrsine F , ; pri tom je
pravca A-A momenat:
10
M, =P, . h, = yhjf,h, = yf,h , 2 e=P-h
• 0

M2 = P 2 . h" = yh2f2h2 = Yf21122

PRIMJERI: 1. Treba odrediti veliCinu hvatiste sHe koja potjece od
tlaka tekucine na bocnu stijenu (51. 51).

Zbroj svih tih momenata jednak je momentu rezultante.

Neka rezultanta P bude udaljena za Xo od pravca A-A, pa je momenat
rezultante
PX O =M, + + + .. '.+
-'112 Ma
PX o = Yf,h," + Yf2h} + yf .iz + yfn h n2
3 3
3
..•

Px o = y(l,h," + f21122 + fal132 + ... + fn hn 2

)

a jer je otprije
P= Y Fho
bit ce yF hoxo = Y (f,h,2 f21122+ f31132 + + ... + fnl1,,2) Zadano je: dubina tekucine H = 6 m
i udaljenost rezultante od razine vode sirina stijene p = 6 m
f,h,2 + f2h22 + f3h32 + ... + fnhn" spec. tezina tekucine y = 1200 kp/ms
Xo = Fho
R j e sen j e: VeliCina sHe
Izraz u brojniku jednak je momentu tromosti povrsine F S obzirom na P= Y Fho
razinu vode A-A: H H
Teziste povrSine F nalazi se u dubini ho = 2' P = y F'2 = 1200·
paje 16
. '6 . 2 kp = 57 600 kp

Hvatiste sHe
Ako je 10 momenat tromosti povrsine F s obzirom na os koja prolazi kroz
tez'iste, anda ce momenat iromosti povrsine F S obzirom na os A-A koja
se nalazi u udaljenosti ho od teziSta biti

(,=1 +Ph 2
i
i napokon je Sila P djeluje na 3 visine bocne stijene mjereci od razine tekucine:
10 + Fh
Ph
o"
Xo
2 2
= -3 H = 3- . 4 ill = 2.67 m
,I ~(I

50 51
 2. Na bocnoj stijeni posude nalazi se poklopac visine h = 2 m i sirine 3. Okrugli poklopac promjera 40 em nalazi se no. vertikalnoj bocnoj stijeni, srediste je
b = 3 m. Gornji je rub poklopca 6 m ispad razine vade. poklopca 8 m ispod povrsine 'lode. Treba odrediti velicinu i hvatiste sHe koja djeluje
na taj poklopae.
Kolikom silo'll djeluje voda' na poklopac i na kojem S6 mjestu nalazi
hvatiste sile?
R j e sen j e: Velicina sile

p= y Fha
P = 1000 . 6 . 7 kp = 42 000 kp
Hvatiste sile

81. 52. 81. 53.

3.2 3
12
4. Zadana je brana prema s1. 52. Treba odrediti velicinu i hvatiste sile Kojom djeluje
voda no. 1 m duzine brane.
5. Brana visine 1,8 m, debljine 1,2 m sagradena je od betona speeifiCne tezine 2400
3. Okrugla ploca promjera d = 0,5 m lezi, mjereci da sredista ploce, kpim' (s1. 53). Treba izracunati:
2 m ispod razine vade. Treba adrediti velicinu i hvatiSte sile koja djeluje
na tu plocu.
R j e sen j e: Velicina sHe
0,5 2 "it
P = y . Fha = 1000 . -~4- . 2 kp = 493 kp
Hvatiste sile

o 52
Xa = 2 ill + ~6'
1 2 m
. = 2m + 0,0078 m = 2, 0078 m

ZADACI
1. Nacrtaj dijagram KOji pokazuje kako se mijenja tlak s promjenom dubine, oaredl
graficki veliCinu i hvatiste sHe P.
I
a) tezinu brane do dna A-B racunajuci. za 1 m sirine;

I
2. Gornji rub kvadraticnog poklopca sa stranicom a = 50 em nalazi se 4 m ispod povrsine
b) silu kojom djeluje voda na 1 m duzine brane;
vode. Kolika je sila 'kojon: ajeluje "'loda !.1a pok:lcpac i kolik2. je :lcc:.lje:n.ost hvatiSta C} naprezanje na tlak i no savijanje u presjei-\u L~l-E;
od teziSta?
d) treba nacrtati dijagram ovih naprezanja' koja se javljaju u presjeku A-B.

52
53
 6. Vodeni kanal dubine 1,2 m i sirine 1.6 m zatvara se prema s], 54. drvenom zapornicom_ povrsini tekucine, nece biti krakovi sila hI, 112: h~ .... h n · nego udaljenosii
Kolika je sila P kOjom tlaci voda na zapornicu, i sila P v koja je potrebna za dizanje 7 '" ~to se racunaJ'u od hvatista pO]edmlh slla Pi, P2, p;) . .. P n
Z1 22, _3· .. -n ~
drvene zapornice? Koeficijent je trenja prilikom klizanja drveta po drvetu f.L = G,5. d~ praVC3J A-A. Prema tome BU momenti pojedinih sila:
7. Brana (s], 55) sagradena je od drvenih platnica duiine 1,6 m. Koliko debele moraju
biti platnice pri visini vode od (J,g ill, a da naprezanje ne prijede 70 kp/cm 2 ? ::::=./..P 1Z 1, M 2::::= P ~,(,::l'
- Ma = Pa2a, ... M". = Pn 2 11

Aka sa mo oznacimo udaljenost hvatista rezultante M od pravca A-A,

bit ce
b) Kosa stijena Pm D = P 1 2 1 + P +,P + ... + P
2Z 2 3Z 3 n-n

Pm = yhltlZj + yhd2 z + yhsf3 Z + .,.

2 3
Da b1srno odredili velicinu i hvatiste sile P kojom tekucina djeluje
na kosu povrsinu F (s1. 56), postupit cerna na isti nacin kako smo prije Iz s1. 56. izlazi da je
postupili kod vertikalne bocne stijene. P = y Fha = y PZ a sin ex

h'1 = 21 . ex,
Slil h2 = dn
2 2 v.n w,
N h.,~ = 23 sin ,:x, ••• hn = 2n sin ex

pa posljednja jednadzba prelazi u

.
F2a Slil ex . m = y t121-oSlil
·
rx + v
I T~2 "-"
,.." ~ .
Sin
"'I
-
+ ... -+- 'V
I ' • 11
f Zn ::: sill (J.
.

Odavde izlazi da je udaljenost m hvatista M od pravca A.-A odredena

izrazom
I1 Z 1 2 + 12Z22 + t3Z32 + .... + In 2 n2
m= Fzo
Izraz u brojniku predstavlja momenat tromosti povrsine F S obzirom na os
A.-A i oznacuje se sa T.

Pvr=t:J S]' 56.

Dakle je
m=--
I
P2 0

a kako je
Ukupna sila na povrsinu F bit ce opet zbroj pojedinih sila:
P = yh,f1 + yh2t2 ,(h 3t3 + ... yhntn
P= y (h,f1 + h2te + hds + ... + hntn) onda je
P= y Fha m=
ho je udaljenost tezista povrsine F od razine vode. Rezultanta djeluje oko- i napokon
mito na bocnu povrsinu. f0 ,. /. I _,
m =--- T Zo=fI. T "'0

Kod kose stijene djeluje sila okomito na stijenu, a jednaka jeumnosk!L Fzo " . , v.Vt' "v'
Hvaiiste sile na kosu povrsinu lezi za udaljenost K lspod tezlS a te povlsme.
povrsine i hidrostatskog tIaka k01i vlada 11. tezistu povTsine.
OVCl. jf: Ie, t~ 1~osl~
Hvatiste rezultante naci cemo aka uzmema da je zbroj momenata momenat tromosti povFsine S obzirom na os koj2. prolazi teziStem .,
svih 1Jojedinih sila s obzirom na razinu tekucine jednak momentu rezul- k = staticki momenat povrsine S obzirom na sjeciste povrsine s razino.m tek~cme
tante. Pri tom treba uzeti da je krak sile pri odredivanju momenta oko- Silu .P mO'zemo rastaviti na horizontalnukomponentu PI, 1 vertlkalnu
mit na sHu. Buduci da su pojedine sile i rezultania tih sila kose prema komponentu P".

54 55
 ZADACI
jer je 1; Usporedi branu s vertikalnom stijen~m i branu sa sti:ienom na~nutom P~d ~utom
F . sin ex; projekcija povrsine F na vertikalnu ravninu, pa je od 60°. Kolike su sile kojima voda d]elu]e no. 1 m clUzme bran a . Odredl L nJIhovo
hvatiSte .
Ph = Y hoF' .2. Rezervoar (s1. 57) ima kosu bocnu stijenu nagnutu pod kutom od 6ao. U toj stijeni
nalazi se kvadratan otvor kojem je stranica 40 cm, koji sluzi za praznjenje rezervoara.
P v = PeDs ex; = "r Fho . C()S x Otvor se zatvara plocom koja prekriva otvor sa svake strane za 5 em, a moze se po-
y F cos x . 11.0 jeste tezina stupca teku6ine iznad povrsine F. dignuti uzetom. Sredina je otvora 2,2 m ispod razine vode. Odredi: a) sil~ kojO~n
voda tlaci na zapornu ploeu, b) hvatiSte sile i c) potrehnu sHu za podlzanJe ploce
Horizontalna komponenta sire na kosu povrsinu jednaka je siLi kojom
ako je koeficijent trenja izrnedu ploce i stijene 0,4.
bi tekucina tlaCila na projekciju povrsine F na vertikalnu ravninu.
Vertikalna komponenta sire na ravnu kosu povTi'iinu jednaka je tezini
stupca tekucine iznad kose povrsine.

PRIMJER: Kosa brana Vlisine a = 1,6 m, Slrlne b = 6 m nagnuta je

prema razL'1i vode pod kutom 0:; = 60°. Kolika je horizontalna i vertikalna
komponenta sile kojom voda djeluje na brann, pa velicina i polozaj rezul-
tante? .

R j e sen j e: Horizontalna komponenta

F' = a b sill a = 1,6·6·0,866 m2 "" 8,3 m"

S1. 57.
Ph = yhoF' = 1000·0,8·0,866·8,3 kp = 5750
Vertikalna komponenta

Pv = F cos IX' y. ho = a b cos ex;. Y ·lI o = 1,6.6.0,5.1000·0,8.0,866"" 3325 kp .1 14. TLAK N A ZAKRIVLJENU STIJENU
Rezultanta
a) Cilindricki zakrivl.jena stijena
P= VPv + P
2
h 2 "" V5750 2 + 3325 kp 2 = 6650 kp
Posuda je omedena zakrivljenom stijenom S-S (s1. 58).
Sila P mogla bi se izracunati i iz jednadzbe
Da bismo odredili sHu i hvatiSte sHe koja djeluje na povrsinu F, za-
P = Y F ho = 1000 . 1,6 . 6 . 0,8 . 0,866 kp 6640 kp .
mislit cemo da 'Je povrsm a razru'J'elJ'ena
v, • na' malene horizontalne trake
Hvatiste sile P

b a3

m~ +_l_o_~~--L 12 a a 2
~ zo F ~ 2 I =-+-=-a
Zo ab.~ 263

2
rn = . L6 Dl = 1.06 7 m

Kod kose stijene koja Siize db razine tekncine sila djeluje okomito na
2
stijenu u 3 visine stijene mjereCi od razine tekucine.
81. 58.

56
57
fl' fe, to' .. In . Na svaku traku djelovat ce cdgovarajuca sila F't, Pc, P s, ... P,,- Rezultanta sila Ph i P v moze se odrediti iz izraza
Te sile mozemo rastaviti na horizontalne i vertika-lne komponente
Phl> Ph" /\'3'" Phn i ,1-) , P"", Pv :)' • P,m' (Na slici je oznacena sarno
p=rp,," + I-'v"
traka fn). PRIl\![JER: Neki kanal ogracl:en je polukruznim nasipom (s1. 59). Kolike
su horizontalne i vertikalne komponente sile na 1 m duzine brane, pa
Horizontalne komponente bit ce:
kohka je velicina i koji je smjer rezultante?
R j e sen j e: Horizontalna komponenta
gdje su 1/, f"', Is' ... fn' projekcije povrsina r,
f" t3 ... in na vertikalnu
Ph = F' . y . ho F' = r . /; = 2,6 . I m" = 2,6 m"
ravninu. Horizontalna komponenta Ph bit ce jednaka zbroju svih hori-
zontalnih komponenata na povrsine fl, fe, f3" . in:
r
hO=2= J,3 ill

·"+1,/- Ph = 2,6 . 1000 . 1,3 kp = 3380 kp

Izraz u zagradi jednak je statickom momentu projekcije povrsme F net Vertikalna komponenta jednaka je tezini volumena tekucine iznad
vertikalnu ravninu s obzi1'om na razinu tekuCine, pa je, dakle, zakrivljene povrsine (na slici srafirano):

Pv=1000.2,6~.(1- ~)kP=1453kP

Sl. 59.

ho je udaljenost tezista povrsine F' od razine tekucine. Sila Ph prolazi

k1'oz tacku koja 5e nalazi za iznos Xu ispod 1'azine tekuCine, analogno kao
kod vertikalne stijene.
81. 60. 81. 61.
1'
Xo = F,oh Rezultanta
°
Io' jeste momenat t1'omosti pov1'sine F' S obzi1'om na os koja prolazi k1'oZ' p = lP~ + f)~ = 1'3:')80" + 1153" = 3679 kp
teziste te povrsine. Smjer rezultante
., ~ ",...."
"\7e!'tik2.1ne SHc Dc: i '-10':;
a = '2:-\0 10'
ig~~ =. ~=
rh
tezinama stupaca tekucine iznad tih povrsina. Stoga ce ve1'tikalna kom-
ponenta P v biti jednaka zbroju svih komponenata, a to je jednako tezini Sve pojedinacne sile djeluju okomito na povrsinu nasipa i prolaze kroz
volumena tekuCine iznatd zakrivljene povrsine. Ova sUa ima hvatiste u Cljegovo sr9diste Stoga mora i rezulia 11t8 tih sila prolaziti kroz srediste
tez<lstu ovoga dijela tekucine. nasipa. Time je polozaj 1'ezultante odreden.

58 59
 ZADACI
1. Posuda je' omedena' ciilndricn() zakrivlje~om povrsinom,
Odredi velicinu i smjer rezultante. " .
2. S1.61. prikazuje sektorsku branu. Duzlna je bra,n,e8m,~'radilLlS 5 m. Odredi
:horizontalnu i vertikalnu komponentute vellcmu 'i smjer reZultante'.
iI. Umjetno jezero u k:0jem se akurnulira voda za p.ogQn hidtocentrale (sl. 0\2) ogradeno
je betonskom branom profila s vodene strane u oblikukvacfrat~cne paral:>0le. Odredi
za 1 m duzme brane horizontalnu, vertikalnu irezultirajucli silii. P'ronadi hvatiiite
iodredi smjer rezultante.· Podatke za polozaj tezista povrSine parabole, kilO i za
velicinu povrsine parabole potrazi u prirucniku.
4m
\----
S1. 62. 81. 63,
b) Proizvoljno zakrivljena stijena
Ako je buena siJijena p'roizvoljno zakrivljena (s1. 63), onda se moraju
zakljueci iz predasnjeg poglavlja ponesto promijeniti.
Vertikalna kornponenta P v jednaka je, kao i prije, tezini tekucine
iznad zakrivljene povrsine F sve do razine i djeluje u tezistu toga volumena
teku6ine.
Horizontalna komponenta P", koja djeluje u nekom odredenom smjeru
na zakrivljenu povrsinu F, jednaka je sili kojom tekucina djeluje na projek-
dju F' zakTivljene povrsme. Povrsina F projicira se u smjeru 'Cl kojem se
zeli odredifi sUa P", a na ravninu koja je okomita na taj smjer. Hvatiste
se'odreduje onako kako je to bilo rastumaeeno u poglavlju »Tlak na ravne
stijene«. Maks:imalnu horizontalnu komponentu dobit cemo ako povrsinu
F projiciramo u takvu smjeTu da je projekcija FI maksimalna. U opcenitom
slueaju obje sile, P v i Ph' ne leze u istoj ravnini, pa 5e, prema tome,
ne sijeku.
60
PRIMJER: Na sl. 64. prikazan je diD spremista, kojiima zakrivljenu
povrsinu F u obliku polukugle. Treba odrediti P v i Ph na tu bocn~ stijenu.
Da bi-smo odredili maksdmalnu horizontalnu kornpornentu, projicirat
Cemo zakrivljenu povrsinu u smjeru sredisnjice, jer cern 0' tako dobiti:
maksimalnu projiciranu povrsinu, a i maksimalnu horizontalnu kompo-
nentu.
Povrsina projekcije na vertikalnu ravninu, koja je okomita, na sredi-
snjicu, jednaka je
D2 TC
F'=-4-
pa se horizontalna komponentadobiva iz izraza
P,,=F'yh.
Ph djelovat ce za vrijednost Xo ispod osi S-S. Vrijednost za
izraeunati prema poglavlju 14.
Xo maze se
s =-1----5
81. 64.
Vertikalna komponenta sastoji se od komponente koja djeluj.e ~a
donju polovinu kugline povrsine umanjena za kompor:~n~u koj~. dJelu~e
na gornju poloVlinu te po,vrsine. Razlika je jednaka tezml tekucme kOJa
se nalazi 11 polukugli.
SUa Pv = 'i~3 y djeluje u tezistu polukugle. Rezultantu cemo dobiti
ako Ph i P v geometrijski zbrojirno. Rezultanta prolazi kroz srediste polu-
kugle, jer sve pojedinaene sile koje djeluju na polukuglu prolaze kroz
to srediste.
61
 15. UZGON U = YV U uzgon u kp
V - volumen istisnute tekucine u m S
Na s1. 65,a. prikazano je tijelo proizvoljnog ablika ufonjeno u tekuCinu. y - specificna tezina tekucine u kp/m s
Da bismo odredili snu kojom' t~kucina djeluje na tijelo" pbsluzit cemo se Zbog uzgona postaje uronjeno tijel0 prividno lakse. Ono 'izgubi prividno
zwk~nima iz preaa.snjeg poglavlja. 11a tezini onoliko koHko tezi istisnuta tekucina.
Zamis,umo da je uronjeno tijelo razdijeljeno vertikalnom ravninom Prividna tezina uronjenog tijela iznosi
Ih u dvife polovine. HorizontEtlna komponenta sile koja djeluje na desnu G,,=G j -U=Ol-YV
polovinu tijela, P hl , jednaka je Tu Cinjenicu spoznao je v~c Arhimed* (go dine 212. pro n. e.), pa je poznata
Phl ..•. y F' ho kao Arhimedo·v zakon.
Na 81. 66. prikaza:no je tijelo uronjeno u tekucinu. Ako je tijelo homo-
Pri tom je F' projekcija zakrivljene povrsine desne polovine tijela na ver-
geno, onda ce u teziStu tijela T djelovati dvije sHe, tezina tijela G vertikalno
tikalnu projekcionu ravninu, a ho udaljenost teziSta povrsine F' od razine
tekucine. Horlzontalna komponenta sHe koja djeluje na lijevu polovinu prema dolje i uzgon U vertikalno prema gore.
tijela, P h2l jednaka je P"l' jeT je projekcija lijeve polovine tijela na rav~
ninu III takoae'r F'. Ove su sile protivnog smjera pa se driB u ravnotezi. sz

~ -rCE~
Prema tome, nema sile koja hi tijelo pomicala u hOTizontalnom smjeru. -------
u- - - - -

1
F' ho )
-- T
I

- - --- G------ G

- . - Jfi -_. --- ---- 81. 66~

-a-'---
81. 65.
Pri odreaivanju vertikalne komponente pretpostavimo da je uro-
njeno tijelo razdijeljeno horizontalnom ravn:inom II2 u dvije polovine
(s1, 65.b). Nal gomju poloVl.nu djeluje vertikalna komponenta P"l prema
dolje, i ona je jednaka tezini tekucine iznad povrSine gomje polovine Fl.
Na donju polovinu djeluje vertikalna komponenta P V2 prema gore, i ana
je jednaka tezini tekucine iznad po.vrsine F2 do. razine. Rezultirajuca· sila
bit ce
PV2 - PVl
-----------
81. 67.
Kod tijela specificki tezeg od tekucine bit ce tezina veca od uzgona,
iez:ina ce prevladati i tijelo ce se giJ:Jati prema dolje, tonut ceo ~ko s:"'
spec. tezine tijela i tekucine podjednake, bit ce tezina. i. uzgon J~~aikl.
Tijelo ce biti u ravnotezi, nece se gibati, ono ce l~~dJetl u ,~ekUCl~1. ?
slucaju da je spec. tezina tijela manja od spec. ~ez~ne t~~ucl~e,. bIt ~L~
uzgon veci od tezine, iJijelo ce se gibati prema gore 1 dJelomlcno ce lzronlLl
iz tekucine, plivat ceo
Kod nehomogenih tijela, npr. tijela unutar kojih se nalaze supljine,
Hi kod tijela koja su sastavljena oct razlicitih materijala, nece se teziste .
tijela i hvatiSte uzgona poklapati.. Tezina ce zahvacati u teziStu tijela T, a
uzgon u tezistu istisnute tekucine S (s1. 67).

Dna je jednaka tezini tekucine, koju je ~stisnulo tije~o. Sila kojom teku-
" Arhimed (287-212. pro n. e.) dobio je u 8irakuzi nalog od ikralja Hierona da
tina djeluje na uronjeno tijelo zove se uzgon. Ona je jednaka tezini istisnute
ispita da li je kraljeva krunaod cistog zlata. Za :vrijeme kupanja ,otkriO je z~k~n
u
tekucine, djeluje vertikalno prema gore, a hvatiste joj je tezistu istisnute '0 uzgonu i uzviknuo »heureka« (nasao sam). Pomocu pronaaenog zaKona odredlO Je
tekucine. eistocu zlata.

