Važno je govoriti i o učeniku jer je upravo on u središtu ovog dokumenta.

To se može vidjeti i
na formalnoj razini gdje svaki odgojno-obrazovni ishod započinje s „učenik…. čita, sluša,
razumijeva…i nastavlja se s kompetencijama koje učenik usvaja u svakom odgojno-
obrazovnom ishodu. To zapravo znači da su svi sadržaji u funkciji učenikova razvitka u
osobnom smislu, ali i u obrazovnom smislu. Sadržaj je, čini nam se, samo podloga za
usvajanje određenih vještina. Svjesni smo da to može biti samo mrtvo slovo na papiru, ali
promjene moraju od nečega krenuti. (promjena percepcije učenja, učenika, nastave).
Nadalje, u središte su stavljena načela akceleracije i postupnosti što uvelike olakšava
razumijevanje novog gradiva. To je onaj dio u Kurikulumu koji spominje interpretaciju starije
književnosti preko predloška suvremene književnosti, odnosno, učenik tako od poznatog
dolazi do nepoznatog. Može se pomisliti da će učenici tako biti zakinuti za adekvatno
književno-povijesno i teorijsko znanje o djelu. Međutim, spomenuta induktivna metoda ne
znači da na kraju neće biti sistematiziranja informacija i lokalizacije djela. Samo je više
naglasak na emocionalnom doživljaju djela, književnosti općenito, što se na satovima
književnosti zna zaboraviti, taj literarni doživljaj. Očito je sve to u svrhu ključnih
kompetencija u Kurikulumu, a to su: primjena naučenog i stvaranje ljubavi prema znanju. Što
se tiče učenikovih interesa i razvijanja ljubavi prema jeziku i književnosti, smatramo da je
pozitivna sloboda učenika da bira jedno k. djelo prema vlastitom izboru, što će razviti ljubav
prema književnosti. Naravno, tu mogu doći prigovori da neće svi učenici čitati isto i da će biti
prevelika razlika između njihovih znanja, ali zar nije uvijek postojala razlika između odličnih,
oni koji su sve čitali, i slabijih učenika koji ionako nisu nikad ništa čitali niti se pripremali za
sate. Razlika među učenicima uvijek će biti. Drugo je pitanje mature, i na tom će se području
vjerojatno napraviti revizije s obzirom na novi kurikulum.
Tu je i sadržajno rasterećenje učenika, pogotovo u lektirama što je i bio cilj kurikuluma:
olakšati učenicima školovanje. Nova autonomija učenika i učitelja može se učiniti
prevelikom, ali se u Kurikulumu eksplicitno navodi da se nastavniku ne dopušta odstupanje
veće od 10% u pojedinom nastavnom području, što je zapravo vrlo 'strogo'.
Novi predmet Kultura i mediji još će se više približiti sadržaje učenikovim interesima i
olakšati razumijevanje gradiva kroz popularnu kulturu u čemu je većina osnovnoškolaca i
srednjoškolaca.
Na kraju, spomenuti treba da je i pozitivno shvaćanje vrednovanja koje je većinski u
Kurikulumu formativno, što će omogućiti učitelju da prati rad učenika kroz razgovore s njim,
preko učeničkih mapa, a ne samo sumativno, preko usmenih i pisanih provjera. Time će se
dobiti potpunija slika o učenikovu uspjehu.
Ivana Biondić