112 63
 PRIMJER: Metalna kutija. u obliku kocke sa stranicama a = 40 em.
ima tezinu G = 80 kp. Da Ii ce kutija u vodi pIivati, lebdjetli iIi tonuti?
Rj esenj e: Ako kocku potpuno uronirno u vodu, ona ee istisnutE:
obujam vode '
V =a3 = 0,43 m 3 = 0,064 m 3
Tezina istisnute vode i, prema tome, uzgon jeste
Poznavajuci alpsolutnu i prividnu tezinu tijela uronjenog u vodu, moze se
pomocu te jednadzbe odrediti spec. tezina toga tijela.
PRIMJERI: 1. Tijel0 tezine 2 kp uronjeno u vodu tezi 1,6 kp. Koliki je
obujam i spec. tezina tijela?
R j e sen j e:

U = Y V = 1000 k~ ·0,064 rn s = 64 kp v= OJ - O2
rn 1000
Buduei da je tezina veea od uzgona, kutija ce potonuti. 2 -'---- 16
V , --J~ rn S = 0,0004 rnB = 0,4 drn 3

16. ODREflIVANJE SPECIFICNIH TEZINA KRUTIH TIJEI.A

I TEKUCINA POMOCtr UZGONA
. 1000·2 kp ,
Y= 2 - 1,6 rnB = 5000 kp/rn s = 5 kpldrn s•
Neka bude tezina tijela G 1 • Ako urona.mo tijelo u tekucii'lU specificne
tezine yt, djelovart ce na tijelo osim telzine Gl i u7)gon D. Vaganjem se moze,
2. Da bisrno odrediH specificnu teZinu neke tekuCine, postupit cerno na
ustanoviti da uronjeno tijeIo irna tezinu G2 = Gl - D, koju cemo zvatiL
prividnom tezinom, a tezinu G 1 zovemo apsolutnom tezinom. ovaj naCin:
Iz posljednje jednadzbe proizlazi da je uzgon R j e sen j e: utegu proizvoljnog oblikal uronjenog u vodu odredit cerno
D = Gl-G2 apsolutnu tezinu G 1 i privi'dnu tezinu G2.
Osim toga je uzgori opcenito Neka je Gl = 1,2 kp, G 2 = 0,98 kp.
U=Yt V Pornocu jednadzbe
1z dvije posljectnje jednadzbe izlazi:
V= 0 1 -:-- O2
Yt V= OJ =02 1000
Za vodu je Yt = 1000 kp/m 3 : , :odredit cerna obujarn tijela
1000 V = Gl - G2
v= 1,2100~08 rn s =0,00022 rn s
pa je obujam uronjenog tijela
Zatim cerna uroniti uteg u tekucinu nepoznate specifiene tezine i odrediti
prividnu tezinu G s.
Ako u jednadzbu za specificnu tezinu tijela Nek8J bude tezina Gs = 0.92 kp.
1z jednadzbe Gl - G 3 = Yt V proizlazi da je specificna tezina tekuCine

0 - 0
1
Ytc-- -- -
3
uvrstirno vrijednost za V iz jednadzbe ispred nje, dobivarno: v
_ 1,2 - 0,92 ~_ "" 1280"' /. 3
Yt - 0,00022 rnS. . hp rn

64 5 Cerne: Hidr:aulika
 11. PLIVANJE
. Pl>ivaju homo gena tijela ad materijala koji je specificki laksi oct
teku6ine; a tijela gradena od materijala: koji Je specifiZ:kLtezi od tekucine
plivaju sarno ako s:u suplja, kao npr. zeljezni brodovi. Na. s1.68. prikazan
jeu presjeku trup broda koji pliva. TeZina trupa proda G ima hvatiste·
U. teZistu T. Brod ce toIiko uraniN da wogon postane jednak tezini broda:
U.=G
U brodarstvu se tezina tekucine. koju istisne plivajuci brod svodim
podvodnim voJumenom zove istisnina. Istisnina je jednaka tezini broda
i mjeri se u tonama. Istisnina se odnosi na potpuno
opterecen' brod. Dubina H ronjenja iIi gazenja broda
zove se gaz ..
PRIMJER: Treba da se odredi koliko ce gaziti
prizmaticno tijel0 sirine 40 em, visine 20 em i duzine
100 cm. Specificna je tezina drveta 0,60, a tekucine
(more) Yt ~ 1,02.
R j es en j e:
Tezina tijela
G = 0,4 . 0,2 . 1 . 600 kp = 48 kp .
S1. 68; 81. 69.
Uzgon kod plivanja mora biti jednak tezini:
U=G
Ako tijelo roni H m, bit ce obujam isi}snute teku6ine
V = 0,4' 1 'Hms = 0,4Hm3
a tezina istisnute. teku6i.."1.e ujedno je uzgon:
U -.: ¥t V =.1020 . 0,4 II
Odavde je gaz
'. U 48
!-I = 1U20. 0,4 = 1020.0,4. m = 0,118 m = 11,8 em
Kod tako pravilnog i homogenog tijela brZe moz!Omo izracunati N 12
postavke cia se gaz odnosi prema ukupnoj'visini tijela obrnuto kao speeificne
tezine tij ela i tekucine: .
H : 0,2 = 0,6 : 1,02
H, = 0,2·0,6 -'-0 118
1,02 ' m
Buduci da svako tijelo koje pliva uranja dotle dok tezina istisnute tekucine
ne postane jednaka teiini tijela, znaci da ce tijelo uroniti to dubljestp je
manja specincna teZina tekucine. Na toj pojavi osniva se odredivanje
specificne tezine tekucine pomocu areometra. 1
Areometar je stakleno tijelo vretenastog/oblika (s1.69). Donji mu je
diD prosiren i sadrzi sacmu iIi Zivu kao balast,2 gornji mu je dio uzak, i u
njemu se nailazi skala. Areometar postavljen u tekuGinu pliva: u usprav-'
nom polozaju, a na skali se moze oCitati specificna tezina tekucine. Kod
areometra za lekucine koje su speeificki teze od vode nalazi se nula skale
na gornjem :dijelu, dok se kod areometra za specificki }akse tekucine Dna:
nala:zi na donjem dijelt. Univerza:lni areometri imaju nulu negdje na
sredini skale. Areometar pokazuje tacnu vrijedriost samo onda ako je
temperatura tekucine ona za koju je baZdaren i koja je oznacena na skali
{normalno 15° C ili 20° C). Neki areometri imaju ugraden termometar.
Procentni areometri pokazuju postotak otopljene tvari u otopind '~za
koju su gradeni. Takvih areometara .samo za neku odreaenu otopinu ima
. vrlo mnogo, npr. za otopinu alkohola, secera, kuhinjske soli iIi nekih
d;.;ugih soli, za razrijedenu sumpornu kiselinu itd. '
SaLinometlir 3 je takoaer vrsta areometra, od novog srebra Jili mjedi, a
sluzi za odredivanje postotka soli u kotlovskoj. napojnoj vodL Obicno ima
dvije skale, jedna vrijedi za 15° C (za napojnu vodu), a druga za 90° C
(za vodu ukotlu).
Jos su u upotrebi areometri sa zastarjelom skalompoBaum€!ll (citaj:
Borne) [OBe].
. . .
Ako je sa n oznacena gustoca teku¢ine u stupnjevima Baumea, onda
se po ovim fOfrnulama moze pronaci priblizXla specificna tezina:
1 Areometar od gre. arai6s =
rijedak, tekuc.
2 Balast = opterecenje.
3 Salinometar od lat. sal =sol.
67
 sjedne ita dno, a brod ostaje plivajuci i maze slobodno izaci; kolika se kolicina
vode mora pustiti u dok da bi potomio?
za tekucine koje su specificki lakse od vode: d) Kolika je visina vode u bocnim sanducima?
e) Xoliku kolicinu vode moraju sisaljke izbaciti u jednoj sekundi da bi dok bio
_ 146,3
y - 146,3 +n k p/d ma ispraznjen u vremenu od 7:l sata?
Rez.ervoar za vodu ima u bocnoj stijeni otvor ikoji se zatvara poklopcem duzine
za tekucine koje su specificki teze ad vade: 300 mm, visine 400 mm (s1. 71). Poklopac se otvara s pomocu poluge i ploV:.;:a koji
reguhra, visinu vodostaja, tako da poklopac zatvara oivor sve dok razina vode 1'1e
dode do sredisnjice plovka. Treba izracunati:
a) tezinu i uzgon plovka kad razina vode dode do srediSnjice (plovak jel, zapravo,
valjak promjera 390 mmi duzine 600 mm, a napravljen je od celicnog lima koji
Cista vada i~a 0° Be. - je debeo 3 mm; iezina zakovica iznosi 10% tezine plovka);

ZADACI
1. Prazan cilindricni valjak promjera 2 m tezi 700 kp. Koliko ee gaziti prazan valjak.
a koliko ako se optereti sa 240 kp?
2.. Drveni predmet tezine 1,6 kp pliva na petroleju specificne tezine y = 0,8 kp/dm".
--~~---x--==========~--~
Koliki ee obujam istisnuti? .
3. Koliko ee pod vodom tezlti zeljezni predmet tezine 1 kp?
4. Teglenica*; prizmaticriog oblika duzine 44 m, sirine 8,5 m gazi neoptereeena 1,9 m.
Kolika je vlastita tezina teglenice i kolilw ce gaziti ako se na nju ,natovari 210 m S
pijeska specificne tezine1600 kp/m'?

:23+,~--14 ---~;-2.3~

Sl. 71.

S1. 70'.
5; Parobtod istisnine 1200 t u Splitu je poipuno opterecen (speciftcna tezina mora 1026
kp/mi'). Za koliko ce optereeeni brod vise gaziti na useu Neretve kod' Metkovica ako
je povrsina presjeka broda na razini mora 6,20 m 2 i ako uzmemo da: su stijene broda
vertikalne?
6. Na s1. 70. prikazan je u presjeku plivajuCi dok. Duzina doka, mjerena okomito na
sli.1;;:u, iznosi 45 m, dok sU,ostale mjere oznacene na slid. Pitanja:
a) Koliki je uzgon doka ako opterecen brodom gazi 1,8 m?
b) Ako je tezina brodakoji se nalazi U doku 90G t, kolika je tezina,joka?
c) Dabi .brod mogao uciu dok i izaci. iz. njega, hapuni se 8upiLji prosior doka
djeiomicno mOr<'~m (na slici desno)dok postane zbog toga iezi i potone, odnosrio
* Teglenica (maona,. slep) jeste lada jednostavnog obllka za prijenoB tereta, ali bez
vlastitog pogona (tegli je parobrod).
68
b) rezultantu R kojom voda tlaci na poklopac;
c) udaljenost hvatiSta rezultante R od povrsine vode;
d) potrebnu duzinu poluge X.
Prste1'1 tezi u zraku 8,5 p, a u vodi 7,960 p. Pitanja:
a) Koliki mu je obujam?
b) Kolika je specificna tezina maierijala prstena?
c) Da Ii je prsten od zlata, ako je specificna tezina zlata 19,4 p/cm3 ?
Neko tijelo tezi u zraku 36,42 p, uronjeno u vodu 22,5 P i uronjeno u laneno ulje
23,26 p. Kolika je specificna tezina lanenog ulja? Mjer'enje je izvrseno kod 20° C.
Prema uputama tvornice olovni se akumulator mora:-1'1apuniti razriiedenom Bumpor-'
nom kiselinom od 24,8° Be. Kolika mora biti specificna tezina razriJedene kiseline?
69
 H. Neki. mjedeni predmettezi . ~ zraku 3,27kp, a u vodi 2,87kp. Kolikil je speciflcria
tezina slitine i kOlikoima pbstotaka cirika i bakra u slitini ako je specificna fezina
cinka yz = 7,1 kpfdm3 i bakra yo = 8,93 kp/dm"? bismo ispitali osjetljiV'ost tijela, zaokrenut cemo ga (sl. 74.b). I 'U tom se
shtcaju pojawo momenat
M=G'a
18. STABILNOST KOn PLIVANJA
ali taj ce momenat nastojati da zaokrene tijelo jos vise, i tijelo ce se pre":"
vrnuti. Tijelo koje je zaokrenuto iz pocetnog polozaja pa se zaokrece jos
NasI. 72. prikazano je prizmaticno tijelo koje piiva. Kako je dzvedeno
dalje i prevrne, pliva u labilnom polozaju.
u prijasnjem poglavlju, potrebna su za ravnotezu tijela koje pliva dva
Na 81. 75. prikazan je treci sluGaj. Ma kako zaokrenuli valjak (ill
uvjeta: uzgon mora biti jednak tezini tijelai obje sile moraju djelovati u
kuglu) koji pliva, on ce ostati uistom polozaju. To tdjelo pliva u indife-
istom pravcu (os TS tijela).
:rentnoj ravnotezi.
AkQ su oba uvjeta ispunjena, nije jos receno da tijelo plriva stabilno,
tj. da je.neosjetljivo prema vanjskim silama koje nastoje tijelo pomaknuti
. iz stanja ravnoteze.

'.--

u
S1. 72. S1. 73.

Da bismo ispitali osjetljivost tijela prema vanjskim smetnjama, zami-

slimo tijelo poneSto zaokrenuto iz svog prvobitnog uspravnog polozaja
(sl. 73). TeZdna tijela djelovat ce i nadalje u tezistu tijela T, ali hvatiste
u~ona ne nalazi se vise na pravcu TS tijela,nego se pomaklo na stranu,
u tacku S'. Razlog je tome sto je istisnuta tekucina sada drugog oblika, IS
tezistem u tacki S'. Tezina tijela G i uzgon U jednaki su kao i prije i ----1-----
protivnog smjera, pa ce tijelo i nadalje plivati, aLi oni ne djeluju u istom b
81. 74. S1. 75.
pravcu i stoga se ne poilistavaju. G i U tvore sada momenat sila
M=G'a
..
Kod plivanja postoje tri slucaja mvnoteze: stabilna; labilna i indife-
rentna. Kod stabilnog plivanja tijelo se, zaokrenuto iz prvobitnog polozaja,
koji nastoji tijelo zaokrenuti u njegov prvobitni polozaj. Kad se tijelo
vraca natrag, kod labilnog se prevrce, a kod indiferentnog ostaje u zaokrenu-
vrati u prvobitni polozaj (s1. 72), momenat prestaje djelovati, jer je krak
tom polozaju.
a = 0, sile 81.1 u ravnoteZd, i tijelo, ostaje u tom polozaju. Za tijel0 koje se,
. Sposobnost tijela koja plivaju da se vrate u prvohitan polozaj kad
za:okrenuto oko ravnoteznog poloiaja, vraca sarno od sebe u· taj polo;zaj
su bila vaniskom sHom nagnuta zove se stabiInost.
kaze se cia pliva stabilno. Na s1. 74.a. prikazano je drugo prizmaticno tijelo.
Prizm~ticno drveno tijelo> optereceno je zeljeznom plocom da bi
Ono pliva i u ravnotezi je jer su ispunjeni svi za to potrebni· uvjeti. Da
teiiste palo s~vim nisko (s1. 76.a). Takvo. ce tijelo plivati stabilno, jer aka
ga ma:lo zaokrenemo, pojavit ce se momena:t koji ce tijel0 uspraviti (s!.
70
76.b). Ako tijelo jos wse zaohenemo (sl. 76.c), momenat ce porasti, sta-
bilnast je porasla. Stabilnost ce postojati i ako tijelo zaakrenemo za 90°
(s1. 76.d).
Pravilo za opisani slucaj glasi: Ako se teziste tijela koje pliva nalazi
ispod hvatiSta uzgona, onda je takvo tijelo stabilno aka se zaokrene i za
veti kut. Stabilnost postaje do iizvjesnQig kuta zaokretanja sve veca. Sta-
bilnost potjece u tom slucaju ugIavnom od niskog polozaja tezista. Sto
niZe lezi teziste tijela, to je veca stabilnost.
Kod normalnog homogenog prizmaticnog tijela, bez dodatnog opte-
recenja, lezi teziste iznad hvatista uzgona (s1. 77.a). Aka takvo tijel0
~~
~~~~. a c
81. 76.
malo zaokrenemo (s1. 77.b), vidirno da se pojavljuje momenat koji nastojii
tijelo ispraviti. To znaCi da tijelo pliva stabilno. Zaokrenemo Ii tijelo za
90°, doa: ce ono u polozaj prikazan na 81. 77.c. Tezlna tijela i uzgon opet su
u ravnotezi. Da bismo isp1taJi u kakvoj se ravnotezi tijelo sada nalazi,
zaokrenut cemo ga jos ponesto (s1. 77.d). Slika pokazuje da je tiJelo u labil-
nom polozaju i da ce se prevrnuti.
.Ak<o se kod tijela koje pliva teziste nalazi iznad hvatista uzgona, onda
sta,bilnost plivanja ovilsi 0 obliku podvodnog dijela. tijela. Takva se stabilnost
zove stabilnost uvjetovana oblikom.
Od narocite je vaZnosti stabilnost karl brodova, bili to parobrodi,
jedrenjaci ili jedrilice. Vanjske sile, koje na:staju od udaraca valo,va .na
bokove broda i tlaka vjetra na povrsine jedara, gibaju brod. Momenat
koji se pojavljuje kod nagibanja trupa broda ddt ravnotezu s momentom
72
-vanjskih sila. Ako vanjske sile nisu stalne velichie, npL kod djelovanja
-valova, onda dolazi do njihanja ili, kako se kaZe, do valjanja broda.
Mjeraza stabi1nost jeste veECina momenta koji uspravlja brod.
Na s1. 78. prikazan je presjek trupa broda u nagnutom polozaju. Mo-
menat je stabilnosti.
M=G'a
Aka produzimo smjer uzgona U do sredisnjiee tmpa broda n-n, dobit
cemo tacku M koja se zove metacentar, dok je duzina m = MT metacen-
t1'ii5ka visina.
c
81. 77.
Momenat stabilnosti mozemo izraziti i metacentri:ckom visinom, naime,
M = G· msina
Za izvjestcm kut 0; nagiba broda stabilnost ovisi 0 metacentnickoj visini.
Dok je metacentricka visina pozitivna, tj. dok lezi iznad tezista broda,
brod pliva stabilno: Kad metacentricke visine jednake nuli, a do toga dolazi
kada metacentar pada u teziste trupa broda, brod je u rindiferentnom
polozaju i nagnut ce se pod djelovanjem i najmanje sileo
Ako je metacentricka visina negativna, tj. ako lezi ispod tezista trupa,
brod pliva u labilnom polozaju pa ce se pod utjecajem vanjskih sila
prevTnlUti.
73
 Metacentricka vtSl:na nije stalna vrijednost, ana se mijenja kod za-
LeZi Ii teziSte broda suvise duboko, postaje brod vrlo stabilan i pod
okretanja bfOida i ovisi 0 obliku podvodnog dijela trupa broda. U dijagra-c
utjecajem vanjskih sila malo se naginje, i njegovi SH njihaji malene am-
mu na sr. 79. predocena je stabilnost nekog hroda izraz~ena u mt momenta
plitude, ali su zato nagli. Brod se manje naigne, a naglije vrati. Brod
; ovisnosti 0 kutu nagiba. Dok brod plovi u uspravnom polozaju, potre-

S1. 78.

81. 80.
ban je m~len momenat vanjskih sUa da ga nagne za manji ~ut, ali za vece
nagrl.be stabilD.ost raste, da bi kod kuta od 40° postigla maksimalnu vri- s manjom metacentrickom visinom vi~e se naginje, a sporije vraca. Metacen-
jednost. Za kutove vece od 40° postaje stabilnost sve manja i kod kuta od tricka visina krece se prema velicini broda od 0,30 m do 1,20 m.
70° postaje jednaka nuli. Nagne Ii se brod do toga kuta, on ce se prevr-
nuti. mt

S1. 81.

Na 51. 80. prikazan je u presjeku trup jedrilice. KobiIica je (Ypterecena

40" 50" olovom tako da 5e teziste spustilo ispod hvatista uzgona. Takva se lada
SI. 79. ne moze prevrnuti pa .makar se nagnula za 90°. U dijagramu na sI. 8L
prikazana je krivulja momenta stabilnosti takve jedrilice.
Stabilnost brodova moze 5e povecati aka se teziste broda pomakne
nize, npr. smjestanjem tankova* na dno broda, krcanjem tereta na cin.o
stovarista, a kod jedrilica postavljanjem olovnih iIi zeljeznih utega na
kobilicu .

. * Tank na brodu zove se spremiste za tekucine.

74
75
 2. JEDNADZBAKONTINUITETA

Kroz cijev na 81. 83. s razlicitim promjerima struji tekucina i potpuno

je ispu'lljava. Kolicina tekucine Q koja prolazi kroz pojedini presjek ·il
jedinici vremena jeste
III. HID ROD I N A M I K A Q=Fv
pri tom je F presjek cijevi na nekom odredenom mjestu, a v brzina tekucine
na tom presjeku. Kolicina tekucine koja prolazi u j.edinici vremena, ili
1. VRSTE STRUJi'u"TJA I STRUJNICE
protok Q, mjeri se obicno u m 3 /s.

Pod strujanjem se podrazumijeva jednoliko i nejednoliko pmtjecanje

teku6ine (a i plinova i para) u cijevima, kanalima, kroz u8ca, oiva.re
mlaznice i sapnice, pa protjecanje aka uronjenih tijela. Ako je strujarije
takvo da se na svakam mjestu u cijevi i kanalu brzina tokora VTemena
:ne mijenja, onda se takvo strujanj'e zove stalno iIi stacionarno. Ako se
brzina iokom vremena na pojedinom mjestu mije:rlja, onda je nestalno iIi
-nestacionarno struj anj e.

81. '83.

Neka budu na prEsjecima 1 i 2 povrsine Fl i F2 i pripa:dne brzine V:t

i V2; to mozemo pisati:
za presjek 1:

za presjek 2:
Q2 = F2V2
.BuduCi da su kolicine tekucine koje prolaze kroz presjeke 1 i 2 jednake:
Ql = Q2
81. 82. proizlazi da j e

iIi:
Pratlimo Ii kod strujanja gibanje pojedinih cestica, dobit cemo crte
koje zovemo strujnice. Strujnice su crte koje oznacuju na svakom mjestu
iJekucine smjer brzine. Kod stacionarnog ;strujanja strujnice su stalne i
Brzine se odnose obTnuto kao presjeci.
ne mijenjaju ni oblik ni polozaj. Kod nestacionarnog strujanja to nije
slucaj. Dvije se strujnice ne mogu nikada sjeei, jeT bi to znaCilo da su u Aka pretpostavimo da nam je poznat presjek Fl i brzina Vi, mozem!)
sjecistu dvije razlicite brzine, a to nije moguee. Na s1. 82. prikazcn:1~je izracunati vrijednost FIV1. Odaberemoli presjek 3 s povrsin()nl F3ibrzinom
fotografski snimak strujnica kod strujanja kroz suzenje, Va, dobivamo.da je

'76
 Za bilo koji presjek F spdpadnom brzinorn v izgledilla bi jednarlZba: 3. ENERGIJA TEKUCINE
F1Vl = Fv
Teku6ine magu imati energiju u raznim oblieima.
Prema tOme, bit ce za bilo koji presjek 'umnozak Fv jednak poznatoj vri-
jednosti
,
F 1vl, tj. bit ce' konstantan.
.
Opcenito se moze pisati:
.
'

Fv = konst. a) Encrgija gibanja

Ova se jednadzba zove jednadzba kontinuiteta. Ona vrijedi za tekucine, Svako tijelo koje se giba posjeduje energiju gibanja iIi kineticku
a za plino;ve samo, dotle dok su promjene obujma tako· malene da semogu <energiju. Kineticka energija
zaneiria:riti.
m v2 ,
PRIMJER: Stap promjera D = 20 em giba se brzinom od Vi = 0,2 kpm
mls t istiskuje vorlu kroz eijev promjera d = 5 em (s1. 84). Koli~a ce bin
brzina vode u eij evi? ' :ili,.aiko masu izra:zimo pomocu tezine:

d :-Energija za 1 kp tekucine (G = 1 kp)

!~-- ,
V'2
Ev, = - -2g
-'-

"Ovu cemo pos1jednju jednadzbu ubuduce najvise upotrebljavati jer se u

:hidraulicr kad teoretskih razmatranja redovito racuna sjednim kilopondom
-:tekucine.

R j e sen j e: Primjenit cerna jednadzbu kontinuiteta: b) Energija polozaja

Energija je polozaja opcenito:

Eh=G h kpm
j za 1 kp:

4
c) Energija tlaka
20 2 m,
v2 = - 52 . 02 - S = 32m s
' Cijev A spojena je eilindrom u kojerhse 1110Ze kretati stap (s1. 85).
'SredisnjiCa cilindra na istoj je visini kao i prikljuceno mjesto. UkuPIla
ZADACI sUa na stap iznosi pF, a radnja koju ta si1a izvrsiria si;apnom putu s, .jeste
1. Akose Cijev, prosiriza 500/0, za koliko ce' s,es,manjiti b~zina? radnja tlaka L = pFs. Tu radnju mogla je tekuCina 'obaviti jer posjeduje
2. Kolih."imora biti promjer cijevi da hi m': sat-proteklo200 m S vode Uz brzinuod:; rnFs? "tlacnu energiju. Ona je jednaka:
:t lVIjerekanala trapeznog presjeka zadane su'ria s1. 135., Aka jedubina vode.O 90 m
i srednja brzina 1,1 mis, kolika ce kOlicinavode pr?tjecati u minuti? ' Ep = L = pFs kpm

79,
 Radnju je izvrsila tekucina koja ispunjava volumen Fs:
U presjeku 2 energija je teku6ihe

O=yFskp E2 ' h2+ ,,~~+~2

Fs=~ Ako idealna tekucina izmeau presjeka 1 i 2 nije obavila nikakvuradnju/
y
a nirti je energija izvana: dove dena, onda moraju energije u presjecima
pO 1 i 2 biti me'dusobno jednake:
Ep = - - - kpm
y
Energija za 1 kp tekucine (G = 1 kp)

Ep=Lkpm
y
ili opcenito:
v2 ' P
,h + -2g +-'y = konst.

S1.85 ..

4. BERNOUJLLIJEVA JEDNADZBA
--L---------------------~-----a
Opcenito uZEvsi, tekucina moze posjedovati istovremeno energiju u.
81. 86.
sva tri oblika. Kilopond tekucine u vi'sini h, koja se giba brzinorn v u
kojoj vlada specificni tlak p, imat ce energije polozaja, brzine i tlaka

v2 p Ta se jednadzba zove Bernoullijeva* jednadzba. Rijecima se moze izrazitf

E=h+T+-kpm
g y ovako:

Zamislimo da, se ide,alna tekucina giba stacionarno kroz cijev promjen-.
Ijivog presjeka (s1. 86).
Proizvoljno cerno odabrati vodoravnu ravnfnu a...,.-a odakle cerno rnjeriti
visinu h. N eka bude u presjeku 1 brzina: tekucirievl, srednja visina hl Ltlak:
Pl. U presjeku 2 neka bll.de V2, h2 i p2.
Energija lkp tekucineu presjeku 1 jeste
Kod stacio,narnog strujanja idealne tekucine zbroj energija poIozaj,,:,
brzine i tlaka za sve presjeke jeste konstantna velicina. ' ,"
Primjena Bernoullijeve jednadzbe u hidraulici vrIo je velika, 0 cenu!,
cemo se uvjeriti iz daljnjeg izlaganja.

* D~niel Bernoulli (1700-1782), svicarskimaiematicar i fizicar, sin slav'TIog mate"'-

maticara Johanna Bernoullija.

6 Cer!ie: Hidraulika 81
80
 - -
5. PRIMJENA BERNOULLIJEVE JEDNADZBE
Da bi tekucina dobila brzinu v istjecanja,potrebno je da visina 11, stupca
a) Istjecanje iz tekuCine bude:
1z posUde koja ima otvor na dnu istjece idealna tekucina (sl. 87). v2
h=--
Pretpostavit cemoda u posudu utjece upravo toliko tekucine kolikb istjece, 2g
taka da je' visina stupca tekucine h stalna. i ta se visina stoga zove vis ina b r z i n e.
_Bernoullijeva jednadzba za nizinu tekucine j zaotvor na dnu glasi:
- 2 2
h+~+~=~+.&. b) Promjena presjeka toka
- 2g Y 2g - 'Y
Na;ime, na razinu tekucine i na uscu otvara vlada atmosferski pritisak po. Cijev kroz koju protjece voda proiliruje' se (s1. 88). Di:li bismo ispitali
uvj~te pod kojima voda, protjece, zamislit cemodva presjeka: 1-1 i 2-'-2
i za te presjeke napisat cema BernoullijevujednaJdzbu. Visinu h mjerii:
'cerna od pro~voljne vodoravne ravnine a-'-a.

I
J.--------~JlPo

v
S1. 87.

Ako je presjek pOiSude velik prema otvoru na dnu, onda iz jedna-

d~be kontinuiteta proizlazi da je Vo malen prema v, a vo 2 joil znatno manji. S1. 88.
2 2

2i'
Stoga se maze Clan v2g zaneman't'1 prema
o v 1• POO'l'J€d' . d na dVb
nJa Je z a iIi
dobiva oblik: . vl +~= V 2 +~
2

v2 2g . Y 2g· I
h=-_
2g Zbroj kineticke i tlacne energije jednak je za aba presjeka, Buduci da: je
Brzina istjecanja bit ce, prema tome: brzina V2 manja od brzine VI, kineticka: je energija teiKucme u presjeku
v = V2gh 2-2 manja od kineticke energije u presjeku 1--1. 1z Bernorullijeve jednadZbe
proiZlazi da je kod horizontalne cijevi Haena energija, a time :i: tIak u
Brzina istjecanja ovisi sarno 0 verlikalnoj udaJjenosti otvora ispodrazine presjeku 2-2 veci nego u presjeku 1-1. .
tek!u~l1e, a _
ne ovisi 0 vrsti tekucine.
Prosirenjem cijevi smanjuie se brzina, a povecava se tlak.

83
 PoveC~nje tlakam;oze se (Jdre<iitiizgornje,jedhaidzbe ovako: kko j~ cijev 13 gore {)<tvorena (s1. 89), sta je redevito slucaj kod prall>::. .
ticrrlh mjeren:ja,
. onda stupac
. vade
. odigovara pretlaku.
Za donji otvot cijevi vrijedi, nairne, jednadzba

iotuda je P = yh'+po

P2 _ p'1 ·= --.l V' 2 ) h'= P-Pd

2g (.V 1. 2 _
2
, ,
PRIMJER: Promjer horizontalne eijevi povecava se od dl = 100 mm
na d2 = 200 mm. Ako je Uel uZE?m mjestu cijevi brzina Vi = 2 mls i tlak
.• 2 at, koli:ki ce biti tlak na prosirenom mjestu cijevi?
R j eseri j e:Brziria V2 vode na prosirenom dijelu cijevf moze se
odrediti iz jedria&be kontinmteta.Fl Vi = F2 V2:
Y
Donji otvor pijezometra mora biti tangencijalan nai smjer strujanja
tekucine da bi se tako uklonile smetnje od strujanja..
Na sl. 90. prikazan je prakticno izveden pijezo~etar. On se sastoji od
tanke cijev:i koja sa strane: ima rupice: i vertikalne. manometarske cijevi.
Ta se cijev postavi u smjeru strujanja telmcine.

d/7'
. Pi 4 d2 01 2 m
V 2 =-P-2 'V1=-d7C22::-.1C-,-·Vl=d~2 .V1 =--d,22 .2 5 =0,5 mls
4
Povisenje tlaka izracunat ,ceme s pbmacu jednadzbe

Y
P2 -P1 = 2g (Vi2 -
. ?,;;n

.-E ' .. ¥J I
II
P2 -P1 = 2 1000
. 9 ,81 .(22 - 052)~
, m2 = .191·kp·/·
. m2 "'" 1 at.
.0,09 ~ I
c) Staticki i aw:arrunH tlak
'-.C>--C>---~
- - -+t--. __ .-.- - ' - - ' . "'--.1.
. ' J,
A B P Tlak u nekoj cijevi moze se ~~~~--- .
mjeriti pijezometrom. Pijezometricka
S1. 90.
cijev ~ovede se do mjesta na kojem
se zeli odrediti tlak. Zbog djelovanja
Tlak koji Be mjeri pijezometrom staticki je tlak iIi hidmstatski tlak,
tlaka u cijevi podigne se tekucina u
a visrina stupca vode u pijezometrukoja odgovara statickom tlaku zove se
cijevi. Kod upotrebe gore zatvorene

~
~ ~_h_.:~_--_H_~=._
visina tIaka iIi pijezometarska visina.
eijevi A na s1. 89. i zrakopraznog pro- Na s1. 91. priikazana. je cijev koja je svinuta u smjeru protivnom
stora iznad stupea tekucine, odgovam smjera strujanja tekucine. To je tzv. Pitot*-cijev. Napisat cemo Bernoul":
.. •.•_ ..._••.... .. _,
___ .• •. 'visina stupea apsolutnom tlaku na lije'Vu jednadZbu za tacku 1 i za tacku 2 neposredno na useu cijevi:
~jestu mjet~nja:
. --- -.--. - - -- yh=p

h=L
81. 89. y * Henri Pitot (Pita) (1695-1771), francuski fizicar i. inzenjer.

85
 Brzina, na u~¢ucijevi u ta,cki 2 'jednaka je.nuli: Visina stup~a tekucine jednaka je ibroju vilSine brzine 1. visinetlaika.
v2 -:- 0 Na s1. 92. postavljene su pijezometa,):,ska cij€,'v i Pit6t-cijevjednakraj
druge; visina stupca tekucine u pijezometru jeste
~+~= P2
2g Y Y _ P-Po
h1 -
Tlak P2 na uscu cijevi drZi ravnotezu sa stupcem tekuCtne visine h i Y
atmosfeTskim tlakom po: a u Pitot-cijevi:
ho =~+ P ---cPo.
- 2g Y

/------------~~------
~. 21-'----" ------"""
'j/

-·~fl--~------.~~1---
==~-~~~~;~==~~===:~
..,.... ~~
' .... -----------iIo------------~
S1; 93.

S1. 91. S1. 92.

Razlika u visini tekucine. jeste:

Aka avu vrijednost za P2 unesema u gornju jednadzbu, dobivamo: llh = h2 - h1

V1
2
+~ hy+po M=~+P-Po P -Po
2g y Y 2g . y y
v 2
+~=h
2
V
2g
1
Y
+.f!.r!..
Y
D.h = -
2g
h ==' V1
2
+ P1 - Po Razlika visina stupaca u objema cijevima daje visinu brzine.
2g y Vi:sIin:a stupca II h odgovara izvjesnom tlaiku:

~~ ~ Po
'(V2
Stupac tekucine visine h jednak je zbroju i Pi . Znamo da je Pa=yllh=--
2g

P1 ~ Po visina tlaka. Stupac tekucine koji odgovara vrijednosti ~~ zove

Tlak vd zove se u tehnici dinamicki tlak.
Na Sl~ 93. prikazana je praktiena izvedba sprave, tzv. Prandtlova djev,
se visina brzine. koja djeluje na netom opi;anom principu. Tanka cijev ABC u stvari je

86 87
 .' Pifot-cijev. Ona se'postavi u smjeru protivnom ad smjera strujanja teku- a odavde se brzipav2 izrazava ovako:
cine. SvanjSke strane Pitot-cijevi nalaz1se pijezometarska cijev:
. Prandtlova cijev upotrebljava se najcesce za mjerenje brzine plinova.
PRJMJER: Prandtlova cijev (s1. 93) pokazuje da je ~ h==40 mm ..
~~ (1- ;::)= Pi -;P2
Kolika je brzina tekucine? v 2 _2g (Pi --'- P2)
R j es enj e: 2 - Y(l- ;::)
v2
. h =2g
-

r--
v = ]r2gh v, ~ f:(~'-;::)
Protok Q je, prema tome,
v = V2. 9,81. 0,04 ~
s
= 0,885 mls

d) Venturijeva djev

Za: mjerenje kolicine protoka u cijevima upotrebljava se u tehnici

Venturijev vodomjer, On se u biti isastoji od hDrizontalne cijevi koja je
. u sredini suZ€naJsL 94).

Hanometar
=liIv-
Va·
~
Hanometar

J~
I
II

F,i
4Y----
P f
a-",~~. =~~lA~~·-~{d
:

. Tv
81. 94. 81. 95.

Bernoullijeva jednadZba za presjeke 1 i 2 u slucaju idealne tekucine

glasi: Tlakovi Pi i P2 odreduju se ilZravno manometrima koji su prikopcani cije-
vima na rpresjeke 1 i 2 ili diferencijalnim manomefrom koji mjeri odmah
P V2 P "l)2 razliku ,tlakova P1-p2.
_i+_i_=~+~
Y 2g Y . 2g

IZ jednadzbe kontinuiteta Fi Vi ~F2 V2 m.oze se odrediti Vi = V2 ~, e) Djelovanje sisanja

, ~
paBernoullijeva jednadzba prelazi u Kroz cijev sa znafnim suzenjem u sredini strujivoda brzinom v (sL
95). Ta brzina ovisi,' aka zanemarimo trenje, .0 visini stupca vode h, tj.

v = V2gh
88
 Bernoullijeva jednadzba za razinu vode i pres'jek na suzenju l - l cijev A uzduh, jer je tlak u suzenom idijelu eijevi A manjinego vanjski
glasi: atrnosferski tlak.
Ako je suzenje dovoljno veliko, moze tlak u
,~~ + P; + hl = ~~ + ~ suzenom mjestu cijevi posta,ti jednak nuli. Postavimo
Ii u jednadzbi urdu;'
Kako je povrsina razine vOele znatno veca od presjeka cijevi na suzenju,
moze se brzina voprema brzini V1 zanemariti: Po
y
da je Pi = 0, mozerno odrediti kod koje ce brzine Vi,
odnosno kod kojeg suzenja to' nastupiti:: '
Po-Pi
y
=~+h
2
1
V
V 2 2g Y 1
Ako je visina bq:ine 2~ veca Qd visine hi, bit ce desna strana jednadzbe
veca od nule. Kako u tom s1ucaju mO'ra biti .dstovremeno i lijeva strana voda+ uzduh
veca od nule" to je PI manje od po. Tlak u suzenju bit ce u tom slucaju
81. 97.
manji ad atmosferskog tlaka.
1z jednadzbe kontinuitet~ vlFl = V F proizla1zi Vi = v~
Fj
Mjesto V mozemopisati V'2 9 h, pa je

! F r~
Vj =p12gh
1

Prema tome

c
PFJ lr-~
V Lg h =
V 2g
(Po.
Y + h1.)
oclnosno
S1. 96.

Kad bismo u presjeku 1-1 probusili rupicu i postavili u nju cijev B,

kako je nacriano na sl. 96, digao bi! se stupac tekucine. Visinu h' ovog stupca
tekucine mozemo odrediti ako napisemo uvjet mvnoteze za presjek n-n:
Pl + yh'=po
h'= Po-P1
y saljku (ejektor). Sisaljkase,' npr., spoji So gradskim vodovodom. Tlacna
Stupac h' jednalk je razlici visina tlakava.
Kad bi udaljenOlSt izmedu_smenja cijevi i razine u posudiC, tj. uda-
IjEmost a bila rnanja od stupca h', nastalo hi strujanje vode iz posucle C
kroz cijev B u cijev A. Kad ne bi bilo cijevi B, ulazio bi' krozrupicu u
~ =VP:;-+ h1
lz
Po opisanom primjeru gradene su mnoge mlazne sisaljke. Kao sred-
stvo koje struji i sise upotrebljava se voda, ali i uzduh i para. Na s1. 97.
prikazana je vodena mlazna sisaljka za si,sanje uZlduha kakva se upotre~
bljava u lalboratorijima. S1. 98. predocuje tehnicki izvedenu mlaznu si-
voda struji kroz mlaznicu D, sise kroz rupice L vodu iz sisne cijevi S i
tlaci je u tlacni vod prikopcan s desne strane .. UpotrebQl.Il tlacne vade iz
gradskog vodovoda (3,5-4 atp) ~oze se voda dizati 8~10 i l l visoko, uz;
vrsinu sisanja do 3 m.

90 91
 ", -, PRIMJERI:: 1. Uc.ij~vi unutarnjeg pr6mjera 200' ,mmugraden je
1- ,F2 2, = 1--c- (_0,0113_)2 ~1 - 013 - 087
,Vertturij ev v(}domjer s otvorOin ad 120 rrim. Mj ern2 dif~rencij alni manometar • Fj2' ',O,OQ14. '... ,. ,"
'pCJ,kazuje razll.ku tlakova.Dc h ~ 186 i[Qm s. z. (sl, 99). "
Odredi prbtbk i brZinu strujanja vbdeu cijevi. Q =O,0113V2. 9,81'·2340 =00113 .V5277 ~ 0 0.. 82. mBjs
. 1000 . 0 , 8 7 ' " ,
It jese rrje: Na diferencijalnom manometruvidi se da je razlika Brzina strujanja ucijevi
zivinih stupaca. 8 'h = 186 mm. Cijevi iznad zivinih stupaca napunjene Sil
vodom specificne tezine Yv' : Q' 0,082 I

Vi = P;-=-o~03T4 = 2,61 ms
Napisat cemo jednadzbu za tlakove s obje strane mjerne cijevi:
Ovaj prora,cun vrijedi samo za idealnu teku6inu. Za realnu tekucinu
Pi + hi Iv = P2 + h2 Yv + b.hyi!. naveden jenacin proracuna na str. 164.
Pi - P2 = LJ.hyi!. - (h~ - h2 ) Yv 2. Zrak pod atmosferskim tlakom ~truji kroz cijev promje:ra dt == 500
Pi ~ fJ2 = 8h (Yil - yv) mm (s1. 100). Na mjestu 2 cijev jesliZena i tamo je ptomjer d2 = 400 mm ..
Temperatura je zraka 20° C, a brzi[la Vi =Co 20 m/S'. Koliki je tlak na suze~
Pi - P2 = M (13600 - 1000)
nom mjestu? '
Pi - P2 = 12600· 8h kp/m 2 (8h u m)
,Aka se uvrsti A h u'mm, bit ce:
2
pj - P2 = 12,6·!;)'h kpjm2

---
~
I

81. 100.

R j e sen j e; Bemoullijeva jednadzba za presjeke 1 i 2 glasi:

P1
Y
'+ Vj2_
2g-y'
P2 + 2g 2
V2

s Buduci da u presjeku 1 v1ada atmosferski tlak, postavit cemo da je

81. 98. 81. 99, Pi = 0, pa ce tako P2 znaciti pret1a'k Hi potlak:

Vj2 P2,· v?
Razlilka tlakova. u ovom primjeru jeste: 2g =-y- 2g

kp Tlak nasruzenom mjestu izracuna se, prema tome, iz jednadzbe

Pi - P2 = 12,6·186 m2 = 2340 kp!m 2

Visina brzine u presjeku 1 jeste

v 2 20 2 .
2g = 29,81 m =20,3 m

92
93
 1z jednadzbe kontinuiteta F 1vl = F2V2mOzeseizrqcunati:
- '-
---'-' -'--' --- ..
- '-'-'-' - - " --~

-··"-,·1
---I
F1
V2 = F2 ,v ,

-----h,
A H
0,52 m',
V2 =0,42. 20 S = 31,3 mls

pa je visina brzineu presjeku 2

2
IN,
V 22
31,3 m "",50 m
2g 2·9,81 a....-,.':::::::--;::.,..:.-------II t
, Dakle je tlak u presjeku2
S1. 102.

12
y
= 20,3 m -
.
50rri = - 29,7 m stupca zraka

iIi:

ko
P2 = - r' 29,7 ~2

P2 = -1,20·29,7 ~. = - 35,6 kplm 2 ' .

Na suzenom mjestu vladat 6e potlak od 35,6 kplm2 iIi 35,6 mm s. v.

ZADACI

= 1,1 at, Vi = 4 mfs. Koliki je potlak u suzenju

1. Kod suzenja prema s1. 10'0. iznosi Pi
2 ako kroz cijev struji:
a) voda,
b) zrak od 20° C?
2.U zracnom kanalu ispituje se avionsko krilo (s1. 101). Brzina zraka iznosi V = 4{) mls.
Nil. mjestu A odreden je potlak od 300 mm s. v. KoUka je brzina zraka na tom
mjestu?
3. Visina je stupca vode, H = 21 m. Kolika je visina tlaka za presjek A-A ako je
Hi = 8 m i ako se presjeci A-A i B-B odnose kao 1,5: 1 (sL 102)'1
4. Kondenzator parnog stroja (51. 103) siBe vodu iz bunarai, Visina je sisanja h = 5,7 m.
Kazaljka vakuum-metra pokazuje apsolutni tlakod 12 em s. Z. Atnlosferski je tIak
753 min s. Z. .
Treba naci:
a) aps61utni tlak u kondenzator.u u kp/m2 i ata; ---
br brzinu istjecanjavode u kondenzator; 81. 104.
-- c) kolicinu vode koja istjece u sekundi, ako je promjer cijevi 60·mm.

95
94
5. Slika 1:04. prikazuje posudu ukojoj se nalazi voda. Zbog stalnog dotjecanja vode
razinairilastal?U visi)iu. Izracunajte: .' ," "' T opire ole gibanju ploce B. Zapomieanjete place mora seupotrijehiti sila"
a)kolika' je brzilla' istjecanja ideaine tekucine u presjeku, F (potr'ebne dimenzije S,po velicid jednaka, a posmjeru protivna unutraSnjem trenju T.
6zriacene Sll na sliei);
b)' k9likipritisak djeluj~ Ji presjeku F1;
Pokusi su pokazaIi da je unutrasnje trenje T pi'oporeionalno velicini
c) koliki pritisak djeluje u presjeku F2; povrsineF, brzini plocev i obrnuto proporciarialno udaij~rio\sii h meau
d) iz koje se dubine y moze sis~ti voda kroz. Cije'" koja je prikljucena.napresjek F2. plocama, a neovisno 0 t~aku pod kojim je tekucina. Osim toga, ovisi .unutra-
6. Usvrhu. mjerenja protoka zraKapostavlj~na je u cij~v mjernasaj:mica.Promjer je snje trenje i 0 prirodi tekucine.
eijevi ell"" 300'inm i sapnfce 180 rom (s1.105). Ako kroz cijev protj~ce 35M m 3 zrak~
Taj odnos poznat je kao Newtonov* zakon:
na sat pod pretlakom od 80 rom s. v., koUka ce biti razlika u tlaku ispred sapnice iiza
sapnice? Temperatura je zraka .15,° C.
. V
T=.,.,P-
. ., h

Faktor 'll uzima u obzir trenje

u tekucini i zovese koeficijent vi-
skoznosti (zilavosti) iIi dinamicka
viskoznost. Prema tome, dinamvc-
ka v}skoznosf je koeficijent unu-
traSnjeg trerija, a to je ona sila, u
kp Hi p, koja je potrebna da fbi se
u sloju tekucine povrsine 1 cm 2 . i
debljirrel em pomicao gornji :sIoj 81. 106.
prema donjem brzinom od 1 em/s. 1z gornje jednadzbe proizlazi da je
S1. 105.
T h
'll= v
pa je dimenzija dlnamiOke viskoznosti (u tehnickim jedinicama):
6.. UNUTRASNJE. TRENJE U TEKUCINI'

Kod strujanja realnetekucine nastaje zbog medu50bn<!g pomicanja [~~J=[~J

m/s
m~ m2
djelica, tekucine unutraSnje trehje, koje se naziva ziZavost iIi viskoznost. U prakticnim racunima mJ."1ogo se upotrebljava koeficijent kinematicke
Zamislimo sloj tekuCine ogranicen dvjema parale1nim plocama, A i zih;wostj v. To je dinamiCki koeficijent zilavosti 'll s obzirom na gustoeu
B,od kojih je dcmja nepomicna, a gorhja ploca povrs1ne F giba 5e brzinom tekueine p.
v ~sl. l06).Pokusi Sll pokazali cia sevrlo tanki sloj teikucine koji 1ezi
uz plocu prilijepiha stijehU, i da 5e taj sloj moze 5mat~atinepomicnim V=2=!l1L
p y
S obzirom nastijenu. Prema tome, gibat ce se sloj tekucine uz gornju sti-
jenJi ploce 13 briihom -D,' dok ce donji sloj tekucine uz stijenuAinirovah. Dimenzija je kinematicke zilavosti u mjernom sistemu:
Slojevi tekncine iznad najdonjegsloja giba:t ce se svevecom brzinom na-
desno stci· sudalje o!d. njega. Sva;k1 podeclini s10j brza' nadesna: Iprema'su",
sjEifuomdonjerrt ,sloju, . azaostaje malo prema susjedhom gorn}em sloju.
Buduci da po~edinisloj.eviprianjaju, zbog molekularnihsila:, jedan uz
drugi, nastaje 'meau slojevima 1lnutrasnje trenje, koje se protivi . medu-
sobnom pomi~anju PQjedirllh slojeva. U nasem primjeru imutrasnje trenje
* Isaac Newton (1643-1727), engleski fizicar, matematicar i astronom.

BE! 7 Cerne: Hidraulika

 testo se tablicama 'YJ v daju u apsolutnom fizikalnom mjernoID. ispitivcmu tekueiIm vrijeme istjecanja tl sekunda,
sistemu. .od 20 0 C to, onda je viskoznost ispitivane teikucine it Englerovim stup-

Za dinamicku je iilavQSt ~. tom sistemu jedinica [d!:2SJ, a zO've se .njevima °E:

poise (cifaj: poaz)l i oznaeuje se sa [Pl. Manja je jedinica 1 centipoise

reP} = l~O P. Kad preracunavanja:l cP = 0,0102 ~p . s/m 2

.c
Fizikalna je jeclinica za kinematicku zil~vost [C~2l a zove se stokes
(citaj: stoUiks)2 s oznakom St. Manja je jedinical ceniistokes [cSt] =
= l~O st KO'd preracunavanja:
Sf = 10--4 m 2/s,
Z;ilavost 5e mijenja s promjeno111
f06¢
temperature. Kod tekuCina pada zila-
yost znatnos povisenjem tempera-
ture, dok kod plinovapostaje zilavO'st
s visom temperaturom veta:
N a kraju knjige nalaze se tablice
r- dinamicke i kinematicke viskoZTIosti
~I za vodu i uzduh .. '
-Hl---7"---,J'--'-.L U tehnici se maziva vrijednost
ulja procjenjuje prema kinematic-
Sl. 107. koj viskoZTIosti. Medutim, rjede' se
odreduje apsolutna viskoznost, 0
kojoj se prije ,govoril0', vee se naj-
ceseemjen tzv. relativna viskozncist, sto znaCi da se'viskoznost ulja uspo-
reduje pr-ema nekoj standardnoj vrijednosti. U nasim krajevimanajvise
se upotrebljava Englerov viskozimetar (sl. ~07). Taj viskozimetar sastoji
se od cHindricne posude A na koju se nastavlja uska cjevcica. Cjevcica
5e zatvara posebnim zatvamcem. Posuda A napuni se do odredene visin'e
teku6inom viskoznost koj? se zeli iznijeriti. PO'suda A moZe se postaviti
u vodeml kupku i tako mjerEmje izvrSiti kad razHcitih temperatura. Od-
yeauje se vrijeme koje je potrebn6. da tstece 200 cni3 tekucme. Ako je za
Mjesto Englerova viskozimetra upotrebljava 5e' za opcu namjenu u
:Engleskoj Redwood I, a u Americi Sayboltov Univers,al viskozimetar i
Redwood II, pa Saybolt-Furol viskozuiletar za' gUste tekucine. Kod njih
se OZTIf!lcuje viskoznost ulja izravno u sekundama za~ koje je vTijeme
istekla neka odredena kolicina ispitivane tekueine.
PO'stoje posebne tablice u tehnickimprirucnicima, pomocu kojm se
mogu medui?obno preracunati relativne viskoZTIosti dobivene raznim.
viskozimetrima, a i za ove vrijednosti riaeiodgovarajuce vrijednosti u
_;apso1:utnom mjernom sistemu. Na kraju knjige nalazi se takva tablica
'za prerCl'cunavanje.
7. LAMINARNO I TURBULENTNO STRUJANJE
U pogledu rasporeda brzina i otpora kod strujanja razlikujemo dva
~aCinastrujanja: laminarna i turbulentno.
a) .L~minarnol iIi slojevito strujanje
Kod laminarnog strujanja gibaju se cestice tekueine u slojevima bez
medusobnog mijesanja. Brzine pojedinih slojevaTasporedene BU u cijevi
kako je to prikazano na s1. 108. Maksimalna je brzina u sredini, dbk su
uz s-tij'ene brzine jednake nuli. 'Brzina se cd ruba do sredine mijenja po
parabolL
, Laminarnostrujanje nastaje samo kod razmjerno malenih 'brzinii,
npr. kod gibanja ulja u spravama za mjerenje viskoZnosti, gibanja ulja
kod podmazivanja, gibanja podzemne vode, gibanja vode kod centralnog
grijanJa toplom vodom, prolazenja tekuCine lcroz filtre.
b) Turbulentno iIi vrtlozno strujanje
Kad turbulentnog2 strujanja tekueina se mijesa. Osim glavnog gi-
banja u smjeru strujanja, postoje i'Stovremeno spore dna gibanja u smjeru
okomitom na glavno gibanje.

'. U cast frahcuskomlijeCnjku Jeanu Louisu Marieu Poiseuilleu (1799-1869).

f. Lat. lan'l~:n,a = traka.~ sloj.
2 Georg Gabriel Stokes (1819-1869), engleski ma!emaH6ar i fizicar.
" Lat. turbo = vrtlog.

99
 Kod laminarnog stmjahja srednja je brzina p010vina maksimalne, a,
N'a 81. 109. prikazan je raspored brzina u cijevi kod turbuhmtnog:
Rod turbulentnag strujanja 0,87-0,8 maksimalne brzine (s1. 108. i 109).
strujanja. I kO'd ovog je strujanja brzina uz stijenu jednaka nuli, a mak-
siniallna je brzina u sredini. Razlika u brzina..'TIa nije tollko velika kao Kod:
la..'TIinarnog strujanja, sto se m02e rastumaciti mij esanj em- teikucine. 8. REYNOLDSOV BROJ
Kojice nacin strujanja negdje nastupiti, ovisi 0 dimenzijama cijevi" Reynolids* je Ipokusima ustanovio da laminarno strujanje prelazi kod
kahala, 0 brzini strujanja i' 0 zilavosti tekucine. Velika vecina stnijarnja.. izvjesne krit1ene brzineu turbulentnostrujanje, i da kritiena brzhla ovisi
u primdi i tehnici jeste turbuletnma. kod strujanja kroz ravne cilindriene cijevi i 0 promjeru cijevi i zilavosti
tekucine.
,
~ vd
Turbulen'L1'lo strujanje nastupa aka je omjer-y - =2320, gdje je v
i:\ ji
brzina tekucine u mis, d promjer cijevi u m, Y kinematicka Z:ilavost u
Vma,'<:
~ !
:m2 /s.
vd'

- f: Razlomak - - oznacuje se sa Re i zove se Reynoldsov broj:

.1/ Y

v. Vs vd
, ~ Re=-
81. 109. v
81. 108.
Taj je broj bez climenzije.
Aka je kod strujanja neke tekucine kroz cijev Reynoidsov broj manji
"od' 2320, anda je strujanje laminarno. Naprativ, strujanje s Reynoldso-
c) Srednja brzina
vim brcijem vecim od 23ilO turbulentno, ali u ;podrucju Re izmedu 2000 i
3000 moguca BU aba naeina strujanja - to je kriticno padrucje. Prijelaz
Akokroz neki presj.ek od F m 2 teee tekucin,a brzinom v mis, onda ,ceo
laminarnog na turbulentno strujanje dogada se pod utjecajem bilo kakve '.'
II jednoj se:kuncli proteci koHCina tekucine
smemje, i to laMe sto je veci broj Re'
Q = Fvm3 /s PRIMJERI: 1. Ispitat cerna kad kojih brzina po'cinje kod vade turbu-
Medutim, brzina nije, kako sma vidjeLi malo prije, u svim tackama presjeka lentno strujanje, i to u cijevima promjera 10 i 100 mm.
jednaka. U praksd! se nejednolikost u brzini uzima u obzir tako da se raeuna:. Kinematreka je zilavost za vodu temperature 20° C Y = 1,01 . 10-6 m 2/s.
s nekom srednjom brzifnom. R j e sen j e: 1z j ednadzbe Re = ~
v
moze se odrediiti brzina
Kod srednje brzine Vs zamiSljamo kako je brzina po citavom presjeku
jednaka i kako je tolika da je prot ok jednak stvarnO'm pmtoku; ReV
v=--
d
Q = Fvs 'Uzet cemo da je Re = 2320.
-Ako se radi 0 cijevi od 10 mm promjera, nnda je

_ 2320·1,01 .10- 6 ill _ 0 234

Buduci da je raeunanje sa srednjim brzinama znatno jednosta;vnije, sluzit V1 - 0,01 S ~, m/s
cerna se i nadalje njima, bez obzira na vrstu strujanja, i oznaelvati jedno-
stavno sa v: * Osborne Reynolds (1842-1912), engleski fizicar.

100 1(11
 Ako se radi ocijevi od 100 mm promjera, oilda je 9. ZAKON SLICNOSTI

v, 2 - .
,1 °
_ 2320·1,01 . 10-6 ~ _ 0 023 j
s -, ms
,
Kod grade turbina, cenirifugalnih pumpa,. brodova, avi~:ria, auto"-
mobila, brana s prelivima i lSI. vrse se pri,je same lzvedbe pokusi na mo"-
Sto je cijev veceg promjera, to se tu;rbulentno strujanje pojavljuje. delima u laboratorijima. Modeli se izrade redovito u manjem mjerilu,· ali
vee kod manjih brzina. U tehnid transporta tekueina. kroz cijevi i kanal~ tako da b11du potpw"'lO slicni kasnijim stvarnirn .izvedbama. Ispitivanjll
strujanje je redovito turbulentno, s iznimkom kod vrlo viskoznih teku- se vrse pod uvjetima koji odrgovaraju stvarnasti. Tako rezultati dobiveni
cina. na modelima vrijede, onda, za stvarne izvedbe koje ce se tek izraditi. Na
modelima se mogu lako vrSiti izmjene i preinake; i maze se odmah ispitati:
2. Kraz cijev promjera 200 mm teee ulje temperature 60 0 e brzinom kakav im je utjecaj.
od 0,5 mis.KaU>:v{) ce biti sirujanje?
R j e sen j e: Za ulje ad 60° C kinematioka je zilavost (vidi tabli~lL
na kraju knjige)

v = 40 . 10-6 m2js

Re = 0,5 ~g,02 106 = 250

Buduci da je .Re < 2320; strujanje ee biti laminarno.
3. Kod kaje brzine uzduha u cijevi promjera 100 mm nastaje turbu~
Ientno strujanje?
81. 110.
Rj esenj e:

Re·v zakon slicnosti

d Na s1. 110. prikazane su dvije geometrijski slione cijevi promJera dl
i d2. Brzine su strujanja Hulda Vi i V2. Stmjanja fluida ikroz ove dvije
Kinematieka zilaJvost za uzduh kod 20° C jesfe y = 14,9 . 10-6 m2/s.
geometrijski sliene cijevi bit ~~ takoaer sliena, to znaci vrsit ce se pod
2320.14,9· 10-6 istim uvjetima ako su za oba slueaja Reynoldsovi brojevi jednaki:
vkrit = . 0 ,1 =. 0,348 mls
Vi d2 2 V d
Re = - -1 = - -
Kako jekinematicka zilavost uzduha karl 20° e pribliZno 15 puta veelli '1 1 Y2

od kinematicke zilavosti vode, nastupit ce kad uzduha turbulentna struja-
nje, uz inaee jednaU>:e ;uvjete, kad brzina koje su 15 puta manje ~d brzinao.
V'ode.
ZADACI
1. Kroz cijev promjera 200 mm teee u minuti 5 m" vade. Kolika je srednja brzina $:
ikakvo cebiti strujai:lje" laminarno ili turbulentno?
2. Gdredi kriticnubrzinu vode od 40 0 C kod cijevi bd25 mm~unutrasnjeg promjera.
3. Kroz cjevovod od 80 mm slobodnog pJ;omjera protjece it minuti 4(}() 1 mazivog ulja,
ziJavosti .15 E. Ka;kvo ce biti strujanje? (Za pretvaranje °E u cSt vidi tablicu na~
0 u vodenom tunelu, pod uvjetom ·da je zadovoljeila gornja· jednadzba
kraju knjige.) .
Vi i V2 oznacuju ovdje karakteristiene brzine, d 1 i d 2 karakteristicne di-
menzije, a '11 i '1 2 kinematieke zilavosti.
Ovaj zakon slienosti, poznat pod imenom Reynoldsov zakon sIicnosti,.
. vrijedi samo dok dolazi u pitanje trenje t'ekucine. To se desava kod stru-
. janja u zatvorenim tokovima, ispitivanja madela· aviona, imtomobila, pod-
mornica i uopee uronjenih tijela; mjera protoka, prijelazniih oipoTa,
pumpa i turbina. Pri tome nije vaino u kojem se sredstvu ispitivanje
vrSi. Model podmornice maze se ispttati u zraenom tunelu, a model aviona
slienosti.

103
 Pri Li's]?oredivanju strujanja u vodi i u uzduhu morat ce brzina uzduha,
MjqJEm~pela jednakih dimenzija, biti 15 pub veca. Razlog je tome stc je
~j1}t~&tiicka, zilavost uzdll ha kod 20°C 15 puta ve¢a od kinematicke
fi~a~0fl1~ vade,
strff;~¥fJMJERI: 1., Model a1.Jtomobila treba ispitati u zracnom tunelu.
1?£1'jnJbEautomobiIa iznosi 20 mls = 72 km/sat, a visina mu je 1,5 m. U
?iw.cgjLefmnal moze se ugraditi model maksimalnevisine 0,5 m. Kouka
~llfpJiJiti brzina strujanja zraka u zracnom kanalu da bi strujanje odgo,va-
ralo stvarnosti?
R j e sen j e: Reynoldsov broj za stva;rni automobil iznosi:
_ vd
Re -
v
velike teskoce. Narocito pr,i ispitivanju turbina i pumpi ne moze se zbog
tehnickih razloga ostvariti slicnost strujanja prema propitE;ima Reynoldsova
broja. Tatno se ostvaTUje samo formalmi, slicnost,a to je daleko ad meha-'
nteke s.lienosti, sto proizlazi iz jednakosti Re brojeva.
b) _Froudeov zakon sHcnosti
Akokod strujanja djeluje sila, teze kao sila ubrzanja,kao npr. kod
strujanja u otvorenim tokovima (stupovimostova, pDelivi, modeli brodova),
onda va.Zi Froudeov zakon slicnosti.
Model broda izazivat ce sliene valove kao stvarni brod ako su Fr()udeovi
brojevi jednaki.
Froudeov broj odreCien je ovim izrazom:

20· 1,5 30 v2
Rel = ----, = '-'- p=-
v v 19
Za model mora vrijediti jednaki Re: gdje je v karakteris;j;icna brzina, r karakteristicna dimenzija tijela,· a 9
, akceleracija sile teze.
PRIMJER: Brod duzine 100 m plovi normalno brzinom od 8 m/s. U
pokusnom kanalu izvrsit ce se ispitivanja pomocu modela duzine 1 m.
30 v 2 • 0,5 Kolika mora biti brzina modela?
v v Rjeilenje:
3.0
V2 = 0,5 = 5.0 m/s

2. U zracnom tuneIu treba ispitati model torpeda izraden u mjerilu

1 : 5. Maksimaina je brzina torpeda 20 m/s. Kolika brzina zraka mora biti
prilikom pokusa da bi strujanje bilo sHeno?
82 m2 •
R j e sen j e: Kinematicka zilavost kod 20° C: V2
2
= 10052 = .0,64 m2/s2, V 2 = 0,8 m/s
za vodu V1 = 1,01 . 10-6 m 2 /s
Kod te brzine dat 6e model istu sliku valova kao stvarni brad.
za zrak V2 = 15,1 . 10-6 m 2/s

ZADACI
1. Ventil sa slobodnim otvorom od 100 mm kroz kdji protjece voda srednjom brzinom
od 1;2 m/s ispitat ce se strujom uzduha. Kolika mora biti brzina uzdlL'la da bi '
20· d1 : 106 v 2 d 2 • 106 strujarije bilo slieno? '
1,.01 15,1 '2. Dimenzij€l modela centrifugalne pmnpe odnose se prema. stvarnoj pumpi kao 1: 4~
Kako bise morale odnositi brzine 'lode?
2.0· 15,1 1 3. U vodenom kanalu za ispitivanje vucenjem ispitat ce se model brzog motornog eamca.
1,.01 'S=50m/s Model je izraden u ItS prirodne velicine. Ispitivanje je izvrseno brzinom od 5,3 m/s.
KoUka bi imala biti brzina prototipa?
Pxi ispitivanju modela u istom mediju povecava se brzina u istom 4. Projekt :Venturijeva apar,ata za mjerenje protoka uzduha treba ispitati vodom kao
omjeru sa smanjenjem modela.Zbog toga' ispitivanja madela zadaju vrl0 model izraden u 1/4 prirodne velicme. Ako je aparat namijenjen za brzinu uzduha
maksimalilo od 40 m/s;, kolika ce prilikom ispitivanja biti brzina vade? '

104
105
 10. PROSIRENA BERNOlJLLIJEVA JEDNADZBA 11. PROTJECANJE REALNE TEKUCINE KROZ CIJEVI
. Kod strujanja l'ealne tekucine treba stalno. svladayati otpore koji na- STALNOG PRESJEKA
staju zhog trenja tekucine, sta iziskuje izvjestan utrosak,. hidraulicke ener~
.gije. Radnja izvrsena pri svlada'Vanju otpor,a, tj. radnja trenja, pretvara se u Zbog stalnog presjeka (sl. 112) bilt ce srednja brzina u svim presje-
toplinu, i taj obLik energije. izgubljen je za daljnje strujanje tekucine, jel' cima jedna:ka. Vis ina brzine imat ce uzduz cijevi svagdje ish vrijednost
se ne moze ponovno pretvoTiti u hidraul1cku energiju. v2
Uzmimoda je izmedu presjeka 1 i 2 (s1. 111) radnja trenja Rt kpm. 2g'
Kako se.u hidraulid sve racuna s obzirom, na 1 k:p tekucine,. bit ce Prooilcena Bemoullrjeva jednadzba glasi za presjeke 1 i 2:
Rt
0= ht m. Radnja trenja 1 kp tekucine ht ima linearnu dimenzijti kao
i visina brzine i visina tlaka, i zove se visina otpora. Visina otpora oznacuje
. 'gubitak energij e 1 kp tekucine.

t 1

81. 112.

2
Iznad cijevt prikazane su na sl. 112. visine otpora i visine brzine, zatim.
a -:..----- ----'---a promjene visine tlaka. Aka se ucini da je hi = hi - h2, postaje Pi = P2.
Sl. 111. To roam: tlak postaje uzduz cijevi sta1an, ukoliko je pad cijevi jednak
visa otpora.
Ukupna energija El koju rposjeduje teku6ina u presjeku 1 nije jednaka U slucaju da je cijev vodoravno po1ozen.a, bit ce
ukupnoj energiji E2 u presjeku kako je to bilo kod ridealne tekucine, jer se hi = h2
jedan clio energije El utrosio na svladavanje radnje trenja. Bernoullijeva
jednadzba za rea1nu tekucinu glasi: i gomja jednadzba glasi:

El = E2 + Rt ht=.Pl-~
'Y
Iznad cijevi na slid graficki su prikazane promjene visine tla}ca, visine Na svladavanje visine otpora trosi se tlacna vi:sina. Zbog otpora kod
brzine i porast visine otpora izmedu presjeka 1 i 2. strujanja tekuCtne u vodoravnoj cijevi nastaje pad tlaka.

107'
 a) Jioeficijent otpora 1>:od cijevi krqznog presjeka

Visina otpora ht postavlja 5e iz prakticnih razloga proporcionalnom Hi

. v2 ht = 32v L 7!
visini
, brzine, --.
2g d2 g
Za knlznu cijev stalnog promjera racuna se visina otpora obicno po Visina je otpora kod laminarnog strujanja proporcionalna b,rzinL
Darcyju (citaj Darsi)*:
2. U turbulenrtnom podrucju iznad2320 mijenja se koeficijent A takoder
L v2 s Reynoldsorvim brojem, all je Ovlsan i 0 hrapavosti stijena cijevi.
ht - A~ ---
d 2g U dijagramu (sl. 113) oznacenje koeficijent A U ovisnosti 0 Re za
razne promjene; i to. za celicne cijevi normalne trgovacke izvedbe. Naj-
Prema ovom izrazu visina otpora proporcionalna je duzini cijevi L
donja krivulja a odnosi se n", ipotpuno glatke eijevi, kao sto su npr. sta-
v2
:i visini brzine 2 g' aobrnuto propnrcionalna ,promjeru cijevi d. Osim klene cijevi, cijevi od umjetne rnase, nove vucene mesingane d. o.lovne
cijevi.
toga, otpor u cijevi ovisii 0 koeficijentu otpOTa A, koji je dobiven na osnovu
nmogobrojnih pokusa. ), nije nikakva konstal1tna vrijednost, nego ovisi,
:kako su p{}kazali pokus{, 0 Reynoldsovu broju i {} hrapavosti cijevi. 1\
OGi---,-l-l-1~I\-t-+l-t-i+--+-l-H+H+l-+-t---H-j-t+tt-Jr-rtTtttti
1\
b)Priblizan nacin racun:mja

Kod sasvim pribliznog racunanja maze se uzeti da je koeficijent trerija

stalan ri. da za upotrebljavanje eijevi s tankim slojem taloga iIi kamenca
i za srednje brzine vode 0,5 m/s - 1 m/s iznosi A = 0,03. Za nove eijevi
moze se uzeti da je ), = 0,023.

c) Tacall nacin racunanja

Koeficijent trenja ovisi, kako je vee spomenuto, 0 Reynoldsovu broju

j hraparvosti eij evi.
1. Do Reynoldsova broja2320 strujanje je laminarno. U tom je
:podrucju

64
A= Re i neov1sno 0 hrapavosti stijena cijevi.
Sl. 113.
'K k . R vd, " ' ) 64 v
; a 0 Je, e = -v-' Dit ce , = -vd'
Kod hrapavih cijevi stupanj hrapavosti po.visuje koeficijent otpora.·
Uvrstimo Ii u parcyjevu jednadzbu tu vrijednost za A, dobivamo:
Ako oznacimo sa e srednju hrapavost (s1. 114), a sa : relativnu hrapar-
64 v L v 2 VQst, OIllda se ), moze odredtti prema dijagramu (151. 115).
ht = - - - -
vd d 2g
Srednja je hrapavost za razlicite materijale ,ovakva:
* Henri Darcy (1803-1855), francuski inzenjer. lijevano zeljezo novo' . . . . . . 0,5-1 mm
lijevano zeljezo zardalo . . . . . 1 - 1,5 rom
lijevano zeljezo s debelim slojem rae 1,5- 3 mm
lDS

f09
 0,3- 0,8 rom Koeficijent otpora za valovite cijevi:
cement zagladen .
cementneobraden . 1 - 2 mm
),=0'0
hrapave daske . . 1 - 2',5 mm
zlae od opeka . . 1,2- 2,5 mm Koeficijent ~ za valovite cijevi:
kan1eno zide obradeno 1,5- 3 mID
drvene cijevi 1,5-2
siravo kameno _zide . 8 -1'5 mm
asfaltirani zeljezni lim 1,2-1,5
PRIMJERI: 1. Kroz ravni vodoravni cjevovod promjera 50 mm i duzine

fF~~~~ :BOO mprotjece na sat 6 m 3 ulja za lozenje. Ulje i11'1a viskoznost .od 6°E, sto
odgovara kmematickoj 'zilavosti od 45 cSt, i specifirnu tezinu ad 0,95
Kip/runs. Treba odrediti brzinu strujanja, Reynoldsorv broj, oblik stru-
janja, visinu otpoTa ipad tlaka.

t~~~~~~
R j e sen j e: Brzma strujanja
6 rn S
Q = 6 rns/sat = '= 000166 rn3js
3QOOs '

81. 114.
0,00166 rn
v= 0,00195 s = 0,85 rn/s
Kod cijevikojih s11 stijene valovite, a mace glatke; kao npr. kod
iasfaltiranih cijevi, mora. se ;'0' a to je koeficijent trenja za glatke cijevi, Reynoldsov broj:
pomnozitis koeficijentom 1;. 45 cst = 45 . 10-6 m2[s
/I. Re= vd 0,85·0,05 . 10-6 = 945
0." r-L-T--II-rrTT~-----'--'---;--'-'-'-~--'--'--' 45
Q;a t=!--ill-T-++-H-Hf-t--i-+-I---!-~--,Li-JJJ
Buduci da je Reynoldsov broj manji odkriticnog broja 2320, bit ce
~ , I
strujanje laminarno.
qq,
\\ I Koeficijent otpora odredi!t cemo za laminarno strujanje iz jednadzbe

r\ . 64 64 00"8
A=y=
e
945"" ,0
/lD1
'\ :pa je visina otpora
,\,
I/!lS
['\. L v2 8000,85 2
ht= )'d 2g "" 0,068 0,05 . 2.9,81 ill "" 40,1 rn
I1D5

~
Razlika tlcika bit ce
I Pi - P2 = ht
y
flp = P1 - P2 = hy = 37,6 . 960 ~ 38496 kp/m 2 3,8 at ""

Pri prorac1,1navanju cjevovoda imamo cetiri osnovne velicme: Q, v,

.d, hi. Postupak je pri. racunanju razlicit i ovisi 0 tome sto je zadano i s,to
se traZi. N a vodimo cetiri karakteristicna primjera.
81. 115.
111
 2. Zadano je d, Q, trazi se v, L> p. Strujanje je actto tur>bulentrio. Kad hi cijev bila glatka, mogli bismo
Kroz vodoravno polozenu cijev od lijevanog zeljeza duzine 800 m i odabrati A prema dijagramu (s1. 109), ali kako se ra:di {) hrapavoj cijevi s.a
promjera 55 cm prolazi na sat 1000 m 3 vode temperature 10° C. Cijev je znatnim slojem kamenca, pretpostavit cemo cia. je srednja hrapavost pre";
vee dugo vremena u pogonu, pa se zbog toga u unutrasnjosti staloziosloj ma tablici mi str. 109. 8 = 3 mm.
kanienca. Trazi se srednja brzina protj~canja vade, visina otpora i pad Relativna hrapavost
tlaka.
8 3
Zbog sloja kamenca mora se racunati sa smanjenimslobodnim pro-
d 500
mjerom, recimo 50 cm.
i reciprocna vrijednost
R j e sen j e: Srednja brzina

Q ~= 500 = 167
v=-
2
- 8 3
d -IT.
4 Koeficijent otpora dobit cerna iz dijagrama (s1. 110):
1000 4 m
v= 3600 . 0,52 TC s= 1,42 m/s
Visina otpora
Visinu otpora ii pad tlaka odredit cemo pribliZilom i tacnom metodom,
L v2
a) Priblizan nacin racunanja ht=A-·--
d 2g
Buduei da se radi 0 cijevi s hrapavim stijenama, odabrat cemo
= 0,03. 800 1,422 . . .
ht =0,034'(f,5'T9,81 m=5,63 m
V1sina otpora
Pad tlaka
L v ll
ht =A7 2g L>p=yh t

h -
t -
0 03
., .
800
----a,5' 1,42 2
2. 9,81 m = 4,96 m
t.p kp2 =· 5630
= 1000.5,63 m . m2 = a.' 563 at
kp_

Pad tlaka 3. Zadano je ai, ht, traii ~e v, Q.

L>p = Y ·ht Celicna vodovodna cl;ev ,promjera 15 cm ima na duzini od 400 m pad
od 1,2 m. Kolika je srednja brzina i protok? Buduei da ne mozemo odmah
Ap = 1000· 4,96 = 4960 kp/m 2 = 0,5 at odrediti brzinu jer ne znamo A, koji je, opet, ovLsan i 0 brzini, moramo
b) Tacan naCin racunanj~ ispr~a pretpostaviti neki A1. Ako se radi 0 novoj celiCnoj cijevi normalne
Za vodu od 10° C kinematicka je zilavost (str. 174) trgovacke izvedbe uzet cemo )'1 = 0,023.
v = 1,31 .10-6 m2 /s
Reynoldsov broj

R.= vd
v

R = 1,42.0,5.1~:...- 542000
1,31

8 Cerne: Hidraulika 113

112
 Pomavajuci sada priblfzho bizinu (jer Smo Ai pretpostavili), ,odredit Prema standardu postoje cijevi promjera 70 mm i80 mm; pa ,cemo
,: , Vi' d ·odabrati eijevi promjera 8Q rrnn.
cemoReynoldsov broj Ref -:- - - ' :
V Brzina vade u cijevi promjera 80 rom bit ce
0,62.0,15.10 6
Re1 = 101
, (V za vodu od 20° C) v =.-iL
2 d n;
Rei"" 93000 -4-
1z dijagrama za cehcne cijevi na str. 109 proizlazi da je za / 0,0067 m
v = ---,-=-~. ,-,- -:- 1,34 mfs
Re1 93000,
= d= 150 mm, A2 =0,0183 n;·0,0802 s
--4--'
Kako se vrijednost za )'2 = 0,0183 ne poklapa s {mom koju smo pret-
postavili (A1 = 0,023), moramo brzinu izra:cunati nanova upotrijebivsi All : yisina brzine

V2
= V 2 . 9',81 . 1,2· 0,15=0,69
0,0183.400' ,m s
'; "
v2
h =-
2g
1,342
R = 0,69·0,15· 10
6
= 102000 h,,=m=0,09m
2 ·9,81
e2 1,0 L
()tpor' u cijevi
Iz. dijagrama moze se sada odrediti A3 "" 0,0182. ,,' L v2
VJ.dimo da se ova vrijednostza A poklapa sonoll koju smo upotrijebili hi
,
== A,d- 2g,'
-"
za odredivanje brz1ne v. Dakle je A3 = A. Kad tako ne bi bilo, morali
bismo ponovno racunati, .tj, morali bismo sposljednjom vrijednosti A " vd
·Re = -V-
ponovno izracunati novu brzi~u v i kontrolirati d~ It je ), tacan.
4. Zadano je Q i h ,ill pad cijeVi, traii se d i v. 1,34 ·0,08 . 10
6
= 107000
Pumpa tlaci 400 l/min kroz cijev duzine 2000 m na Vlsmu od 30 m. 1,01
Koliki mora biti promjer cijevi i koliki tlak mora svladati pumpa? Xako se radi 0 normaL1J.oj vodovodnoj cijevi, uzet cemo A prema dijagramu
Brzinu vade odabrat cemo prem'a tablici ~a kraJu knjige. ..za, celicne cijevi:
;, = 0,019
R j e sen j e: Uzmimo da je brzina vade u tlacnoj cijevi
2000
v' = '1,5m/s ht = 0,019 0,08 ·0,09 m = 42,5 m
'Uz
'Pumpa tlaCi na visinu ho = 30 m, pa ee, rprema tome, mo,rati svladavati
. 4001 '
Q,-"60 S = 6,67 lis "" 0,0067 m 3 /s ukupno ht + ho:

bit ce promjer cijevi

+ ht = 30m + 42,5m = 72,5m
Toj visini odgovara tlak od 7,25 at koji ee pumpa morati u radu
·svladati .•
5. Zadano Q, h, traZi sev, d.
d=
, V TQ·
- -
n; v'
Na dnu_ brane nalazi se cijev duzine L = 40 m (81. 116). Treba ,odre-
·diti promjer cijevi tako da kod vodenog stupca odR =35 m bude maksi-
d' If 4· 0,0067 m = 0,0755 m
n;. 1,5
malni ;pmtok ad 5 mS/s. Cijev ce bitiuvijek cistihstijena, jer je pristupacna
:za ciscenje.

115
 "RJ,esenje:
Karlu djeVri. ne bi bilootpora, citava bf se visina H trosila na ubrzanje:
vade, pa bi.' u tom slucaju bila:brzina .'

v~V~
v - V2· 9,81 ·35 mls -:- 2{;,3 mlS , -
:Reynoldsovbroj
, . ,vd
za sva tri slucaja (v = 1,15.10-6 za 15° C); Re = -v- :
" '

Re1 = 20· '0,564 .106 = 98000

1,15

15·0,65 . 106 = 85000

1,15

R ' ~~. 106 ' 70000

e3 1,15

Pretpostavljajuci cia ce cijev biti ad lijevanog zeljeza i da: ce is vre'- '

menom na povrsmi lagano ,zardati, uzet cemo s = 1 mm, pa 6e relatiyna, '
brapavost biti:

d;= 564'
S1.11&.
j reciprocne vcijednostt:
Medutlm" dio visine H troM se nil. svladavanje otpqra (h), a ostatak sluzi
zaubrzanje vode: ' " !i.=
13
564, ~=650i
E
,ds = 800
E '
, v2
H= ht +-
2g
'Tim vrijednostima odgC!varali bi koeficijenti otpora: "

L v V" 2
A1 = 0,023, . )'2 = 0,022, 1..3 = 0,021
H=A---+-
, d ~g 2g Sada mozemo izracunati visinu otpora za sva tri slucaja:

H=~(A~+l)
2g d v ( A(f+
H=Tg
2
L' 1 )

U ovom slucaju nije pam poznato ni v, ni )., ni d.

2
Brzina ce zbog 6tpora biti svakako manja od teoretske v = 25,3 m/s. Ra- H1 -
20
2.9,81
( " 30
0,023· 0,564 +1) = 20,3(1,12+ 1) = 20,3 . 2,12= 43 m
~unatcerno za tri slucaja, pretpostavljajuci da cebrzina biti 20m/5, 15
,rrt!~, IO,' J:rlls., 15 2
UZPTotok ad 5 m3fs Pio bi. pn:lInjer
H2 -'- 2.9,81
( ,,30
,'0,022 '~O,65 +I) = 11,5 (1,01 + ~l = 11,5 . 2,01 = 23,2 In

, d2 n
Q =-4-' v H3 = ,1~ (. 0,021 . 0,80
2.9,81 3 0 1) '= 5,1 (0,79
+ + i) = 5,1 . 1,79 = 9,15 m

117
 stiu racunanju uzima se da je pojedinavisina otpOra hp proporcionalna.
Ove vrijednosti zaH U ovisnosti 0 promjeru d cijevi prikazat cemo.~ .
. graflQki (s1 117). Kroz tacke 1, 2 i 3 povu'ci cemo krivulju koja nam daj~ visini brzine:
. ovisnost H od~ . . v2
. Za H = 35 m dobivamo na krivulji tackh a i vrijednost d = 0,59 m.
h-e
p ~ .p
~.
2g
gdje je v brzina iza ugradene napr.ave, a ~p koeficijent otpora, koji ovisi 0

H toj ugraaenoj napravi.

Ukupna visina otp~ra htll cijelog cjevovoda sastoji se od visine otpora
~3t----~
ravnih dijelova cijevi i zbroja pojedinih posebnih otpora:

3Si-'-1 -~ htu = L ht + L flp

Kod dugaooh cjevovoda nacimasuje visina otpora ravnm cijevi inatno
visinu posebnih otpora.

a) Ulazni guhid

Na mjestu gdje je cijev prikljucena narezervoar lD.astaje ulazni

otpor. Kod ulaiZenja tekucine u cijev pastaje suzenje (koritrakcija,sl. 118),

,60 0,70
Q40 0,564 Q59 a65 aBO d m.
S1. 117. a:

Odabrat cerno standardni promjer

d = 0,6 m
Sada na..'TI je poznata brzina vode u cijevi:
Q 5
c= d 2 T", c=062 ' =17,7mfs
, rc
-4- -4-

12. POSEBNI OTPORI

Cjevovod je redovito saJstavljen od raznih komada cijevi' razliCitih.
. promjera, koji 8U meausobno spoj~ni raznim fazonskim komaaima, kao
sta 8U lu:kovi,koljena, prijelazni komadi i dr. Osim tog~, u cjevovod Sll
ugradene zaporne napr!ve: ventili, zasunci, pipci i zaklopke, koje. sluie za
., regulaciju protoka. Svi ti ugraaeni dijel~vi prouzrokuju posebne otpore,'
i zanjihovo savladavanje trosi se dio energije tekucine. Zbog jed.11:ostavno-
S1. 118.
i brzina v" u suzenju iza ulaza veca je od brzine v u cijevi. Zbog toga dje-
licitek1,16iJ~e vece brzine udaraju na djelice manje brzine. Posljedica toga
stalnog udaranja jesu gubici energije tekuCine. Osim toga,~a mjestu
-suzenja mlaza u mrfvom prostoru nastaju vrtlozi, koji takoder trose dio
e.nergije.

lUI
118
 Ulaznisu gubici: Za koljena kakva su prikazana na s1. 119..~ se.nalazi u. ovoj JabIicit
v2 i
hp=~2 d
15 20 25 .,0 35 40 4,S 50 I
. g
I
~ je ~odostrobridnog ulaza 0,5 (s1. 118.a),
kod zaobljenog ulaza 0,05-0,1 (s1. 118.b):
mm

£ J,7 1,6 1,3 1,2 J,l 1,0

I 0,9 0,8 II
kodslucaja na 51. l1S.c. do· 3.

b) Luk i koljeno c) Prosirenja j suzenja

Kod luka ovisi koeficijent otpora ~ 0 omjeru' : (51. 119). Srednje

Nag lop r os ire n j e (s1. 121)

vrijednasti za zakrivljehjahika od 90~ nalaze 5e u ovoj tablici:

I \~ I I 2
4
I
Ii 10 I

~
/ /

" '\
glatk a cijev
I~ I 0. 231 0, 14 1 0,10 0, 08 1 0,09 I
I 0,51 I 0,30 / ~,231 0,18/
hrl\pava cijev 0,20 81. 121.
I
F
Xoeficiient otpora ovrsio omjeru ,/-:
1

Po s t e pen 0 pro sir e n j e (s1. 122)

81. 119. 81. 120.

Najmanje otpore pruza luk aka jed =.7 dOl 8. Za zakrivljenja

liZ
manja od 90° mijenja se koeficijent razmjemo kutu zakrivljenja:

i= -
.,CG -
-==-
90 s 900l:

Za ostra k01jena, kakva nastaju kod varenih cjevovoda (81. 120), ~ se 81.122.
nalazi u ovoj tablici:
kut zaokreta b I 100 I 150 I 30 0 i
I 45
0
I 60
0
1 90d I Najpovoljniji kut prosirenja jeste 0= 8 0 ; u tom slucaju iznosi koefi-
(; I 0, 03 1 0,04 I 0,13/ O,24JO.47/ U 3/ cijent otpora
gIatka cijev

hrapava cijev ~ I 0,04/ 0, 06 1 0,15/ 0.321 0,68/1,27 I

120 121.
 Naglo sllzenje (s1. 123)
Visina je otpora <'
~ovisi 0 omjeru suzenja
Ven tili Na 81. 125: naznaceni BU koefieijenti
otpora za razne konstr:xkciJe vehtiia za
slobodan pr()mjerod 1.0.0 mm. Navedene
vrijednosti uglavnom zadovoljavaju i kad
se radi 0 drugim dimenzijama.
F
F::

*
Zasunci
Na s1. 126.a, prikazanje razmakkod:
I I 0,1! 0,2 I 0,3! 0,4/ 0,6 ! 0,8 I 1,0 kojega je d promjer cijevi, a x pomak:

I 0.46 1' 0'4~IO,371 0,331 0,23/ 0,13/ 0

- zasunka.

/i,..;,\"
-2,5 +- 'Ii

*, a

~
Sl.. 123.
~' 0,6
Postepeno suzenje
Sl. 125. ~ ,c
Kod toga je suzenja Sl. 126.

~= 0,05
Kodpostepenog suzenja gubici su vrlo maleni. Relativnom pomaku ~ zasunka odgovara koeficijent otpora ~ kako set
vidi iz ave tahlice:
d) Sisni kos. s noznim ventilOln (s1. 124) Sl. 124.
'x
10 I 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8
m~ I
I 0,1
40 50 I
I
60 75 100 125 150 200 250 300 400 500
IT

1 0, 05 1 0, 1 0,5 1,0 1,8 3,0 7,0 15 51

G 12 10,31 9,3 8,2 7,2 6,7 6 5,1 4,3 3,7 2,9 2,5
/ I I,
Pip ci
e) Gubici kod napl'ava
Na 81. 126.b. prikazan je pipac. Kutu zagkreta 0 odgovara koeficijent:
Ventili, zasunci, pipci i zaklopci prouzrokuju promjenu smjera i pro-
otpora ~ kako 5e vidl u ovoj tahlici: '
mjenu presjeka struje tekucine. Time prouzrokovani gubici mogu 5e izra-
ziti visinom otpora '
okut zilokreta o I 00 I 100 20 0 300 400 50 0

1,6 5,2 17 31 53

:122
:Zaklopci R j e sen j e: Kolicina zraka
Na ,,1. 126.c. prikazan je zaklopac. Kutu zaokreta 0 odgovara koefici-
-d 2
jent otpora ~ kako se vidi u ovoj tablici: o- = Fv = -"- . v
4
kut zaokreia o I 10 0
I 200 I ::JO O
40 0 45 0 i 50 0
I 60 0i 700
o- = T:' 0,25" . 20'mB/s = 0,98 rn 3 /s "" 3500 rnB/sat
4 -' .
I 0,5211,541 3,9 10,81 18,7 [ 32,61 118
I
751
Otpor u ravnoj cijevi

PRIMJERI: 1. U cijevi du.zine 2000 m iz primjera 4. na str. 114,. na- L v2

ht= I'd 2g
laze se ovi razonski komadi i armature: 16 zakrivljenja s radijusom
r = 100 mm, 8 zasunaka i jedan 'lentil. Promjer je cijevi 80 mm i brzina Zrak od 20°C ima kod normalnog tlaka kinematicku zilavost
'lode 1,36 m/s. Pumpa tlaci vodu na visinu od 30 m, visina je otP0Ta samog
cjevovoda ht = 42,5 m. Koju ukupnu visinu treba pumpa da svlada? vd
y = 14,9.10-6 rn2/s, Re= -y-

R j e sen j e: Visina otpora prouzrokovana fazonskim komadima i

6
·armaturom _ 20.0,25.10 = 336000
Re - 14,9
Toj vrijednooti odgovara za glatku cijev od 250 mm promjer~ k~eficijent
otpora (dijagram str. 109) )" = 0,0150. Visina je otpora.ravne CIJeVl
Koeficijenti i visine otpora:
360 20 2
d 80 n'p = 0015'--'-98-1 m =432 m
16 zakrivljenja v 106 = 0,8, ~= 0,20 ni, 16'0,20 = 3,2m , • 0,25 2·,
8 zasunaka, ~ = 0,05m, 8'0,05 = O,4m Visina otpora zbog za!Sunaka, zakrivljenja i T-komada
1 'lentil (maksimClllna vrijednost) 4,1 m
LL~upno 7,7 m
Vis ina brzine 20 2
hp =(2.0,1+3·0,14+1) 2.9,81 =29rn
v2 1,362
hv = 2g = 2. 9,81 m = 0,09 rn
za zasunak 0,1 (~ =0,1)
Visina otpora fazonskih komada i armature
'V~ za zakrivljenje 0,14 (~ 2)
=
hp =; 2g'= 7,7 ·0,09 m=O,7 rn
za T-komad 1,0
Visina tlacenja h g = 30 m.
Ukupna visina otpora
Pumpa treba da svlada visinu tlacenja, Vlsmu otpora cijevi, visinu
·otpora fazonskih i zapornih naprava i visinu brzine:
htu = h t +
hp
h tu = 432 m + 29 m = 461 m
hg + ht + hp + 17" = 30 m + 42,5 + 0.7 m + 0,09 m = 73.29 ill

2. Zracni vod ima promjer 250 mm i duzinu 360 m. U vodu se nalaze Pad tlaka
2 zasunka, 3 zakrivljenja od 90 0 i 1 T-komad. Pritlsak je zraka malo 'led p =Y htu
od atmosferskog. Koliko ce zraka provoditi na sat cijev ako odaberemo '( = 1,20 kp/m3 (vidi str. 4)
2
brzinu strujanja v = 20 mis, i koliki ce biti pad tlaka? .6.p = 1,2 . 461 kp/m 2 = 550 kp/m2 = 0,055 kp/cm

124 121);
 iIi izraieno u vodenom stupeu:
::21 m iznad tracnica. Otvor za nalijevanje vOde u tender nalazi se 3,4 m iznad
6p = 550 em v. s. tracnice. Cijevi su ad lijevanog zeljeza s prilicnim slojem kamenca., Gubici na trenju
v"
zbog zakrivljenja na cjevovodu izrazeni kao visina otpora jesu 0,4 L g , a gubici zbog
ZADACI
v'
:1. Centrifugalna pumpa, kOjoj voda pritjeee sarna od sebe, tlaei 9 m 3 vode u minuti ventila 1,5 2g .
kroz eelienu cijev promjera 300 mm i duzine 280 m na visinu od 17 m. Kolika ce biti brzina istjecanja vode, i u kojem cese vremenu napuniti spremiSte
Treba izracunati:
lokomotive ako u njemu ima mjesta za 32 m 3 vode?
a) brzinu strujanja vode u cijevi;
b) visinu brzine; ~;S. Ventilator tjera 1200 rna/min uzduha temperature 40°C { skoro normalnog tlaka
kroz cjevovod od zeljeznog lima. Brzina uzduha 20 m/s. Koliki ce biti pad tlaka
c) visinu oipora u cijevi ako se u njoj nalazi jedan zasunak i pet zakrivljenja'
d) tlak u cijevi kraj pumpe; .' ' u 260 m dugoj cijevi u em vodenog stupca?
e) snagu potrebnu za pogon pumpe ako je stupanj djelovanja pumpe 68'%. Upute: Kinematicku viskoznost uzduhcl kod 40°C odredi interpolacijom prema
podacima iz tablicekoja se nalazl na kraju knjige, a spec. tezinu uzduha uzmi iz
:2. Pum~a tlaei u spremiste 12 m a vode u min uti kroz cijev od lijevanog zeljeza
tablica na str. 4, ili odredi iz jednadzbe stanja.
prom]era 400 mm Razina vode u spremiStu nalazi se 37 m iznad razine u tlaenoj
zracno j. ko:nori. Manometar u komori pokazuje tlak od7,6 atp. 9. Kroz glatku mesinganu cijev duzine 2 ill, promj,era 4 em protjece vOda brzinom 0,,1
Treba lzracunati: m/s, 1 mfs, 4 mls. Izracuna,j:
a) brzinu vode u cijevi; a) koliki ce biti pad tlaka' ako je temperatura vode 20°C;
b) visinu brzine; b) kolika bi morala biti brzina vode da bi strujanjebilo sigurno laminarno.
<e) koeficijent trenja u cijevL :1.0. Dinamieka zilavost 'l, vrlo se malo mijenja tlakom, ali znatno temperaturom. Kine-
maticka zilavost plinova ·mijenja se kod promjene temperature, ali i tlaka, jer se
temperaturom mijenja specificna tezina i gustoca,a

I'
'1=
p

Izracunaj kolika je kinematicka zilavost uzduha tlaka 3 ata i temperature 20°C.

Postupak: 1z fablice koja se nalazi na kraju knjige uzmi fl. za uzduh od 20 0 C i
normalnog tlaka. Taj ,1 vrijedi i za druge tlakove. OdredivsLp za uzduh od 20°C i 3

ata (iz jednadzbe?=-~-, a '( iz jednadzbe stanja), izracunaj v za to stanje.

:'11. Centrifugalna pumpa ~obavlja iz nekog bU11ara 50 m" vode na sat. Sisna djev ima
S1. 127. promjer od 100 mm. Geodetska je visina (Hg) sisanja 4,5 m. Sisna je cijev 8.m duga
i ima ugraden i sisni ventil s kosem, 3 zakrivljenja od 90° i 1 ventiL Srednja je
hrapavost cijevi 1 mm. Atmosferski pritisak iznosi '742 mm s. Z.
:::l. l!~jekinematicke zilavosti v = 30 cst ieee srednjom brzinom od 1,2 m/s kroz eelienu Odredi:
cIJev normalne trgovacke kvalitete. Promjer je cijevi 100 mm. Odredi pad tlaka
na 100 m cijevi. L brzinu vode u sisnoj eijevi;
2. visinu brzine;
.4.. 200 m duga cementna cijev promjera 12() mm polozena je horizontalno. Protok iznosi 3, visinu trenja;
4000 IImm vode temperature 40°C. Kolika ce biti visina otpora?
4. tlak na ulazu u pumpu (manometarsku visinu) .
'". Za neku tvornicu postavlja se rezervoar i cjevovod sa zaobljenim ulazom kako je .1.2. Dva rezervoara (s1. 128) spojena su medusobno s 20 m dugom cijevi promjera 50
~aznaceno n~ s1. 127. Razina vode lezi 24 m iznad usca cijevi. Cijev je od iijevanog nun. Razlika u razinama tekuCina u rezervoarima iznosi 3 m. U rezervoarima se
zelJeza . pr?mJera 100 JIlm i dliZine 82 m. U cjevovod su ugradena 2 zasunka i 5
z~.kn~IJenJa. K~lika. ce biti kOlicina vodekoja istjece kad je zaslli,ak na kraju
nalazi ulje speeificne tezine"( = 0,92 s dinamickom viskoznoscu v = 30 cSt. Koefi-
cijent otpora fazonskih kOlnada i armature 1;. cijsvi i u.lazni otpor iznos~ ukupno
CIJeVl na poloymu IPotpuno otvoren? (Zasunak na ulazu u cijev kraj rezervoara
potpuno je otvoren.) . =
~p 4.5.
Koltko ce ulja proteCi kroz djev u 1 s7
~s. ~em~~ ulje pumpa Be kroz cijev promjer8 120 111m lJ_ kolicini OQ 32 In~l/sat. Koliko.
Upute: Napis: Berncullijevl.i Jecinadzbt:. Zo. ~3.C:kE- : =- :2, TJzm: u nazi:; da je tack2- 2
ce bltJ potrebI?a. snaga .za tjeranje ulja kroz 100 ill cijevi zimi, a koliko ljeU?
Temperatura Zlml OOc, IJeti 30°C. Kinematicka je zilavost zemnog ulja kod 00 188 pod pretlakom zbog stupea\tekucine h3. Iz Bernoullijeve jednadzbe moze se izracunati
cSt, kod 30 0 C 7 cSt. ' brzina.
"l'. ~premiste n~tender~ .lo~omotive puni se vodorn iz cjevovoda s promjerom cijevi od
:13. Neka stapna pumpa tlacila je kroz cjevovod,promjera 25 mm i du.zine 32 m. 25
~50 mm. Duzma Je cIJevl 370 m. Voda dolazi iz spremiSta s razinom vode koja lezi
l/min vode. Visina otpora uzrokovana od cijevl" zakrlvljenjem .:. arlnaturom, iznosila
je 35 m v. s.
J.26
127
 Kolika ce biti visina otpora ako se pumpa i cjevovod upotrijebe za benzin ad 20°C sinu tekucine djeluje atmosferski tlak po, a u dubini h' ispod razine vla-
(V = =
0,5 cSt, Y 0,68 kp/cm 3)? dat ce tlak po + h'r. U presjeku 2-2 nalazi se razmatrani kilopond te-
kucine u dubini h", pa ce tlak u toj dubini biU po + h")·.
~~
- - ---
-- -- -I Napisat cerna Bernoullijevu jednadzbu za presjeke 1 2, uz pretpo-
- f -I Jm stavku da se u kanalu giba idealn~ tekucina:
v

,
1 ~
hf
h3 -=- --=-
'V
h, - hi + 2~
- -2
-- -
--
h2 h -11'+ vJ~ +..EY...+hi~h,,-h"+ v:l+ ,'7o._+h"
1 CZg y. - 2g Y'
S1. 128. nakon ukidanja jednakih Clanova s desne i lijeve strane jednadzbe ostaje:

, + 2g-I.~T2g
hI
~ V1 /?
2
7 1 _Z) ..

13. PROTJECANJE TEKUCINE U OTKRIVENOM KANALU

Protjecanje tekucine u otkrivenom kanalu iIi rijeci razlikuje se bitno
od protjecanja kroz cijevi. Razlika je u tome sto tekuCina i.rna slobodnu
povrsinu, na koju djeluje atmos£erski pritisaik.
Pretpostavimo da je dno kanala vodoravno. Voda ce u takvu kanalu
imati vodoravnu povrsinu, na djelice te'kucine nece u horizontalnom
smjeru djelovati nika:kva sila, pa' ce citava masa vode mirovati. Ako se
BuduCi da 'se dubine h' i h" ne nalaze lJ. gornjoj jednadzbi, vazi jed-
nadzba za kilopand tekuCine u bilo kojoj dubini iIi na povrsini tekucine,
drugim rijeCima, jednadZba vrijedi opcenito.
Kod realne tekucine utrosit ce se dio energije koju posjeduje teku-
Cina u presjeku 1-1 na svlada'vanje radnje trenja na putu .izmedu pre-
sjeka 1-1 i 2-2. Ako oznacimo radnju trenja sa Rt i radnju trenja 1 kp

tekucine d
R
= ht, morat cerna pisati pasljednju jednadzbu u obliku

Sada mogu nastupiti razliciti slucajevi.

a) Voda se u kanah.!. giba jednoliko

--L---------------~------ ________ a
2

S1. 129.

U tom slucaju poprimit ce posljednja jednadzba ovaj obIik:

sada dno kanala nagne, nagnut ce se s dnom i citava mas a vode, i po-
V 2 V :!
vrsina tekuCine nece viSe biti vodoravna. Na pojedine djelice tekucine
djelovat ce komponenta sile teze, u pravcu kanala, koja ce tim djelicima
h, + -2'g = 11" + -,)-'-
~g

dati lzvjesnu brzinu. Taj je slucaj prikazan na sl. 129. Hi:

Razmotrit cemo tekucine m unutar samog kam!!la. U presjeku
1-1 nalazi se razmatrani kilo:pond tekuCine u dubini h' ispod povrsine
vode, dak je njegova visina, racunajuCi od pravca a-a, hl'-h". Na povr-

.9 Cerne: HldralJlika
128
 To znaci: polozajna energija jednog kiloponda tekucine upotrijeblje- Naprotiv, ako je pad kanala premalen, tako da gubitak na potencijalnoj
na je za svladavanje radnje trenja ht. energiji nije dovoljan za pokrice radnje trenja, iIi ako se kanal prosiruje,
Kod jednolikog gibanja vode u otvorenom vodotoku potreban je gibanje tekucine bit ce usporeno.
izvjestan pad da bi se njime nadoknadili gubici zbog trenja.
Brzina provjecanja kad jednolikog gibanja upravo je toEka da je
gubitak na energiji poioZaja, prouzrokovan padom, jednak radnji trenja. 14. PRORACUNAVANJE KANALA
Visina.n zove se gubitak v.LSine, i ona predstavlja pad tekuCine kod Rod ka."'lala sa stalnim presjekom giba se voda jednoliko, i ra<dnja
protjecanja u otvorenom kanalu. Taj se gubitak visine odnosi na duzinu
trenja za svaki metar duzine kanala ima istu vrijednost. Velicina trenja
L. Obicno se racuna s relativnim padom, a to je pad s obzirom na jedinicu
duzine. Relativni se pad oznacuje sa 1: Qvisi:
1. 0 obliku ka."'lala,
I=~ 2. 0 duzi...'1i kanala,
L
3. 0 brzini strujanja ,tekucine,
i biljeZi' cesto u %0 (pro mile); npr. I = 4%0 iIi 0,004 znaci da je relativni
4. 0 hrapavosti stijena kanala.
pad 4 m na 1000 m dmine vodenog taka.

b) Ubrzano gibanje vode a) Utjecaj oblill!:a kamila

Uzet cemo cia je Vi = 0, sto znaci da tekucina u presjeku 1-1 miruje. Ako kroz kanal teee u jedinici vrernena stanovita kolicina tekucine Q
JednadZba ce izgledati ovako: uz neku srednju brzinu V, potrebno je da kanal ima odredeni presjek F:

F=i:L. rn :2
v
Kanalu se moze dati vrlo razlicit oblik a da pri tom ima traZeni presjek.
Kanal moiZe biti pEtak i sirok, iIi, opet, dub ok ii. uzak, zatim moze bin
2
h - V 2 . ..L h pravokutnog, trapeznog, k:ru.Znog ili ovalnog presjeka. S obzirom' na trenje
- 2g I t
stijena kanala i tekuCine, najpovoljniji je onaj kanal koji uz traieni presjek
Polozajna energtja upotrijebljena je na svladavanje trenja na po- ima najmanju oplakivanu (kvaSenu) pDvrSinu. Kod manje oplakivane povr-
vecanje brzine od 0 na V2.
sine bit ce gubici zbog trenja manji.
Ako zanemarimo trenje, u slucaju idealne tekucine,
Kao mjera za povoljnost kanala uzima se amjer presjeka taka tekucme
ht=O i opseg oplakivane povrsine. Taj se omjer zove hidraulicki radijus:
glasit ce posljednja jednadzba:
F
-=Rrn
U -
F - presjek taka u kanalu u m 2
Hi. opcenito:
'- - cpseg
h= v". R - hidraulicki radijus u m
. 2g
Ubrzano gibanje tekucine u kanalu nastupa ako je pad kanala veCi Sto je R liZ zadani F veci, to je kanal povoljniji. Gubici na trenju bit ce
nego sto je potrebno za svladavanje trenja, ill ako se kanal suzuje. obrnuto razmjerni s hidraulickim radijusom.

130 131
 b) Utjecaj duzine kanala
1z ove jednadzbe mozemo izracunati brzinu v:
Sto je kanal duzi, to su veci gubici zbog trenja. Potpuno je razumljivo
da ce gubici ra:sti razmjerno s duzinom kanala. v~=~~R
k L

c} Utjecaj brzine stmjanja

v = lr~.~
I k V
lr~
Uvedemo Ii za
Stmjanje vode u kanalima redovito je turbulentno. Gubici na trenju
proporcionalni su kvadratu brzine, to znaci da rastu s kvadratom brzine. ~=I
L
Zbog trenja nije brzina jednoliko rasporel'J'ena po citavom presjeku,
nego priblirno, kako je oznaceno na s1. 130. Maksimalna brzina nije na izraz za brzinu maze se napisati ovako:
povrsini zbog trenja s uzduhom, neg a nesto ispod nje. Na dnu ka..'lala brzina v =Cj!J R
je jednaka nuii, ali raste polazecj od dna brzo. Maksimalna brzina nalazi se
kod simetr.i:cno gradenih kanala u sredini toka. Prema bokovima kanala :gaJe vrijednost koeficijenta C ovisi 0 hrapavosti stijena kanala, a I je
brzina se takoder smanjuje. .relativni pad kanala.
Za pribliZne racune maze se uzeti C ='51. Osim ovog najjednostav-
nijeg izraza ima mnogo drugih, empirickih, znatno kompliciranih formula.
'Od mnogih formula upotrijebit cemo tzv. »novu Bazinovu* formulu{(, koja
glasi:

I
:
I
-=rr
:;1VS
.'lI>-i
C=~~~~-
88
1+~
VI?
i
gdje je R hidraulicki radijus kanala, a cc koeficijent koji ovisi 0 hrapavosti
,stijena kanala. On se moze odabrati prema ovoj tablici:

d) Utjecaj hrapavosti povrsine kanala Vrsta stijena kanala

. S~o s~' stijene kanala hrapavije, to su gubici zbog trenja veci. Taj se glatki cementni namaz i oblanjano drvo 0,06
utJecaJ UZlma u obzir uvadenjem koeficijenata koji su dobiveni pokusima. klesani kamen, opek8\, neoblanjane daske 0,16
zide od lomljenog kamena 0,46
U prijasnjem sma poglavlju izvcli da je kod jednolikoJg strujanja vade zemljani kanali 1,30
u kanalu gubitak na potencijalnoj energiji jednak radnji trenja: sljunak 2,00

h=ht

Prema prije recenom izlazi da je raanja trenja razmjerna koefkijentu Brzina vode u kanalu ne smije biti suviSe malena jer prijeti opasnoot
koji ovisi 0 hrapavosti stijena, zatim da je obrnuto razmjema hidraulickom od talozenja nanosa i zamuljivanja. Maksimalna je brzina, naprotiv, ogra-
radijusu, da je razmjerna s duljinom kanala i, konacno, s kvadratom nicena OTZ1ID trosenJem stiJena i~anala.
brzine: U ovoj- tablici navedel1c su dopustene maksimalne srednje brzine kod
, ..raznih stijena kanala:
!z == hi ==: k . ~-::- . L . 'l\~
1(
* Henry Emile Bazin (1829-1917); francuski inzenjer.

132
133
 glibovita zemlja 0,12 m/s
vrlo sitan pijesak 0,16
glina 0,24
sit an pijesak 0,30
krupan pijesak 0,32
masian pijesak 0,50
sljunak do 27 mm 0,90
kamenito tIo, velicine kamena 50-70 nun . 1,30
krupnj !kamen 1,80
tvrde stijene 3,50 i vise

e) Najpovoljniji prom kanaia

S1. 131.
Najpovoljniji profil kanala jeste onaj koji kod zadanog relativnog . ex = 60°
Ked karnenitog zemljista i s potpornim stijenama UZlrna se
pada i zadanog protoka ima najmanji presjek, iIi u kojem je brzina najveca.
(nagib 5 : 3), kod kamenitag zemljista, ali bez ucvrscenja bregova ex = 45°
1z formule: (nagib 1 : u zemlja..YJ.om i pjeskovitom terenu u. = 30° (nagib3 : 5). .
v=CVI R Medutim, kod odredivanja profila kanala ne polazi se sarno s hidra-
proizlazi da ce korl zadanog relativnog pada I brzina'rasti s povecanjem ulickog stanoviSta, jer je jedan od glavnih fakwr~ cije~a. ~~ved~e. Stoga
hidraulickog radijusa R i s poveca.."1jem koeficijenta C. Koeficijent C raste se cesto odabiru profili koji hidraulicki nisu naJpoV01]l11Jl, all 8ll zato
takoder s povecanjem R, kako se to moze vidjeti iz jednadzbe
jeftiniji. , .
C --:: _ _8_7__ U ravnom terenu i kod velikih koliCina vade odablru se danas redo-
IX 't ' .;..' profl'li ier su oni 7natno jeftiniji od dubokih. Kut se uzima
1+(- Vl 0 pl0snacl ~ , • - ~ ..
~R oko 30°. Da bi se smanjio otpor trenja, dobivaju kanah netonsku oplatu
Prema tame je najpovoljniji onaj prom kanala koji ima ked zadanog debljine 150-200 mm..
presjeka najmanji umoceni obod, jer ce takav profil imati maksimalni U donjoj tablici navedene su najpovoljnije vrijednosti za trapezne i
hidrauliCki radijus. pravokutne kanale u ovisnosti 0 kutu nagiba x i presjeku F:

b = 0,70 7 .
1 '~F
Od svih moguCih profila jednakog presjeka najmanji opseg ima kru- a = 1,4141'-P- U=2,828j!7
znica. Stoga je najpovoljniji profil kanala B kruznim iIi polukruznim pre- x = 90°
sjekom. Kanali takva p:rofila upotrebljavaju se u kanalizacionoj praksi. 600 0,7861 7 0,8771'7 2,632V7
Katkada se E:....ru.zni profil zamijeni jajolikim (I'll. 131), koji omogucuje kod 450 0,74 f-P 0,6131' F 2,706VF
manjeg protoka vece brzine tekuCina. 1nace se redovito grade kanali pra- 3,012Y-P
vokutnog i trapeznog oblika.
Pravokutnise kanali izvode od drveta, betona ili kamena. Najpo-
voljniji je pravokutni kanal ako mu je sirina civa puta veea od dubine
(a = 2 bj; jer je u tom slucaju za zadani presjek oplakivani opseg najmanji. '
To je lako razumljivo ako pravokutni obUk kanala usporediroo s polukruznim
(s1. 132),
U mekanom terenu, gdje bi se strme bocne stijene rusile, grade Be
kanali trapeznog oblika (s1. 133). Kut pod kojim BU nagnute bocne strane Sl. 134.
S1. 133.
odreduje se prema vrsti gradiv2, odnosno zemljista.
135
134
 S obzirom na teren i vrstu gradnje kana1a, odabrat ce~o tra~~zn~
PRIMJERI: 1. Kod neke tvornice nalazi se odvodni kanal za otpadnu om x = 600. 1z tablice na str. 135 mozemo oCltah
vodu. Kanal je betonski, pravokutnog presjeka, s mjerama koje su nazna- .profil s nagibnim kut
cene na s1. 134. vrijednost:
a=0,877V7 , U=2,632V7
Pod je kanala h = 2,2 m na ukupnu duzinu L = 800 m.
Koliko ce kanal moCi odvoditi vode u m /s? 3
Racunanjem dobivamo:
-
R j e sen j e; Presjek kanala b = 0,786 V15 = 3,04 m
F = 0,80 m . 0,40 m = 0,32 m 2 a = 0,877 V15 = 3,4 m

Relativni pad kanala .U = 2,632 V15-= 10,2 m

/= ·1 = .~~~ = 0,00276 = 2,76°joo :Ridraulicki radijus

F
Oplakivarni opseg R=[J
U = 0,80m -+- 2· O,40m = 1,60m
IS rn~ 4
R\ - - - - - = J,.7 m
Hidraulicki radijus - 10,2 m
. F 0,32 m" ]z jednaazbe
R=-U =~60 -=O,2m
"., rn
v=C!l R
Iz jednadzbe v = C VIR mozemo izracunati brzinu. Kako je za glatki mozemo odrediti relativni pad I, ali 'prethodno moramo izracunati koefi-
cementni namaz IX = 0,06, izlazi da je
cijent C:
87 87 =77 87
c=---- c=-----
IX
+:-;:= 1 -\- 0,06 . -+-
1
!,R I ]iQ,2~ j , rR
(J.

Za v se dobiva:
'(0: je za zide od lomljenog kamena 0,46)

87 =63
KoliCina vode koja moze protjecati kroz kanal
c= 0,46
Q =F' v
1 + 1:1 47
! 1,

Q = 0,32 m 2 . 1,8 m/s = 0,575 m 3 /s

2. Kanal duzine 1,4 km, kojim se dovodi voda do turbine, graden je

u kamenitom terenu. Kanal je zidan ad lomljenog kamena. Kroza nj pro-·
tjece u sekundi 15 m 3 vode. Treba odrediti relativan i ukupa.'1 pad kanaJ.a. 1= 63".1,47 =5830
S obzil'om na to da }e kanal zidan, mogii bismo dozvoliti znatnu brzinu iIi izrazeno u %0:
vade: 1 m/s. 1000 _ (' 72";'eo
1
j=~~-U'A'
R j e sen j e: 1z jednadzbe Q = F v proizlazi potreban presjek kanala 5830
Pad je
Q IS <_" h = L I = 1,4 . m
F= v =-)-= 10m-

137

136
 ZADACI Kolicina tekucine koja istjece kroz otvor odreduje se kod realnih.
1. Koliki je hidraulicki radijus kruznog voda? tekucina iz formule
2. Presjek je kanala 1 m 2 • Izracunajhidraulicki radijus za kanale kojima je profil:: Q= Fv
a
kruzni, polukrliZni, kvadratican s omjerom stranice b = 1,2 : 1,1 : 2 i najpovoljniji'
Q = :pF!2gh
trapezni s nagibom DC = 45°. Poredaj profile prema povoljnosti.
3. U kamenu je izgraden kanal s padom h = 3,5 m na duzini L = 250 m. Presjek je
Mectutim, to vrijedi samo kod otvora koji imaju dobra zaobljeno usce,
kanala pravokutan, sirine a = 0,60 m, dubine b'= 1 m. Koliko ce vode protjecati kroz. ta!k:o da sve strujnice teku paralelno (31. 136.a).
kanal u jednoj sekundi? Kod otvora cije usee nije dobra zaobljeno, ill koje ima ostre rubove,
4.. Koje mjere mora imatipolukruzni betonski kanal i koliki mora biti relativan pad de; suzuje se mlaz nakon napuStanja otvora. Za odredenje kolicine tekucine
bi mogao provoditi 1 m 3 /s? koja je istekla dolazi u'tom sluc'l-ju u' obzi1' suzeni presjek Fl (31. 136.b).

Q=cpFJ2gh
Suzenje mlaza ovisi 0 obliku otvora. Uvodenjem koeficijenta suzenja
mlaza a moze se pisati:

i otuda:

S1. 135.

-5. Kanal trapeznog presjeka (s1. 135), izraden od lornljenog kamena, pada 1,5 m na 1200
. m duzine. Dno kanala siroko je 2,3 m, bocne su strane pod kutom od 45°, dubina je
vode 1,6 m. Odredi brzinu protjecanja vode i·protok.

15. ISTJECAN,]'E REALNE TEKUCINE IZ OTKRIVENE POSUDE

a) Istjecanje iz otvora na dnu po§ude

Na str. 82. bie je razmatren slucaj istjecanja idealne tekucine kroz a b

S1. 137.
S1. 136.
otvor na dnu posude. Brzina istjecanja bila je

v = j'2glJ
Dok se koeficijent brzine :p malo 1'azlikovao od jedinice, doile se·
Brzina je realne tekucine zbog trenja unutar tekucine, izmedu teku-
cine i stijena posude i narocito u Sfu"llOm otvoru - manja nego brzina koeficijent suzenja ex krece, prema ,obliku otvo1'a, ad 1 (za dobro zaobljena
uSb) do 0,64 (lwd otvora ostrih :!"u.hova). Oba Sf' Koeficijenta, C( 1 ce. odre-
idealne tekuCine. Brzina realne tekucine odredena je formulom
duju pokusima.
v=rpl'2g'i/ """" ~, 1.·...Koe:t1C:.}en2\J8.
.':.JTOQ.UkI:~.
"... + cp ". J¥'" <7 ..... m~""-nl·,1~o ~n___
L.oa_-'-_,!e.u., '-A,l~
c.:p -,·",pOn
--- ..• '.:n-<.,.,. 1.·,p.dlnim.
- koefjcl,ien-
Faktor ? zove SEc DTZtne, i se UZllIl8. U obzir sma- tom (faktorom) p, koji se zove faktor istjecanja:
njenje brzine kod realnih tekucinG. prema brzirJ. ideaIne tekucine. Vri-
jednost koeficijenta OVi3i 0 obliku otvora. Aka je otvor izraden u tankoj Q = ItF[2gh
stijeni. onda je cp = O,87} dok je kod zaoblj2nih rubcTva otvora do 0,99. Za dobro zaobljeno usee Il = , kod otvora ostrih rU.'iJova t-L = 0,62.

138 139'
 Otvori s nastavcima b) Istjecanje iz bocnih otvora
Kratak nastavak no. otvoru u obliku cijevi poveco.va faktor istjecanja. Kod istjeca'l1ja iz bocnih otvora razlikujemo dva slucaja: otvor je po,
:Rub R ostar (s1. 137):
visini relativno malen prema visini stupca vode rio otvor je prema vi-sini
stupca vode relativno velik.
1, 2-3, 12, 24,
d 36 1. Otvor je po visini malen. U tom slueaju (s1. 139) moze se uzeti da
"".. 0,88, 0,82, 0,77, 0,73, je brzina istjecanja u cijelom otvom jednaka i daiznosi
0,68
nub R malo zaobljen:
I
7 = 3, [1 = 0,90
v= ':1';'07
pa je kolicina tekucine koja istjece
I r, Q = f1FV~~7i
Rub R vrLo zaobljen: 7=0, 1.1,=0,97 Faktori istjecanja fL Sli on"i isti kao i za otvore na dnu posude.
Konieni nastavak (s1. 138).

I
-=3
d

I
h

S1. 138.
S1. 139.

.Rub K vrlo zaobljen (na slici lijevi ulazni rub): 3 v 2

cc 0° , 530 22~0
L 4: ' 2 ' 45°, 90° S1. 14(}.
[1: 0,97, 0,95, 0,88, 0,75, 0,63 2. Otvor je po visini velik i siZe do razine tekucine.
:Rub R ostar (na slici desni ulazni rub):
Na 81. 140. prikazan je vis'Ok otvor sirine b koji size do razine teku-
a: 0° , 5~O ",,10 cine. Zamislimo cia je otvor sastavljen ad n uslr.ih vodoravnih pruga
4 ' "".4. 2
[1: 0,84,0,83,0,85 . , h
VlSlne -,
PRIMJER: Na dnu vodenog spremista nalazi se otvor promjera cl =
n
h
= 0,1 m, duzine 0,2 m sa zaobljenim ulo.zom (V = 0,82); vodeni stupo.c Pbvrsina je svake pruge f = b n
izno.d dna .ie h = 6 m. KoIiko ce vode istjecati c, sekuncP .
kroz svaku pmgu bit ce:
Rjesenje: Q=[1Fi C2giz
za pnm prugu Q1 = f . Vi
Ti: 0,1" c-·.---·__ rna za drugu prugu Q2 = f . t'2
Q = 0,82· ~rI2. 9,81·6 = 0,82 ·0,00785, ]0,85 ~_ =
~ S
m:J/s = 70 lis

14l
Pri tome su VI, V2, ... , VII srednje brzine za pojedine pruge, one su u Za otvOI' kr-oji ne SIze d 0 I'aZl'ne tekuc'I'ne (s1. 141), a visine ]' e h2 _. hI,
ov

.slucaju idealne tekucine: :istjecat ce kolicina tekucine

,v 1 =J!2gh" v 2 =V2gh2 , ·
Vn = t2ghn .. ,
Q = Q2-Q1

~ bV2 gh } - ~ bY2g 17
.Ako veli-cine ovih brzina nanesemo na odgovarajuca mjesta, te vrhove 3
spojimo krivuljom, dobit cemo lik 1-2-3, gdje je Iuk 1-3 Iuk parabole Q = 1

is vrhom na povrsini tekucine.

Q= ; bj'2g,(W-f h13 ) iIi :

Ukupan ce protok biti
Q = Q1 + Q2 + Qs + ... + Qn
Q = jV1 + jV2 -+- fvs + ... + jv"

Q=b

Q=b -~
1--- - - - -
Izraz unutar zagra:de jed..."1ak je srafiranom dijelu povrsine parabole, 1--_~_I"f__--fhs'- ___ - - -

:a t aJ..Je d'10 povrsme Je d n'

V>' ak 32 v.h , pa izraz za Q prelazi u 32 bvh.

Rako je v = 11 2 9 h, proizlazi da je

iii: 81. 141.

_Ako se uzme U obzir trenje i suzenje mlaza

Ako se uzme U obzir za realne tekucine trenje i kontrakcija, dobiva se za 11"",0,61
protok

Q =3
2
f.l. /'2gh 3
Q= ; !1bY2g(h2~-h})m3/S
;gdje je
.Ako je visina h manja od STednje visine hs =
h, + h2 v

--2- (51. 141), moze se

f.1 "" 0,61
primijeniti formula Q = f.l. F 1"2 g hs' jer ana vrijedi za otvor koji je po
3. Otvor ne size do raztne tekucine.
visini malen.
Kad bi OtVOT sizao do razine vode, istjecala bi kolicina tekucine
Ova formula daje nesto ve~e vrijednosti, ali pogreska je malena.
Npr. kod omjera h : hs = 1 : 2 pogreska je mania od~Ofo. Ako je h : h. <
< 1 : Z, maze se lli1:O primi]eniri formula Q = f'- F 2 g h".
Kad hi, pak, otvor hio visok sarno h2, istjeeala bi koliCina tekucine PRIMJER: U boku spremnika nalazi se pravokutan O'tvor sirine 30 em
i visine 20 em. Gornji je rub otvora 2,4 m ispod razine vode. Kolika je
::KoliCina vade koja istjece?

143
 Rjesenje:
i brzina istjecanja
Q = ; 11 bV2g0'/zlB-rh2a)
v=cpV2gH m/s
2
Q =:3.0,61 ·0,3 lr--(~ "-)
Ii 2· 9,81 ~'2,63 -11 2,4:) = 0,248 m 3 /s i kolicina istjecanja

Aka racunamo s pribliznom formulom, jer h :hs = 0,2 : 2,5 = 0,08, izlazL
daje

Q = fJ. F 1'2 g hs = 0,61 ·0,06 V2. 9,81· 2,;J- 0,259 m~/s Ako je tlak unutar posude manji od atmosferskog, glasit ce jednadzba za
brzinu istjecanja:

c) Istjecanje ispod povrsme tekucine

Tekucina istjece u drugu pasudu (sl. 142), a otvor se nalazi ispod
razine druge tekucine. Aka tekucina tako dotjece j otjece da su razine- Izraz u zagradi mora biti Ipozitivan, sto znaci da ce tekuCina istjecati samo
stalne, onda je za takav slucaj visina brzine ako je tlak na uscu otvora veci od atmosferskog tlaka.
h = hl-h2 PRIMJER: U zracnoj komori vlada .pretlak od 4 atp. Razina vade stoji
KoliCina je tekucine koja prelazi iz jedne posude u drugu 1 m iznad izlaznog otvora. Kolika je brzina istjecanja?
R j e sen j e: Brzina istjecanja bit ce korl otvora sa zaobljenim uscem
Q = f1 F I2g(h, -hJm 3 !s
(Cf = 0,99)

V=~V2g(h+ ~)
v=o,Q9V 2·9,81 (1+ 41°0°0°0°-) =8,96 m/s

17. ISPRAZNJIVANJE POSUDA S VERTIKALNIM STIJENAMA

U pOiSudu (sl. 143) ne nadolijeva se tekuCina, tako da se razina stalno

81. 142. spusta dok se posuda ne isprazni.
Na pacetku, dok je visina vodenog stupca hi, idealna je brzina istje-
Hi. ISTJECANJE REALNE TEKUCINE IZ POSUDE POD PRETLP,JKOM canja
Na povrsini tekucine koja se nalazi u zatvorenoj posudi pritisak je v, = V:l g h,
veci nego na izlazu. Neka bude pretlak p atp. Taj pretlak jednak je visini.
stupca tekucine: Neka nakon izvjesnog vremenskog razmaka t visina stupca tekucine
bude h 2) tada ce biti brzina istjecanja

V 2 = V2gh 2
pa je visina brzine
Srednja je brzina istjecanja
~ r
H=;l-j-- --
{I P
y

144
10 Cerne: HidrauIika 145
 Kolieina realne tekucine koja je istekla za vrijeme t odredena je jedna- ZADACI
dzbom
1. Bazen za plivanje dmine 20 m, sirine 17 m i dubine vode 4 m ima se isprazniti kroz

Q = IJ, F Vs t= tJ, F t ]f2

' + ]/2 g h2
g h 1,--00--'-_"'----"'
okrugli otvor na dnu u vremenu od 2 sata. Koliki mora biti promjer otvora ako je
rub otvora ostar, a koliki ako je zaobljen?
2 2. Na bocnoj stijeni rezervoara nalazi se otvor 15 em promjera. Razina vode lezi 2,3 m
Ako se posuda ispraznila do dna, bit ce h2 = 0, i jednadzba poprima ovaj ispod sredine otvora. Kolika ce biti btzina vode u pbcetku?
oblik ·3. Vodeni rezervoar cilindricnog oblika ima promjer 4,5 m i u piemu je voda do visine
2,3 m. Ako se u dnu oivori otvor od 20 em promjera, za koliko ce se vremena razina
vode spustiti za 1 m?
O
-=p, " r2 g hi
F 1 - -- - 4. U zracnom spremistu proizvodi ventilat0r tlak od 10 mm V. s. Kolikom ce brzinom
2 strujati zrak kroz oivor tt slobodnu atmosferu ('? = I)?
pa je vrijeme potrebno za ispraznjivanje posude ·5. Vatrogasna motorna sisaljka proizvodi tlak vode, mjeren neJ?Osredno ispred mlaznice,
od 12 atp. Kojom ce brzinom strcati voda iz mlaznice uz pretpostavku da je tekuCina
2Q idealna?
t=---====
IL F ]12 g h1 6. Na posudi se nalazi otvot' ostrih bridova promjera d. Fostavljanjem zgodnog nastavka
(usb) treba povecati brzinu i prot ok. Odaberi nastavak i odredi za kolLlw ce se
postotaka povecati v i Q.
7. Fipac za pr-aznjenje cilindra lokomotive ima promjer d = 12 mm, tlak je u cilindru
14 atp. Kolika ce biti idealna brzina kondenzirane pare i protok uz [.!. = 0,62?
r--~-------- _______
18. PREL][VI

Prelivi s ostrim prelivnim rubom (s1. 144) sluze za odredivanje protoka,

dok se brane sa zaobljenim prelivnim zidom (s1. 145) upotrebljavaju za
F
zaustavljanje vode u otvarenim tokavima ..

a) Preliv sirok kao kanal

S1. 143.
Pratok se moze odrediti pomocu jednadzbe koja ,:,rijedi za istjecanje
PRIMJER: Koliko ce VTemena biti potrebno da se isprazni cilin- iz bocnog otvora sto size do razine vode:
dri.ena posuda pramjera D = 1 m ako je visina stupca vode 1,4 m i aka
se lspra:fujuje kroz cijev pramjera d = 25 mm i duzine 250 mm (fi = 0,77)?
Rjesenje:
KolJieina vade u posudi

:=~~:=~~~~=~>Yr~
D2 7t 7t
Q = ---·h=-·14m
4 4'
3 = 11 rna
, .
Otvor usca

,~
d2 7t
=---=
4
0,025 2 TC
4
m~=
------------------
... _____________________ -//
/
,,/
,
;i
i L/ , \. \ .'--------
Vrijeme potrebno da se isprazmi posuda -///
--------------------------
'70 2.},1
/ ' / / / / / ///// ./~ ////~//'-~/// /
.... . ., / / / /?/ / / / ) / /' /) / / ? / /./...r7.
/ / / // / /
t= !-L FV -;g h - 0,77 . 0,00049 V:-;C'=2=.=9=,S=I='=1,=4 s = 1110 s = 18 min 308
//... ////////////////////.

S1. 144.
146
147
 b) Preliv s bocnim suzenjem
Visina h mora se' mjeriti od gornjeg ruba preliva dO' gornJe razine
Na s1. 148. prikazan je preliv s bocnim suzenjem.
vode, kalko je oznaceno na sl. 146. Prostor ispod mlaza mora biti spojen
Jednadzba za protok jednaka je jednad~bi za nesuzeni preliv:
s vanjskom atmosferom, inace u tom prostoru nastane potlak, jer voda
odnosi sa sobom zra..~.

jedino s tom razlikom sto se b i odnosi na sirinu preliva~

Kod ovog preliva moze se ra'cunati s pribliznim faktorom istjecanja

:[-1 = 0,63.

b,

S1. 145.
-=--j---=--'

~.
-:-
Faktor istjecanja nije stalna vrijednost, on ovisi 0 visinama preliv8L
h i h o• Kod pribliJZnih racuna moze se uzeti !-L = 0,65.

~--b S1. 147. S1. 148.

c) Prelivna brana

Kolicina je protoka i ovdje

2 .. -
Q=3ftbhjl2gh

S1. 146. Vrijednost faktora istjecanja ovisi najvise 0 zaobljen,iu gornjeg dijela
brane, ali i 0 drugim faktorima.
Kod ovog
Na s1. 147. prikazan je preliv bez zracenja prostora ispod mlaza. U
s ostrim ru:bom.
tom prostoru nastaje vakuum, pa je' stoga prostor djelomicno ispunjen
vodenim virovima. Zbog sisnog djelovanja vakuuma mijenja se oblik Faktor istjecanja krece se od 0,60 do 0,82. Za,dnja vrijednost odnosi
mlaza i povecava se protok. Faktor istjecanja zna nal'asii kod takva ·3e na branu sa zl1&.tnin'l zaohljenjem tjenlen8..
preliva do 0,80.

148
 , 1 rl'J'edno-st v UdalJ'enost x ie debljina granicnog sloja na
ZADACI postlg a punu v o' • ov , ' , '

, t Izvan o'ranicnog sloja brzina se praikhrckl ne ml]en]a,

promatranom m]es u, b" 1 '
I, Kod preliva sa sliZenjem izmjerena je visina h =
300 mm i sirina preliva b = 200 mm .. .. t
kao da ne pos t OJI ren] ,
b ' . v

'e Op+J'ecanJ<e u granicnom sloJu mOlze Itl ammarno

•
Koliki je protok?
2, Kod prelivne brane treba odrediti priblizno protok, Sirina je brane 3,4 m, visina iIi turbulentno,
v' F, ko]'a JOe p3ralelna sa smjerom stru-
preliva 220 mm, zaobljenje je tjemena srednje, Otpor ploce, ukupne povrsme
3, Sirina je brane b = 80' em; ostale mjere naznacene su na s1. 149. Kolika je idealna janja iznosi
brzina i protok u minuti ako je 11 = 0,62?
o p
= c
p
"(
_~v2F
2g
gdje 'e c koeficijent otpora (on o\tisi, kod gIatke po,:sine, 0 Reyn,oldsovu
, J , P t mn d'a F J'e stru]'anje l'aminarno ili tUTbulentno). Y Je spec.
b rOJu 1 0 0 ~ , -. , , 'b '
60c:m
tezina tekuCine, odnosno plina, a v brzina struJanJa, odnosno gl an]a
ploce. 'v

Kod optjecanja nekog tijela otpor ovisi samo 0 ipona~anju ,gramcno~

sloja, Ako struja prilezi uz tijelo, nastaje o~~or ~~mo ,od slle, ~oJu ?ren~s~
'v' l' TVIedu"im ako se struJa rekucme III pIma od\ ala od povr
-- 1----- granlcnl S,Oj' 1 - "-, , < ti' In L ..

25cm SD:1e (s1. 152), tada na mjestu odvajanja nastaJe,?otl~k, a u SL=UJ~ lza -Je 0-
I vrtlozi. To prouzrokuje dodatni otpor, Takvo tIJeIo mla HZ OLipO_ povrsine
i otpor oblika,
S1. 149,

19. OTPOR KOD OPTJECAJNIH TIJELA

Prilikom gibanja tijela kroz tekucinu Hi pIm pojavljuje se otpor

tekucine ili pIma, koji je protivan sm}eru gibanja tijela, Za odrzav<L'I1.je
jednolikog gibanja tijela potrebno je trositi (za svladavanje radnje otpora) S1. 151.
S1. 150,
mehanicku energiju, Utrosena energija predaje se tekucini iIi pIinu i
konacno 'Se pretvara u toplinsku energiju. Otpor oblika odreden je izrazom
Analogne pojave pokazuju se i onda ako je tijelo nepomicno, a tekucina
O=c lV2P
ga optjece, U tom slucaju pruza tijelo otpor protjecanju tekucine, na sto
se trosi dio energije koju posjeduje tekucina,
Tijelo moze biti potpuno uronjeno ili djelomicno uronjeno, Razmotrit
2g

-- 0 a

-
cemo najprije slucaj ako je tijel0 potpuno uronjeno,
Otpor, S obzirom na uzrok, dijeIi se na otpOT povTsine i OtPOT oblika.
Ravna ploea (s1. 150), uz koju prilezi struja, pruza samo otpor povrsine.
Uz~ok je tome otporu trenje. Na povrsini tijela nema gibanja tekucine,
jer se zbog adhezionih si1a tekuCina, odnosno phn zadr±i uz povrsinu.
~
CJ
81. 153,
>0
Prijelaz od. bI'zine nul a U sasvim uz tiJelo do brzine pune vrijednosti.
nastaje u razmjerno tankom sloju, tzv, granicnom sloju, Na s1. 151. iprikazana gdje je c koe£icijent otpora (on ~:, ~dreauJ,e po~~o:n' a o~isi 0 obl~~U" ti~ela
i 0 Re noldsovu broju), Y SpeCII1Cna tezllla Lekucme, oan~sTl~ p~n",) 0. F
je u povecanom mjerilu promjena brzine na jednom mjestu granienog sloja. y , J'el "+r"·~nJ-~
, ' L
povrsina projekcije tijela na ravnmu OKOlYllLU na sm ';"c_ U.Jd ct. L
Brzina ad tacke na tijelu prema VE:TI:i Taste, da bi u izvjesnoj udaljenosH
151
150 _
 Oblik tijela ima veliki utjecaj na velieinu otpora. Ostri bridovi kod bit ce
tijela prouzrokuju odvajanje struje i time povecavaju otpor. Zaobljeni R = Fv~ l ~ 2 h 'Y F kp
prednji dio, a naroeito vitki straznji dio smanjuje mogucnost odvajanja g
i vrIo povoljno djeluje na smanjenje otpora. Time sto je cilindru dodan Hidrostatska sHa kojom bi tekucina djelovala na zatvoreni otvor jeste
zaobljeni prednji diD i vitki strainji diD smanjen je otpor za 96% (s1. 153).
p=h yFkp
Oblik na slici pod b poznat je pod imenom aerodinamican. Kap tekucine
kod pada kroz uzduh poprima takoder aerodinamican oblik; tom obliku "eca od hidrostaiske sile na zatvoreni
Hidrodinamicka je sila dva puta v .
kapi pruza uzduh najmanji otpor. Kod veCih brzina vozila i letala (iznad
100 km/sat) pretezni dio otpora otpada na otpor oblika, pa se stoga njima izlazni otvor. . d ' ra br~ine
Neka se posuda giba brzinom u :-r smjeru ~rot~v~om ~ smJe Hi~ro-
dajeiaerodinamiean ili njemu sliean oblik. v (s1. 155). U tom slucaju bila bi apsolutna brzma lstJeeanJa v - u.
Otpori oblika ispituju se u tzv. zracnim itunelima. Model aviona, dinamicka jesila sada
automobila i drugih tijela postavlja se u struju uzduha proizvedenu sna-
inim ventilatorom, pa se mjere otpori. 1z podataka dobivenih na modelima
R = Q.l (V - u) kp
g
zakljucuje se, na temelju zakona slicnosti, koliki ce biti otpor objekta
Snaga (ucin) sile je
normalne veliCine.
N =R.u=Q R (v-u) kpm/s
Kod tijeia koja su djelomieno uronjena, npr. kod brodova, pojavljuje \
se uz otpor povrsine i oblika i otpor valova. Brod kod gibanja pravi valove
i u to se trosi izvjestan iznos energije. Obicno taj otpor prevladava. Otpori
kod brodova ispituju se takoder na modelima u bazenima, u kojima se modeli
t:=----=--
--:::::-

~
'

vuku i pri tome mjere otpori. Promjenama na modelu i mjerenjem otpora -----
-.----
pronalazi se najpovoljniji oblik buduceg broda.
--
~-
~---=--

~
R-- v

20. HIDRODINAMICKI PRITISAK

a) Reakciona sUa
--:-
~-~
S1. 155.
S1. 154.
1z posude s bocnim otvorom (s1. 154) povI'sine F istjeee tekucina. Po-
vrsina je otvora F prema povrSini razine Fo vrlo malena. Pretpostavit v
cemo da je visina stupea h stalna zbog pritjecanja tekucine. U slucaju Maksimal~a snaga nastaje kada je brzina posude u =:2
idealne tekucine bit ce brzina istjecanja 'Y v"
Nmax = Q- - kpm/s
v= l'2gh g 4

Na stijeni posude nasuprot otvoru pojavit ce se reakciona sila R, koja

1
PRIMJER: 1z posude istjece voda 'Kroz t
oovor prom J' era 50 mm. Visina
djeluje u suprotnom smjeru od brzine istjecanja v. stupca vode iznosi 2,6 m. d 'b
. a) Kolika je reakciona sila ako posuda miruje: b) ~ko se pos~ a gl a
Velic'ina reakcione iIi hidrodinamicke siZe R jeste
· , 4 m II·S , k,o'lik'a]'. e reakciona sila, i kOlik,a.]e . n om. snaga, c) Kod
P,
b rzmom Go.
t,
- c

kolike brzine poswcie postaj e snaga makslmalna 1 KohKa Je;

R = 0-'-
- g v kD. R j e sen j e: a) Posuda miruje
a jer je Brzina istjecanja

7J=V2gh
v = i'~ r .:;. , sr U. ==:: Ilie) "~f~
L .\.
08' 2,6 :n!s = 7.1 mls

153
152
 Reakciona sila
PRIMJER: Vodeni mlaz koji izlazi iz mlaznice od 40 mm promjera,
8
R = 2 h y F = 2 . 2,6· 1000. 0,05 7': kp = 10,2 kp brzinom od 25 mls udara 0 okomitu plocu. Kolika je akciona sila kad.
4
b) Posuda se giba ploca miruje, kolika bi morala biti brzina ploce da bi snaga bila maksi-
Relativna brzina malna?
v- u = 7,1 mls - 4 mls = 3,1 mls R j e sen j e: Akciona sila
Reakciona sUa
P= 0 -" = .1000
- y v = - y rv- -- -- . 000'26
1 . 2~"'k
0- -P = 80'Kp
R = Q l g (v - u) = 0,00196·7 ~ g g 9,81' '.
,
1. 100°.
' kp -
, " 9,81 31
- ,
44 kp
Snaga Brzina ploce za maksimalnu snagu
N = R· U = 4,4' 4kpm/s = 17,6kpm/s v
c) Brzina posude za maksimalnu snagu
u=T= 12,5m/s
v 7,1 _" Maksimalna snaga
u=T=2 m/s=3,5b m/s
'Y v 2 1000 625 ~
Maksimalna snaga Nmax = Q g4 = 0,00126·25· 9,81 . -4- kpm/s = 000 kpm/s

y v2 1000 7,12
Nmax - : Q g4- = 0,00196·7,1· 9,81 . - 4 - kpm/s = 18 kpm/s'

b) Akciona sila

Slobodan. mlaz tekucine koji udara na neku plocu proizvodi hidro- v R

dinam1cku silu koja se naziva akciona sHa.
Jednostavan slucaj prikazan je na 51. 15,6. Mlaz tekuCine udara brzi-
nom vna plocu koja je okqmita na smjer mlaza. Akciona je sila

P = Qlg v = lg FV2 kD
.
S1. 156. S1. 157.
Ako se ploca g~ba brzinom u u smjeru sile P, udarat ce tekucina na plocu
apsolutnom brzmom v - u, pa ce akciona sila biti U slucaju da je ploca nagnuta pod kutom x (s1. 157), +TIozemo brzinu
y • v rastaviti u dvije komponente Vn normalnu na plocu i Vt tangencija-lnu.
P = Q --;- (V - a) kp
co na plocu:
a snaga joj je
Vf= 'Z) ~ cos (X, vn = v· sin a
. )'
N = Pa = Q - (v - a) kpm/s Tekucina se giba uz stijenu brzinom Vi, i, ako je stijena glatka, ona
g
nece d,ielovati nikakvom sHorn na plOCH. Normalnom brzinom~' udara
tekuCina na: stijenu.Akciona sila P bit ce
lVmax == p = 0 -
y
v .
.
Sin rx kp
g 4 - [!
c>

154
155,
 Mlaz udara u zakrivljenu ploen (131. 158) i nakon udara napusta je pod
kutom ex. U ovom slucaju akciona je sila
PRIMJER: Kod turbine' tipa Pelton lopatice imaju obUk kakav je
P=Qlv.(l
g
+ cos ex) kp nacrtan na 131. 159, a nalaze se pricvrscene na obodu kola. Srednji je pro-
mjer lopatice 0,8 m. Kroz mlaznicu struji 0,15 m 3 /s vode brzinom v = 47/s.
za ex = 0° mijenja se jednadzba:
a) Kolika mora' biti obodna brzina da bi turbina razvijala maksi-
y malnu snagu?
P=2Q-.v kp
g b) KoIika je maksimalna snag a?
c) Koliki je broj okretaja kola?

v )a.--
S1. 158.

Akciona sila kod potpuno okrenutog mlaza dva puta je veca nego kod ravne
ploce sa zaokretom od 900,
Snagu koju razvija mlaz udarajuci na plocu mozemo izracunati ako
akcionu sUu P pomnozimo brzinom u kojom se giba ploca.
S1. 159.
Maksimalna snaga dobije se i ovdje aka se ploca giba brzinom

R j e sen j e: Obodna brzina za maksimalnu snagu

Akci:ona sila je v 47
u=T=Tm/s = 23,5 mlS
P = 2 Ql (v - u) kp, v
g
a za u=T' Teoretska snag a turbine

y ( v - - =Q-vkp
P=2Q-
g 2 g
y v) yQ'lJ2
Nmax =~-~=-
1 000 . 0, J 5 . 47
2
KS = 225 KS
2g· 75 2·9,81 ·75
:pa je maksimalna snaga Broj okretaja
p·v
Nmax = p. u = -2- kpmls U=---
D"n
60
,~~, ~2

Ii T = _ ~, '. '
" • c
}
Vmax =
~.,

\d \J •
~

~ g T kpm/" 60 11 60 ,23.5, .
n = --- = OKr/n11Cl = 00,D OKI/miG
iIi: D" 0,8·"
Akciona sUa
N m ·x = y Q v 2 KS
2g·75
Qp; O,15·10()()·47
156
P= ------g = O,81 kp = 720 kp

157

2. ODREDIVANJE RAZINE TEKUCINE
Za odredivanje visine razine tekucine upotrebljava se obicno pijezo-.
metarska eijev. Na s1. 161. N - N jeste vis ina razine, koja je u eijevi u
istoj virsini kao u spremistu. S pomocu pomicnog mjerila maze se na skali
odrediti taCna visina razine. S obzirom na kapilarno podizanje razine.
tekuCine u cijevi, mora promjer cijevi biti veCi od 10 mm. Vrlo tacno.
odredivanje visine razine moze se postici siljkom (s1. 162). Prakticno je
odredivanje razine plovkom.Suplji plovak od bakrenog ili mjedenog lima.
vezan je gibljivom zieom preko koloture na uteg. Kazaljka na iiei poka--
zuje visinu razine (s1. 163).
Sl. 161. Sl. 162. Sl. 163.
3. MJERENJE VISINE STUPCA TEKUCINE
~,J:ri mjerenju visine stupea tekueine u staklenim eijevima ocitava se·
vislna na mjerilu koje je prislonjeno uz cijev. Nul tacka p05tavlja se na
danju razinu, dok se na gornjoj povrsini ocita vis ina stupca. Oko se mora
pri tom postaviti u visinu razine, i mora se zamisliti da je razina produ-
zena do skale. Zbog podizanja, odnosno spustanja razine uz stijene cijevi,
mjerodavan je sarno srednji dio razine. Tacnije se moze 'ocitati ako se
na skali nalazi jahac sa siljkom. Jahac ima, osim toga, vijak koji se moze
fiksirati (51. 164).
Kod vrlo tacnih laboratorijskih mjerenja ocitava se vis ina stupca
nonijem, koji se pomice po glavnoj skali. Nul tacka podesava se siljkom
uronjenim ispod donje razine tekucme (s1. 165). Zbog pojave kapilarnostl;
160
razina se tekucine u cijevima podigne, odnosno spusti, vee prema tome
da Ii ta tekucina kvasi ili ne kvasi stijene (vidi str. 2). To se u mnogo
slucajeva mora uzeti u obzir jer je visina stupea zbog pojave kapilar-
nosti razliCita od visine stupea koji je prouzrokovan tlakom. Kod pro--
mjera cijevi od 10 mm povisenje stupca vode iznm'3i 2,94 mm, a snizenje
kod zive -1,50 mm. Ako U-eijev ima oba kraja istogpromjera i ako je
napunjena sarno jednom tekuCinoin, onda se razlike zbog kapilarnosti u
oba kraka medusobno ponistavaju. U protivnom slu·caju potrebno je da
promjer cijevi ne bude sUViise malen. Kod promjera od 20 mm za voau i
15 mm za zivu, moze se pomicanj,e, razine zbog kapilarnosti prakticki
zanemariti.
Sl. 165.
Sl. 164.
4. ODREmVANJE PROTOKA
Odr·edhranje protoka u otvorenim tokovima i u cijevima pomocu
mjerenja jedno je od najva.znijih hidraulickih problema. Postoji izravan
naCin, pri kome se odmah odreduje protok, i posredan, pri kome se odre-
duje srednja brzina, a iz nje se i presjeka tek izracuna prot ok.
a) Mjerenje protoka posudama
Manje koliCine tekueine mogu se odrediti tako da se pustaju u po-
sude. Vaganjem prazne i pune posude moze se vrl0 tacno odrediti tezina
tekucine. Ako je potrebno mjeriti veru kolicinu tekucine, moraju se upo-
trijebiti dvije posude na dvije vage. Posude sepune naizmjenicno, i u
vremenu dok se jedna puni druga se prazni kroz odvodni pipac, koji se
nalazi na dnu posude.
Drugi naCin bio bi da se iekueina pusta u baidarenu posudu iIi ba-
zdareni spremnik. 1z povisenja razine u posudi moze se odrediti kolicina
tekuCine koja je ulivena u posudu. Ovaj naNn nije tako tacan kao onaj
prvi, narocito ako su dimenzije presjeka veIike prema visini stupea
tekuCine.
11 Cerne: Hidmulika 161
 bJI Vodomjeri
, ~a s1. 166. prikazan j~ vo~omjer s posudama. On se sastoji od dvije
~rougl~ste pos.ude. Kad se Jedna posuda napuni tekucinom, ona prevagne,
~ na nJ.eno m]esto dode druga, prazna posuda, dok se prva posuda sam~
lsprazm. Posebno brojilo biljezi broj punjenja.
"tekuCine od a prema d ploca se kruzno nJlse, a osovina opisuje plast cu-
nja. Osovina pokrece brojilo koje Se nalazi u Igornjem dijeJu vodomjera.
Na s1. 168. prikazan je vodomjer s bubnjem. U okruglom obocju na-
lazi B'e bubanj s cetiri mjerne komore. Tekucina se dovodi kroz suplju
osovinu i odavde se postepeno pune pojedine komore. Kako se time po-
mice teziste, nastaje rotacija komora, pa' Be pune komore postepeno
prazne. Okretanje osovine prenosi se na brojcanik-koji pokazuje ukupnu
proteklu kolicinu tekucine. Takve sprave grade se i za druge tekucine,
kao sto su mineralna ulja, kiselin,e i luzine. Naravno da su gradeni od
materijala koji je otporan protiv djelovanja till tekucina.
Vodomjer s krilnim kolom vidi se na 131. 169. Voda, iIi neka druga
tekucina, prolazi najprije kroz sito a, koje sadrZi grube necistoce. Zatim
voda prolazi kroz otvore b koji su koso postavljeni prema' krilnom kolu

Sl. 166, Sl. 167.

Drugi tip vodomjera izraden je poput stapne pumpe. U cilindru se

' .dvoradni. stap. Voda ulazi u cilindar pod stap i p~dize ga'u na]v
nalazi . . ..i SI V '

'V , •

po1oza]. U naJVIsem poloza]u zaokrene stapajica dovodni pipac tako da

vo~aov sada u1a:i . u prosto.r iznad stapa, dok voda ispod stapa otjece. U
naJmzem polozaJu stapa Igra se ponovi, i tako dalje. Stapaji. se prenose
na brojilo koje biljezi m 3 vode. .

r Sl. 169.

d. Vodeni mlaz dobije zbog toga kruzno gibanje, i ovo pokrece krilno
kolo. Pomocu kola e vrsi se regulacija vodomjera. Zupcanici brojila rade
:kod ciste vode u tekuctni (tzv. mokri vodomjeri), dok su kod neciste
vode i tekucine koje djeluju korozivno - u suhu, i odijeljeni brtveni-
·com od donjeg dijela (suhi vodomjer).
Za velike promjere cijevi i velike protoke upotrebljava se Woltman-
nov vodomjer (s1. 170). Aksijalni rotor nalazi BE: u cilinciricnom obocju.
Sl. 168. On je izraden od laganog materijala (npr. celuloida), tako da pliva u
vodi. Strujanje vode zaokrece roto!'; i on zap:ravo mje:,~ b:::'zin-u. vode.; ille-
PostoJie vocivfl;Y;J'ori lTO.~I'; ~adE:
,," - ' . n. _' '-
c
'"
o"ret
"-
.
nlm staporn. K
'od- njih nema ,dutim, brojcanik oznacuje proteklu kolicinu tekucine,
ventila.
Na sasvim drugom principu djeluje rotametar (s1. 171),
Daljnja ,vrsta v~domjera prikazana je na 51. 167. U obocju nalazi se
U Blabo konicnoj staklenoj cijevi nalazi se lagano rotaciono tijelo.
metalna ploca b ko]a se okrece oko kuglastog zgloba c, P::-i prolazenju
Ono lebdi u struji koja se giba prema gore. Kosi zarezi na gornjem dijelu
162
163
 Razlika tlaka (pl- P2) mjeri se stupe em zive u U-cijevi ili kojim
prouzrokuju rotaciju rotacionog tijela i time ga stabiliziraju. Na samom
:Blicnim difereneijalnim manometrom. Venturijeva cijev sluzi za: mjerenje
staklu urezana podjela pokazuje izravno protok. Rotametar se upotre-
protoka vode, ali i za mjerenje protoka plinova i para.
bljava za: mjerenje malenih kolicina iekucina ili ;plinova.
Za neku su odreaenu Venturijevu cijev vrijednosti za S iV 1_ m
konstantne. tako da se te vrijednosti zarnjenjuju konstantom aparata 0:,
.koja se na~iva faktor istjecanja. On se odreauJe eksperimentalno U ovisno-

+
S1. 170. S1. 171.

c) Venturijev vodomjer

Teorija Ventu:djeva vodomjera izlozena je na str. 88. Idealni protok

odreden je formulom

Q= F21Y2 g( (Pl F~2~ S1. 172.

Y 1- F:2) :Bti omjera m iReynoldsova broja s obzirom na promjer cijevi D. Konaena:

jednadZba za Venturijevu cijev glasi:
.
Ak o se omJer presJe a F:
. k Fo
oznaci sa m, tj.
Fo
F; = m
'V -"'2-g-.- - - , -
i
Q =exFo- Y
(Pi -
.
P2)
formula za protok poprirna ovaj oblik:
ilL ako oznaCirno razliku tlakov2 P1 - p~ = d p:
0= . F,l(2g. - - ,
VI - m2 - V y (Pi - P2)
Q . exF21r2yg lip
Stvarni je protok zbog trenja manji, pa se uzima u obzir posebnim
koeficijentom S, koji je malo manji od jedinice. Na 81. 172. prikazana je tehnrcka izvedba Venturijeve cijevi.

164 165
 d) Mjerna sapnica i zaslon
.
MJerna . .1 zaslon
sapmca .
mogu se upotrijebiti za ..Bve promjere
b't. cijevi
Mnago cesce od Venturijeve cijevi upotrebljavaju se danas za mjerenje' od 50 rom naVlSe. Ispred mJernog mJ'esta i iza njega cIJev mora 11 ravna
'V • •

protoka u cijevi standardizirana sapnica i standardizirani zaslon. N a s1. 173. u duzini od 10 do 20 D.

i 174. prikazane su sapnica i zaslon. D oznacuje slobodan promjer cijevi,
dok je d promjer mlaznice, odnosno zaslona. Na slikama su nazna;cene dvije. PRIMJER: Ventl'1 ator t1 aCl 2500 m •3 .
uzduha na sat pod pretlakom
v. .. . od
razlicite izvedbe, s lijeve strane srediSnjice izvedba s provrtima za mjerenje ..
80 rom s. v. kroz cIJev .
promJera 0 d. 300 mm. U cijev treba pos:taVlh mJernu
tlakova, a s desne strane s kruznim kanalom. sapnicu

0,1'2
I III 111II I

I ! II'{J if' m1d

£:/0

•.18 0,78 \ ,I
1 I
~ I~
,, I
0,76
II I,
~16

1./4 0.74 Irr W '111 m=d.6

'd
-;:;
i:l
~ I I'II II~ II
"b
I """'"....
;;:
f.f2
"""'"
~
0,72

I IN-, Ii
'I
I.t.... f I!III m=O.5I
'"
Co

"'"
.1,{0
'"
~ oK 1·1111 J:'I II , J

!
B

t i
~ H-Ul !II IIII Im=O,4
1
I 6~1 III I Ii I '1\, I
l~m=ruJ I
0.6
4 II !

! I JIll"
S1. 173.
0. 62
f... :
II "Im=~
S1. 174.
60
I 11'111 I i 'I m=O.1I
Brzina je u najuzem presjeku
58 I 'Ililll• II m,1:
Oi (04 2 3":; to 2;; 4 5 to s
• 2

IX
V=IX
V 2gLlp I
---mIS
y
je faktor istjecanja mjerne sapnice iIi zaslona. Taj koeficijent ovisi 0-
.....-- Reynofdsov broi RD

S1. 175.
-

S1. 176.
Reynoldsav broi Rg

d2 n
Po -4- d2
omJ'eru presjeka m = -PI- - ' "De
- =7C- - =
D2- 0 Reynoldsovu broju R,. Iznad Rjesenje: B rzina uzduha u cijevi
-4-
Q 2500" m/s = 9,8 mls
nekog odreaenog Rc 0:: je, meautim, prakticki konstaman. Vj = De " 0,0- y;
3600 -4~ 3600 --4-
U dijagramu na s1. 175. prikazana je ovisnost koeiicijenta IX za mjernu
sapnicu 0 Reynoldsovu broju oznacenu so. RD za razlicite m (od 0,1 do . od 200 m mace
Odabrat cema promjer sapmce ,p omjer presjeka biti
0,60). Isto tako imamo u dijagramu na s1. 176. naznacenu ovisnost koefi-
cijenta IX za mjerni zaslon. P d
2
200
2
._
4000 2. =0,4'15
m = F~ = D2 = 300 2 - 90 000
Hi6
167
 postici izvjesna tacnost, ne smije h biti suvise malen. Kod otvora ad 3(}
Reynoldsov broj za uzduh u cijevi promjera D do 50 mm s osirim bridovima moze se racunati za vodu sa fl. = 0,605 do
,p. = 0,61 a za uzduh sa fJ. = 0,60. Bolje je aka se Dtvor napravi u obliku
R = v1 D = 880·0,:30 182069
D
, v 0,00145 mlazllice sa zaobljenjem. U tom je slucaju GG = 0,98 do GG = 1,0 za vodu
1z dijagrama proizlazi GG = 1,065. i uzduh, a IX = 0,93 za paru.
Brzina uzduha u najuzem presjeku sapnice bit ce
Q 2500 f) Preliv
V 2 = - - = -2- - 2 ~ = 22,2 m/s
3600 d O2
')1: 3600-'-'"
4 4 Vece kolicine vode .(npr. u kanalima, u turbinskim kanalima) mjere
1z jednadZbe
'se prelivom.
Vl=GGV2gy~P Sekundni je protok kod preliva (v-idi str. 147)

mozemo izraeunati koliki ce bib ~'p, t]·. koll'k'u c'e razliku u tJakovima Q= ~ fJ.hbV2ghm3fs
po k azivati cijevni manometar:
Tacna vrijednost koeficijenta fl. ovisi 0 obliku ostrice preliva, 0 visini
~p = 22,2 2
2
-L V2 _ 1,20 1,065 2 kp/m2 = 26,3 kp/m 2 = 26,3 mm s. v.
2g 0:2 - 2·9,81 brane i 0 obliku dovodnog kanala. Vazno je takoaer da prostor ispod
vodenog preliva bude spojen s vanjskim uzduhom ..

e) Mjerenje 'koIicme tekucine isijecanjem iz posude

Voda koju treba mjeriti ulazi u mjernu pasud k "

Razd]'e1ne f' u roz Cl]eV a (s1. 177).
. .~, s I]ene c::niruju razinu vode. Voda istjece kroz jedan iIi vise
v
m]ermh
k' . t' otvora, kO]l se mogu otvord.ti i zatvoritl'
v • ~. cVepom c K 0 I'lcma vod e ,

oJa IS ]ece, a uJedno i koja ulazi, jeste

G=pJ r2gh
Ako nadolazi veca k:olicina vode, povecat ce se h dok se ne uspostavi
ravnoteza izmedu vode koja nadolazi i vode koja istj ece. Aka se zeli S1. 178.

U slucaju da je sirina dovodnog kanala jednaka sirini brane, krece se

vrijednost

~ 1.1. od 0,41 do 0,45

;)

Ako je, pak, sirina b preliva manja od sirkl1e kanala, krece se

')
~"-'t.1. Gel do
3 '
Ova posljednja izvedba upotrebljava se kod manjih protoka. Za malene
protoke de 0,5 :m3/s povoljD.~ji je trokutni preli'! s kutoI!l od gOG (sL 178).
SL 177.
169

168
 jene. Mjeri se vrijeme koje je potrebno da kapak prijede stanovitu mjernu:
Kod njega je protok u sekundi
duZinu. Brzina se odreduj e pomocu formule
4 c -
s
Q=T5 h2 1 2 g h V=-
t
znl-'- = 0,5926 koji je stalan. Aka se uvrsti vrijednast za fl, dobiva se
a protok pomocu formule
Q = 1,58· h2 (2gh Q =Fv
~u~ovi preliva moraju biti ostri, debljine ako 2 mm, najbolje od ostrog:
Ovaj nacin mjerenja daje vrlo tacan rezultat.
zelJeznog profila, jer se inace dobivaju netacne v;rijednosti. Visina h mora
se ~jeriti.. bar 1 ~ izn~d. brane, jer se povrsina v?de prema brani spusta..
Tav~ne .. :nJed~oSvtl. ~oeflclJenta I-'- mogu se naci za pojedine slucajeve u c) Hidrometrijsko krilo
opslrmJlIU pnrucnlClma.
Hidrometrijsko krilo (s1. 179) sastoji se od malenog propelera koji se-
u vodenom toku okrece. B~oj okretaja toga propelera proporeionalan je,
g) Mjerenje kemijskim putem
brzini vode. Nakon odredenog broja okretaja propelera (10, 20 ili 40) na--
.. Ov~ se mjerenje upotrebljava kod manjih protoka, narocito gorskih.
bUJlca, 1 katkada kod izvedenih turbinskih cijevnih dovoda·. Na nekom
~jest~ go::njeg .to~a, po mogucnosti gdje je koriio suzeno, dodaje se vodl
]ednoh~o Kro~. IzvJesno vrijeme (10 min) zasicena otopina kuhin,iske soli.,
Na d~nJem dlJ~lu toka, 100 do 200 m ispod mjesta dodavanja, uzme se
nek?hko vO.demh. uzor~a. ~z kemijske analize uzoraka moze se proracu-,
natl stupanJ razTJeaenJa, a 1Z toga odrediti koli!cina vode. Tacnost ovakva
mjerenja ovisi 0 tome da Ii se otopina jednoliko dodavala vodi i 0 tacnosti
analiza. - -'-w===r1I:

5. M.JERENJE BRZINE

a) Mjerenje plovkom
] v. Mje~~ l~ se na rije~i vrijeme koje je potrebno da plovak prijeae izvjesnu
auzmu rlJecnog toka, IZ toga se moze priblizno odrediti brzina vode. Uzima
se da je srednja brzina rij,ecnog toka 75% brzine povrsine vode. Takvo
mjerenje nije narocito tacno, po.gotovu ako uz to i vjetar puse, Mjerna
duz·ina mora biti bar 20 m.
b J Mjerenje kapkom
Mjerenje kapkom upotrebljava se samo kor1 vee izgradenih turbin-
skih kanala i u laboratorijima. Potreban je ravan kanal s; stalnim presje-
kom, najbolje pravakutnim. 'Kapak koji se moze preklopiti montiran je
na lagana kolica, kojih se kotaCi krecu po tracnicama postavljenim s obje
strane kanala. Kapak zatvara potpunQ presjek kanala, ali ne struze 0 sti-
81. 179.
staje elektricnim kontaktom akusticki signal. Mjerenjem vremena izmedu
signala zapornom urom, moze se odrediti brzina vode na mjestu na kojem
se nalazi hidrometrijsko krilo. Kod mjel'enja protoka u rijekama, poto-
eima i kanalima razdijeli se profil korita po sirini i dubini na vise polja.
(s1. 130). Zatim se 11 svakorn polju odredi brzina vode. 1z u;:;;'iloska brzine
i povrsine izracuna se kolicina vode za doUcno polje. Zbrajanjem kolicine
za sya polja dobije S9 ukupan prorok
Ako se koliCina vode vremenom mijenja, a zeli 5e tacan rezultat,
mjeri se istovremeno s veCim brojem hidrometrijskih krila, Elektricni
signa:li biljeze se na papirnatoj traci koju satni mehanizam pomice jedno-
likom brzinom.

17l.
170
 Kad se mjeri protok u turbinskim dovodnim cijevima, postavlja se Kod mjerenja brzine uzduha moze se posta-
'VeCi broj krila na kriz zavaren u cijevi. Postupak registriranja signal a isti viti da je
je kao prije.
l- 1,20 =~ za uzduh od 20°C
g - 9,81 8

tako da se jednadzba za dinamicki tlak moze

pojednostavniti :

Sl. 180.

Za mjerenje brzine struje uzduha upotrebljavaju se sliene sprave, i brzina odrediti iz jednostavne jednadzbe:
nazvane anemometri. Okretna krila izradena su u obliku ploea (za manje
brZJine) Hi supljihpolukugala. Na s1. 181. nacrtana je takva sprava. Kod
v = V16 p" = 4 VP; Sl. 182.
nekih sprava 'Odreduje se brzina opet s pomocu akustiekih signala, koji
se daju elektrienim putem kao kod hidrometrijskih krila, kod drugih se,
opet, broj okretaja moze oeitati na brojeaniku. Za adredivanje brzine uzduha moze posluziti ova tablica:

pdmm v. s. 1 \ 4 \ 5 I 9 \ 10 i 16[ 20 \ 251 30 \ 36 \. 40 I I

49 50
4 8 8,951 12 J2,60 I: 16 17,9 21 21,9 124 2\3 1 28 I 28,3.
v mls

Pri odredivanju brzine vode mora se za y uzeti vrij'ednost 1000 kp/m3:

2
P = __
yv2 1000 . v Kpm
= ____ • / 2

Sl. 181. /I 2g 2g

Aka mjerimo p" stupcem vade, onda tlaku od 1 kp/m2 odgovara stupaC'
d) Prandtlova cijev
vode od 1 mm, pa se gornja jednadZba moze pisati ovako:
Prandtlovom cijevi* odreduje se visina brzine pomocu jednaclzbe
1000 v 2
v2 h,,= Pd= mm s. v.
Pa = '.2g (vidi str. 87). Na s1. 182. pokazana je tehnicka izvedba Prandt- 2g
love cijevi. Diferencijalni tlak mjeri se stupcem tekucine u U-cijevi, Odavde je brzina
'obieno vodom, ali umjesto vode moze biti i koja druga tekucina. Najcesce
se Prandtlova cijev upotrebl.iava za mjerenje brzine uzduha i drugih pli- ~ -1(2h"g _Vhdg m/s
nova; ali moze sluziti i za mjerenje brzine tekuCina. Prednost je cijevi
v -. 1000 - 500
u tome sto nije osjetljiva ako se tacno ne usmjeri. Ako se sprava skrene v = 0,14 Fha mis Hi hd mm s. v.
do ± 10 0 od smjera strujanja tekuCine, vrijednost dinamickog tlaka jedva
se promijeni. Buduci da se Prandtlova cijev moze izraditi i sasvim malih Za odredivanje brzine vode vrijedi ova tablica:
dimenzija, moze se mjerit'i brzina i uz samu stijenu, sto je daljnja prednost
'ove sprave, narocito za laboratorijska mjerenja. 400 1000'
h.dmm s. v. 1 I 4 I 10 'I 20 I 20 I 40 I 50 100

v mls 0,14 I 0,28 I 0,443 0,626 I 0,766 I 0,885 I 0,99 1,4 2,8 4,43
• Neki je nazivaju Pitot-cijev.

H2
 o. KINEMATICKA ZILAVOST MASINSKOG ULJA
(u o.st) ,.

10° 73 cSt = 10-6 m 2 /s; prema tome je, npr., zilavost

20 38 masinskog ulja kod 20° C v = 38 cst iIi 38 . 10-"
30 22 m2/s.
60 4
TABLICE
100 1
1. DINAMICKA I KINEMATICKA ZIL,AVOST VODE I UZDUHA

0 d a
Temperatura _ _ _ _~_ v I' U z d ,u h (kod 760 mm)
u DC Y) u kp Slm 2 / -v-:- m /s I 2
f.L u kp s/m 2 / v U m 2fs 4. UOBICAJENE BRZINE U CIJEVIMA u m!s

10
20
50
80
o
Iiff
I 36
10' I
1}8·1O-6
1,31
1,01
0,56
0,<35 2,20
1.71 . 10-6
1,77

;:~~ I
1 13,3.10-6
13,9
14,9
18,2
II
'i
.I

I
Cijevi za vodu sisna cijev za centrifugalnu purnpu . .
tlaena 'cijev za niskotlacne centrifugalne pumpe
tlacna cijev za visokotlacne centrifugalne pumpe
sisna cijev za stapne pumpe . .
. tlaena cijev za stapne pumpe
2,0-2,5
2,5-3,5
3,0-4,0
1,2-0,5
1,0-2,0
100 22,0
28,9
200
500
0,30
II ;:!~
3,87
I 24,5
35,0
96,7
,I
"

'I Zracni cjevovodi

tlaena cijev za vodene turbine

niski t1ak .
~3

12-15
I visoki tlak 20-25
1 cst =
6 2
10- m /s. Prema tome je, npr., kinematicka zilavost vode I
kod 20. °c = 1,01 . 10-6 m 2/s iIi I,OIeSt. I Parni vodovi suho zasicena para 20-;30
pregrijana para. . 30-45

I PHnovodi sisna cijev motora 10-15

,I ispusna cijev dvotaktnih motora 10-15
2. TABLICA ZA PRERACuNAVAN.JE ZILAVOSTI ispusna cijev cetverotaktnih motora 15-20
:1
I DE R L I s. u.
cSt II
I I II cSt
I oE R I. S. U.
s
1,0
I 1,0 28,5 I I
2,0
3,0
I
1
1,12
1,22
31
33 II 32,6
36,0
1 15
20
25
I 2,32
2,9
68
86
77,2
97,5
4,0
5;0
1,30 35,5 39,1 II 30
II 3,45
4,1
105
125
118,9
140,9
I
1,40 38 1
42,3 II 40
6,0
7,0 1
1,48
},56
41
43,5
I 45,5
II 50
I
5,35
6,65
164
205
185,7
23J,4
8,0
9,0
10,0
I
1
I
1,65
1,75
46
49
I
!
48,7
52,0
55,4 II
I,
60
80
100
I
I
7,9
10,56
13.2
245
324
405
277,4
369,6
46:r
1,83 52 1 58,8 'I 151,6 20 614
!
1

I
Ir'I
iII'
227,4
I 30 921
702,2
1013,3

DE
stupnjevj Englera R, 1. - Redwood sekunde
S. D. - Saybolt Universa'i sekunde

174
175
 e

Izdavacko pOduzece
»Skolska knjiga«. Zagreb, Masarykova 28

Za izdavaca
BRANKO ZUTIC

Tehnieki urednik
TOMlSLA V ;rUKIC

Lektor
DANIJEL ALERIC

KorektoT
BRANIMlR SOKOL

stampanje zavrseno 11 kolovozu 1965.